PROGRAM KINOTEKE 2019. godina

SRIJEDA / 02.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): PAT I MAT NA FILMU

Pat a mat ve filmu, 2016.
12:00 sati



KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): PAT I MAT NA FILMU
Pat a mat ve filmu, 2016. Marek Beneš, 80 min. CZ
   Otkad su 1976. Lubomir Beneš i Vladimir Jiránek na svjetlo dana donijeli likove Pata i Mata (A je to), dvojica nerazdvojnih prijatelja i najšarmantnijih nespretnjakovića, postali su dijelom televizijske povijesti i jedni od najomiljenjih animiranih likova koje s istim žarom prate i mali i veliki, i to ne samo u njihovoj domovini Češkoj, već i diljem svijeta. Dok su se puhale svijeće za 40. rođendan popularne serije, Lubomirov sin Marek Beneš, simpatične je majstore preselio na veliki ekran, i njihovu avanturu u carstvu umjetnosti, prvi put produžio na dugometražnu varijantu od 80 minuta. I ovaj put, kako bi se srušile sve jezične barijere i jaz različitih generacija, Pat i Mat, uz poznati zarazni veseli ritam u pozadini, nisu baš od nekih (velikih) riječi pa svoje zgode i nezgode s urnebesno duhovitim slapstick momentima, obavljaju bez dijaloga, već uz samo šeprtljave pokrete i izraženu mimiku.
https://www.imdb.com/title/tt0841929/?ref_=nm_flmg_dr_2

Juliet, Naked, 2018. Jesse Peretz, 97 min. US
Scenarij:
Jim Taylor, Tamara Jenkins, Jesse Peretz  
Uloge: Chris O'Dowd, Rose Byrne, Ethan Hawke, Phil Davis    
   Snimljen prema istoimenom romanu popularnog Nicka Hornbyja, „Juliet, gola“ je komična (i romantična) priča o životu i novim životnim prilikama.    Annie se nalazi zaglavljena u dugotrajnoj ljubavnoj vezi s Duncanom, opsesivnim obožavateljem opskurnog rock izvođača Tuckera Crowea . Međutim, kada se u javnosti pojavi akustična demo snimka jednog od Tuckerovih hitova od prije dvadeset i pet godina, životi Annie i Duncana do temelja će se promijeniti pogotovo nakon što se susretnu s do tada neuhvatljivim rokerom…
https://www.imdb.com/title/tt5607096/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 03.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): PAT I MAT 2

Pat a Mat opet v akcii, 2018.
12:00 sati



Pat a Mat opet v akcii, 2018. Marek Beneš, 60 min. CZ
   Pat i Mat su 40 godina jedan drugom bili najbolji susjedi i prijatelji. Sada su se odlučili osvrnuti na svoj ludi život. Što može biti bolje od kućnog filma na 35-milimetarskoj vrpci na kojoj su zabilježeni brojni trenuci iz njihovog svakodnevnog života?
https://www.imdb.com/title/tt9296694/?ref_=nm_flmg_dr_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 04.01.

A Stork's Journey, 2017. Toby Genkel, Reza Memari 85 min. DE/BE/NO/LUX/US
   Vrapčić Richard, siroče kojeg su od rođenja odgajale rode, vjeruje da je jedan od njih. Ali kad dođe vrijeme za migraciju, njegova obitelj roda mora mu otkriti njegov pravi identitet i ostaviti ga u šumi, jer ne bi preživio putovanje do Afrike.  Odlučan u tome da dokaže da je on ipak roda, Richard sam kreće sam na jug, te mu se pridružuje ekscentrična sova Olga s izmišljenim prijateljem i Kiki, narcisoidni papagaj, disko-pjevač. Na ovom epskom putovanju, suočit će se sa brojnim preprekama, poput smrtonosnih šišmiša, golubova koji su ovisnici o internetu i  vrana mafijaša. Kad konačno stignu u Afriku, Richard će morati spasiti svog brata rodu iz kandži čudovišnog jazavca. Najmanja roda će morati naučiti da je najveći vrabac kako bi oslobodila svoj pravi potencijal i ponovo se ujedinila sa svojom obitelji.
https://www.imdb.com/title/tt3823116/?ref_=nv_sr_1

KLIMAKS

Climax, 2018.
17:30 sati



Climax, 2018. Gaspar Noé, 95 min. FR
Scenarij:
Gaspar Noé
Uloge: Sofia Boutella, Romain Guillermic, Smile Kiddy, Claude Gajan Maull
   Sredina je 90-ih, a dvadeset urbanih plesača okupilo se na trodnevnoj probi u zatvorenoj školi koja se nalazi u srcu šume kako bi podijelili posljednji ples. Uskoro organiziraju zabavu u kojoj glavnu ulogu igra zdjela alkohola. Nedugo potom atmosfera se zahuktava, a tijekom cijele noći obuzme ih čudnjikavo ludilo. Očito je da su drogirani, ali ne mogu dokučiti tko ih je drogirao i zašto. Ubrzo za sve plesače postaje nemoguće oduprijeti se vlastitim neurozama i psihozama, a zamamni i nabijeni ritam glazbe potpuno ih je hipnotizirao. I premda se neki zbog toga osjećaju kao u raju, mnogi od njih uronit će direktno u osobni pakao. (navodno je riječ o istinitom događaju masovnog trovanja LSD-om na zatvorenoj zabavi jedne plesne trupe u Francuskoj sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća).
   „Climax“ je svejedno djelo genija, što se vidi u pojedinim kadrovima i scenama, kao i po tehničkoj dotjeranosti filma, što je autoru i inače sve jača strana... (film na dan blogspot)
https://www.imdb.com/title/tt8359848/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 05.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): RINGE RINGE RAJA

Duck Duck Goose, 2017.
12:00 sati



Duck Duck Goose, 2017. Christopher Jenkins, 91 min. US
   U novoj animiranoj komediji za cijelu obitelj, susrećemo se s likom simpatičnog gusana po imenu Peng. Peng je umišljen, svojevoljni neženja, kojeg ne zanima tradicija njegove vrste, ni obiteljske vrijednosti, a djeca su mu toliko odbojna da čak odbija predvoditi jato mlađih naraštaja u skoroj selidbi na jug.
   Voli svoju slobodu i živi u trenutku, bez brige i pameti. Uvjeren da o svemu zna najbolje te da je u svemu bolji od drugih, vrijeme provodi odvajajući se od jata i izvodeći lude akrobacije u letu. Prilikom jedna takve vratolomije, Peng se zanese, doživljava nezgodu te pada u jato pačića. Pritom nehotice razdvaja brata i sestru, 16 dana stare Chao i Chi, od ostalih njihove vrste.Ozlijeđenog krila, zaglavio je na tlu i u toplije krajeve mora pješice. Kao da to nije bilo dovoljno, na taj put sada mora s patkama. On, gusan, s patkama! Štoviše, djecom patkama! Vidno nezadovoljan razvojem situacije, ni ne sluti da se upušta u avanturu života. Krilo mu je već slomljeno, a moglo bi biti i srce.
https://www.imdb.com/title/tt4940416/?ref_=fn_al_tt_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
17:30 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 08.01.

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
17:30 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

IN MEMORIAM NICOLAS ROEG: PERFORMANCE

Performance, 1970.
20:15 sati



IN MEMORIAM NICOLAS ROEG
   Nicolas Roeg, britanski je filmski redatelj i snimatelj (London, 15.3. 1928 –23.11. 2018). Na filmu od 1947., od 1959. snimatelj, surađivao s Rogerom Cormanom, Richardom Lesterom, Johnom Schlesingerom i dr..., a posebno se istaknuo atraktivnom fotografijom u „Fahrenheitu 451“ Francoise Truffauta iz 1966. Kao redatelj (u suradnji s Donaldom Cammellom) debitirao cijenjenim modernističkim kriminalističkim filmom, studijom dekadencije „Performance“, a priznanja kritike dobila su i tri njegova iduća filma: „Walkabout“ (1971), „Ne okreći se!“ (Don’t Look Now, 1973) i „Čovjek koji je pao na Zemlju“ (The Man Who Fell to Earth, 1976), koje odlikuje sklonost vizualnoj rafiniranosti, nekonvencionalnoj naraciji, egzotici, bizarnosti i fantastici.
Performance, 1970. 105 min. UK
Scenarij:
Donald Cammell
Uloge: James Fox, Mick Jagger, Anita Pallenberg, Michele Breton, Ann Sidney, John Bindon, Stanley Meadows, Allan Cuthbertson, Anthony Morton
   Chas je gangster koji, pobjegavši iz zatvora i skrivajući se pred policijom, pronađe utočište u kući u kojoj su Turner,  pjevač samouvjerenoga ponašanja i njegove dvije, podjednako neobične djevojke, Lucy i Pherber. U početku je njihova antipatija prema pridošlom jako izražena i gotovo da prerasta u nasilje. No uskoro novopečeni prijatelji otkriju da imaju mnogo toga zajedničkoga i počnu provoditi trenutke zabavljajući se grupnim seksom i uživanjem u drogama. Cijeli njihov svijet sve se više doima kao dekadentna idila, ali prijeđe granicu i razvije se u mučnu psihološku igru u kojoj Chas postane potpuno podložan Turneru...
   Neobičan eksperimentalno-umjetnički film koji danas, kao i u vrijeme svoga nastanka, uživa status jednoga od najintrigantnijih filmova toga stila i toga razdoblja. Radi se o izopačenoj, deliričnoj priči o doživljajima promiskuitetnog para čiji način života ne poremeti ni susret s opasnim i podjednako nenormalnim kriminalcem. Osim želje da što je moguće bolje predoče svijet narkomansko-promiskuitetnog miljea (u ovom slučaju u Londonu s početka sedamdesetih godina), namjera autora filma ujedno je i dati osvrt na opće agresivno raspoloženje svijeta u tadašnjem vremenu... (tvprofil.com)
   Granice zamišljenog i stvarnog, prošlosti i sadašnjosti, zbilje i ludila, realističkog i fantastičkog, uspostavljaju se i brišu dinamičnom montažom koja neprestano remeti orijentaciju u prostoru i vremenu povezujući sekvence i likove asocijativnim spojevima, usporedbama i kontrastima, dok se prividno nesumjerljivi svjetovi organiziranoga kriminala i rock’n’roll hedonizma međusobno zrcale oblikujući simbiotičko jedinstvo. Inovativna koncepcija glazb. podloge J. Nitzschea također spaja disparatne oblike, fragmente dijaloga i raznorodne zvučne efekte, tvoreći kontrapunkt i nadopunu vizualnom... (T.Brlek/HFL)

https://www.imdb.com/title/tt0066214/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 09.01.

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
17:30 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
20:15 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 10.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 11.01.

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
20:15 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

SUBOTA / 12.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): HRABRI MALIŠAN

Minuscule - La vallée des fourmis perdues, 2013.
12:00 sati



Minuscule - La vallée des fourmis perdues, 2013. Hélene Giraud, Thomas Szabo, 89 min. FR/BE
   Ova vješto napravljena animacija nastala na osnovu izuzetno popularne TV serije ostavlja gledatelje bez riječi i još jednom dokazuje kako, kad se radi o crtanim filmovima, Francuzi to rade sasvim drugačije, usudili bi se reći, inteligentnije - bolje. Autori ovog filma imali su puno stvarniji pristup, pa tako u ovom filmu, kao i u stvarnom životu, mravi i bubamare ne govore.
   Priča prati mikrosvijet insekata i počinje kada mladi par nakon piknika u prirodi ostavi iza sebe ostatke hrane koja bi grupi crnih mravi mogla biti ulov godine. Ali prije nego mravi uspiju ukrasti svoj plijen i odnijeti ga u skrovište na put im se postave tek rođene bubamare. Oni vrlo brzo postanu dobri prijatelji ali tada u cijelu priču ulazi grupa crvenih, zločestih mrava koji pokušaju oteti plijen.
   Film odlikuju smisao za humor, impresivan pejzaži, upoznavanje djece sa životom i suživotom kukaca i insekata, te svakako predstavlja odličnu zabavu za cijelu obitelj.
https://www.imdb.com/title/tt2368672/?ref_=fn_al_tt_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
17:30 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 14.01.

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
20:15 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

UTORAK / 15.01.

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

130 GODINA CHARLIE CHAPLINA: SVJETLA POZORNICE

Limelight, 1952.
20:15 sati



Limelight, 1952. Charlie Chaplin, 137 min.
Scenarij:
Charlie Chaplin
Uloge: Charles Chaplin, Claire Bloom, Nigel Bruce
   Nad London se 1914. godine nadvila sjenka Prvog svjetskog rata. Nikome nije do smijeha i nekoć slavni varijetetski komičar Calavero  ostaje bez angažmana. Boca mu je glavni prijatelj sve dok jednoga dana slučajno ne spasi od samoubojstva mladu susjedu Terry…
   Dok je bio na turneji po Britaniji kako bi promovirao film, Chaplin je saznao da su mu odbili molbu za povratnu vizu za SAD zbog njegovih navodnih komunističkih simpatija (Chaplin odlazi u Švicarsku, gdje ostaje sve do 1972. godine, kad se vraća kako bi primio Oscar za životno djelo. Osim uručenog kipića, Chaplin tu večer može pamtiti i kao večer u kojoj je primio i najdulje ovacije u povijesti Akademije, punih 12 minuta).
   Kao sol na ranu došla je zabrana prikazivanja filma u SAD-u. Zabrana filma bila je ironična jer je to najapolitičniji Chaplinov film iz tog perioda. Dijelom je za to zaslužan njegov prethodni film, „Gospodin Verdoux“ (1947.), koji je bio crna komedija kojom je kritizirao kapitalizam. Film je u Americi prikazan tek 1972., a Chaplin, Larry Russell i Ray Rasch nagrađeni su Oscarom za najbolju glazbu. Akademija je nakon toga promijenila pravila kako bi spriječila nagrađivanje filmova starijih od dvije godine. „Svjetla pozornice“ su jedan od Chaplinovih najmanje poznatih filmova, ali je jedan od najautobiografskijih te pruža uvid u njegovu osobnost i karijeru. Njegova vlastita karijera počela je 1914., a u priči o vremešnom zabavljaču koji gleda nazad na svoju slavnu karijeru Chaplin se vjerojatno suočava sa strahom da će i on jednom biti zaboravljen.
https://www.imdb.com/title/tt0044837/?ref_=nv_sr_1
   GOST UREDNIK: Joško Jerončić, ravnatelj Multimedijalnog Kulturnog centra u Splitu

SRIJEDA / 16.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 17.01.

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
17:30 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
20:15 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 18.01.

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
17:30 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 19.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): LUIS I DRUŠTVO IZ SVEMIRA

Luis & the Aliens, 2018.
12:00 sati



Luis & the Aliens, 2018. Christoph Lauenstein, Wolfgang Lauenstein, Sean McCormack, 86 min. DE/DK/LUX
   Luis je jedanaestogodišnji dječak, poprilično usamljen u svojoj svakodnevici. Jednog dana na njegovu se kuću iznenada sruši NLO i on sklapa neobično prijateljstvo s tri simpatična vanzemaljca. Luis njima pomaže u zadatku koji su došli obaviti na Zemlju, a oni u znak zahvalnosti Luisu nude pomoć oko onoga što njega muči. Predlažu mu da ga spase od odlaska u internat i on takvu ponudu ne može odbiti. Kad se bublasti mali zeleni daju u akciju da poprave jedan ljudski život, čitavoj družini slijedi uzbudljiva i nezaboravna avantura…
https://www.imdb.com/title/tt4410000/?ref_=fn_al_tt_1

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
20:15 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 21.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
20:15 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 22.01.

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
17:30 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

DR. STRANGELOVE

Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964.
20:15 sati



55 GODINA KUBRICKOVA KLASIKA
DR. STRANGELOVE ILI: KAKO SAM NAUČIO NE BRINUTI I ZAVOLIO BOMBU
Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964. Stanley Kubrick, 95 min. UK/USA
Scenarij: 
Stanley Kubrick, Peter George, Terry Southern, Peter Sellers i Stanley Kubrick po romanu Petera Georgea „Crvena uzbuna“
Uloge: Peter Sellers, George C. Scott, Sterling Hayden, Keenan Wynn, Slim Pickens, Peter Bull, James Earl Jones, Tracy Reed
   Američki general Jack D. Ripper, psihotični je lik koji Sovjetski Savez smatra velikom prijetnjom ljudskom rodu te naređuje američkoj zrakoplovnoj floti nuklearni napad na isti. Britanski satnik Lionela Mandrakea jedini je „racionalan“ i protivi se atomskom napadu na Sovjetski Savez. Zaključavši ih u svoju sobu, general kroz cijeli film satniku objašnjava ozbiljnost opasnosti od Sovjeta...
   Ova crnohumorna satira snimljena je 1964., u jeku Hladnoga rata, a prati skupinu poremećenih vojnih vrhovnika i poludjelih znanstvenika koji donose odluke o nuklearnom istrebljenju. ‘Dr. Strangelove’ nije samo jedno od nezaobilaznih ostvarenja iz povijesti filmske umjetnosti, već i film koji je istovremeno i bezvremenski, a koji bi danas teško mogao biti snimljen. Premda ideju o kraju svijeta pretvara u sofisticiranu satiričnu zabavu, film pruža dubinski ozbiljnu i snažnu kritiku apsurdnosti rata i vojne logike... (jutarnji list)
   To je doba Hladnoga rata, nesmiljene utrke u naoružanju, borbe za prevlast u svijetu i velikih ideologija. U cijelom tom kaosu mali čovjek je postrani samo kao promatrač i objekt koji čak ne može niti odlučivati o svojoj sudbini što je vidljivo iz filma i prepušten je grupi psihički opasnih osoba i nepredvidljivom računalu koji u svakom trenutku mogu razoriti svijet. Na sreću taj se crni, kataklizmički scenario nije ostvario, a film Dr.Strangelove ostaje svjedokom svoga vremena i upozorenje i opomena budućim generacijama. (Dražen Klinčić / http://povijest.net)
   Probna projekcija bila je zakazana za 22. studeni 1963. godine, na dan Atentata na Johna F. Kennedyja. Zbog atentata objavljivanje je odgođeno do kraja siječnjaa 1964. godine, jer se smatralo da javnost nije raspoložena za takav film.
   Peter Sellers je ovim filmom postao jedini glumac u povijesti koji je nominiran za Oscara za film u kojem igra tri uloge. (Sellers je zapravo trebao isprva glumiti četiri uloge. Odigrao je tri: Dr. Strangelovea, predsjednika SAD-a Muffleya i Mandrakea, ali je odustao od četvrte, pukovnika T. J. Konga, jer nije uspio usavršiti teksaški naglasak. Kubrick je zbog toga za tu ulogu angažirao Slima Pickensa, ali mu nije rekao da se radi o komediji nego o drami (!), te mu savjetovao da ulogu odglumi ozbiljno – sa neobičnim ishodom).
   Kubrick je započeo samo s labavom idejom snimanja trilera o nukleranom napadu, koja se nadograđuje na strah Hladnog rata. Dok je radio istraživanja za planirani film, Kubrick je postao svjestan suptilne i nestabilne „ravnoteže straha“ između nuklearnih velesila, te njegovog paradoksa. Iako je isprva htio snimiti dramu, no pišući scenarij je postao svjestan komičnog tona čudne situacije u kojoj su se SAD i Sovjetski Savez krenuli međusobno uništiti, a da to nisu niti htjeli niti su mogli zaustaviti. Priča pokazuje noćnu moru političara u kojem je huškanje protiv drugih država rezultiralo mržnjom zbog koje je pokrenut proces uništenja. Sam general Jack D. Ripper je dobio naziv po Jacku Trbosjeku (Jack the Ripper) kako bi se samo naglasilo kakve sve sumnjive tipove i manijake vojska zapošljava, dok je sovjetski veleposlanik Alexei de Sadesky dobio ime po Marquisu de Sadeu. Film je pun satiričnih žalaca na Hladni rat i preispitivanja zdravog razuma takve politike, pa humor samo produbljuje jezu i gorčinu. Prikazujući najgori mogući scenarij apokalipse, film nastupa kao upozorenje na stanje svijeta.
   Remek-djelo iz 1964. godine  koje je redatelja Stanleyja Kubricka, nakon brojnih dotadašnjih kritika, lansiralo u društvo najboljih filmskih umjetnika, nedvojbeno je jedna od najboljih crnih komedija ikad snimljenih. Kubrick koristi svoj film kao savršenu kritiku besmisla tadašnjih političkih događanja, ali i rata generalno, služivši se satirom kao glavnim umjetničkim sredstvom. „Dr. Strangelove“ teme rata, kraja svijeta i političke nestabilnosti koja je definirala 20. stoljeće servira gledateljima kao bolesnu i morbidnu šalu koja zbunjuje i samo produbljuje osjećaj zastrašenosti i jeze prema prikazanim događajima. Kroz cijeli film se suptilno proteže teza da su ljudi, sa svojom savršenom logikom i brzorazvijajućom tehnologijom, tvorci vlastite propasti. (Tena Trstenjak, www.ziher.hr)
   Iako je pri premijeri izazvao podvojene kritike, danas se „Dr. Strangelove“ jednoglasno hvali i smatra klasikom. Roger Ebert je film stavio na svoju listu velikih filmova; „Kubrick je snimio vjerojatno najbolju političku satiru stoljeća, film koji je povukao tepih ispod Hladnog rata argumentirajući da, ako „nuklearna zaštita“ uništi sav život na Zemlji, teško je reči što je zaštitila. Humor „Dr. Strangelovea“ se stvara na temelju jednostavnog komičnog principa; ljudi koji pokušavau biti smiješni nisu nikada smiješni kao ljudi koji pokušavaju biti ozbiljni i u tome ne uspijevaju…“Dr. Strangelove“ i „2001: Odiseja u svemiru“ su Kubrickova remek-djela. Ta dva filma dijele zajedničku temu; čovjek stvori strojeve koji funkcioniraju sa savršenom logikom i koji donesu katastrofe...
   Čak niti zastarjeli politički, vojni i kulturni kontekst „Dr. Strangelovea“ ne mogu oduzeti njegovu bezvremenost i univerzalnu vrijednost. Različita carstva mogu se pojaviti i nestati, različiti ratovi se mogu voditi i gubiti, tehnologija se razvija, ali jedna stvar ostaje ista – stvar koja je tema u svim Kubrickovim filmovima – ljudska nesavršenost. I ta nesavršenost se manifestira u sposobnosti čovječanstva da se uništi. Mizantrop Kubrick nije mogao ne iskoristiti šansu za sarkazam. Zbog toga je „Dr. Strangelove“ istodobno i smiješan i duboko uznemirujuć… (Dragan Antulov)
    „Jedan od najvećih – i bez sumnje najurnebesnijih – antiratnih izjava ikada stavljenih na film. (Marjorie Baumgarten)
   „Film uvijek poručuje nešto, a gledatelj bi morao biti gluh i slijep da ne prepozna mete sarkazma“ (James Berardinelli)
   „Ne samo da je film zločesto smiješan, nego je i subverzivni antiratni film koji pokazuje kako konflikt može eskalirati i kako kraj svijeta lako može doći“. (Christopher Null)

https://www.imdb.com/title/tt0057012/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 23.01.

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
17:30 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
20:15 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

ČETVRTAK / 24.01.

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
20:15 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 25.01.

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
17:30 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
20:15 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

SUBOTA / 26.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): DJEČAK S PLANINE

Schellen-Ursli / Little Mountain Boy, 2015.
12:00 sati



Schellen-Ursli / Little Mountain Boy, 2015. Xavier Koller, 100 min. CH
Scenarij:
Stefan Jäger, Xavier Koller
Uloge: Jonas Hartmann, Peter Jecklin, Julia Jeker
   Dječak mora izdržati snažnu, jaku zimu kako bi sačuvao važno obiteljsko nasljeđe. Međutim, prije nego se upusti na ovo teško putovanje, najprije mora pomoći svojoj obitelji da preživi financijski kolaps, spasiti kozu, svog omiljenog kućnog ljubimca te uz pomoć svog najboljeg prijatelja nadmudriti nasilnika koji se namjerio baš na našeg junaka. Hoće li uspjeti vratiti se u svoje selo i proslaviti praznik koji označava kraj zime
https://www.imdb.com/title/tt4136636/?ref_=nv_sr_1

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
17:30 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 28.01.

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 29.01.

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
17:30 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

GORAN GOLOVKO... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



   Nažalost, gripa je uzela svoj danak i "kod nas", pa naša najavljena gošća, gđa. Agar Pata, stiže kad ozdravi (nadamo joj se u veljači) . Kao u sličnim slučajevima do sada, uvijek nam u pomoć pristižu dragi sugrađani, pa je večerašnji izbornik redatelj Goran Golovko.

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

 

 

SRIJEDA / 30.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

MARY SHELLEY

Mary Shelley, 2018.
20:15 sati



Mary Shelley, 2018. Haifaa Al-Mansour, 120 min. UK
Scenarij:
Emma Jensen, Haifaa Al-Mansour
Uloge: Elle Fanning, Bel Powley, Maisie Williams
   Godine 1814. Mary Wollstonecraft-Godwin je 16-godišnjakinja koja živi u Londonu i radi u knjižnici svoga oca, spisatelja Williama Godwina skupa sa svojom pomajkom Mary Jane Clairmont i polu-sestrom Claire Clarimont. Tijekom putovanja u Škotsku gdje odsjeda u jednoj od kuća prijatelja svoga oca, Mary upoznaje 21-godišnjeg pjesnika Percyja Shelleyja koji za nju pokazuje interes kakav do sada nitko prije nije pokazao. Vrativši se u London ona neočekivano ponovno susreće Percyja, nakon što se ovaj pojavi na kućnom pragu njezinog oca tražeći od njega da mu bude učenik. Fascinirana Percyjem, Mary započne burnu vezu s njim, unatoč protivljenju svog oca i pomajke…
   Ugled književnice Mary Shelley dugo je vremena počivao na trima njenima ulogama: kći Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, supruga Percyja Bysshea Shelleyja, autorica romana Frankenstein. Međutim, takvo poimanje svodi plodnu autoricu koja se velik dio život uzdržavala vlastitim perom na ‘čudo od jednog romana’. Srećom, 80-e godine prošloga stoljeća sa sobom donose zbirku njezinih pisama te prvu znanstveno utemeljenu biografiju (Emily Sunstein, Mary Shelley: Romance and Reality), što dovodi do revitalizacije interesa za Shelleyjin život i djelo, te ponovnu (pr)ocjenu njena opusa. Darovita kritičarka i urednica, autorica brojnih putopisa, pjesama, kratkih priča, eseja, književnih prikaza, biografskih crtica i romana, Mary Shelley danas slovi kao jedna od vodećih figura engleskog romantizma. (Nada Kujundžić / voxfeminae.net)
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/

ČETVRTAK / 31.01.

MARY SHELLEY

Mary Shelley, 2018.
17:30 sati



Mary Shelley, 2018. Haifaa Al-Mansour, 120 min. UK
Scenarij:
Emma Jensen, Haifaa Al-Mansour
Uloge: Elle Fanning, Bel Powley, Maisie Williams
   Godine 1814. Mary Wollstonecraft-Godwin je 16-godišnjakinja koja živi u Londonu i radi u knjižnici svoga oca, spisatelja Williama Godwina skupa sa svojom pomajkom Mary Jane Clairmont i polu-sestrom Claire Clarimont. Tijekom putovanja u Škotsku gdje odsjeda u jednoj od kuća prijatelja svoga oca, Mary upoznaje 21-godišnjeg pjesnika Percyja Shelleyja koji za nju pokazuje interes kakav do sada nitko prije nije pokazao. Vrativši se u London ona neočekivano ponovno susreće Percyja, nakon što se ovaj pojavi na kućnom pragu njezinog oca tražeći od njega da mu bude učenik. Fascinirana Percyjem, Mary započne burnu vezu s njim, unatoč protivljenju svog oca i pomajke…
   Ugled književnice Mary Shelley dugo je vremena počivao na trima njenima ulogama: kći Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, supruga Percyja Bysshea Shelleyja, autorica romana Frankenstein. Međutim, takvo poimanje svodi plodnu autoricu koja se velik dio život uzdržavala vlastitim perom na ‘čudo od jednog romana’. Srećom, 80-e godine prošloga stoljeća sa sobom donose zbirku njezinih pisama te prvu znanstveno utemeljenu biografiju (Emily Sunstein, Mary Shelley: Romance and Reality), što dovodi do revitalizacije interesa za Shelleyjin život i djelo, te ponovnu (pr)ocjenu njena opusa. Darovita kritičarka i urednica, autorica brojnih putopisa, pjesama, kratkih priča, eseja, književnih prikaza, biografskih crtica i romana, Mary Shelley danas slovi kao jedna od vodećih figura engleskog romantizma. (Nada Kujundžić / voxfeminae.net)
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
20:15 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 01.02.

BERGMAN: JEDNA GODINA, JEDAN ŽIVOT

Bergman – A Year in a Life, 2018.
17:30 sati



Bergman – A Year in a Life, 2018. Jane Magnusson, 117 min.S/NO
EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM  2018.

   Godine 1957. Ingmar Bergman navršava 39 godina. Kao već etablirana figura svjetske kinematografije, te godine objavljuje svoja dva remek-djela, "Sedmi pečat" i "Divlje jagode". Napisao je i snimio "Na pragu života", režirao dva hvaljena kazališna komada, radio na radiju i televiziji, a prolazio je i drame u privatnom životu. U obilježavanju stote godišnjice rođenja velikog autora, švedska redateljica Jane Magnusson uzima tu iznimno plodnu godinu kao polaznu točku za istraživanje Bergmana kao čovjeka, u svoj kompleksnosti njegove ličnosti. 1957. je bila i godina kada je upoznao Käbi Laretei i Ingrid von Rosen, koje će postati njegova četvrta i peta supruga, dok je istovremeno bio zaokupljen intenzivnom aferom s Bibi Andersson, glavnom glumicom u dva filma te godine. Njegov brak s novinarkom i lingvisticom Gun Grut raspada se. Bergman jedva viđa šestero djece koje je već imao s tri različite žene...
   Doista mislim da je on najzanimljiviji Šveđanin ikad. (redateljica Jane Magnusson)
   Jedan od naiskrenijih portreta filmskog umjetnika koje sam ikada vidio. (Owen Gleiberman, Variety)

https://www.imdb.com/title/tt6109168/?ref_=nv_sr_1

MILJENICA

20:15 sati



The Favourite, 2018. Yorgos Lathimos, 119 min. IE/UK/USA
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Deborah Davis i Tony McNamara
Uloge: Olivia Colman, Emma Stone, Rachel Weisz, Nicholas Hoult, Joe Alwyn
   Film je nominiran u čak deset oscarovskih kategorija uključujući  najbolji film, redatelj, glavna glumica, sporedne glumice, produkcija, kostimografija, fotografija, montaža te originalni scenarij. Širom svijeta film je osvojio preko 100 nagrada, te imao preko 200 nominacija u različitim kategorijama.
   Film prati kraljicu Anne, jednu od manje poznatih monarha Engleske koja je vladala početkom 18. stoljeća i događanja na njenom dvoru. Kraljica je poprilično lošeg zdravlja, dobiva čudne osipe, ima osjetljiv želudac, a nakon gubitka barem dvanaestero djece u trudnoći ili na porodu i njeno mentalno stanje očito nije najbolje. Stoga zemlju iz sjene vodi dama Sarah, njena bliska prijateljica i vješti manipulator. Život izgleda sjajno za Sarah sve do dolaska njene rođake, bivše aristokratkinje Abigail koja, nakon zle kobi koja je snašla njenu obitelj, traži bilo kakav posao. Abigail se veoma brzo diže s pozicije kuhinjske sluškinje do potencijalne nove miljenice kraljice Anne.
   ... finalni produkt koji dobivamo je stopostotni Lanthimos te jedino „zastrašujuće“ je to što redatelj besprijekorno uspijeva biti inovativan u dosta ograničenom žanru i u karijeri u kojoj su publika i kritika već pomislili da ga poznaju... (Armin Fatić, ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5083738/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 02.02.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): MIRAI

Mirai no Mirai, 2018.
12:00 sati



Mirai no Mirai, 2018. Mamoru Hosoda, 98 min. JP
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI ANIMIRANI FILM

    Nakon što njegova novorođena sestrica Mirai postane centar pozornosti roditelja, dječak Kun postaje ljubomoran i povlači se u sebe. Utočište pronalazi u stražnjem dvorištu, gdje raste čarobno obiteljsko stablo. Kun će se iznenada naći katapultiran u fantastičan svijet u kojem se prepliću prošlost i sadašnjost.
   S radom redatelja Mamorua Hosode domaća publika je već upoznata kroz njegove ranije filmove među kojima se ističu „Djeca-vukovi“.
   Razigrano maštoviti "Mirai" priča priču koja nije samo za djecu (Los Angeles Times)
   Očaravajuće animirano putovanje kroz obiteljsku prošlost (New York Times)
   Hosoda se pozicionirao među najbolje u ovom poslu (The Guardian)
   Prvoklasna animacija pronalazi skrivenu magiju u svakodnevnom životu (The Telegraph)
   "Mirai" će začarati i djecu i odrasle - svakoga na svoj način (Rolling Stone)

https://www.imdb.com/title/tt6900448/?ref_=fn_al_tt_1

MILJENICA

17:30 sati



The Favourite, 2018. Yorgos Lathimos, 119 min. IE/UK/USA
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Deborah Davis i Tony McNamara
Uloge: Olivia Colman, Emma Stone, Rachel Weisz, Nicholas Hoult, Joe Alwyn
   Film je nominiran u čak deset oscarovskih kategorija uključujući  najbolji film, redatelj, glavna glumica, sporedne glumice, produkcija, kostimografija, fotografija, montaža te originalni scenarij. Širom svijeta film je osvojio preko 100 nagrada, te imao preko 200 nominacija u različitim kategorijama.
   Film prati kraljicu Anne, jednu od manje poznatih monarha Engleske koja je vladala početkom 18. stoljeća i događanja na njenom dvoru. Kraljica je poprilično lošeg zdravlja, dobiva čudne osipe, ima osjetljiv želudac, a nakon gubitka barem dvanaestero djece u trudnoći ili na porodu i njeno mentalno stanje očito nije najbolje. Stoga zemlju iz sjene vodi dama Sarah, njena bliska prijateljica i vješti manipulator. Život izgleda sjajno za Sarah sve do dolaska njene rođake, bivše aristokratkinje Abigail koja, nakon zle kobi koja je snašla njenu obitelj, traži bilo kakav posao. Abigail se veoma brzo diže s pozicije kuhinjske sluškinje do potencijalne nove miljenice kraljice Anne.
   ... finalni produkt koji dobivamo je stopostotni Lanthimos te jedino „zastrašujuće“ je to što redatelj besprijekorno uspijeva biti inovativan u dosta ograničenom žanru i u karijeri u kojoj su publika i kritika već pomislili da ga poznaju... (Armin Fatić, ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5083738/?ref_=nv_sr_1

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
20:15 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 04.02.

PRVI ČOVJEK

First Man, 2018.
20:15 sati



First Man, 2018. Damien Chazelle, 141 min.USA/JP
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Josh Singer, Jamer R. Hansen (prema knjizi), Nicole Perlman (ranija verzija scenarija)
Uloge: Ryan Gosling, Claire Foy, Jason Clarke, Kyle Chandler, Corey Stoll, Patrick Fugit, Christopher Abbott, Ciarán Hinds, Olivia Hamilton, Pablo Schreiber, Shea Whigham, Lukas Haas
   Kao svojevrsna kronika Armstrongovog života i karijere, film nas uvodi u zbivanja između 1961. i 1969., razdoblje pripreme i egzekucije jedne od najopasnijih misija u povijesti putovanja u svemir. U nizu NASA-inih projekata, jedan je u svjetskoj povijesti ostavio dubok trag. Uspješnim slijetanjem na Mjesec 20. srpnja 1969. godine, astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek čija je noga kročila na površinu Mjeseca. U toj povijesnoj šetnji pridružio mu se Buzz Aldrin, dok je njihov kolega Michael Collins za to vrijeme orbitiratio oko mjeseca na komandom brodu.
   Već na samom početku filma, autor nas je ugurao s Armstrongom u simulacijsku kabinu, zajedno s njegovim pokusnim pilotima, dok jezde stratosferom u metalnim prototipovima. Njihovo je drugarstvo u isti mah uzvišeno i nepokolebljivo.
   U obitelji, on pokušava zadržati smirenu logiku koja ga kao astronauta održava na životu. Ali ta šutnja odrazit će se na njegov brak. Kad ga NASA pozove da zajedno s Buzzom Aldrinom i Mikeom Collinsom krene u svemirsku misiju Apollo 11, njen efekt ima dvije opcije – ultimativnu slavu ili ultimativno žrtvovanje. Pritom se Chazelleova kamera pokušava što više približiti njihovim licima u seriji energičnih krupnih planova, koristeći prirodno osvjetljenje. Jer, za Chazellea, hrabrost je spoj epa, veličanstvenosti i istinititosti. (Dragan Rubeša, Novi List)
   „Prvog čovjeka" svakako treba gledati iz više razloga. Osim povijesnog značaja samog događaja i vremena u kojem se sve to događalo, film je izuzetno atraktivan i vizualno. (perun.hr)
    Nije ovo klasična priča o junačenju, vijorenju američke zastave (Chazellea je Trumpova administracija čak i prozvala zbog izostavljanja tog prizora) i ostalim holivudskim patetikama. Ovo je jedna slojevita i posve nepoznata priča o čovjeku koji u svoj svojoj dugogodišnjoj agoniji postigao nemoguće. (Ivica Perinović, ezadar)
   Chazelle je kreirao djelo koje svoju veličinu i veličinu svog protagonista, ne temelji na evociranju klasičnog mita kojeg ljudi žele voljeti, već to ostvaruje predanošću, talentom i kvalitetom rada kakva se kod biografskih filmova rijetko viđa.  Štoviše, „Prvi čovjek“  mnogo je više od biografskog filma. (Marta Ban, ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt1213641/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 05.02.

NE DIRAJ!

17:30 sati



Touch Me Not, 2018. Adina Pintilie, RO/BU/DE/CZ/FR 123 min.
BERLIN 2018. ZLATNI MEDVJED + NAJBOLJI DEBITANT

   Najbolji film ovogodišnjeg Berlinalea, na fluidnoj granici između stvarnosti i fikcije prati emocionalno putovanje Laure, Tómasa i Christiana, nudeći duboko empatičan uvid u njihove živote. Zajedno, redateljica i protagonisti ulaze u osobni istraživački projekt o intimnosti. Uz želju za intimnošću, ali i dubok strah od nje, rade na prevladavanju starih obrazaca ponašanja, obrambenih mehanizama i tabua. NE DIRAJ! pronalazi intimnost na najneočekivanije načine.
   Znatiželjno slavljenje seksualnosti. (SIGHT&SOUND)
   Najhrabriji film Berlinalea 2018. (HOTNEWS)
   Radikalno human. (INDIEWIRE)
   Provokativno, relevantno istraživanje intimnosti. (CINEUROPA)

https://www.imdb.com/title/tt4949112/?ref_=nv_sr_1

BERGMAN: JEDNA GODINA, JEDAN ŽIVOT

Bergman – A Year in a Life, 2018.
20:15 sati



Bergman – A Year in a Life, 2018. Jane Magnusson, 117 min.S/NO
EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM  2018.

   Godine 1957. Ingmar Bergman navršava 39 godina. Kao već etablirana figura svjetske kinematografije, te godine objavljuje svoja dva remek-djela, "Sedmi pečat" i "Divlje jagode". Napisao je i snimio "Na pragu života", režirao dva hvaljena kazališna komada, radio na radiju i televiziji, a prolazio je i drame u privatnom životu. U obilježavanju stote godišnjice rođenja velikog autora, švedska redateljica Jane Magnusson uzima tu iznimno plodnu godinu kao polaznu točku za istraživanje Bergmana kao čovjeka, u svoj kompleksnosti njegove ličnosti. 1957. je bila i godina kada je upoznao Käbi Laretei i Ingrid von Rosen, koje će postati njegova četvrta i peta supruga, dok je istovremeno bio zaokupljen intenzivnom aferom s Bibi Andersson, glavnom glumicom u dva filma te godine. Njegov brak s novinarkom i lingvisticom Gun Grut raspada se. Bergman jedva viđa šestero djece koje je već imao s tri različite žene...
   Doista mislim da je on najzanimljiviji Šveđanin ikad. (redateljica Jane Magnusson)
   Jedan od naiskrenijih portreta filmskog umjetnika koje sam ikada vidio. (Owen Gleiberman, Variety)

https://www.imdb.com/title/tt6109168/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 06.02.

MARY SHELLEY

Mary Shelley, 2018.
17:30 sati



Mary Shelley, 2018. Haifaa Al-Mansour, 120 min. UK
Scenarij:
Emma Jensen, Haifaa Al-Mansour
Uloge: Elle Fanning, Bel Powley, Maisie Williams
   Godine 1814. Mary Wollstonecraft-Godwin je 16-godišnjakinja koja živi u Londonu i radi u knjižnici svoga oca, spisatelja Williama Godwina skupa sa svojom pomajkom Mary Jane Clairmont i polu-sestrom Claire Clarimont. Tijekom putovanja u Škotsku gdje odsjeda u jednoj od kuća prijatelja svoga oca, Mary upoznaje 21-godišnjeg pjesnika Percyja Shelleyja koji za nju pokazuje interes kakav do sada nitko prije nije pokazao. Vrativši se u London ona neočekivano ponovno susreće Percyja, nakon što se ovaj pojavi na kućnom pragu njezinog oca tražeći od njega da mu bude učenik. Fascinirana Percyjem, Mary započne burnu vezu s njim, unatoč protivljenju svog oca i pomajke…
   Ugled književnice Mary Shelley dugo je vremena počivao na trima njenima ulogama: kći Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, supruga Percyja Bysshea Shelleyja, autorica romana Frankenstein. Međutim, takvo poimanje svodi plodnu autoricu koja se velik dio život uzdržavala vlastitim perom na ‘čudo od jednog romana’. Srećom, 80-e godine prošloga stoljeća sa sobom donose zbirku njezinih pisama te prvu znanstveno utemeljenu biografiju (Emily Sunstein, Mary Shelley: Romance and Reality), što dovodi do revitalizacije interesa za Shelleyjin život i djelo, te ponovnu (pr)ocjenu njena opusa. Darovita kritičarka i urednica, autorica brojnih putopisa, pjesama, kratkih priča, eseja, književnih prikaza, biografskih crtica i romana, Mary Shelley danas slovi kao jedna od vodećih figura engleskog romantizma. (Nada Kujundžić / voxfeminae.net)
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 07.02.

BERGMAN: JEDNA GODINA, JEDAN ŽIVOT

Bergman – A Year in a Life, 2018.
17:30 sati



Bergman – A Year in a Life, 2018. Jane Magnusson, 117 min.S/NO
EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM  2018.

   Godine 1957. Ingmar Bergman navršava 39 godina. Kao već etablirana figura svjetske kinematografije, te godine objavljuje svoja dva remek-djela, "Sedmi pečat" i "Divlje jagode". Napisao je i snimio "Na pragu života", režirao dva hvaljena kazališna komada, radio na radiju i televiziji, a prolazio je i drame u privatnom životu. U obilježavanju stote godišnjice rođenja velikog autora, švedska redateljica Jane Magnusson uzima tu iznimno plodnu godinu kao polaznu točku za istraživanje Bergmana kao čovjeka, u svoj kompleksnosti njegove ličnosti. 1957. je bila i godina kada je upoznao Käbi Laretei i Ingrid von Rosen, koje će postati njegova četvrta i peta supruga, dok je istovremeno bio zaokupljen intenzivnom aferom s Bibi Andersson, glavnom glumicom u dva filma te godine. Njegov brak s novinarkom i lingvisticom Gun Grut raspada se. Bergman jedva viđa šestero djece koje je već imao s tri različite žene...
   Doista mislim da je on najzanimljiviji Šveđanin ikad. (redateljica Jane Magnusson)
   Jedan od naiskrenijih portreta filmskog umjetnika koje sam ikada vidio. (Owen Gleiberman, Variety)

https://www.imdb.com/title/tt6109168/?ref_=nv_sr_1

MULA

20:15 sati



The Mule, 2018.Clint Eastwood, 116 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, inspiriran člankom  u New York Times Magazinu "The Sinaloa Cartel's 90-Year Old Drug Mule" Sama Dolnicka
Uloge: Clint Eastwood, Bradley Cooper, Taissa Farmiga, Laurence Fishburne, Michael Peña, Dianne Wiest, Andy García, Alison Eastwood, Ignacio Serricchio, Loren Dean
  "Bio sam užasan otac i grozan suprug. Obitelj je najvažnija stvar. Nemoj napraviti ono što sam ja napravio." (Clint  Eastwood / Earl Stone u traileru kojim se najavljuje "The Mule".)
   10 godina nakon sjajnog "Gran Torina" glumačka i redateljska ujona opet je među nama: neuništivi Clint Eastwood glumi i režira "The Mule".  Radnja filma je bazirana na članku iz New York Timesa, priči iz lipnja 2014. o 90-godišnjaku, veteranu iz Drugog svjetskog rata koji postane krijumčar droge za meksički Sinaloa kartel.
   Leonard El Tata Sharp, odlikovani veteran Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u Ameriku postao je ugledni cvjećar, toliko dobar u svom poslu da je, kako je sam ispričao, u vrijeme američkog predsjednika Georgea H. W. Busha pozvan da posadi cvijeće u vrtu Bijele kuće. Međutim, Sharp u povijesti neće ostati zapamćen po svojim hvaljenim ljiljanima, nego po nadimku El Tata koji je zaradio kao najstariji kurir droge u povijesti. Kad je prije osam godina uhićen, imao je 87 godina, a punih je deset godina švercao kokain za zloglasni meksički kartel Sinaloa. Drogu je, između 100 i 300 kilograma po vožnji, prevozio od meksičke granice do Detroita. Natrag je u prtljažniku prevozio milijune dolara.
   El Tata je na kraju odslužio samo jednu godinu zatvora, prije nego što je pušten zbog lošeg zdravlja. El Tatin suton života i zadnji posao za kartel tema su novog filma Clinta Eastwooda, ikone američke kinematografije. Njegov povratak filmu u 88. godini, velika je vijest. Posebno jer se sve više nagađa o tome da se nakon filma "The Mule" zauvijek planira umiroviti.
https://www.imdb.com/title/tt7959026/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 08.02.

MULA

17:30 sati



The Mule, 2018.Clint Eastwood, 116 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, inspiriran člankom  u New York Times Magazinu "The Sinaloa Cartel's 90-Year Old Drug Mule" Sama Dolnicka
Uloge: Clint Eastwood, Bradley Cooper, Taissa Farmiga, Laurence Fishburne, Michael Peña, Dianne Wiest, Andy García, Alison Eastwood, Ignacio Serricchio, Loren Dean
  "Bio sam užasan otac i grozan suprug. Obitelj je najvažnija stvar. Nemoj napraviti ono što sam ja napravio." (Clint  Eastwood / Earl Stone u traileru kojim se najavljuje "The Mule".)
   10 godina nakon sjajnog "Gran Torina" glumačka i redateljska ujona opet je među nama: neuništivi Clint Eastwood glumi i režira "The Mule".  Radnja filma je bazirana na članku iz New York Timesa, priči iz lipnja 2014. o 90-godišnjaku, veteranu iz Drugog svjetskog rata koji postane krijumčar droge za meksički Sinaloa kartel.
   Leonard El Tata Sharp, odlikovani veteran Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u Ameriku postao je ugledni cvjećar, toliko dobar u svom poslu da je, kako je sam ispričao, u vrijeme američkog predsjednika Georgea H. W. Busha pozvan da posadi cvijeće u vrtu Bijele kuće. Međutim, Sharp u povijesti neće ostati zapamćen po svojim hvaljenim ljiljanima, nego po nadimku El Tata koji je zaradio kao najstariji kurir droge u povijesti. Kad je prije osam godina uhićen, imao je 87 godina, a punih je deset godina švercao kokain za zloglasni meksički kartel Sinaloa. Drogu je, između 100 i 300 kilograma po vožnji, prevozio od meksičke granice do Detroita. Natrag je u prtljažniku prevozio milijune dolara.
   El Tata je na kraju odslužio samo jednu godinu zatvora, prije nego što je pušten zbog lošeg zdravlja. El Tatin suton života i zadnji posao za kartel tema su novog filma Clinta Eastwooda, ikone američke kinematografije. Njegov povratak filmu u 88. godini, velika je vijest. Posebno jer se sve više nagađa o tome da se nakon filma "The Mule" zauvijek planira umiroviti.
https://www.imdb.com/title/tt7959026/?ref_=nv_sr_1

MILJENICA

20:15 sati



The Favourite, 2018. Yorgos Lathimos, 119 min. IE/UK/USA
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Deborah Davis i Tony McNamara
Uloge: Olivia Colman, Emma Stone, Rachel Weisz, Nicholas Hoult, Joe Alwyn
   Film je nominiran u čak deset oscarovskih kategorija uključujući  najbolji film, redatelj, glavna glumica, sporedne glumice, produkcija, kostimografija, fotografija, montaža te originalni scenarij. Širom svijeta film je osvojio preko 100 nagrada, te imao preko 200 nominacija u različitim kategorijama.
   Film prati kraljicu Anne, jednu od manje poznatih monarha Engleske koja je vladala početkom 18. stoljeća i događanja na njenom dvoru. Kraljica je poprilično lošeg zdravlja, dobiva čudne osipe, ima osjetljiv želudac, a nakon gubitka barem dvanaestero djece u trudnoći ili na porodu i njeno mentalno stanje očito nije najbolje. Stoga zemlju iz sjene vodi dama Sarah, njena bliska prijateljica i vješti manipulator. Život izgleda sjajno za Sarah sve do dolaska njene rođake, bivše aristokratkinje Abigail koja, nakon zle kobi koja je snašla njenu obitelj, traži bilo kakav posao. Abigail se veoma brzo diže s pozicije kuhinjske sluškinje do potencijalne nove miljenice kraljice Anne.
   ... finalni produkt koji dobivamo je stopostotni Lanthimos te jedino „zastrašujuće“ je to što redatelj besprijekorno uspijeva biti inovativan u dosta ograničenom žanru i u karijeri u kojoj su publika i kritika već pomislili da ga poznaju... (Armin Fatić, ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5083738/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 09.02.

Spider-Man: Into The Spider-Verse, 2018. Bob Persichetti, Peter Ramsey, Rodney Rothman, 117 min. US
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI ANIMIRANI FILM

   Mislili ste da znate cijelu priču o Spider-Manu? Spremite se na veliko iznenađenje. Vodimo vas u jedan drugi Spider-Man svijet gdje Spider-Man nije više solo igrač te sada više njih nosi masku...
   U priču nas uvodi tinejdžer iz Brooklyna – Miles Morales koji nam otkriva neograničene mogućnosti Spider-Man svijeta ali i da – nije sam. Milesu bi mogli pozavidjeti mnogi jer ima najneobičnijeg učitelja na svijetu koji ga podučava, ni manje ni više nego, spašavanju svijeta. Ali stvari nisu kakvima se čine a nova iznenađenja pojavljuju se na svakom koraku. Ova nova Spider-Man priča natjerat će vas da preispitate sve što ste do sada znali o Peteru Parkeru i njegovoj transformaciji u Spider-Mana.
   „Spider-Man“ je jedno od najvećih iznenađenja ove godine i definitivno jedan od najboljih filmova 2018. To su prepoznali i kritičari, pa tako trenutno drži na Rotten Tomatoes čak 97% pozitivnih recenzija te dijeli prvo mjesto najbolje ocijenjenih superhero filmova s „Black Panther“ i „The Incredibles“.
   Jedno od najvećih iznenađenja ove godine i najboljih filmova. Vrhunski odrađen u svim segmentima, pametan scenarij, fantastično režiranje, odlični dijalozi, humor, napetost, animacija, glazba, apsolutno sve je na vrhuncu u ovom ludom animiranom filmu namijenjenog svim generacijama. (svijetfilma.eu)
   Bob Persichetti, Peter Ramsey i Rodney Rothman režiraju Spider-Verse kao pop art psihodeliju pulsirajućih neonskih boja. Njihova su inspiracija stripovske tehnike pisanja, crtanja i kadriranja. Čitav ovaj animirani film je vizualna posveta mediju u kojem su moderni superjunaci započeli svoj život. „Spider-Man: Into the Spider-Verse“ je možda najbolji – a svakako najljepši – superherojski film koji sam pogledao u dugo vremena. (Danijel Štriga, inverzija.net)

https://www.imdb.com/title/tt4633694/?ref_=nv_sr_1

Juliet, Naked, 2018. Jesse Peretz, 97 min. US
Scenarij:
Jim Taylor, Tamara Jenkins, Jesse Peretz  
Uloge: Chris O'Dowd, Rose Byrne, Ethan Hawke, Phil Davis    
   Snimljen prema istoimenom romanu popularnog Nicka Hornbyja, „Juliet, gola“ je komična (i romantična) priča o životu i novim životnim prilikama.    Annie se nalazi zaglavljena u dugotrajnoj ljubavnoj vezi s Duncanom, opsesivnim obožavateljem opskurnog rock izvođača Tuckera Crowea . Međutim, kada se u javnosti pojavi akustična demo snimka jednog od Tuckerovih hitova od prije dvadeset i pet godina, životi Annie i Duncana do temelja će se promijeniti pogotovo nakon što se susretnu s do tada neuhvatljivim rokerom…
https://www.imdb.com/title/tt5607096/?ref_=fn_al_tt_1

MULA

20:15 sati



The Mule, 2018.Clint Eastwood, 116 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, inspiriran člankom  u New York Times Magazinu "The Sinaloa Cartel's 90-Year Old Drug Mule" Sama Dolnicka
Uloge: Clint Eastwood, Bradley Cooper, Taissa Farmiga, Laurence Fishburne, Michael Peña, Dianne Wiest, Andy García, Alison Eastwood, Ignacio Serricchio, Loren Dean
  "Bio sam užasan otac i grozan suprug. Obitelj je najvažnija stvar. Nemoj napraviti ono što sam ja napravio." (Clint  Eastwood / Earl Stone u traileru kojim se najavljuje "The Mule".)
   10 godina nakon sjajnog "Gran Torina" glumačka i redateljska ujona opet je među nama: neuništivi Clint Eastwood glumi i režira "The Mule".  Radnja filma je bazirana na članku iz New York Timesa, priči iz lipnja 2014. o 90-godišnjaku, veteranu iz Drugog svjetskog rata koji postane krijumčar droge za meksički Sinaloa kartel.
   Leonard El Tata Sharp, odlikovani veteran Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u Ameriku postao je ugledni cvjećar, toliko dobar u svom poslu da je, kako je sam ispričao, u vrijeme američkog predsjednika Georgea H. W. Busha pozvan da posadi cvijeće u vrtu Bijele kuće. Međutim, Sharp u povijesti neće ostati zapamćen po svojim hvaljenim ljiljanima, nego po nadimku El Tata koji je zaradio kao najstariji kurir droge u povijesti. Kad je prije osam godina uhićen, imao je 87 godina, a punih je deset godina švercao kokain za zloglasni meksički kartel Sinaloa. Drogu je, između 100 i 300 kilograma po vožnji, prevozio od meksičke granice do Detroita. Natrag je u prtljažniku prevozio milijune dolara.
   El Tata je na kraju odslužio samo jednu godinu zatvora, prije nego što je pušten zbog lošeg zdravlja. El Tatin suton života i zadnji posao za kartel tema su novog filma Clinta Eastwooda, ikone američke kinematografije. Njegov povratak filmu u 88. godini, velika je vijest. Posebno jer se sve više nagađa o tome da se nakon filma "The Mule" zauvijek planira umiroviti.
https://www.imdb.com/title/tt7959026/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 11.02.

MILJENICA

20:15 sati



The Favourite, 2018. Yorgos Lathimos, 119 min. IE/UK/USA
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Deborah Davis i Tony McNamara
Uloge: Olivia Colman, Emma Stone, Rachel Weisz, Nicholas Hoult, Joe Alwyn
   Film je nominiran u čak deset oscarovskih kategorija uključujući  najbolji film, redatelj, glavna glumica, sporedne glumice, produkcija, kostimografija, fotografija, montaža te originalni scenarij. Širom svijeta film je osvojio preko 100 nagrada, te imao preko 200 nominacija u različitim kategorijama.
   Film prati kraljicu Anne, jednu od manje poznatih monarha Engleske koja je vladala početkom 18. stoljeća i događanja na njenom dvoru. Kraljica je poprilično lošeg zdravlja, dobiva čudne osipe, ima osjetljiv želudac, a nakon gubitka barem dvanaestero djece u trudnoći ili na porodu i njeno mentalno stanje očito nije najbolje. Stoga zemlju iz sjene vodi dama Sarah, njena bliska prijateljica i vješti manipulator. Život izgleda sjajno za Sarah sve do dolaska njene rođake, bivše aristokratkinje Abigail koja, nakon zle kobi koja je snašla njenu obitelj, traži bilo kakav posao. Abigail se veoma brzo diže s pozicije kuhinjske sluškinje do potencijalne nove miljenice kraljice Anne.
   ... finalni produkt koji dobivamo je stopostotni Lanthimos te jedino „zastrašujuće“ je to što redatelj besprijekorno uspijeva biti inovativan u dosta ograničenom žanru i u karijeri u kojoj su publika i kritika već pomislili da ga poznaju... (Armin Fatić, ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5083738/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 12.02.

MULA

17:30 sati



The Mule, 2018.Clint Eastwood, 116 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, inspiriran člankom  u New York Times Magazinu "The Sinaloa Cartel's 90-Year Old Drug Mule" Sama Dolnicka
Uloge: Clint Eastwood, Bradley Cooper, Taissa Farmiga, Laurence Fishburne, Michael Peña, Dianne Wiest, Andy García, Alison Eastwood, Ignacio Serricchio, Loren Dean
  "Bio sam užasan otac i grozan suprug. Obitelj je najvažnija stvar. Nemoj napraviti ono što sam ja napravio." (Clint  Eastwood / Earl Stone u traileru kojim se najavljuje "The Mule".)
   10 godina nakon sjajnog "Gran Torina" glumačka i redateljska ujona opet je među nama: neuništivi Clint Eastwood glumi i režira "The Mule".  Radnja filma je bazirana na članku iz New York Timesa, priči iz lipnja 2014. o 90-godišnjaku, veteranu iz Drugog svjetskog rata koji postane krijumčar droge za meksički Sinaloa kartel.
   Leonard El Tata Sharp, odlikovani veteran Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u Ameriku postao je ugledni cvjećar, toliko dobar u svom poslu da je, kako je sam ispričao, u vrijeme američkog predsjednika Georgea H. W. Busha pozvan da posadi cvijeće u vrtu Bijele kuće. Međutim, Sharp u povijesti neće ostati zapamćen po svojim hvaljenim ljiljanima, nego po nadimku El Tata koji je zaradio kao najstariji kurir droge u povijesti. Kad je prije osam godina uhićen, imao je 87 godina, a punih je deset godina švercao kokain za zloglasni meksički kartel Sinaloa. Drogu je, između 100 i 300 kilograma po vožnji, prevozio od meksičke granice do Detroita. Natrag je u prtljažniku prevozio milijune dolara.
   El Tata je na kraju odslužio samo jednu godinu zatvora, prije nego što je pušten zbog lošeg zdravlja. El Tatin suton života i zadnji posao za kartel tema su novog filma Clinta Eastwooda, ikone američke kinematografije. Njegov povratak filmu u 88. godini, velika je vijest. Posebno jer se sve više nagađa o tome da se nakon filma "The Mule" zauvijek planira umiroviti.
https://www.imdb.com/title/tt7959026/?ref_=nv_sr_1

La Luna, 1979. 142 min. IT/US
Scenarij:
Franco Arcalli, Giuseppe Bertolucci, Clare Peploe, Bernardo Bertolucci
Uloge: Jill Clayburgh, Matthew Barry, Veronica Lazar, Renato Salvatori, Tomas Milian
   Caterina Silveri američka je operna diva koja nakon gubitka supruga seli u Italiju sa sinom tinejdžerom Joeom. On tamo zapada u krivo društvo i počinje uživati heroin. Caterina, iako zaposlena pjevanjem i zabavama u visokom društvu, primjećuje da nešto nije u redu i saznaje da je Joe postao ovisnik. U želji da mu pomogne i izvede ga na pravi put činit će stvari na granici s incestom...
https://www.imdb.com/title/tt0079495/fullcredits?ref_=tt_ov_wr#writers/

   Bernardo Bertolucci (1941-2018), legendarni scenarist i redatelj, dvostruki oskarovac i posljednji živući predstavnik talijanskog novog vala.  
   Bertoluccijevi filmovi agresivna su smjesu marksističke ideologiziranosti, frojdizma, dekadentnosti, Verdija, ponekad plakatnosti sovjetskoga revolucionarnoga filma, variranja komercijalne formule seks i nasilje, a eklektičnošću nagovještavaju prodor dolazećega postmodernizma... (Ante Peterlić)

SRIJEDA / 13.02.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

NE DIRAJ!

20:15 sati



Touch Me Not, 2018. Adina Pintilie, RO/BU/DE/CZ/FR 123 min.
BERLIN 2018. ZLATNI MEDVJED + NAJBOLJI DEBITANT

   Najbolji film ovogodišnjeg Berlinalea, na fluidnoj granici između stvarnosti i fikcije prati emocionalno putovanje Laure, Tómasa i Christiana, nudeći duboko empatičan uvid u njihove živote. Zajedno, redateljica i protagonisti ulaze u osobni istraživački projekt o intimnosti. Uz želju za intimnošću, ali i dubok strah od nje, rade na prevladavanju starih obrazaca ponašanja, obrambenih mehanizama i tabua. NE DIRAJ! pronalazi intimnost na najneočekivanije načine.
   Znatiželjno slavljenje seksualnosti. (SIGHT&SOUND)
   Najhrabriji film Berlinalea 2018. (HOTNEWS)
   Radikalno human. (INDIEWIRE)
   Provokativno, relevantno istraživanje intimnosti. (CINEUROPA)

https://www.imdb.com/title/tt4949112/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 14.02.

PRVI ČOVJEK

First Man, 2018.
17:30 sati



First Man, 2018. Damien Chazelle, 141 min.USA/JP
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Josh Singer, Jamer R. Hansen (prema knjizi), Nicole Perlman (ranija verzija scenarija)
Uloge: Ryan Gosling, Claire Foy, Jason Clarke, Kyle Chandler, Corey Stoll, Patrick Fugit, Christopher Abbott, Ciarán Hinds, Olivia Hamilton, Pablo Schreiber, Shea Whigham, Lukas Haas
   Kao svojevrsna kronika Armstrongovog života i karijere, film nas uvodi u zbivanja između 1961. i 1969., razdoblje pripreme i egzekucije jedne od najopasnijih misija u povijesti putovanja u svemir. U nizu NASA-inih projekata, jedan je u svjetskoj povijesti ostavio dubok trag. Uspješnim slijetanjem na Mjesec 20. srpnja 1969. godine, astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek čija je noga kročila na površinu Mjeseca. U toj povijesnoj šetnji pridružio mu se Buzz Aldrin, dok je njihov kolega Michael Collins za to vrijeme orbitiratio oko mjeseca na komandom brodu.
   Već na samom početku filma, autor nas je ugurao s Armstrongom u simulacijsku kabinu, zajedno s njegovim pokusnim pilotima, dok jezde stratosferom u metalnim prototipovima. Njihovo je drugarstvo u isti mah uzvišeno i nepokolebljivo.
   U obitelji, on pokušava zadržati smirenu logiku koja ga kao astronauta održava na životu. Ali ta šutnja odrazit će se na njegov brak. Kad ga NASA pozove da zajedno s Buzzom Aldrinom i Mikeom Collinsom krene u svemirsku misiju Apollo 11, njen efekt ima dvije opcije – ultimativnu slavu ili ultimativno žrtvovanje. Pritom se Chazelleova kamera pokušava što više približiti njihovim licima u seriji energičnih krupnih planova, koristeći prirodno osvjetljenje. Jer, za Chazellea, hrabrost je spoj epa, veličanstvenosti i istinititosti. (Dragan Rubeša, Novi List)
   „Prvog čovjeka" svakako treba gledati iz više razloga. Osim povijesnog značaja samog događaja i vremena u kojem se sve to događalo, film je izuzetno atraktivan i vizualno. (perun.hr)
    Nije ovo klasična priča o junačenju, vijorenju američke zastave (Chazellea je Trumpova administracija čak i prozvala zbog izostavljanja tog prizora) i ostalim holivudskim patetikama. Ovo je jedna slojevita i posve nepoznata priča o čovjeku koji u svoj svojoj dugogodišnjoj agoniji postigao nemoguće. (Ivica Perinović, ezadar)
   Chazelle je kreirao djelo koje svoju veličinu i veličinu svog protagonista, ne temelji na evociranju klasičnog mita kojeg ljudi žele voljeti, već to ostvaruje predanošću, talentom i kvalitetom rada kakva se kod biografskih filmova rijetko viđa.  Štoviše, „Prvi čovjek“  mnogo je više od biografskog filma. (Marta Ban, ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt1213641/?ref_=fn_al_tt_1

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
20:15 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 15.02.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
17:30 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

PRVI ČOVJEK

First Man, 2018.
20:15 sati



First Man, 2018. Damien Chazelle, 141 min.USA/JP
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Josh Singer, Jamer R. Hansen (prema knjizi), Nicole Perlman (ranija verzija scenarija)
Uloge: Ryan Gosling, Claire Foy, Jason Clarke, Kyle Chandler, Corey Stoll, Patrick Fugit, Christopher Abbott, Ciarán Hinds, Olivia Hamilton, Pablo Schreiber, Shea Whigham, Lukas Haas
   Kao svojevrsna kronika Armstrongovog života i karijere, film nas uvodi u zbivanja između 1961. i 1969., razdoblje pripreme i egzekucije jedne od najopasnijih misija u povijesti putovanja u svemir. U nizu NASA-inih projekata, jedan je u svjetskoj povijesti ostavio dubok trag. Uspješnim slijetanjem na Mjesec 20. srpnja 1969. godine, astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek čija je noga kročila na površinu Mjeseca. U toj povijesnoj šetnji pridružio mu se Buzz Aldrin, dok je njihov kolega Michael Collins za to vrijeme orbitiratio oko mjeseca na komandom brodu.
   Već na samom početku filma, autor nas je ugurao s Armstrongom u simulacijsku kabinu, zajedno s njegovim pokusnim pilotima, dok jezde stratosferom u metalnim prototipovima. Njihovo je drugarstvo u isti mah uzvišeno i nepokolebljivo.
   U obitelji, on pokušava zadržati smirenu logiku koja ga kao astronauta održava na životu. Ali ta šutnja odrazit će se na njegov brak. Kad ga NASA pozove da zajedno s Buzzom Aldrinom i Mikeom Collinsom krene u svemirsku misiju Apollo 11, njen efekt ima dvije opcije – ultimativnu slavu ili ultimativno žrtvovanje. Pritom se Chazelleova kamera pokušava što više približiti njihovim licima u seriji energičnih krupnih planova, koristeći prirodno osvjetljenje. Jer, za Chazellea, hrabrost je spoj epa, veličanstvenosti i istinititosti. (Dragan Rubeša, Novi List)
   „Prvog čovjeka" svakako treba gledati iz više razloga. Osim povijesnog značaja samog događaja i vremena u kojem se sve to događalo, film je izuzetno atraktivan i vizualno. (perun.hr)
    Nije ovo klasična priča o junačenju, vijorenju američke zastave (Chazellea je Trumpova administracija čak i prozvala zbog izostavljanja tog prizora) i ostalim holivudskim patetikama. Ovo je jedna slojevita i posve nepoznata priča o čovjeku koji u svoj svojoj dugogodišnjoj agoniji postigao nemoguće. (Ivica Perinović, ezadar)
   Chazelle je kreirao djelo koje svoju veličinu i veličinu svog protagonista, ne temelji na evociranju klasičnog mita kojeg ljudi žele voljeti, već to ostvaruje predanošću, talentom i kvalitetom rada kakva se kod biografskih filmova rijetko viđa.  Štoviše, „Prvi čovjek“  mnogo je više od biografskog filma. (Marta Ban, ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt1213641/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 16.02.

Ralph Breaks the Internet: Wreck-it Ralph 2, 2018. Rich Moore, Phil Johnston, 114 min. US
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI ANIMIRANI FILM

   Antijunak video igrice Ralph i partnerica Vanellope von Schweetz navigaju neistraženim, prostranim i dinamičnim svijetom Interneta u potrazi za zamjenskim dijelom kako bi spasili Vanellopinu video igricu...
   Dvoje simpatičnih junaka i prijatelja, samo na prvi pogled antijunaka, golemi Ralph i malena Venelope, donose vrlo poučnu priču o tome kakvo treba biti pravo prijateljstvo i kako se valja ispravno ponašati kad se rabi internet i društvene mreže te koje su sve zamke i opasnosti u tome. (Marijana Jakovljević, Glas Koncila)
   Ovo je neka vrsta metafilma kao i Pixarov “Izvrnuto obrnuto”, samo manje pretenciozan, junaci susreću sami sebe i umnažaju se, referenci na druge crtiće ima bezbroj, a sve je sjajno animirano i koloristički vrlo živopisno... (Nenad Polimac, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt5848272/?ref_=fn_al_tt_1

MILJENICA

17:30 sati



The Favourite, 2018. Yorgos Lathimos, 119 min. IE/UK/USA
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Deborah Davis i Tony McNamara
Uloge: Olivia Colman, Emma Stone, Rachel Weisz, Nicholas Hoult, Joe Alwyn
   Film je nominiran u čak deset oscarovskih kategorija uključujući  najbolji film, redatelj, glavna glumica, sporedne glumice, produkcija, kostimografija, fotografija, montaža te originalni scenarij. Širom svijeta film je osvojio preko 100 nagrada, te imao preko 200 nominacija u različitim kategorijama.
   Film prati kraljicu Anne, jednu od manje poznatih monarha Engleske koja je vladala početkom 18. stoljeća i događanja na njenom dvoru. Kraljica je poprilično lošeg zdravlja, dobiva čudne osipe, ima osjetljiv želudac, a nakon gubitka barem dvanaestero djece u trudnoći ili na porodu i njeno mentalno stanje očito nije najbolje. Stoga zemlju iz sjene vodi dama Sarah, njena bliska prijateljica i vješti manipulator. Život izgleda sjajno za Sarah sve do dolaska njene rođake, bivše aristokratkinje Abigail koja, nakon zle kobi koja je snašla njenu obitelj, traži bilo kakav posao. Abigail se veoma brzo diže s pozicije kuhinjske sluškinje do potencijalne nove miljenice kraljice Anne.
   ... finalni produkt koji dobivamo je stopostotni Lanthimos te jedino „zastrašujuće“ je to što redatelj besprijekorno uspijeva biti inovativan u dosta ograničenom žanru i u karijeri u kojoj su publika i kritika već pomislili da ga poznaju... (Armin Fatić, ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5083738/?ref_=nv_sr_1

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
20:15 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 18.02.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
20:15 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 19.02.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
17:30 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

The Gold Rush, 1925. Charles Chaplin, 72 min. US
Scenarij:
Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Mack Swain, Tom Murray
  Aljaska za zlatne groznice 1898. Skitnica Charlie jedan je od brojnih neuspješnih tragača za zlatom. Veliki Jim spašava Charlieja od nasilnog Larsena te Charlie potom u baru susreće djevojku Georgiu u koju se zaljubi. Nakon što ona nije došla na novogodišnju večeru, koju je pripremio posebno za nju, Charlie se, razočaran, pridruži Jimu u traganju za zlatom. U planinama ih zatiče sniježna oluja te se oni nađu izolirani. Ipak, uspiju pronaći zlato.
   „Potjeru za zlatom“ Chaplin je nazvao dramskom komedijom i smatrao ju je svojim najboljim filmom... (u anketi filmskih kritičara i redatelja na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. izabran je na 2. mjesto liste najboljih filmova svih vremena)
   Kroz spoj pustolovnih, patetično-melodramatičnih i komičnih značajki, Chaplin predstavlja svoju najpotpuniju vizualizaciju optimistične vjere u sretno razrješenje životnih nedaća odnosno materijalizaciju ispunjenja snova pa junak na kraju osvaja i djevojku i zlato... (Bruno Kragić, HFL)
   Jedan je od najpopularnijih filmova svih vremena, tragikomedija s temom iz razdoblja „zlatne groznice“ na Aljasci 1898., s Chaplinom kao tragačem za zlatom. Predstavlja izvanredan spoj komičnih, romantično-sentimentalnih, pustolovnih pa i fantastičnih komponenti. Taj film jednoglasno je ocijenjen kao najviši domet filmske umjetnosti, izazivajući opće oduševljenje kritike i publike, a o Chaplinu se od tada govori kao o geniju... (Vladimir Pogačić, FE)

http://www.imdb.com/title/tt0015864/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 20.02.

PRVI ČOVJEK

First Man, 2018.
17:30 sati



First Man, 2018. Damien Chazelle, 141 min.USA/JP
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Josh Singer, Jamer R. Hansen (prema knjizi), Nicole Perlman (ranija verzija scenarija)
Uloge: Ryan Gosling, Claire Foy, Jason Clarke, Kyle Chandler, Corey Stoll, Patrick Fugit, Christopher Abbott, Ciarán Hinds, Olivia Hamilton, Pablo Schreiber, Shea Whigham, Lukas Haas
   Kao svojevrsna kronika Armstrongovog života i karijere, film nas uvodi u zbivanja između 1961. i 1969., razdoblje pripreme i egzekucije jedne od najopasnijih misija u povijesti putovanja u svemir. U nizu NASA-inih projekata, jedan je u svjetskoj povijesti ostavio dubok trag. Uspješnim slijetanjem na Mjesec 20. srpnja 1969. godine, astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek čija je noga kročila na površinu Mjeseca. U toj povijesnoj šetnji pridružio mu se Buzz Aldrin, dok je njihov kolega Michael Collins za to vrijeme orbitiratio oko mjeseca na komandom brodu.
   Već na samom početku filma, autor nas je ugurao s Armstrongom u simulacijsku kabinu, zajedno s njegovim pokusnim pilotima, dok jezde stratosferom u metalnim prototipovima. Njihovo je drugarstvo u isti mah uzvišeno i nepokolebljivo.
   U obitelji, on pokušava zadržati smirenu logiku koja ga kao astronauta održava na životu. Ali ta šutnja odrazit će se na njegov brak. Kad ga NASA pozove da zajedno s Buzzom Aldrinom i Mikeom Collinsom krene u svemirsku misiju Apollo 11, njen efekt ima dvije opcije – ultimativnu slavu ili ultimativno žrtvovanje. Pritom se Chazelleova kamera pokušava što više približiti njihovim licima u seriji energičnih krupnih planova, koristeći prirodno osvjetljenje. Jer, za Chazellea, hrabrost je spoj epa, veličanstvenosti i istinititosti. (Dragan Rubeša, Novi List)
   „Prvog čovjeka" svakako treba gledati iz više razloga. Osim povijesnog značaja samog događaja i vremena u kojem se sve to događalo, film je izuzetno atraktivan i vizualno. (perun.hr)
    Nije ovo klasična priča o junačenju, vijorenju američke zastave (Chazellea je Trumpova administracija čak i prozvala zbog izostavljanja tog prizora) i ostalim holivudskim patetikama. Ovo je jedna slojevita i posve nepoznata priča o čovjeku koji u svoj svojoj dugogodišnjoj agoniji postigao nemoguće. (Ivica Perinović, ezadar)
   Chazelle je kreirao djelo koje svoju veličinu i veličinu svog protagonista, ne temelji na evociranju klasičnog mita kojeg ljudi žele voljeti, već to ostvaruje predanošću, talentom i kvalitetom rada kakva se kod biografskih filmova rijetko viđa.  Štoviše, „Prvi čovjek“  mnogo je više od biografskog filma. (Marta Ban, ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt1213641/?ref_=fn_al_tt_1

BERGMAN: JEDNA GODINA, JEDAN ŽIVOT

Bergman – A Year in a Life, 2018.
20:15 sati



Bergman – A Year in a Life, 2018. Jane Magnusson, 117 min.S/NO
EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM  2018.

   Godine 1957. Ingmar Bergman navršava 39 godina. Kao već etablirana figura svjetske kinematografije, te godine objavljuje svoja dva remek-djela, "Sedmi pečat" i "Divlje jagode". Napisao je i snimio "Na pragu života", režirao dva hvaljena kazališna komada, radio na radiju i televiziji, a prolazio je i drame u privatnom životu. U obilježavanju stote godišnjice rođenja velikog autora, švedska redateljica Jane Magnusson uzima tu iznimno plodnu godinu kao polaznu točku za istraživanje Bergmana kao čovjeka, u svoj kompleksnosti njegove ličnosti. 1957. je bila i godina kada je upoznao Käbi Laretei i Ingrid von Rosen, koje će postati njegova četvrta i peta supruga, dok je istovremeno bio zaokupljen intenzivnom aferom s Bibi Andersson, glavnom glumicom u dva filma te godine. Njegov brak s novinarkom i lingvisticom Gun Grut raspada se. Bergman jedva viđa šestero djece koje je već imao s tri različite žene...
   Doista mislim da je on najzanimljiviji Šveđanin ikad. (redateljica Jane Magnusson)
   Jedan od naiskrenijih portreta filmskog umjetnika koje sam ikada vidio. (Owen Gleiberman, Variety)

https://www.imdb.com/title/tt6109168/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 21.02.

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

NESTALI

Keepers/ The Vanishing, 2018.
20:15 sati



Keepers/ The Vanishing, 2018. Kristoffer Nyholm, 101 min. UK
Scenarij:
Celyn Jones, Joe Bone
Uloge: Gerard Butler, Maurice Fadida, Andy Evans, Sean Marley, Ade Shannon, D.G. Guyer, Mickey Gooch Jr., James Lejsek, Matt Antoun, Alan Siegel
   U prosincu 1900.g., tri muškarca, koji su radili kao svjetioničari na otocima Flannan, nestali su bez traga, ostavljajući sve svoje stvari za sobom. Usprkos sveobuhvatnim potragama, nijedan trag nikada nije pronađen. Iako nisu našli čuvare tek sagrađenog svjetionika, pronađeno je nekoliko vrlo neobičnih tragova. Na kuhinjskom su stolu još uvijek bili obroci od mesa i krumpira, a jedna je stolica bila oborena. Kreveti su bili neuredni, a satovi zaustavljeni. Lampe su bile temeljito očišćene i spremne za korištenje, a dva od tri kaputa nisu bila u ormaru. Ulazna vrata bila su uredno zaključana…
   Film se temelji na istinitoj priči o neobjašnjenoj lokalnoj legendi poznatoj kao misterij Flannanskog otočja. Radi se o jednoj od najvećih misterija u škotskoj povijesti koja nije posve riješena sve do danas.
https://www.imdb.com/title/tt4131496/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 22.02.

NESTALI

Keepers/ The Vanishing, 2018.
17:30 sati



Keepers/ The Vanishing, 2018. Kristoffer Nyholm, 101 min. UK
Scenarij:
Celyn Jones, Joe Bone
Uloge: Gerard Butler, Maurice Fadida, Andy Evans, Sean Marley, Ade Shannon, D.G. Guyer, Mickey Gooch Jr., James Lejsek, Matt Antoun, Alan Siegel
   U prosincu 1900.g., tri muškarca, koji su radili kao svjetioničari na otocima Flannan, nestali su bez traga, ostavljajući sve svoje stvari za sobom. Usprkos sveobuhvatnim potragama, nijedan trag nikada nije pronađen. Iako nisu našli čuvare tek sagrađenog svjetionika, pronađeno je nekoliko vrlo neobičnih tragova. Na kuhinjskom su stolu još uvijek bili obroci od mesa i krumpira, a jedna je stolica bila oborena. Kreveti su bili neuredni, a satovi zaustavljeni. Lampe su bile temeljito očišćene i spremne za korištenje, a dva od tri kaputa nisu bila u ormaru. Ulazna vrata bila su uredno zaključana…
   Film se temelji na istinitoj priči o neobjašnjenoj lokalnoj legendi poznatoj kao misterij Flannanskog otočja. Radi se o jednoj od najvećih misterija u škotskoj povijesti koja nije posve riješena sve do danas.
https://www.imdb.com/title/tt4131496/?ref_=nv_sr_1

NE DIRAJ!

20:15 sati



Touch Me Not, 2018. Adina Pintilie, RO/BU/DE/CZ/FR 123 min.
BERLIN 2018. ZLATNI MEDVJED + NAJBOLJI DEBITANT

   Najbolji film ovogodišnjeg Berlinalea, na fluidnoj granici između stvarnosti i fikcije prati emocionalno putovanje Laure, Tómasa i Christiana, nudeći duboko empatičan uvid u njihove živote. Zajedno, redateljica i protagonisti ulaze u osobni istraživački projekt o intimnosti. Uz želju za intimnošću, ali i dubok strah od nje, rade na prevladavanju starih obrazaca ponašanja, obrambenih mehanizama i tabua. NE DIRAJ! pronalazi intimnost na najneočekivanije načine.
   Znatiželjno slavljenje seksualnosti. (SIGHT&SOUND)
   Najhrabriji film Berlinalea 2018. (HOTNEWS)
   Radikalno human. (INDIEWIRE)
   Provokativno, relevantno istraživanje intimnosti. (CINEUROPA)

https://www.imdb.com/title/tt4949112/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 23.02.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): IZBAVITELJI 2

Incredibles 2, 2018.
12:00 sati



Incredibles 2, 2018. Brad Bird, 125 min. US
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI ANIMIRANI FILM

   U novom nastavku priče o superherojskoj obitelji mama Helen je u centru pažnje, a tata Bob je heroj kod kuće gdje se brine za djecu. Njihovu normalnu svakodnevicu poremeti dolazak opasnog i pametnog zlikovca kojeg jedino Izbavitelji mogu pobijediti.
   S jedne strane, glavni likovi su neupitno superheroji sa supermoćima, ali s druge strane su to – otac, majka, tinejdžerka, osnovnoškolac i beba – sve obični ljudi s običnim problemima kao i svi mi; oni nisu hiperbogati, zgodni zavodnici poput Tonyja Starka ili ultra zgodni vanzemaljac s Kriptona, poput Supermana, „Izbavitelji“ su, na kraju balade, samo ljudi. I to je ona stvar u kojoj ovaj film, odnosno njegov idejni tvorac Brad Bird, poentiraju – dokazuju kako superherojstvo nije stvar rezervirana za bogate ili moćne, već nešto što je nama kao ljudima inherentno, samo to moramo pronaći u sebi. (svijetfilma.eu)
   Dostojan nastavak crtića povlači znak jednakosti između superherojstva i roditeljstva (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt3606756/?ref_=fn_al_tt_1

NESTALI

Keepers/ The Vanishing, 2018.
20:15 sati



Keepers/ The Vanishing, 2018. Kristoffer Nyholm, 101 min. UK
Scenarij:
Celyn Jones, Joe Bone
Uloge: Gerard Butler, Maurice Fadida, Andy Evans, Sean Marley, Ade Shannon, D.G. Guyer, Mickey Gooch Jr., James Lejsek, Matt Antoun, Alan Siegel
   U prosincu 1900.g., tri muškarca, koji su radili kao svjetioničari na otocima Flannan, nestali su bez traga, ostavljajući sve svoje stvari za sobom. Usprkos sveobuhvatnim potragama, nijedan trag nikada nije pronađen. Iako nisu našli čuvare tek sagrađenog svjetionika, pronađeno je nekoliko vrlo neobičnih tragova. Na kuhinjskom su stolu još uvijek bili obroci od mesa i krumpira, a jedna je stolica bila oborena. Kreveti su bili neuredni, a satovi zaustavljeni. Lampe su bile temeljito očišćene i spremne za korištenje, a dva od tri kaputa nisu bila u ormaru. Ulazna vrata bila su uredno zaključana…
   Film se temelji na istinitoj priči o neobjašnjenoj lokalnoj legendi poznatoj kao misterij Flannanskog otočja. Radi se o jednoj od najvećih misterija u škotskoj povijesti koja nije posve riješena sve do danas.
https://www.imdb.com/title/tt4131496/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 25.02.

TKO TO KUCA NA MOJA VRATA

Who's That Knocking at My Door, 1968.
19:00 sati



Who's That Knocking at My Door, 1968. Martin Scorsese, 90 min.
(debitantski film Martina Scorsesea)
Scenarij:
Martin Scorsese
Uloge: Zina Bethune, Harvey Keitel, Anne Collette, Lennard Kuras, Michael Scala, Harry Northup, Catherine Scorsese
   Mladi J.R. tipični je Amerikanac odrastao u urbanoj njujorškoj četvrti, u mirnom obiteljskom okruženju talijanskih doseljenika, predanih katolika i pripadnika srednje klase. J.R. je nezaposlen, a najviše vremena provodi u druženju s prijateljima na ulicama i po klubovima četvrti Mala Italija. Nakon što na trajektu za Staten Island upozna privlačnu djevojku iz srednje klase, za koju pomisli da bi mu mogla postati suprugom, J.R. će doznati da je ona žrtva seksualnog napastovanja. To saznanje i spoznaja da ona više nije djevica utjecat će na njegov odnos s djevojkom, ponajviše zbog njegova katoličkog odgoja.
   Svoj debitantski dugometražni igrani film, realiziran u crno-bijeloj tehnici, koji je završio kad mu je bilo svega 25 godina, Martin Scorsese je snimao dulje od dvije godine, a tijekom procesa nastanka film sniman kombinacijom 35 mm i 16 mm kamere doživio je brojne promijene i promijenio različite naslove. Rad na projektu započevši 1965. kao kratki studentski film pod naslovom „Bring on the Dancing Girls“, redatelj je prvu verziju zgotovio dvije godine kasnije, te je pod naslovom „I Call First“ premijerno prikazao na Međunarodnom filmskom festivalu u Chicagu. Godine 1968. film je krenuo u distribuciju pod naslovom „Who´s that Knocking at My Door“, prema istoimenoj pjesmi na završetku djela, a premda je 1970. redistribuiran pod naslovom „J.R.“, naslov koji se do danas najviše koristi je „Tko to kuca na moja vrata“. Svoj prvijenac, u kojemu je Harvey Keitel ostvario glumački debi, Scorsese je realizirao pod stilskim utjecajem Godarda i Johna Cassavettesa te nadahnut Johnom Fordom. Već su u ovom filmu vidljiva brojna kasnija obilježja njegova autorskog rukopisa, od uporabe zamrznutih kadrova i slow motiona, preko tematiziranja identiteta Italoamerikanaca te motiva katoličkog osjećaja krivnje i iskupljenja, kao i mačizma i nasilja te odnosa prema (idealiziranim) ženama, do naglašene atmosferičnosti, dinamične montaže, svrhovitog korištenja glazbe te dojmljive fotografije i scenografije. (http://kinotuskanac.hr)
https://www.imdb.com/title/tt0063803/?ref_=fn_al_tt_1

   Prije projekcije filma održat će se promocija knjige "1968. Kratki vodič" (priredio: Vlado Ercegović). Promotori su novinar Ivica Ivanišević, te urednik TV kalendara (HRT). Leon Rizmaul. Promocijom knjige završavamo ciklus posvećen 1968. godini. Predavanja je započeo 12.3. Inoslav Bešker prisjećajući se vlastitih studentskih dana, te komentirajući studentske nemire. Slijedilo je predavanje Zlatka Galla 16.4. o glazbi tog vremena, a film koji je izabrao (Easy Rider, 1968. Dennis Hopper) na najbolji je način utjelovio šezdesetosmaški zvuk. Prof. Hrvoje Klasić gostovao je 28.5. te se osvrnuo na političke događaje te turbulentne godine. Slijedio je Aleksandar Dragaš 22.10. koji se osvrnuo na kontrakulturu druge polovine šezdesetih, naglašavajući značaj velikih rock festivala, koji traje do danas. Završno poglavlje bio je filmski dio '68., koji je 19.11. odradio Jurica Pavičić, filmski  kritičar i društveni komentator.

UTORAK / 26.02.

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

AGAR PATA... ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub Kinoteke Zlatna vrat
20:15 sati



   Agar Pata nekadašnja je voditeljica filmskih programa u Tuškancu. Danas je u zasluženoj mirovini,  a zahvaljujući njoj, njenoj potpori i njenim programima i mi smo (splitska Kinoteka) postali „bolje“ kino koje se toliko često „naslanjalo“ na njen izbor,
   „Od šepajućih početaka Filmskih programa "u staroj, dobroj Kinoteci" u Kordunskoj prošlo je trinaest godina, sretnih, nesretnih, teških, laganih, ali s radošću ih je sjećati se. Bili su to prvi koraci dugo pripremana Filmskog centra po ideji danas pokojnog Vjekoslava Majcena, te Hrvoja Turkovića i Vere Robić Škarica kojima se pridružio u stavljanju toga žuđenoga projekta na papir i Mate Kukuljica, a u realizaciju su ga pogurali pokojni Ladislav Galeta, te ljudi iz tadašnjeg Gradskog odjela za kulturu Andrea Zlatar i Vladimir Stojsavljević, te ministar kulture Antun Vuić i pomoćnica ministra Biserka Cvjetičanin. U jesen 2001. i ja, angažirana za voditeljicu programa, im se priključujem te tako već 16. listopada vrtimo naš prvi film (znakovita naslova) „Idioti“ Larsa von Triera. Do kraja te 2001. programe smo imali samo jedan dan u tjednu, pa ipak smo do kraja te godine imali 28 projekcija klasika nacionalne i internacionalne kinematografije. Slijedio je niz redateljskih, nacionalnih, žanrovskih te in memoriam ciklusa koji su svi bili sve bolje posjećeni, a po broju gledalaca prednjače retrospektive Rainera Wernera Fassbindera, Wima Wendersa, ciklus španjolskih filmova Almodovara, Amenabara, a i klasičnih velikana sedme umjetnosti poput Bergmana, Fellinija, Viscontija koji uvijek imaju neku novu publiku, a i ona stara ih voli, posebice na velikom ekranu, vidjeti po tko zna koji put…I uz sve te velike redatelje, glumce i filmove dočekali smo ožujak 2004. i uselili se tada u devastirane prostore kina Tuškanac, nekadašnjeg kultnog kina Sloboda, koga filmoljupci pamte po premijerama vesterna. Da nema fotografija iz toga doba posumnjali bismo u vlastito sjećanje: čini se jedva mogućim, da smo iz ruševine u koju smo ušli napravili relativno pristojan i udoban, „dobri, stari kino“. (Agar Pata)
   Od proljeća 2005. imamo svakodnevne programe, osim nedjeljom. Nastojimo imati što više kinotečnog programa jer ipak nam je prioritet, barem dok smo zadržani isključivo na prikazivačkoj djelatnosti, prikazivati kinotečne programe kojih u Zagrebu nema. Tu naravno nailazimo na mnoštvo problema jer je kinotečne programe sve teže dobivati, a kopije su u jako lošem stanju. To nije samo problem Hrvatske kinoteke, koja ima značajan broj kopija, no one se ne obnavljaju. Vrlo slična priča je s većinom nacionalnih kinoteka. Posuđivanje kopija se naplaćuje i zapad to već odavno prakticira, a cijene kopija postaju sve više. (Agar Pata)
https://www.kulturpunkt.hr/content/razgovor-agar-pata

SRIJEDA / 27.02.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
17:30 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
20:15 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 28.02.

NESTALI

Keepers/ The Vanishing, 2018.
17:30 sati



Keepers/ The Vanishing, 2018. Kristoffer Nyholm, 101 min. UK
Scenarij:
Celyn Jones, Joe Bone
Uloge: Gerard Butler, Maurice Fadida, Andy Evans, Sean Marley, Ade Shannon, D.G. Guyer, Mickey Gooch Jr., James Lejsek, Matt Antoun, Alan Siegel
   U prosincu 1900.g., tri muškarca, koji su radili kao svjetioničari na otocima Flannan, nestali su bez traga, ostavljajući sve svoje stvari za sobom. Usprkos sveobuhvatnim potragama, nijedan trag nikada nije pronađen. Iako nisu našli čuvare tek sagrađenog svjetionika, pronađeno je nekoliko vrlo neobičnih tragova. Na kuhinjskom su stolu još uvijek bili obroci od mesa i krumpira, a jedna je stolica bila oborena. Kreveti su bili neuredni, a satovi zaustavljeni. Lampe su bile temeljito očišćene i spremne za korištenje, a dva od tri kaputa nisu bila u ormaru. Ulazna vrata bila su uredno zaključana…
   Film se temelji na istinitoj priči o neobjašnjenoj lokalnoj legendi poznatoj kao misterij Flannanskog otočja. Radi se o jednoj od najvećih misterija u škotskoj povijesti koja nije posve riješena sve do danas.
https://www.imdb.com/title/tt4131496/?ref_=nv_sr_1

MILJENICA

20:15 sati



The Favourite, 2018. Yorgos Lathimos, 119 min. IE/UK/USA
OSCAR NOMINACIJA / NAJBOLJI FILM
Scenarij:
Deborah Davis i Tony McNamara
Uloge: Olivia Colman, Emma Stone, Rachel Weisz, Nicholas Hoult, Joe Alwyn
   Film je nominiran u čak deset oscarovskih kategorija uključujući  najbolji film, redatelj, glavna glumica, sporedne glumice, produkcija, kostimografija, fotografija, montaža te originalni scenarij. Širom svijeta film je osvojio preko 100 nagrada, te imao preko 200 nominacija u različitim kategorijama.
   Film prati kraljicu Anne, jednu od manje poznatih monarha Engleske koja je vladala početkom 18. stoljeća i događanja na njenom dvoru. Kraljica je poprilično lošeg zdravlja, dobiva čudne osipe, ima osjetljiv želudac, a nakon gubitka barem dvanaestero djece u trudnoći ili na porodu i njeno mentalno stanje očito nije najbolje. Stoga zemlju iz sjene vodi dama Sarah, njena bliska prijateljica i vješti manipulator. Život izgleda sjajno za Sarah sve do dolaska njene rođake, bivše aristokratkinje Abigail koja, nakon zle kobi koja je snašla njenu obitelj, traži bilo kakav posao. Abigail se veoma brzo diže s pozicije kuhinjske sluškinje do potencijalne nove miljenice kraljice Anne.
   ... finalni produkt koji dobivamo je stopostotni Lanthimos te jedino „zastrašujuće“ je to što redatelj besprijekorno uspijeva biti inovativan u dosta ograničenom žanru i u karijeri u kojoj su publika i kritika već pomislili da ga poznaju... (Armin Fatić, ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5083738/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 01.03.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
17:30 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

POTPUNI STRANCI

Perfetti sconosciuti, 2016.
20:15 sati



Perfetti sconosciuti, 2016. Paolo Genovese, 97 m. IT
Scenarij:
Paolo Genovese, Rolando Ravello, Paolo Costella, Filippo Bologna, Paola Mammini
Uloge: Giuseppe Battiston, Anna Foglietta, Marco Giallini, Edoardo Leo, Valerio Mastandrea, Alba Rohrwacher, Kasia Smutniak
   Talijanska komična drama o zajedničkoj večeri sedam dugogodišnjih prijatelja. Pomalo zaigrani i uz čašicu vina odlučuju staviti svoje mobitele na stol te pročitati svaku poruku na glas, javiti se na svaki poziv i uključiti zvučnik, pročitati svaku poruku. Jer, kako tvrde, nitko od njih nema što skrivati od najboljih prijatelja. Tijekom iduća dva sata, večera se pretvori u koloplet urota, laži i neželjenih otkrića. Bezazlena igra brzo se pretvara u nešto sasvim drugo. Škakljive poruke počinju otkrivati koliko malo zapravo znaju o svojim partnerima i prijateljima.
   Među mnogim nagradama najuspješnijeg talijanskog filma 2016. godine treba istaknuti one s filmskog festivala u Kairu za najbolji scenarij, nagrade David di Donatello za najbolju režiju i scenarij, Nagradu publike na Norveškom filmskom festivalu te nagradu žirija na Tribeca Film Festivalu.
   Najjači adut Genoveseovog filma je scenarij, koji izbjegava klasične boljetice “high concepta”, spretno gradi peripetiju i dramaturški raste. Kako je film krajnje komoran, puno toga počiva na glumcima, koji su dobri - što nije čudo, jer je tu niz glumaca iz talijanske A lige. “Potpuni stranci” po tonu i kulturi podsjećaju pomalo na Woodyja Allena - ali, kultura i mentaliteti u filmu potpuno su talijanski. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt4901306/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 02.03.

POTPUNI STRANCI

Perfetti sconosciuti, 2016.
17:30 sati



Perfetti sconosciuti, 2016. Paolo Genovese, 97 m. IT
Scenarij:
Paolo Genovese, Rolando Ravello, Paolo Costella, Filippo Bologna, Paola Mammini
Uloge: Giuseppe Battiston, Anna Foglietta, Marco Giallini, Edoardo Leo, Valerio Mastandrea, Alba Rohrwacher, Kasia Smutniak
   Talijanska komična drama o zajedničkoj večeri sedam dugogodišnjih prijatelja. Pomalo zaigrani i uz čašicu vina odlučuju staviti svoje mobitele na stol te pročitati svaku poruku na glas, javiti se na svaki poziv i uključiti zvučnik, pročitati svaku poruku. Jer, kako tvrde, nitko od njih nema što skrivati od najboljih prijatelja. Tijekom iduća dva sata, večera se pretvori u koloplet urota, laži i neželjenih otkrića. Bezazlena igra brzo se pretvara u nešto sasvim drugo. Škakljive poruke počinju otkrivati koliko malo zapravo znaju o svojim partnerima i prijateljima.
   Među mnogim nagradama najuspješnijeg talijanskog filma 2016. godine treba istaknuti one s filmskog festivala u Kairu za najbolji scenarij, nagrade David di Donatello za najbolju režiju i scenarij, Nagradu publike na Norveškom filmskom festivalu te nagradu žirija na Tribeca Film Festivalu.
   Najjači adut Genoveseovog filma je scenarij, koji izbjegava klasične boljetice “high concepta”, spretno gradi peripetiju i dramaturški raste. Kako je film krajnje komoran, puno toga počiva na glumcima, koji su dobri - što nije čudo, jer je tu niz glumaca iz talijanske A lige. “Potpuni stranci” po tonu i kulturi podsjećaju pomalo na Woodyja Allena - ali, kultura i mentaliteti u filmu potpuno su talijanski. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt4901306/?ref_=fn_al_tt_1

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
20:15 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 04.03.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
17:30 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

POTPUNI STRANCI

Perfetti sconosciuti, 2016.
20:15 sati



Perfetti sconosciuti, 2016. Paolo Genovese, 97 m. IT
Scenarij:
Paolo Genovese, Rolando Ravello, Paolo Costella, Filippo Bologna, Paola Mammini
Uloge: Giuseppe Battiston, Anna Foglietta, Marco Giallini, Edoardo Leo, Valerio Mastandrea, Alba Rohrwacher, Kasia Smutniak
   Talijanska komična drama o zajedničkoj večeri sedam dugogodišnjih prijatelja. Pomalo zaigrani i uz čašicu vina odlučuju staviti svoje mobitele na stol te pročitati svaku poruku na glas, javiti se na svaki poziv i uključiti zvučnik, pročitati svaku poruku. Jer, kako tvrde, nitko od njih nema što skrivati od najboljih prijatelja. Tijekom iduća dva sata, večera se pretvori u koloplet urota, laži i neželjenih otkrića. Bezazlena igra brzo se pretvara u nešto sasvim drugo. Škakljive poruke počinju otkrivati koliko malo zapravo znaju o svojim partnerima i prijateljima.
   Među mnogim nagradama najuspješnijeg talijanskog filma 2016. godine treba istaknuti one s filmskog festivala u Kairu za najbolji scenarij, nagrade David di Donatello za najbolju režiju i scenarij, Nagradu publike na Norveškom filmskom festivalu te nagradu žirija na Tribeca Film Festivalu.
   Najjači adut Genoveseovog filma je scenarij, koji izbjegava klasične boljetice “high concepta”, spretno gradi peripetiju i dramaturški raste. Kako je film krajnje komoran, puno toga počiva na glumcima, koji su dobri - što nije čudo, jer je tu niz glumaca iz talijanske A lige. “Potpuni stranci” po tonu i kulturi podsjećaju pomalo na Woodyja Allena - ali, kultura i mentaliteti u filmu potpuno su talijanski. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt4901306/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 05.03.

MALI

Mali, 2018.
17:30 sati



Mali, 2018. Antonio Nuić, 90 min. HR
Scenarij:
Antonio Nuić
Uloge: Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović
   Četiri godine zatvora nisu promijenile Franju. On je diler. Supruga mu umire, a njezini roditelji žele ga prikazati kao nesposobnog roditelja i uzeti mu skrbništvo nad sinom, Malim. Mali voli oca, voli njegove nekonvencionalne odgojne metode i želi živjeti s njim. Franjo nema namjeru ikome opravdavati način na koji odgaja sina, kao što nema namjeru pustiti da ga itko od njega razdvoji. Za četrdeseti rođendan Franjo dobiva dva poklona koji su rješenje svih njegovih problema.
https://www.imdb.com/title/tt7991628/?ref_=nv_sr_1

REDOSLIJED NESTANKA

Kraftidioten (In Order of Disappearance), 2014.
20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Kraftidioten (In Order of Disappearance), 2014. Hans Petter Moland, 116 min.
Scenarij:
Kim Fupz Aakeson
Uloge: Stellan Skarsgård, Bruno Ganz, Kristofer Hivju, Goran Navojec, Sergej Trifunović
   Nils vozi ralicu i živi bezbrižnim životom u zimskom raju, gradiću Beitostølen. Međutim, iznenadna smrt njegovog sina dovodi ga usred rata droge između norveške mafije i Srba. U ovom svijetu, on je tek početnik – naoružan snažnom mašinerijom i početničkom srećom.
   U stilu Farga s dozom Tarantina na norveški način Redoslijed nestanka zauzima morbidnu crnohumornu perspektivu izgrađenu na motivu osvete. Pristupajući teškoj tematici gubitka djeteta na prilično neobičan način, redatelj Hans Peter Moland izmjenjuje ton radnje koja bi se inače žanrovski prije primaknula trileru ili drami dajući joj gotovo apsurdni zaokret prema nečemu mnogo bliže crnoj komediji. (Daimon Bell, FAK)
   Usprkos nepobitnim utjecajima (braća Coen, tarantino), Moland uspijeva izboriti individualnost svoga filma vjenčanu s arhetipskim. Snježni ugođaj norveške zabiti mnogima će biti asocijacija na “Fargo“, ali Nilsov stroj za izbacivanje snijega dao bi “coenovskom“ Gaearu Grimsrudu razne ideje za egzekucije. Molandovim likovima ne fali kreativnosti. (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt2675914/?ref_=ttawd_awd_tt

SRIJEDA / 06.03.

POTPUNI STRANCI

Perfetti sconosciuti, 2016.
17:30 sati



Perfetti sconosciuti, 2016. Paolo Genovese, 97 m. IT
Scenarij:
Paolo Genovese, Rolando Ravello, Paolo Costella, Filippo Bologna, Paola Mammini
Uloge: Giuseppe Battiston, Anna Foglietta, Marco Giallini, Edoardo Leo, Valerio Mastandrea, Alba Rohrwacher, Kasia Smutniak
   Talijanska komična drama o zajedničkoj večeri sedam dugogodišnjih prijatelja. Pomalo zaigrani i uz čašicu vina odlučuju staviti svoje mobitele na stol te pročitati svaku poruku na glas, javiti se na svaki poziv i uključiti zvučnik, pročitati svaku poruku. Jer, kako tvrde, nitko od njih nema što skrivati od najboljih prijatelja. Tijekom iduća dva sata, večera se pretvori u koloplet urota, laži i neželjenih otkrića. Bezazlena igra brzo se pretvara u nešto sasvim drugo. Škakljive poruke počinju otkrivati koliko malo zapravo znaju o svojim partnerima i prijateljima.
   Među mnogim nagradama najuspješnijeg talijanskog filma 2016. godine treba istaknuti one s filmskog festivala u Kairu za najbolji scenarij, nagrade David di Donatello za najbolju režiju i scenarij, Nagradu publike na Norveškom filmskom festivalu te nagradu žirija na Tribeca Film Festivalu.
   Najjači adut Genoveseovog filma je scenarij, koji izbjegava klasične boljetice “high concepta”, spretno gradi peripetiju i dramaturški raste. Kako je film krajnje komoran, puno toga počiva na glumcima, koji su dobri - što nije čudo, jer je tu niz glumaca iz talijanske A lige. “Potpuni stranci” po tonu i kulturi podsjećaju pomalo na Woodyja Allena - ali, kultura i mentaliteti u filmu potpuno su talijanski. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt4901306/?ref_=fn_al_tt_1

KRALJEV IZBOR

Kongens nei, 2016.
20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Kongens nei, 2016. Harald Rosenløw-Eeg, Jan Trygve Røyneland, 133 min.
Scenarij:
Harald Rosenløw-Eeg, Jan Trygve Røyneland
Uloge: Jesper Christensen, Anders Baasmo Christiansen, Karl Markovics
   Film je bio norveški kandidat u prednominacijama za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma. Priča je manje fokusirana na bojišnicu Drugog svjetskog rata, a više na političare i kraljeve koji pokušavaju sačuvati norvešku neutralnost.
   Temeljen na istinitim događajima, film prati tri dana u travnju 1940. tijekom Drugog svjetskog rata kada je tadašnji kralj Haakon VII bio suočen s krucijalnom odlukom hoće li (ili neće) surađivati s njemačkom vojskom koja je invazivno ušla u nepripremljen Oslo, nudeći im 'zaštitu' od Britanaca. Odluči li se Vlada na suradnju s Nijemcima, kralj je spreman odreći se prijestolja i potaknuti vojni i civilni otpor. Tako i sebe i obitelj dovodi u veliku opasnost, ali sebi osigurava počasno mjesto u analima norveške povijesti...
https://www.imdb.com/title/tt4353996/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 07.03.

LADA KAMENSKI

17:30 sati



DAN ŽENA
Lada Kamenski, 2018. Sara Hribar, Marko Šantić, 71 min. HR
Scenarij:
Sara Hribar
Uloge: Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander
   Frano je mladi redatelj koji priprema svoj prvi film. U središtu su radnje žene pogođene slomom krojačke industrije u regiji, a nadahnuće za priču pronašao je u svojoj teti, bivšoj radnici u tvornici Kamensko. Kako bi odlučio tko će tumačiti glavni lik, Frano poziva tri renomirane glumice na neformalnu čitaću probu u svoj stan. Međutim, kada glumice shvate da se natječu jedna protiv druge, stvari krenu u pogrešnom smjeru.
https://www.imdb.com/title/tt8601284/?ref_=fn_al_tt_1

PUT U NOVI ŽIVOT

Finding Your Feet, 2017.
20:15 sati



DAN ŽENA
Finding Your Feet, 2017. Richard Loncraine, 111 min. UK
Scenarij:
Meg Leonard, Nick Moorcroft
Uloge: Imelda Staunton, Timothy Spall, Celia Imrie, David Hayman. John Sessions, Josie Lawrence
   Kada Lady Sandra Abbott otkrije da njezin muž s kojim je četrdeset godina u braku ima aferu s njezinom najboljom prijateljicom, ona potraži utočište u Londonu kod otuđene starije sestre Bif. Njih dvije ne mogu biti drukčije – Sandra se ne snalazi pokraj svoje jezičave, slobodoumne sestre koja stalno izlazi na spojeve. Ali Sandri upravo ta različitost trenutačno treba te ona nevoljko dopusti Bif da je odvuče na satove plesa gdje postupno uhvati korak i nađe ljubav kad upozna sestrine prijatelje Charlieja, Jackie i Teda. Ova šarena, prkosna i energična grupa počne pokazivati Sandri da je umirovljenje zapravo samo početak i da bi joj rastava mogla dati posve novi pogled na ljubav i život.
https://www.imdb.com/title/tt4538916/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 08.03.

MARIE CURIE

Marie Curie: The Courage of Knowledge, 2016.
17:30 sati



DAN ŽENA
Marie Curie: The Courage of Knowledge, 2016. Marie Noëlle, 100 min. PO/DE / FR
Scenarij:
Marie Noëlle, Andrea Stoll
Uloge: Karolina Gruszka, Arieh Worthalter, Charles Berling
   Godine 1903. znanstvenica Marie Curie postaje prvom ženom, dobitnicom Nobelove nagrade za fiziku skupa sa svojim suprugom Pierrreom. Međutim, nedugo potom u svojim srednjim tridesetim, kao mlada majka dvoje djece, ona ostaje bez Pierrea koji pogiba u nesreći. U svijetu kojem dominiraju muškarci, Marie mora biti ustrajna te nastaviti sa znanstvenim istraživanjem potpuno sama. Kada se zaljubi u oženjenog znanstvenika Paula Langevina i upusti se u ljubavnu aferu s njim izbija pravi skandal, baš u trenutku kada sazna da će dobiti i drugu Nobelovu nagradu, ovaj put za kemiju…
https://www.imdb.com/title/tt5705058/?ref_=nm_knf_t1

 

NA PLAŽI CHESIL

On Chesil Beach, 2018.
20:15 sati



DAN ŽENA
On Chesil Beach, 2018. Dominic Cooke, 110 min. UK
Scenarij:
Ian McEwan (prema vlastitom romanu)
Uloge: Saoirse Ronan, Emily Watson, Anne-Marie Duff, Billy Howle, Samuel West, Adrian Scarborough, Bebe Cave, Jonjo O'Neill, Bernardo Santos, Christopher Bowen
   Florence i Edward, mladi par različita društvenog statusa, upoznaju se i zaljubljuju u Engleskoj 1962. godine. Prateći situacije kroz koje ovaj par prolazi tijekom udvaranja, film istražuje društveni pritisak koji prati fizičku intimnost, s kulminacijom u njihovoj bračnoj noći.
   Film je snimljen prema djelu Iana McEwana i kroz prvo bračnu noć mladog para retrospektiva nas vodi do početaka njihove priče. Mladi su, pomalo sramežljivi, šeprtljavi, zaljubljeni...što može poći krivo? Zanimljiv uvid u intimu, očekivanja i iščekivanja, iluzije. Kraj pomalo klišejiziran, ali sve u svemu nisam razočarana. Film je spor, ali nije dosadan, gluma solidna, u svojoj otuđensoti Edward i Florence djeluju jako realno i uspiju probuditi suosjećanje. (Inanna, forum.hr)
https://www.imdb.com/title/tt1667321/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 09.03.

LADA KAMENSKI

17:30 sati



DAN ŽENA
Lada Kamenski, 2018. Sara Hribar, Marko Šantić, 71 min. HR
Scenarij:
Sara Hribar
Uloge: Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander
   Frano je mladi redatelj koji priprema svoj prvi film. U središtu su radnje žene pogođene slomom krojačke industrije u regiji, a nadahnuće za priču pronašao je u svojoj teti, bivšoj radnici u tvornici Kamensko. Kako bi odlučio tko će tumačiti glavni lik, Frano poziva tri renomirane glumice na neformalnu čitaću probu u svoj stan. Međutim, kada glumice shvate da se natječu jedna protiv druge, stvari krenu u pogrešnom smjeru.
https://www.imdb.com/title/tt8601284/?ref_=fn_al_tt_1

STYX

Styx, 2018.
20:15 sati



Styx, 2018. Wolfgang Fischer, 94 min. DE
Scenarij:
Wolfgang Fischeri Ika Künzel
Uloge: Susanne Wolff, Gedion Oduor Wekesa
   Četrdesetogodišnja Rike je uspješna liječnica koja ima vrlo zahtjevan posao.Tijekom godišnjeg odmora, koji joj je prijeko potreban, želi ostvariti svoj višegodišnji san i jedrilicom s Gibraltara otploviti do Ascensiona, malog tropskog otoka usred Atlantskog oceana. Želja za nesmetanim odmorom zamalo joj se ispunila, ali tijekom oluje divna avantura pretvara se u niz neslućenih izazova: nedaleko od jedrilice otkrila je teško oštećen, beznadno pretrpan čamac sa stotinjak izbjeglica kojima prijeti utapanje. Rike pokušava organizirati pomoć. Uskoro, međutim, počinje uviđati da se humanost pretvorila u čistu utopiju.
   Film Wolfganga Fischera prikazuje borbu za preživljavanje na moru, suočavajući gledatelje s okrutnošću gubitka autonomije ljudi u nevolji. More u ovoj alegorijskoj drami postaje poprište egzistencijalne borbe.
   Rike, 40, ist eine erfolgreiche Ärztin, deren Dienst ihr alles abverlangt. In ihrem dringend benötigten Jahresurlaub will sie sich einen lang gehegten Traum erfüllen und allein auf einem Segelschiff von Gibraltar nach Ascension, eine kleine tropische Insel mitten im Atlantischen Ozean, reisen. Ihr Wunsch nach unbeschwerten Ferien scheint sich zu erfüllen, doch nach einem Sturm schlägt das schöne Abenteuer in eine nicht gekannte Herausforderung um: In der Nähe ihres Schiffes entdeckt sie ein schwer beschädigtes, hoffnungslos überladenes Flüchtlingsboot. Mehr als hundert Menschen sind vom Ertrinken bedroht. Rike versucht, Hilfe zu organisieren. Doch sie spürt immer mehr, dass Humanität zur reinen Utopie verkommen ist.
   Wolfgang Fischers Film zeigt einen Überlebenskampf auf dem Wasser, in dem die grausame Fremdbestimmtheit in Not geratener Menschen spürbar wird. Das Meer wird zum existentiellen Schauplatz eines allegorischen Dramas.

https://www.imdb.com/title/tt5942864/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 12.03.

MALI

Mali, 2018.
17:30 sati



Mali, 2018. Antonio Nuić, 90 min. HR
Scenarij:
Antonio Nuić
Uloge: Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović
   Četiri godine zatvora nisu promijenile Franju. On je diler. Supruga mu umire, a njezini roditelji žele ga prikazati kao nesposobnog roditelja i uzeti mu skrbništvo nad sinom, Malim. Mali voli oca, voli njegove nekonvencionalne odgojne metode i želi živjeti s njim. Franjo nema namjeru ikome opravdavati način na koji odgaja sina, kao što nema namjeru pustiti da ga itko od njega razdvoji. Za četrdeseti rođendan Franjo dobiva dva poklona koji su rješenje svih njegovih problema.
https://www.imdb.com/title/tt7991628/?ref_=nv_sr_1

PATHFINDER

20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Veiviseren, 1987.
Nils Gaup, 88 min.
Scenarij: Nils Gaup
Uloge: Anne-Marja Blind, Ellen Anne Buljo, Henrik H. Buljo, Mikkel Gaup, Sara Marit Gaup, Ingvald Guttorm, John Sigurd Kristensen  
   Pustolovni film snimljen prema norveškoj legendi o drevnim običajima na sjeveru, u zemlji vječnoga snijega, u kojoj su vladali okrutni zakoni opstanka. Norveška - krajnji sjever. 12 stoljeće. Okrutni pljačkaši Čudi napadaju laponska plemena i mladome Aiginu ubiju cijetu obitet. Ranjen, on dospijeva do drugoga plemena koje upozorava na opasnost, ali im se on kao stranac ne pridružuje u bijegu. Čudi se približavaju, a Aigin dobiva savjet od šamana Rastea, savjet koji će bit presudan kad Aigina zarobe all i savjet za opsIanak miroljubivih Laponaca...
https://www.imdb.com/title/tt0093668/?ref_=nv_sr_2

 

SRIJEDA / 13.03.

MALI

Mali, 2018.
17:30 sati



Mali, 2018. Antonio Nuić, 90 min. HR
Scenarij:
Antonio Nuić
Uloge: Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović
   Četiri godine zatvora nisu promijenile Franju. On je diler. Supruga mu umire, a njezini roditelji žele ga prikazati kao nesposobnog roditelja i uzeti mu skrbništvo nad sinom, Malim. Mali voli oca, voli njegove nekonvencionalne odgojne metode i želi živjeti s njim. Franjo nema namjeru ikome opravdavati način na koji odgaja sina, kao što nema namjeru pustiti da ga itko od njega razdvoji. Za četrdeseti rođendan Franjo dobiva dva poklona koji su rješenje svih njegovih problema.
https://www.imdb.com/title/tt7991628/?ref_=nv_sr_1

STAYING ALIVE

Staying Alive, 2015.
20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Staying Alive, 2015. Charlotte Blom, 83 min.
Scenarij:
Charlotte Blom
Uloge: Agnes Kittelsen, Anders Baasmo Christiansen, Linn Skåber, Nils Jørgen Kaalstad, Allis Vedal Strømberg
   Prekid veze nikad nije lak, a film prati teške, kao i humorne aspekte počinjanja iznova. Naizgled sretan i skladan par, bezbrižna i zaigrana Marianne i ozbiljniji te odgovorniji Håkon žive i odgajaju zajedničku djecu u mirnoj četvrti Osla. Stvarnost biva poljuljana kada Marianne dozna za Håkonovu aferu s kolegicom s posla. Nakon nevjerice, svađe i pokušaja pomirbe, slijedi neminovni prekid veze. Odjednom sama, Marianne ima podršku u roditeljima i najboljoj prijateljici koja nudi mudre savjete, ali i ideje za osvetu.
https://www.imdb.com/title/tt4205128/?ref_=nv_sr_3

ČETVRTAK / 14.03.

STYX

Styx, 2018.
17:30 sati



Styx, 2018. Wolfgang Fischer, 94 min. DE
Scenarij:
Wolfgang Fischeri Ika Künzel
Uloge: Susanne Wolff, Gedion Oduor Wekesa
   Četrdesetogodišnja Rike je uspješna liječnica koja ima vrlo zahtjevan posao.Tijekom godišnjeg odmora, koji joj je prijeko potreban, želi ostvariti svoj višegodišnji san i jedrilicom s Gibraltara otploviti do Ascensiona, malog tropskog otoka usred Atlantskog oceana. Želja za nesmetanim odmorom zamalo joj se ispunila, ali tijekom oluje divna avantura pretvara se u niz neslućenih izazova: nedaleko od jedrilice otkrila je teško oštećen, beznadno pretrpan čamac sa stotinjak izbjeglica kojima prijeti utapanje. Rike pokušava organizirati pomoć. Uskoro, međutim, počinje uviđati da se humanost pretvorila u čistu utopiju.
   Film Wolfganga Fischera prikazuje borbu za preživljavanje na moru, suočavajući gledatelje s okrutnošću gubitka autonomije ljudi u nevolji. More u ovoj alegorijskoj drami postaje poprište egzistencijalne borbe.
   Rike, 40, ist eine erfolgreiche Ärztin, deren Dienst ihr alles abverlangt. In ihrem dringend benötigten Jahresurlaub will sie sich einen lang gehegten Traum erfüllen und allein auf einem Segelschiff von Gibraltar nach Ascension, eine kleine tropische Insel mitten im Atlantischen Ozean, reisen. Ihr Wunsch nach unbeschwerten Ferien scheint sich zu erfüllen, doch nach einem Sturm schlägt das schöne Abenteuer in eine nicht gekannte Herausforderung um: In der Nähe ihres Schiffes entdeckt sie ein schwer beschädigtes, hoffnungslos überladenes Flüchtlingsboot. Mehr als hundert Menschen sind vom Ertrinken bedroht. Rike versucht, Hilfe zu organisieren. Doch sie spürt immer mehr, dass Humanität zur reinen Utopie verkommen ist.
   Wolfgang Fischers Film zeigt einen Überlebenskampf auf dem Wasser, in dem die grausame Fremdbestimmtheit in Not geratener Menschen spürbar wird. Das Meer wird zum existentiellen Schauplatz eines allegorischen Dramas.

https://www.imdb.com/title/tt5942864/?ref_=fn_al_tt_1

PRIJE MRAKA

Napszállta, 2018.
20:15 sati



Napszállta, 2018. Laszlo Nemes, 142 min. HU
Scenarij:
László Nemes, Clara Royer, Matthieu Taponier
Uloge: Susanne Wuest, Urs Rechn, Vlad Ivanov
   Radnja filma odvija se 1913. godine u srcu Europe, u Budimpešti. Mlada Irisz Leiter dolazi u mađarski glavni grad puna nade da će se zaposliti u legendarnom dućanu za prodaju ženskih šešira koja je pripadala njezinim sada pokojnim roditeljima. Međutim, ubrzo ju iz dućana otjera novi vlasnik, Oszkár Brill. Dok traju pripreme za otvaranje novog Leiter dućana, a koji je namijenjen u to vrijeme najznačajnijim gostima, Irisz iznenada posjećuje nepoznati čovjek koji traži Kálmána Leitera. Odbivši otići iz grada, mlada djevojka započne istraživati sve o Kálmánu budući je on jedina poveznica s njezinom davno izgubljenom prošlošću. Potraga će ju, preko mračnih ulica i uličica Budimpešte, odvesti sve do same utrobe začetka nemira i razloga nastanka Prvog svjetskog rata…
https://www.imdb.com/title/tt5855772/?ref_=nv_sr_7

PETAK / 15.03.

LADA KAMENSKI

17:30 sati



DAN ŽENA
Lada Kamenski, 2018. Sara Hribar, Marko Šantić, 71 min. HR
Scenarij:
Sara Hribar
Uloge: Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander
   Frano je mladi redatelj koji priprema svoj prvi film. U središtu su radnje žene pogođene slomom krojačke industrije u regiji, a nadahnuće za priču pronašao je u svojoj teti, bivšoj radnici u tvornici Kamensko. Kako bi odlučio tko će tumačiti glavni lik, Frano poziva tri renomirane glumice na neformalnu čitaću probu u svoj stan. Međutim, kada glumice shvate da se natječu jedna protiv druge, stvari krenu u pogrešnom smjeru.
https://www.imdb.com/title/tt8601284/?ref_=fn_al_tt_1

STYX

Styx, 2018.
20:15 sati



Styx, 2018. Wolfgang Fischer, 94 min. DE
Scenarij:
Wolfgang Fischeri Ika Künzel
Uloge: Susanne Wolff, Gedion Oduor Wekesa
   Četrdesetogodišnja Rike je uspješna liječnica koja ima vrlo zahtjevan posao.Tijekom godišnjeg odmora, koji joj je prijeko potreban, želi ostvariti svoj višegodišnji san i jedrilicom s Gibraltara otploviti do Ascensiona, malog tropskog otoka usred Atlantskog oceana. Želja za nesmetanim odmorom zamalo joj se ispunila, ali tijekom oluje divna avantura pretvara se u niz neslućenih izazova: nedaleko od jedrilice otkrila je teško oštećen, beznadno pretrpan čamac sa stotinjak izbjeglica kojima prijeti utapanje. Rike pokušava organizirati pomoć. Uskoro, međutim, počinje uviđati da se humanost pretvorila u čistu utopiju.
   Film Wolfganga Fischera prikazuje borbu za preživljavanje na moru, suočavajući gledatelje s okrutnošću gubitka autonomije ljudi u nevolji. More u ovoj alegorijskoj drami postaje poprište egzistencijalne borbe.
   Rike, 40, ist eine erfolgreiche Ärztin, deren Dienst ihr alles abverlangt. In ihrem dringend benötigten Jahresurlaub will sie sich einen lang gehegten Traum erfüllen und allein auf einem Segelschiff von Gibraltar nach Ascension, eine kleine tropische Insel mitten im Atlantischen Ozean, reisen. Ihr Wunsch nach unbeschwerten Ferien scheint sich zu erfüllen, doch nach einem Sturm schlägt das schöne Abenteuer in eine nicht gekannte Herausforderung um: In der Nähe ihres Schiffes entdeckt sie ein schwer beschädigtes, hoffnungslos überladenes Flüchtlingsboot. Mehr als hundert Menschen sind vom Ertrinken bedroht. Rike versucht, Hilfe zu organisieren. Doch sie spürt immer mehr, dass Humanität zur reinen Utopie verkommen ist.
   Wolfgang Fischers Film zeigt einen Überlebenskampf auf dem Wasser, in dem die grausame Fremdbestimmtheit in Not geratener Menschen spürbar wird. Das Meer wird zum existentiellen Schauplatz eines allegorischen Dramas.

https://www.imdb.com/title/tt5942864/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 16.03.

STYX

Styx, 2018.
17:30 sati



Styx, 2018. Wolfgang Fischer, 94 min. DE
Scenarij:
Wolfgang Fischeri Ika Künzel
Uloge: Susanne Wolff, Gedion Oduor Wekesa
   Četrdesetogodišnja Rike je uspješna liječnica koja ima vrlo zahtjevan posao.Tijekom godišnjeg odmora, koji joj je prijeko potreban, želi ostvariti svoj višegodišnji san i jedrilicom s Gibraltara otploviti do Ascensiona, malog tropskog otoka usred Atlantskog oceana. Želja za nesmetanim odmorom zamalo joj se ispunila, ali tijekom oluje divna avantura pretvara se u niz neslućenih izazova: nedaleko od jedrilice otkrila je teško oštećen, beznadno pretrpan čamac sa stotinjak izbjeglica kojima prijeti utapanje. Rike pokušava organizirati pomoć. Uskoro, međutim, počinje uviđati da se humanost pretvorila u čistu utopiju.
   Film Wolfganga Fischera prikazuje borbu za preživljavanje na moru, suočavajući gledatelje s okrutnošću gubitka autonomije ljudi u nevolji. More u ovoj alegorijskoj drami postaje poprište egzistencijalne borbe.
   Rike, 40, ist eine erfolgreiche Ärztin, deren Dienst ihr alles abverlangt. In ihrem dringend benötigten Jahresurlaub will sie sich einen lang gehegten Traum erfüllen und allein auf einem Segelschiff von Gibraltar nach Ascension, eine kleine tropische Insel mitten im Atlantischen Ozean, reisen. Ihr Wunsch nach unbeschwerten Ferien scheint sich zu erfüllen, doch nach einem Sturm schlägt das schöne Abenteuer in eine nicht gekannte Herausforderung um: In der Nähe ihres Schiffes entdeckt sie ein schwer beschädigtes, hoffnungslos überladenes Flüchtlingsboot. Mehr als hundert Menschen sind vom Ertrinken bedroht. Rike versucht, Hilfe zu organisieren. Doch sie spürt immer mehr, dass Humanität zur reinen Utopie verkommen ist.
   Wolfgang Fischers Film zeigt einen Überlebenskampf auf dem Wasser, in dem die grausame Fremdbestimmtheit in Not geratener Menschen spürbar wird. Das Meer wird zum existentiellen Schauplatz eines allegorischen Dramas.

https://www.imdb.com/title/tt5942864/?ref_=fn_al_tt_1

PRIJE MRAKA

Napszállta, 2018.
20:15 sati



Napszállta, 2018. Laszlo Nemes, 142 min. HU
Scenarij:
László Nemes, Clara Royer, Matthieu Taponier
Uloge: Susanne Wuest, Urs Rechn, Vlad Ivanov
   Radnja filma odvija se 1913. godine u srcu Europe, u Budimpešti. Mlada Irisz Leiter dolazi u mađarski glavni grad puna nade da će se zaposliti u legendarnom dućanu za prodaju ženskih šešira koja je pripadala njezinim sada pokojnim roditeljima. Međutim, ubrzo ju iz dućana otjera novi vlasnik, Oszkár Brill. Dok traju pripreme za otvaranje novog Leiter dućana, a koji je namijenjen u to vrijeme najznačajnijim gostima, Irisz iznenada posjećuje nepoznati čovjek koji traži Kálmána Leitera. Odbivši otići iz grada, mlada djevojka započne istraživati sve o Kálmánu budući je on jedina poveznica s njezinom davno izgubljenom prošlošću. Potraga će ju, preko mračnih ulica i uličica Budimpešte, odvesti sve do same utrobe začetka nemira i razloga nastanka Prvog svjetskog rata…
https://www.imdb.com/title/tt5855772/?ref_=nv_sr_7

PONEDJELJAK / 18.03.

PUT U SVEMIR

19:00 sati



50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
The Right Stuff, 1983.
Philip Kauffman, 180 min. US
Scenarij: Philip Kaufman i William Goldman, prema romanu Toma Wolfea
Uloge: Sam Shepard, Scott Glenn, Ed Harris, Dennis Quaid, Fred Ward
   Tijekom 1950-ih Amerikanci i Sovjeti vode utrku u osvajanju svemira. Pitanje je trenutka kada će Sovjeti lansirati čovjeka u orbitu, stoga NASA oformljuje specijalan tim austronauta – pod nazivom Mercury 7 – sastavljen od iskusnih probnih pilota...
   Iako se film doima epskim djelom koje slavi prve dane američkog prodora u svemir, Kaufmanova ekranizacija hvaljenog romana T. Wolfea složenošću nadilazi takvu prvotnu odrednicu. Redatelj usporedno prati dvije priče, jednu vezanu uz najboljeg test pilota svih vremena Chucka Yeagera, i drugu koja ironično ocrtava grčevite američke  napore da u svemirskoj utrci nadmaše daleko odmakle suparnike. Kaufman simpatizira Yeagera kao junaka »staroga kova«, posljednjeg predstavnika izumiruće Amerike koja je štovala pionirski duh i individualne dosege te mu kontrastira buduće astronaute, koji su, iako odreda kompetentni piloti, svedeni na ulogu putnika u letećoj bombi – korporativna Amerika ne polaže više vjeru u pojedinca već u timski rad i glamuroznu promidžbu. Film je nominiran za 8 Oscara... (M.Sablić, HFL)
   Utemeljen na istoimenoj knjizi Toma Wolfea, veličanstven film o pionirskim godinama američkog leta u svemir junačkim pothvatima pristupa vrlo neobično za holivudske standarde. Priču o požrtvovnim i srčanim, uzoritim macho prvacima svog posla iznosi uz obilje ironičnog humora, a unatoč često naglašenoj karikaturalnosti i povremenom nasmijavanju do suza, pun je poštovanja i iskrenog divljenja kako prema svemirskom programu i poznatim astronautima, tako i prema usamljenom vuku, neprepoznatom junaku Yeageru. Zabavan i ozbiljan, dinamičan, sadržajno bogat i zadivljujuće organiziran, "Put u svemir" nevjerojatnom lakoćom miješa stilove i raspoloženja, te donosi niz nezaboravnih ikonoklastičnih prizora i pobuđuje zanimanje za temu, a jedini (manji) nedostatak mu je gubljenje fokusa i tempa u završnici.. (Janko Heidl, www.vecernji.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0086197/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 19.03.

PRIJE MRAKA

Napszállta, 2018.
17:30 sati



Napszállta, 2018. Laszlo Nemes, 142 min. HU
Scenarij:
László Nemes, Clara Royer, Matthieu Taponier
Uloge: Susanne Wuest, Urs Rechn, Vlad Ivanov
   Radnja filma odvija se 1913. godine u srcu Europe, u Budimpešti. Mlada Irisz Leiter dolazi u mađarski glavni grad puna nade da će se zaposliti u legendarnom dućanu za prodaju ženskih šešira koja je pripadala njezinim sada pokojnim roditeljima. Međutim, ubrzo ju iz dućana otjera novi vlasnik, Oszkár Brill. Dok traju pripreme za otvaranje novog Leiter dućana, a koji je namijenjen u to vrijeme najznačajnijim gostima, Irisz iznenada posjećuje nepoznati čovjek koji traži Kálmána Leitera. Odbivši otići iz grada, mlada djevojka započne istraživati sve o Kálmánu budući je on jedina poveznica s njezinom davno izgubljenom prošlošću. Potraga će ju, preko mračnih ulica i uličica Budimpešte, odvesti sve do same utrobe začetka nemira i razloga nastanka Prvog svjetskog rata…
https://www.imdb.com/title/tt5855772/?ref_=nv_sr_7

SLIJEPA

20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Blind, 2014. Eskil Vog, 96 min.
Scenarij:
Eskil Vog
Uloge: Ellen Dorrit Petersen, Henrik Rafaelsen, Vera Vitali
   Nakon što je nedavno izgubila vid, mlada Ingrid oporavlja se u sigurnosti svog novog doma, sama sa suprugom i svojim mislima. Unutar svoja četiri zida koja ne želi ili zbog straha ne može napustiti, osjeća da ima kontrolu i pokušava zadržati sva sjećanja kako je sve bilo i izgledalo prije. No ubrzo njeni najdublji strahovi i potisnute maštarije izbijaju na površinu...
https://www.imdb.com/title/tt2616810/

SRIJEDA / 20.03.

STYX

Styx, 2018.
17:30 sati



Styx, 2018. Wolfgang Fischer, 94 min. DE
Scenarij:
Wolfgang Fischeri Ika Künzel
Uloge: Susanne Wolff, Gedion Oduor Wekesa
   Četrdesetogodišnja Rike je uspješna liječnica koja ima vrlo zahtjevan posao.Tijekom godišnjeg odmora, koji joj je prijeko potreban, želi ostvariti svoj višegodišnji san i jedrilicom s Gibraltara otploviti do Ascensiona, malog tropskog otoka usred Atlantskog oceana. Želja za nesmetanim odmorom zamalo joj se ispunila, ali tijekom oluje divna avantura pretvara se u niz neslućenih izazova: nedaleko od jedrilice otkrila je teško oštećen, beznadno pretrpan čamac sa stotinjak izbjeglica kojima prijeti utapanje. Rike pokušava organizirati pomoć. Uskoro, međutim, počinje uviđati da se humanost pretvorila u čistu utopiju.
   Film Wolfganga Fischera prikazuje borbu za preživljavanje na moru, suočavajući gledatelje s okrutnošću gubitka autonomije ljudi u nevolji. More u ovoj alegorijskoj drami postaje poprište egzistencijalne borbe.
   Rike, 40, ist eine erfolgreiche Ärztin, deren Dienst ihr alles abverlangt. In ihrem dringend benötigten Jahresurlaub will sie sich einen lang gehegten Traum erfüllen und allein auf einem Segelschiff von Gibraltar nach Ascension, eine kleine tropische Insel mitten im Atlantischen Ozean, reisen. Ihr Wunsch nach unbeschwerten Ferien scheint sich zu erfüllen, doch nach einem Sturm schlägt das schöne Abenteuer in eine nicht gekannte Herausforderung um: In der Nähe ihres Schiffes entdeckt sie ein schwer beschädigtes, hoffnungslos überladenes Flüchtlingsboot. Mehr als hundert Menschen sind vom Ertrinken bedroht. Rike versucht, Hilfe zu organisieren. Doch sie spürt immer mehr, dass Humanität zur reinen Utopie verkommen ist.
   Wolfgang Fischers Film zeigt einen Überlebenskampf auf dem Wasser, in dem die grausame Fremdbestimmtheit in Not geratener Menschen spürbar wird. Das Meer wird zum existentiellen Schauplatz eines allegorischen Dramas.

https://www.imdb.com/title/tt5942864/?ref_=fn_al_tt_1

BLIZANCI ZAUVIJEK: VELIKO PUTOVANJE

Søsken tile vigtid: Amerikareisa, 2015.
20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Søsken tile vigtid: Amerikareisa, 2015. Frode Fimland, 75 m.
Scenarij:
Frode Fimland, Karl Emil Rikardsen
   Blizanački par, brat i sestra, žive na obiteljskoj farmi na isti tradicionalni način kao i njihovi roditelji nedodirnuti modernim životom. Nisu našli vremena ni prilike da s nekim zasnuju vlastite obitelji, a sada su već u ozbiljnim godinama. Nisu naučili ni engleski, no u kontaktu su s rodbinom iz SAD-a koja dolazi u posjet, a potom i njih poziva u Ameriku kako bi vidjeli gdje je sestra njihove bake emigrirala davne 1890.…
https://www.imdb.com/title/tt3116140/?ref_=fn_al_nm_1a

ČETVRTAK / 21.03.

PRIJE MRAKA

Napszállta, 2018.
17:30 sati



Napszállta, 2018. Laszlo Nemes, 142 min. HU
Scenarij:
László Nemes, Clara Royer, Matthieu Taponier
Uloge: Susanne Wuest, Urs Rechn, Vlad Ivanov
   Radnja filma odvija se 1913. godine u srcu Europe, u Budimpešti. Mlada Irisz Leiter dolazi u mađarski glavni grad puna nade da će se zaposliti u legendarnom dućanu za prodaju ženskih šešira koja je pripadala njezinim sada pokojnim roditeljima. Međutim, ubrzo ju iz dućana otjera novi vlasnik, Oszkár Brill. Dok traju pripreme za otvaranje novog Leiter dućana, a koji je namijenjen u to vrijeme najznačajnijim gostima, Irisz iznenada posjećuje nepoznati čovjek koji traži Kálmána Leitera. Odbivši otići iz grada, mlada djevojka započne istraživati sve o Kálmánu budući je on jedina poveznica s njezinom davno izgubljenom prošlošću. Potraga će ju, preko mračnih ulica i uličica Budimpešte, odvesti sve do same utrobe začetka nemira i razloga nastanka Prvog svjetskog rata…
https://www.imdb.com/title/tt5855772/?ref_=nv_sr_7

NA PLAŽI CHESIL

On Chesil Beach, 2018.
20:15 sati



DAN ŽENA
On Chesil Beach, 2018. Dominic Cooke, 110 min. UK
Scenarij:
Ian McEwan (prema vlastitom romanu)
Uloge: Saoirse Ronan, Emily Watson, Anne-Marie Duff, Billy Howle, Samuel West, Adrian Scarborough, Bebe Cave, Jonjo O'Neill, Bernardo Santos, Christopher Bowen
   Florence i Edward, mladi par različita društvenog statusa, upoznaju se i zaljubljuju u Engleskoj 1962. godine. Prateći situacije kroz koje ovaj par prolazi tijekom udvaranja, film istražuje društveni pritisak koji prati fizičku intimnost, s kulminacijom u njihovoj bračnoj noći.
   Film je snimljen prema djelu Iana McEwana i kroz prvo bračnu noć mladog para retrospektiva nas vodi do početaka njihove priče. Mladi su, pomalo sramežljivi, šeprtljavi, zaljubljeni...što može poći krivo? Zanimljiv uvid u intimu, očekivanja i iščekivanja, iluzije. Kraj pomalo klišejiziran, ali sve u svemu nisam razočarana. Film je spor, ali nije dosadan, gluma solidna, u svojoj otuđensoti Edward i Florence djeluju jako realno i uspiju probuditi suosjećanje. (Inanna, forum.hr)
https://www.imdb.com/title/tt1667321/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 22.03.

NA PLAŽI CHESIL

On Chesil Beach, 2018.
17:30 sati



DAN ŽENA
On Chesil Beach, 2018. Dominic Cooke, 110 min. UK
Scenarij:
Ian McEwan (prema vlastitom romanu)
Uloge: Saoirse Ronan, Emily Watson, Anne-Marie Duff, Billy Howle, Samuel West, Adrian Scarborough, Bebe Cave, Jonjo O'Neill, Bernardo Santos, Christopher Bowen
   Florence i Edward, mladi par različita društvenog statusa, upoznaju se i zaljubljuju u Engleskoj 1962. godine. Prateći situacije kroz koje ovaj par prolazi tijekom udvaranja, film istražuje društveni pritisak koji prati fizičku intimnost, s kulminacijom u njihovoj bračnoj noći.
   Film je snimljen prema djelu Iana McEwana i kroz prvo bračnu noć mladog para retrospektiva nas vodi do početaka njihove priče. Mladi su, pomalo sramežljivi, šeprtljavi, zaljubljeni...što može poći krivo? Zanimljiv uvid u intimu, očekivanja i iščekivanja, iluzije. Kraj pomalo klišejiziran, ali sve u svemu nisam razočarana. Film je spor, ali nije dosadan, gluma solidna, u svojoj otuđensoti Edward i Florence djeluju jako realno i uspiju probuditi suosjećanje. (Inanna, forum.hr)
https://www.imdb.com/title/tt1667321/?ref_=fn_al_tt_1

DAN VODA / DVA LICA MEDITERANA:  

Pusti Dobre, pusti, 2018. Vlatka Vorkapić, 56 min. HR
   Hrvatska ima 718 otoka te 467 hridi i grebena. Od toga je naseljeno 67 otoka, a samo ih devet ima pitku vodu. Na brojnim otocima opskrba vodom ovisi o posebnim brodovima – vodonoscima. Pusti Dobre, pusti mediteranska je komedija o jednom takvom brodu i njegovoj posadi.
https://www.imdb.com/title/tt8908252/?ref_=nm_flmg_dr_1

Zabava, 2018. Bojan Mrđenović, 11 min. HR
   Koliko smo podložni utjecaju mase i koje emocije nas usmjeravaju u anonimnosti noćnog kluba? Film nas vodi na jedan od najpoznatijih party plaža na Mediteranu - Zrće na Pagu. Mase mladih ljudi slijevaju se na Pag u potrazi za ljetnom zabavom i avanturama. Film ulazi u prostore intimnosti koji nastaju unutar dinamike grupe. Stanje pojačanih emocija je prirodni procjep za ulaz u paralelnu realnost koja se kroz noć razvija na plaži

SUBOTA / 23.03.

DAN VODA / DVA LICA MEDITERANA:  

Pusti Dobre, pusti, 2018. Vlatka Vorkapić, 56 min. HR
   Hrvatska ima 718 otoka te 467 hridi i grebena. Od toga je naseljeno 67 otoka, a samo ih devet ima pitku vodu. Na brojnim otocima opskrba vodom ovisi o posebnim brodovima – vodonoscima. Pusti Dobre, pusti mediteranska je komedija o jednom takvom brodu i njegovoj posadi.
https://www.imdb.com/title/tt8908252/?ref_=nm_flmg_dr_1

Zabava, 2018. Bojan Mrđenović, 11 min. HR
   Koliko smo podložni utjecaju mase i koje emocije nas usmjeravaju u anonimnosti noćnog kluba? Film nas vodi na jedan od najpoznatijih party plaža na Mediteranu - Zrće na Pagu. Mase mladih ljudi slijevaju se na Pag u potrazi za ljetnom zabavom i avanturama. Film ulazi u prostore intimnosti koji nastaju unutar dinamike grupe. Stanje pojačanih emocija je prirodni procjep za ulaz u paralelnu realnost koja se kroz noć razvija na plaži

NA PLAŽI CHESIL

On Chesil Beach, 2018.
20:15 sati



DAN ŽENA
On Chesil Beach, 2018. Dominic Cooke, 110 min. UK
Scenarij:
Ian McEwan (prema vlastitom romanu)
Uloge: Saoirse Ronan, Emily Watson, Anne-Marie Duff, Billy Howle, Samuel West, Adrian Scarborough, Bebe Cave, Jonjo O'Neill, Bernardo Santos, Christopher Bowen
   Florence i Edward, mladi par različita društvenog statusa, upoznaju se i zaljubljuju u Engleskoj 1962. godine. Prateći situacije kroz koje ovaj par prolazi tijekom udvaranja, film istražuje društveni pritisak koji prati fizičku intimnost, s kulminacijom u njihovoj bračnoj noći.
   Film je snimljen prema djelu Iana McEwana i kroz prvo bračnu noć mladog para retrospektiva nas vodi do početaka njihove priče. Mladi su, pomalo sramežljivi, šeprtljavi, zaljubljeni...što može poći krivo? Zanimljiv uvid u intimu, očekivanja i iščekivanja, iluzije. Kraj pomalo klišejiziran, ali sve u svemu nisam razočarana. Film je spor, ali nije dosadan, gluma solidna, u svojoj otuđensoti Edward i Florence djeluju jako realno i uspiju probuditi suosjećanje. (Inanna, forum.hr)
https://www.imdb.com/title/tt1667321/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 25.03.

SKRIVENE FIGURE

19:00 sati



50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
Hidden Figures, 2016. Theodore Melfi, 127 min.
Scenarij:
Allison Schroeder i Theodore Melfi prema romanu „Hidden Figures" Margot Lee Shetterly
Uloge: Taraji P. Henson, Octavia Spencer, Janelle Monáe, Kevin Costner, Kirsten Dunst, Jim Parsons
   Nevjerojatna, neispričana priča o elitnom timu crnih matematičarki koji su radile za NASA-u i bile mozgovi iza jedne od najvećih operacija u povijesti: lansiranje astronauta Johna Glenna u orbitu.
   Svatko zna za misije Apollo. Odmah možemo navesti hrabre muške astronaute koji su napravili prve divovske korake za čovječanstvo u svemir: John Glenn, Alan Shepard i Neil Armstrong. No začudo, Katherine G. Johnson, Dorothy Vaughan i Mary Jackson nisu imena koja se uče u školi ni koja su poznata većini ljudi – iako su njihove odvažne, pametne i jake uloge NASA-inih „ljudskih računala“ bile prijeko potrebne za napredak koji je omogućio ljudski let u svemir.
   Šarmantna biografska drama o afroameričkim matematičarkama koje su NASA-i omogućile pobjedu u hladnoratovskoj svemirskoj utrci. Bez mnogo suptilnosti i suzdržavanja, film razotkriva institucionalizirani rasizam i seksizam segregirane Amerike 1960-ih godina, istovremeno ne popuštajući s inspirativnim optimizmom kakvog očekujemo od vedrog povijesnog blockbustera... (voxfeminae.net)
https://www.imdb.com/title/tt4846340/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 26.03.

OPTIMISTI

17:30 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Optimistene, 2013. Gunhild Magnor, 92 min.
Scenarij:
Gunhild Magnor
   Dokumentarni film o neobičnom odbojkaškom timu u norveškom gradu Hamar. Za ovaj tim igraju dame između 66 i 98 godina. Pripremaju se za prvu utakmicu, nakon 30 godina treniranja.
https://www.imdb.com/title/tt3115910/?ref_=fn_al_tt_1

ALEM ĆURIN... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub Kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja:
Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UTO 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

UTO 29.1. 2019. 20.15 GORAN GOLOVKO
UTO 26.2. 2019. 20.15 AGAR PATA

   Večerašnji gost, tj. vaš domaćin je Alem Ćurin, splitski strip crtač, ilustrator i pisac
https://hr.wikipedia.org/wiki/Alem_%C4%86urin

SRIJEDA / 27.03.

DAN VODA / DVA LICA MEDITERANA:  

Pusti Dobre, pusti, 2018. Vlatka Vorkapić, 56 min. HR
   Hrvatska ima 718 otoka te 467 hridi i grebena. Od toga je naseljeno 67 otoka, a samo ih devet ima pitku vodu. Na brojnim otocima opskrba vodom ovisi o posebnim brodovima – vodonoscima. Pusti Dobre, pusti mediteranska je komedija o jednom takvom brodu i njegovoj posadi.
https://www.imdb.com/title/tt8908252/?ref_=nm_flmg_dr_1

Zabava, 2018. Bojan Mrđenović, 11 min. HR
   Koliko smo podložni utjecaju mase i koje emocije nas usmjeravaju u anonimnosti noćnog kluba? Film nas vodi na jedan od najpoznatijih party plaža na Mediteranu - Zrće na Pagu. Mase mladih ljudi slijevaju se na Pag u potrazi za ljetnom zabavom i avanturama. Film ulazi u prostore intimnosti koji nastaju unutar dinamike grupe. Stanje pojačanih emocija je prirodni procjep za ulaz u paralelnu realnost koja se kroz noć razvija na plaži

PRIJE SNIJEGA

20:15 sati



MJESEC NORVEŠKOG FILMA:
Før snøen faller, 2013. Hisham Zaman, 96 min.
Scenarij:
Kjell Ola Dahl, Hisham Zaman
Uloge: Abdullah Taher, Suzan Ilir, Bahar Ozen
   „Prije snijega“  film je ceste koji postaje odisejom od istoka prema zapadu mladog kurdistanskog Iračana Siyara. Putovanje započinje kada njegova sestra pobjegne sa svog vjenčanja. Njihov je otac mrtav a Siyar, kao najstariji sin, dužan je pronaći sestru i vratiti obiteljsku čast. Na svom putu, u Istanbulu upoznaje djevojku Evin s kojom nastavlja putovati. Njihov put kroz Grčku, Njemačku i Norvešku pretvara Siyarovu potragu za sestrom u potragu za dostojanstvom i ljubavi.
https://www.imdb.com/title/tt2560440/?ref_=nm_flmg_dr_4

ČETVRTAK / 28.03.

NA PLAŽI CHESIL

On Chesil Beach, 2018.
17:30 sati



DAN ŽENA
On Chesil Beach, 2018. Dominic Cooke, 110 min. UK
Scenarij:
Ian McEwan (prema vlastitom romanu)
Uloge: Saoirse Ronan, Emily Watson, Anne-Marie Duff, Billy Howle, Samuel West, Adrian Scarborough, Bebe Cave, Jonjo O'Neill, Bernardo Santos, Christopher Bowen
   Florence i Edward, mladi par različita društvenog statusa, upoznaju se i zaljubljuju u Engleskoj 1962. godine. Prateći situacije kroz koje ovaj par prolazi tijekom udvaranja, film istražuje društveni pritisak koji prati fizičku intimnost, s kulminacijom u njihovoj bračnoj noći.
   Film je snimljen prema djelu Iana McEwana i kroz prvo bračnu noć mladog para retrospektiva nas vodi do početaka njihove priče. Mladi su, pomalo sramežljivi, šeprtljavi, zaljubljeni...što može poći krivo? Zanimljiv uvid u intimu, očekivanja i iščekivanja, iluzije. Kraj pomalo klišejiziran, ali sve u svemu nisam razočarana. Film je spor, ali nije dosadan, gluma solidna, u svojoj otuđensoti Edward i Florence djeluju jako realno i uspiju probuditi suosjećanje. (Inanna, forum.hr)
https://www.imdb.com/title/tt1667321/?ref_=fn_al_tt_1

BOŽJI KONJI

Les chevaux de dieu, 2012.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE:
Les chevaux de dieu, 2012. Nabil Ayouch, 115 min. MA/BE/FR/TU
Scenarij:
Jamal Belmahi po romanu Mahi Binebine
Uloge: Abdelhakim Rachi, Abdelilah Rachid, Hamza Souidek
   U faveli Sidi Moumen blizu Casablance, gdje je najveća briga stanovnika preživjeti u svakodnevnim sukobima klanova i lokalne mafije, pratimo život jedne obitelji s depresivnim ocem i majkom iscrpljenom svakodnevnim teškim radom. Tarek, najmlađi sin s nadimkom Yachine (po ruskom nogometnom idolu), pod zaštitom je svog starijeg brata, vođe kvartovske bande. Treći brat je u vojsci,  a četvrti je kvazi umjetnik.
   Tijekom boravka u zatvoru, Hamid je pao pod utjecaj radikalnih islamista i na koncu uvjeri Yachine i njegove prijatelje, Nabila i Fouada, da mu se pridruže. Imam, i duhovni vođa se brine za njihovu fizičku, duhovnu i mentalnu pripremu. Jednog dana ih izvjeste da su izabrani biti Alahovi mučenici, te se počnu pripremati za seriju atentata u Casablanci.
   Cannes Film Festival 2012. François Chalais Award (Nabil Ayouch)
   Lumiere Awards (France) 2014. Best French-Language Foreign Film (Nabil Ayouch)
   Magritte Awards (Belgium) 2014. Best Cinematography (Hichame Alaouie)
   Rotterdam International Film Festival 2013. MovieZone Award (Nabil Ayouch)
   Seattle International Film Festival 2013. Golden Space Needle Award / Best Director (Nabil Ayouch)
   Valladolid International Film Festival 2012. Golden Spike / Best Film (Nabil Ayouch)
http://kinotuskanac.hr/movie/bozji-konji
https://www.imdb.com/title/tt2369047/

 

PETAK / 29.03.

IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU

The Reports on Sarah and Saleem, 2018.
17:30 sati



The Reports on Sarah and Saleem, 2018. Muayad Alayan, 127 min. PS/DE/NL
Scenarij:
Rami Musa Alayan
Uloge: Maisa Abd Elhadi, Mohammad Eid, Kamel El Basha
   Sara je izraelka i vodi kafić u zapadnom Jeruzalemu. Saleem je palestinac iz istočnog Jeruzalema i radi kao dostavljač. Sara i Saleem, iako svjetovima odvojeni, započinju tajnu vezu čije bi otkrivanje moglo razoriti njihove obitelji. Kada im se kasnonoćni provod izjalovi i zaprijeti izlaganjem zabranjenog odnosa javnosti, bespomoćno pokušavaju spasiti ono što je ostalo od njihovih života. Zapleteni u mrežu prijevare uslijed ekstremnog socio-političkog pritiska, Sara i Saleem bivaju uhvaćeni u mašineriju sustava koju ni istina više ne može zaustaviti. Film je dobitnik nagrade publike na Rotterdam Film Festivalu.
https://www.imdb.com/title/tt7158582/?ref_=nv_sr_1

HAYAT

Hayat, 2017.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE:
Hayat, 2017. Raouf Sebbahi, 90 min. MA
Scenarij:
Mhoamed Ahed Bensouda, Mohamed Moncef El Kadiri, Raouf Sebbahi
Uloge: Meryem Bakouch, Hashmem Bastaoui, Oussama Bastaoui
   Film prati autobus koji ide od Tangera do Agadira, s dvadesetak putnika čije se životne priče isprepliću. Nepreviđeni susreti, sukobi, različite ali i čvrste veze, rađaju se među putnicima različitih svjetonazora.  Taj zatvoreni prostor potiče različite teme i pristupe marokanskom društvu u kontekstu brojnih kontrasta. 22 glumca dio su te filmske avanture, a među njima su poznati marokanski glumci: Driss Roukh, Malek Akhmiss, Latifa Aherrare, Ousama Bastaoui, Hassan Badida, El Mehdi Foulane, ili pak Meryem Bakouche.
   Putovanje kao život, život kao putovanje... Povratak marokanskih iseljenika iz zemlje u koju su emigrirali u zemlju porijekla. Galerija neobičnih likova (revolucionar, fundamentalist, prostitutka...) prisiljeni su živjeti u uskom prostoru autobusa, unatoč različitosti. Bilo da je riječ o svjetonazoru, bilo da je riječ o kulturnim i religijskim motivima. Njihova iskustva postaju dio velike zagonetke kolektivne povijesti, zagonetke nazvane ŽIVOT. (Maghreb Film Festival)
   „Hayat“ je dobio nagradu za najbolji film na 8. izdanju Festivala afričkog filma u Helsinkiju, kao i nagradu za najboljeg stranog redatelja na festivalu u Houstonu.
   Hayat nije film, to je žena. To je priznanje mojoj pokojnoj majci HAYAT BELAOULA, i naravno kroz nju, priznanje svim ženama koje su emigrirale. Duboko u sebi, te žene crpe hrabrost i žrtvu, nadajući se da će svoje najmilije dovesti do ljubavi majke, sestre i kćeri. I kao što bi veliki kritičar, filozof i marokanski pisac Noureddine Sail rekao: "Ne smijemo zaboraviti da su žene iznad svih ljudskih bića". (redatelj Raouf Sebbahi)
https://www.imdb.com/title/tt5524538/?ref_=nm_knf_t1

SUBOTA / 30.03.

IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU

The Reports on Sarah and Saleem, 2018.
17:30 sati



The Reports on Sarah and Saleem, 2018. Muayad Alayan, 127 min. PS/DE/NL
Scenarij:
Rami Musa Alayan
Uloge: Maisa Abd Elhadi, Mohammad Eid, Kamel El Basha
   Sara je izraelka i vodi kafić u zapadnom Jeruzalemu. Saleem je palestinac iz istočnog Jeruzalema i radi kao dostavljač. Sara i Saleem, iako svjetovima odvojeni, započinju tajnu vezu čije bi otkrivanje moglo razoriti njihove obitelji. Kada im se kasnonoćni provod izjalovi i zaprijeti izlaganjem zabranjenog odnosa javnosti, bespomoćno pokušavaju spasiti ono što je ostalo od njihovih života. Zapleteni u mrežu prijevare uslijed ekstremnog socio-političkog pritiska, Sara i Saleem bivaju uhvaćeni u mašineriju sustava koju ni istina više ne može zaustaviti. Film je dobitnik nagrade publike na Rotterdam Film Festivalu.
https://www.imdb.com/title/tt7158582/?ref_=nv_sr_1

SWEET GIRLS

Sweet Girls, 2015.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE:
Sweet Girls, 2015. Jean-Paul Cardinaux & Xavier Ruiz, 103 min. CH
Scenarij:
Jean-Paul Cardinaux
Uloge: Viviana Aliberti, Jade Amstel, Maurice Aufair
   Dvije tinejdžerice, Elodie i Marie, žive u predgrađu gdje nestašica stambenog prostora postaje sve veći problem. Djevojke su suočene s besperspektivnošću i promatraju kako njihovi izgledi za samostalnim životom postupno nestaju. Elodie tada predlaže radikalno rješenje: isprazniti stanove u kojima nepravedno žive "starci" koji su i odgovorni za tu situaciju. Međutim, djevojke će uskoro otkriti da iza njihovih hladnih kalkulacija postoje ljudska bića, jednako izgubljena kao što su i one. Ovaj susret dviju generacija, zaboravljenih od strane društva, dovest će do iznenađujuće i dirljive priče.
https://www.imdb.com/title/tt3695956/?ref_=nm_flmg_prd_1

PONEDJELJAK / 01.04.

IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU

The Reports on Sarah and Saleem, 2018.
20:15 sati



The Reports on Sarah and Saleem, 2018. Muayad Alayan, 127 min. PS/DE/NL
Scenarij:
Rami Musa Alayan
Uloge: Maisa Abd Elhadi, Mohammad Eid, Kamel El Basha
   Sara je izraelka i vodi kafić u zapadnom Jeruzalemu. Saleem je palestinac iz istočnog Jeruzalema i radi kao dostavljač. Sara i Saleem, iako svjetovima odvojeni, započinju tajnu vezu čije bi otkrivanje moglo razoriti njihove obitelji. Kada im se kasnonoćni provod izjalovi i zaprijeti izlaganjem zabranjenog odnosa javnosti, bespomoćno pokušavaju spasiti ono što je ostalo od njihovih života. Zapleteni u mrežu prijevare uslijed ekstremnog socio-političkog pritiska, Sara i Saleem bivaju uhvaćeni u mašineriju sustava koju ni istina više ne može zaustaviti. Film je dobitnik nagrade publike na Rotterdam Film Festivalu.
https://www.imdb.com/title/tt7158582/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 02.04.

TRANZIT

Transit, 2018.,
17:30 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
20:15 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 03.04.

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
17:30 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU

The Reports on Sarah and Saleem, 2018.
20:15 sati



The Reports on Sarah and Saleem, 2018. Muayad Alayan, 127 min. PS/DE/NL
Scenarij:
Rami Musa Alayan
Uloge: Maisa Abd Elhadi, Mohammad Eid, Kamel El Basha
   Sara je izraelka i vodi kafić u zapadnom Jeruzalemu. Saleem je palestinac iz istočnog Jeruzalema i radi kao dostavljač. Sara i Saleem, iako svjetovima odvojeni, započinju tajnu vezu čije bi otkrivanje moglo razoriti njihove obitelji. Kada im se kasnonoćni provod izjalovi i zaprijeti izlaganjem zabranjenog odnosa javnosti, bespomoćno pokušavaju spasiti ono što je ostalo od njihovih života. Zapleteni u mrežu prijevare uslijed ekstremnog socio-političkog pritiska, Sara i Saleem bivaju uhvaćeni u mašineriju sustava koju ni istina više ne može zaustaviti. Film je dobitnik nagrade publike na Rotterdam Film Festivalu.
https://www.imdb.com/title/tt7158582/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 04.04.

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
17:30 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
20:15 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 05.04.

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
17:30 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 06.04.

PAVAO, KRISTOV APOSTOL

Dani Krćanske Kulture: Paul, Apostle of Christ, 2018.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Paul, Apostle of Christ, 2018. Andrew Hyatt, 108 min. US
Scenarij:
Terence Berden, Andrew Hyatt
Uloge: Jim Caviezel, James Faulkner, Olivier Martinez
   Film prati posljednje dane života sv. Pavla iz Tarza, dane koje je proveo u rimskoj tamnici čekajući smaknuće. Evanđelist Luka dolazi k njemu i nagovara ga da mu ispripovjedi svoj život od djetinjstva do toga trenutka. Uz zanimljiv i uvjerljiv prikaz svakodnevice prve kršćanske zajednice u mnogobožačkom Rimskom Carstvu, ovaj film donosi snažan i upečatljiv opis čovjeka koji je od najžešćeg progonitelja postao najgorljivijim propovjednikom kršćanstva, jednim od najvećih svetaca u povijesti Crkve, ali i jednom od najdojmljivijih povijesnih ličnosti uopće.
https://www.imdb.com/title/tt7388562/?ref_=nv_sr_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 07.04.

ČOVJEK ZA SVA VREMENA

Dani Krćanske Kulture: A Man for All Seasons, 1966.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: A Man for All Seasons, 1966. Fred Zinneman, 120 min. UK
Scenarij:
Robert Bolt
Uloge: Paul Scofield,Wendy Hiller, Leo McKern, Orson Welles, Robert Shaw, Susannah York, John Hurt i Nigel Davenport.
   Filmska adaptacija Roberta Bolta i Constance Willis prema istoimenom Boltovom kazališnom komadu. Glavnu ulogu tumači Paul Scofield, trijumfalno ponavljajući svoju teatarsku ulogu Sir Thomasa Morea. Glavna tema filma je Moreovo tvrdoglavo katoličko odbijanje da prizna raskid Henryja VIII sa katoličanstvom i razvod od svoje prve žene...
   Thomas More je u sukobu sa Henrikom VIII zbog kraljeve želje da se razvede od svoje žene, Katarine Aragonske, da bi zatim oženio Anne Boleyn. More shvaća da bi katolička crkva smatrala kralja heretikom. More, novoimenovani kancelar, stiče mnogo poštovanja zato što je izričit u održavanju veza sa Rimom, tako da Henry VIII ispada nerazuman što izaziva njegov bijes. Pošto kralj postaje sve ljući, on pokušava da diskreditira Morea sa zakonskim igrama, ali taj pokušaj propada. More osjeća opasnost koja mu prijeti i odlučuje kako bi najbolje bilo da se povuče u miran život. Nažalost, Moreova ostavka nije prihvaćena od kralja sve dok ne odobri njegov razvod. More odbija ovaj zahtjev, ali Henrik sprovodi zakon koji mu omogućuja da ima apsolutnu moć odlučivanja o engleskim religioznim pitanjima. Raskida sa Rimom i tako osniva Englesku crkvu, a zbog Moreovo odbijanje potpisivanja dokumenata prijeti mu pogubljenje, ali će i pored svega ostati upamćen kao duboko principijelan, "čovjek za sva vremena“...
   Potanko rekonstruirajući razdoblje, film se temelji na iznimnim glumačkim interpretacijama - nagrađen je sa šest Oscara, među kojima i Oscara za najbolji film i najboljeg glavnog glumca...
https://www.imdb.com/title/tt0060665/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 08.04.

GOSPA OD VRPOLJA

Dani Krćanske Kulture: Gospa od Vrpolja, 2018.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Gospa od Vrpolja, 2018. Davor Borić, 50 min. HR
   Film govori o Gospi od Vrpolja, središnjem marijanskom svetištu Šibenske biskupije u koje svake godine uoči Velike Gospe pristiže na stotine hodočasnika. Sliku Gospe Vrpoljske, izvorno nastale 1383. godine, u narodu prati naziv „Gospe koja okove skida”, prema jednoj srednjovjekovnoj legendi. Ovaj je film počast tom drevnom spomeniku hrvatske kulturne kršćanske baštine.

SKICA ZA PORTRET: BLAŽ JURJEV TROGIRANIN

Dani Krćanske Kulture: Blaž Jurjev Trogiranin, 2017.
18:50 sati



Dani Kršćanske Kulture: Blaž Jurjev Trogiranin, 2017. Ana Marija Habjan, 15 min. HR
   Ovaj dokumentarni film približava nam lik i djelo nedovoljno poznatog hrvatskog umjetnika. Kasnogotički slikar Blaž Jurjev nazvan je Trogiranin prema gradu u kojem je proveo najveći dio svog stvaralačkog vijeka. Kao talentirani mladić školovao se u Veneciji i po povratku u domovinu radio je za potrebe ondašnjih crkava i crkvenih bratovština. Njegove Bogorodice i svetački likovi naslikani su u maniri kasnogotičkog internacionalnog stila, s prepoznatljivim tipografskim karakteristikama koje ga izdvajaju od ostalih slikara i smještaju među najzanimljivije umjetnike toga razdoblja.

 

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
20:15 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

UTORAK / 09.04.

ZVONO

Dani Krćanske Kulture: Ring the Bell, 2013.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Ring the Bell, 2013. Thomas Weber, 97 min. US
Scenarij:
Mark Miller, Thomas Weber
Uloge: Ryan Scharoun, Ashley Nicole Anderson, Casey Bond, Madison Miller
   Uglađeni, veliki sportski agent Rob Decker ima sve što mu treba. No, u svojoj posljednjoj misiji pridobivanja srednjoškolske baseballske superzvijezde, Rob dolazi u mali grad u kojemu je jednostavnost života – i vjera njegovih stanovnika – u suprotnosti s njegovim stavom u kojemu se sve mora dobiti bez obzira na cijenu. Hoće li Rob, razapet između ta dva svijeta, imati dovoljno hrabrosti i dopustiti vjeri da mu promijeni život? Ponekad, ono sljedeće što ti se treba dogoditi nije istovjetno s onime što očekuješ.
https://www.imdb.com/title/tt2327495/?ref_=fn_al_tt_1

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
20:15 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 10.04.

VUK U OVČJOJ KOŽI

Dani Krćanske Kulture: A Wolf in Sheep's Clothing, 2016.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: A Wolf in Sheep's Clothing, 2016. StephenPayne, 85 min. US
Scenarij:
Richard Payne
Uloge: Jim Morlino, Olivia Adams, Audrey Battista
   Saul D. Alinski, američki aktivist i pisac, u svojoj najpoznatijoj knjizi „Pravila za radikale“ nudi vodič za organizatore niskoprihodnih zajednica u svrhu podizanja njihove socijalne, političke, pravne i ekonomske moći. No je li u tome zbilja uspio, ili vidimo kako je dugoročno taj model izrodio još dublje probleme i podjele? Film „Vuk u ovčjoj koži“ problematizira Alinskijev pristup koji je u konačnici marksistički i iznosi na vidjelo brojne njegove nedostatke, kao i utjecaje na suvremenu civilizaciju.
https://www.imdb.com/title/tt6107652/?ref_=fn_al_tt_1

VELIKI DIKTATOR

The Great Dictator, 1940.
20:15 sati



130 GODINA CHARLIE CHAPLINA
   lako su crno-bijeli filmovi već odavno iza nas, vjerojatno nema osobe koja ne zna tko je bio Charlie Chaplin.
   Prva (komičarska) zvijezda sedme umjetnosti dogegala se u srca obožavatelja u prevelikim cipelama i odijelom punim zakrpa, pa pozdravila buduće obožavatelje malenim okruglim šeširom uz vragolasti smiješak kavalira. Britkim humorom i nesvakidašnjom mimikom osvojio je generacije i obilježio stoljeće koje je za nama. Ni jedna zvijezda nije stekla takvu slavu, utjecaj i divljenje kao Charlie Chaplin, glumac, redatelj, scenarist, skladatelj i producent koji je pomakao granice sedme umjetnosti dok je još bila u povoju i stvorio interes javnosti za privatan život filmaša, jer je njegov bio dovoljno živopisan da često dospije na naslovnice.
   …Nisam imao pojma kakvu će šminku upotrijebiti. Želio sam da sve bude kontradiktorno: uski kaput i vrećaste hlače, mali šešir, velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem stariji muškarac, pa sam dodao male brkove, jer sam mislio kako će mi oni dodati godine. Nisam imao pojma o liku koji trebam izgraditi. Ali kada sam se obukao, odjeća i šminka dali su mi ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga upoznavati i izlaziti na scenu kao da sam takav rođen. (Charlie Chaplin o svom najpopularnijem liku, Skitnici. Skitnica se tijekom 26 godina pojavio u 70 kratkih i dugih filmova.)
   George Bernard Shaw je za Chaplina rekao: “Jedini genij koji je proizišao iz filma!”
   Mack Sennett, legenda “slapstick” komedije: “Najveći umjetnik koji je ikada živio!”

The Great Dictator, 1940. Charles Chaplin, 125 min. US
Scenarij:
Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Paulette Goddard, Reginald Gardiner
   Za I. svj. rata u Tomaniji, mobilizirani brijač izgubi sjećanje nakon pada njegova aviona te se nađe u sanatoriju. Pušten nakon što je na vlast došao diktator Hinkel, vraća se svojem starom poslu. Dok se Tomanijom širi nezaposlenost i siromaštvo, Hinkelovi protivnici završavaju u koncentracijskim logorima. Naposljetku, diktatorovi jurišnici unište brijačnicu, a sam brijač završava u logoru. Ipak, uspijeva pobjeći te ga, zbog fizičke sličnosti s Hinkelom, zamijene s diktatorom, što on iskoristi da bi održao pacifistički govor.
   Dva dana po izbijanju 2. Svjetskog rata otpočelo je snimanje (ovog) filma praćeno snažnom kampanjom protiv Chaplina u prohitlerovskom Hearstovom tisku. No, po završetku snimanja, kritika ističe kako je to možda ne najbolji, ali svakako najvažniji Chaplinov film.
   Charlie Chaplin je dobio ideju za film kada je njegov prijatelj Alexander Korda primjetio da ga njegov skitnica podsjeća na Adolfa Hitlera. Kada je Chaplin saznao da su se rodili iste godine i da dijele dosta sličnosti, odlučio je u filmu izrugati diktatora. Nakon završetka 2. svjetskog rata, Chaplin je dodao da nikada ne bi snimio film da je znao pravi razmjer strahota koje su počinili nacisti.
   Kada je "Veliki diktator" počeo igrati u kinima, Hitler ga je zabranio u svim okupiranim zemljama. No, iz znatiželje je uveo kopiju iz Portugala te ju pustio u privatnoj projekciji, odgledavši film čak dva puta, ali se ne zna kako je reagirao na njega. Chaplin je jednom izjavio; "Dao bi sve da znam što je mislio o tom filmu".
   Film, međutim, predstavlja nov stupanj u Chaplinovu opusu – spojem slapsticka, parodičnosti, groteske i političke satire, s kritikom fašizma, manipulativne moći medija i prirode političke propagande, korespondira s djelima „Upoznaj Johna Doea“ Franka Capre i „Sullivanova putovanja“, te poput njih ne završava u otvoreno komičnom ili vedrom duhu, nego humanističkom deklamacijom (neizravno upućenom publici) što upućuje na društvene i političke nepravilnosti koje samo djelo ne razrješava. (Bruno Kragić, HFL)
   Ovo je Chaplinov najozbiljniji, najtragičniji i najhumaniji film. On nikada nije smatrao Hitlera smiješnim, pa iako upotrebljava svoju genijalnu komičnost da inspirira film, humor nikada nije neutralan... (Roger Ebert)
   Duhovito, prekrasno i zastrašujuće... (Michael W. Phillips Jr.)
   Ovo je Chaplinov najambiciozniji film, pokušaj da se uhvati u koštac sa metom koja je prevelika da bi se obradila komedijom... (Mike Pinsky)

https://www.imdb.com/title/tt0032553/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 11.04.

40 DANA…

18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: 40 dana..., 2018. Ante Čaljkušić, 48 min. HR
   Film progovara o pobačaju, jednom od najvećih i najdalekosežnijih društvenih pitanja suvremenoga svijeta, ujedno predstavljajući istoimenu međunarodnu inicijativu koja nastoji ponuditi utočište i pomoć majkama koje odluče zadržati svoje dijete. Film donosi brojna svjedočanstva majki koje su uz podršku ove inicijative zadržale djecu, zatim ohrabrujuće podatke i svjedočanstva te inicijative iz cijeloga svijeta...

 

DOM

20:15 sati



Dom, 2018. Dario Pleić, 71 min. HR
Scenarij:
Dario Pleić
Uloge: Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
   Prekrasno je nedjeljno jutro. Ona se budi i gleda ga kako ukrcava zadnje komade namještaja u kamion. Dok beba mirno spava, njih dvoje broje zadnje sate u svojem domu čekajući deložaciju. Budućnost je nesigurna, ali izbor pred njima jednostavan je. Moraju odlučiti hoće li prihvatiti nepravdu ili joj se oduprijeti.
   Upravo je ulaz u stan, odnosno točka spajanja hodnika i stana, mjesto radnje vjerojatno najbolje scene filma, u kojoj Judita Franković izvanredno izvodi monolog o nepravednosti izbacivanja njene mlade obitelji na cestu zbog dugova koji nisu njeni, a na što joj masa likova koja je ispunila dugačak hodnik odgovara tišinom punom krivnje. Taj je monolog kao šlag na tortu Juditine izvedbe u cijelom filmu, odnosno njenog vrlo koncentriranog i odmjerenog nastupa frustrirane i očajne mlade žene... (Iva Kolar, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8601408/?ref_=nm_flmg_act_5

PETAK / 12.04.

RATNA SOBA

18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: War Room, 2015. AlexKendrick, 120 min. US
Scenarij:
Alex Kendrick, Stephen Kendrick
Uloge: Priscilla C. Shirer, T.C. Stallings, Karen Abercrombie
   Obiteljska drama koja prati život bračnoga paraJordan, Tonyja i Elizabeth. Brak  im je zapao u krizu: supružnici su se udaljili, svaki u potrazi za karijerom i bogatstvom, a zbog toga najviše pati njihova kćerka Danielle. Tada je u njihov život neočekivano ušla ekscentrična i dobroćudna gospođa Clara koja će svojim prijateljstvom, savjetima, uputama i molitvama pomoći Elizabeth da održi svoju obitelj na okupu.
https://www.imdb.com/title/tt3832914/?ref_=nv_sr_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 13.04.

RAZLIČIT KAO JA

Dani Kršćanske Kulture: Same Kind of Different as Me, 2017.
18:00 sati



Dani Krćanske Kulture: Same Kind of Different as Me, 2017. Michael Carney, 119 min. US
Scenarij:
Ron Hall, Denver Moore i Lynn Vincent  prema knjiziMichaela Carneya,Alexander Foarda i Rona Halla
Uloge: Greg Kinnear, Renée Zellweger, Djimon Hounsou, Jon Woight
   Kada Ron Hall, bogati trgovac umjetninama, prizna supruzi Deborah da ju je prevario, ona mu pruži drugu priliku i nagovori ga da zajedno s njom volontira u centru za beskućnike. Ondje bračni par Hall upozna Denvera Moorea, beskućnika i bivšeg zatvorenika, iza čije se agresivnosti i zatvorenosti krije tužna životna priča i toplo, djetinje srce… Temeljen na istinitoj priči, ovaj dirljivi film donosi priču o velikom prijateljstvu koje stoji iza vrlo uspješne fondacije „The Same Kind of Different as Me“ (Različit kao ja) koja pomaže tisućama beskućnika u Americi.
https://www.imdb.com/title/tt1230168/?ref_=fn_al_tt_1

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
20:15 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

NEDJELJA / 14.04.

ANDREJ RUBLJOV

Dani Kršćanske Kulture: Andrei Rublev, 1966.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Andrei Rublev, 1966. Andrei Tarkovsky, 215 min. SSSR
Scenarij:
Andrei Tarkovski, Andrei Mihalkov Konchalovski
Uloge: Anatoli Solonjicin, Ivan Lapikov, Nikolai Grinko, Nikolai Sergejev, Irina Tarkovska, Nikolai Burlaev   
Rusija, 15. stoljeće. Slikar Andrej Rubljov u izravnom suočavanju s okrutnošću života te vlastitim umjetničkim i vjerskim dvojbama pronalazi razloge da stvori svoje remek-djelo, ikonu Sv. Trojstva…
   Film o najznačajnijem ruskom srednjovjekovnom slikaru ikona Andreju Rubljovu (1360 - 1430), sastoji se od prologa, osam naslovljenih i datiranih epizoda, te epiloga u boji. Kružna fabula, u kojoj Rubljov napušta samostan da bi upoznao patnje svoga naroda, izgubio i ponovno stekao vjeru, te po povratku u isti samostan stvorio svoje veličanstveno djelo, kao središnji interes uspostavlja proces kreativnog razvoja umjetnika, prikazanog kroz izravne usporedbe s drugim umjetnicima - netalentiranim Kirilom, ljubomornim na tuđi uspjeh, konformistom Danilom, nesposobnim da stilskim razvojem reagira na promijenjene okolnosti, te Teofanom Grkom, čija je umjetnost u sprezi s vlašću, jer zastrašuje, a ne uzdiže narod. Taj proces je uspoređen i sa srodnim nastojanjima poganskog slavljenja prirode, seljaka koji želi iskusiti uzbuđenje leta balonom ili Boriskina pokušaja da, vođen samo stvaralačkim instinktom, izlije zvono. Rubljov kroz suočenja s iskušenjima zla, slave i ega, prihvaćanjem vlastite ljudskosti, koja obuhvaća i fizičku ljubav i spremnost da ubije, ali i obvezu prema Bogu i narodu, iznalazi stil kojim će, bez ustupaka svjetovnim pritiscima, ali srazumijevanjem potreba svijeta, izraziti novu stvarnost i ostvariti završni trijumf ikone Sv. Trojstva, prvog izvornog ruskog remek-djela. Eliptična struktura, u kojoj se miješaju sadašnjost i prošlost, određena je variranjem teme odgovornosti umjetnika prema zajednici, dok je složeno kretanje kamere u dugim kadrovima, često s protagonistom kao pasivnim promatračem kompozicijski smještenim u središte, usredotočeno na realistički prikaz nasilja i prirode, uz naglašenu simboliku zemlje i vode. Protagonistov život podređen je stvaranju ikone, djela koje doista sadrži prirodu prikazanog sadržaja i koje nije nastalo iz umjetnikove težnje da se izrazi, nego kao odgovor na potrebe njegovog naroda. Epilog može konačnu epifaniju prikazati samo fragmentarno, krupnim planovima detalja, a film završava prikazom zbilje: četiri konja na kiši. Iako dovršen 1966. godine, te usprkos potpori utjecajnih umjetnika, poput G. Kozinceva i Dmitria Šoštakoviča, film je, zbog problema s cenzurom, prikazan na festivalu u Cannesu tek 1969. godine, gdje osvaja nagradu međunarodne kritike… (T. Brlek / Hrvatski Filmski Leksikon)
https://www.imdb.com/title/tt0060107/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 15.04.

UPS! NOA JE OTIŠAO

Ooops! Noah is Gone, 2014.
18:00 sati



Ooops! Noah is Gone, 2014. Toby Genkel, 83 min. DE

HALLA IDE U RAT

Woman at War / Kona fer í strí?, 2018.
20:15 sati



Woman at War / Kona fer í strí?, 2018. Benedikt Erlingsson, 101 min. IC
Scenarij:
Ólafur Egilsson, Benedikt Erlingsson
Uloge: Halldóra Geirhar?sdóttir, Jóhann Sigur?arson, Juan Camillo Roman Estrada
   Mediji su film „Halla ide u rat“ nazvali jednim od najizraženije feminističkih filmova u Cannesu ove godine. Istina je da nema mnogo filmova o sredovječnim ženama, ali zato redatelj Erlingsson donosi priču o neustrašivoj ekoratnici s Islanda koja se hrabro hvata u koštac s planetarnim problemima.
   „Halla ide u rat“ je otkačena akcijska komedija o pedesetogodišnjoj učiteljici zbornog pjevanja, u medijima znanoj samo po nadimku Gorštakinja, koja potajno vodi rat protiv lokalne industrije aluminija. No njezina srčana borba za zaštitu djevičanskog islandskog planinskog kraja postat će nemoguća misija kad joj centar za posvajanje odobri zahtjev. Ipak, mali džez bend koji Hallu prati u stopu podsjeća nas da nije sve tako crno i da ima još nade za spašavanje planeta.
https://www.imdb.com/title/tt7279188/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 16.04.

PREPORUČENA POSVETA

Dani Krćanske Kulture: Preporučena osveta, 2018.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Preporučena osveta, 2018. Goran Matić, 42 min. HR
   Povodom 30. obljetnice smrti o. Ante Gabrića (1915.–1988.) mladi Metkovčanin Goran Matić napravio je film o svom sumještaninu o. Gabriću, jednom od najvećih hrvatskih misionara. Pisana ostavština o. Gabrića koja sadrži predivne misli o rodnom kraju, potaknula je autora igrano-dokumentarnoga filma „Preporučena posveta“ da spoji Metković Antinih i naših dana te objedini ljepotu doline Neretve i njenih rukavaca s ljepotom Gangesa i Indije, u kojoj je otac Gabrić ponekad vidio nevjerojatne sličnosti. Njegova povezanost s ljudima i mjestom svoga rođenja, ljubav prema roditeljskom domu i crkvi, nadahnuli su ovaj film koji nam prenosi toplinu što je snažno izvirala iz svake riječi oca Ante.

 

MODERNA VREMENA

Modern Times, 1936.
20:15 sati



130 GODINA CHARLIE CHAPLINA
   lako su crno-bijeli filmovi već odavno iza nas, vjerojatno nema osobe koja ne zna tko je bio Charlie Chaplin.
   Prva (komičarska) zvijezda sedme umjetnosti dogegala se u srca obožavatelja u prevelikim cipelama i odijelom punim zakrpa, pa pozdravila buduće obožavatelje malenim okruglim šeširom uz vragolasti smiješak kavalira. Britkim humorom i nesvakidašnjom mimikom osvojio je generacije i obilježio stoljeće koje je za nama. Ni jedna zvijezda nije stekla takvu slavu, utjecaj i divljenje kao Charlie Chaplin, glumac, redatelj, scenarist, skladatelj i producent koji je pomakao granice sedme umjetnosti dok je još bila u povoju i stvorio interes javnosti za privatan život filmaša, jer je njegov bio dovoljno živopisan da često dospije na naslovnice.
   …Nisam imao pojma kakvu će šminku upotrijebiti. Želio sam da sve bude kontradiktorno: uski kaput i vrećaste hlače, mali šešir, velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem stariji muškarac, pa sam dodao male brkove, jer sam mislio kako će mi oni dodati godine. Nisam imao pojma o liku koji trebam izgraditi. Ali kada sam se obukao, odjeća i šminka dali su mi ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga upoznavati i izlaziti na scenu kao da sam takav rođen. (Charlie Chaplin o svom najpopularnijem liku, Skitnici. Skitnica se tijekom 26 godina pojavio u 70 kratkih i dugih filmova.)
   George Bernard Shaw je za Chaplina rekao: “Jedini genij koji je proizišao iz filma!”
   Mack Sennett, legenda “slapstick” komedije: “Najveći umjetnik koji je ikada živio!”

Modern Times, 1936. Charles  Chaplin, 87 min. US
Scenarij
: Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Paulette Goddard, Henry Bergman, Stanley Sandford, Chester Conklin
   Charlie je radnik na tekućoj vrpci u jednoj tvornici. Njegova je jedina dužnost učvršćivanje vijaka, a potom postaje »pokusni kunić« za isprobavanje posebnog stroja za prehranu kojim uprava želi skratiti vrijeme objeda. Sve to Charlieja izluđuje te on završava u sanatoriju. Pušten, traži posao i slučajno stane na čelo radničkih demonstracija. Uhićen pod optužbom da je komun. vođa, završava u zatvoru, ali je pušten kad slučajno odaje planove o bijegu. Ponovno na ulici, sprijateljuje se s mladom djevojkom te oni napuštaju grad.
   Film sa snažno naglašenom socijalnom notom nastao je iz Chaplinova zanimanja za problem nezaposlenosti, istaknut i po svojoj oštroj satiri na dehumanizirane uvjete rada...   
   Vrhunac Chaplinovih društvenokritičkih stremljenja, film otvoreno aludira na konkretne socijalne probleme razdoblja – veliku ekonomsku krizu, nezaposlenost, beskućništvo, dehumanizirajuće efekte masovnog rada, a u cjelini je ponajprije satira na negativne posljedice tehnološkog napretka... (Bruno Kragić, HFL)
   „Moderna vremena“ svojim krajem, kako samo velika ostvarenja mogu, ne postaju patetična već slave pojedinca, njegovu nadu i mogućnosti opstanka u svijetu koji se konstantno i nemilice mijenja, što nužno nije uvijek isto što i „evoluira“... (Vanja, FAK)

https://www.imdb.com/title/tt0027977/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 17.04.

DOM

17:30 sati



Dom, 2018. Dario Pleić, 71 min. HR
Scenarij:
Dario Pleić
Uloge: Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
   Prekrasno je nedjeljno jutro. Ona se budi i gleda ga kako ukrcava zadnje komade namještaja u kamion. Dok beba mirno spava, njih dvoje broje zadnje sate u svojem domu čekajući deložaciju. Budućnost je nesigurna, ali izbor pred njima jednostavan je. Moraju odlučiti hoće li prihvatiti nepravdu ili joj se oduprijeti.
   Upravo je ulaz u stan, odnosno točka spajanja hodnika i stana, mjesto radnje vjerojatno najbolje scene filma, u kojoj Judita Franković izvanredno izvodi monolog o nepravednosti izbacivanja njene mlade obitelji na cestu zbog dugova koji nisu njeni, a na što joj masa likova koja je ispunila dugačak hodnik odgovara tišinom punom krivnje. Taj je monolog kao šlag na tortu Juditine izvedbe u cijelom filmu, odnosno njenog vrlo koncentriranog i odmjerenog nastupa frustrirane i očajne mlade žene... (Iva Kolar, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8601408/?ref_=nm_flmg_act_5

HALLA IDE U RAT

Woman at War / Kona fer í strí?, 2018.
20:15 sati



Woman at War / Kona fer í strí?, 2018. Benedikt Erlingsson, 101 min. IC
Scenarij:
Ólafur Egilsson, Benedikt Erlingsson
Uloge: Halldóra Geirhar?sdóttir, Jóhann Sigur?arson, Juan Camillo Roman Estrada
   Mediji su film „Halla ide u rat“ nazvali jednim od najizraženije feminističkih filmova u Cannesu ove godine. Istina je da nema mnogo filmova o sredovječnim ženama, ali zato redatelj Erlingsson donosi priču o neustrašivoj ekoratnici s Islanda koja se hrabro hvata u koštac s planetarnim problemima.
   „Halla ide u rat“ je otkačena akcijska komedija o pedesetogodišnjoj učiteljici zbornog pjevanja, u medijima znanoj samo po nadimku Gorštakinja, koja potajno vodi rat protiv lokalne industrije aluminija. No njezina srčana borba za zaštitu djevičanskog islandskog planinskog kraja postat će nemoguća misija kad joj centar za posvajanje odobri zahtjev. Ipak, mali džez bend koji Hallu prati u stopu podsjeća nas da nije sve tako crno i da ima još nade za spašavanje planeta.
https://www.imdb.com/title/tt7279188/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 18.04.

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
17:30 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

TERET

Teret, 2018.
20:15 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 19.04.

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
17:30 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 23.04.

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
17:30 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

TERET

Teret, 2018.
20:15 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 24.04.

NA VODI

17:30 sati



Na vodi, 2018. Goran Dević, 79 min. HR
   Dokumentarnim filmom „Na vodi“ Goran Dević kroz priče raznih protagonista portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata.” Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. Što ostaje poslije nas?
   "Najvažniji film naših prostora od raspada SFRJ" (Dragan Rubeša, Novi List)
   "Vjerojatno najbolji film Devićeve 15-godišnje karijere... „Na vodi“ je testament kako čovječnosti protagonista, tako i Devićeve sposobnosti da je izvuče i kontekstualizira, šaljući tako ljubavno pismo svom rodnom gradu." (Vladan Petković, Cineuropa)
   "Devićev film reprezentativan je uzorak svakodnevnog realiteta izvan holivudskih studija, ponekad dosadnog i repetativnog, ponekad nadahnjujućeg poput jedne rijeke. Ali uvijek, i bez iznimke, vrijednog snimanja." (Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net)

https://www.imdb.com/title/tt8091606/?ref_=fn_al_tt_1

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
20:15 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

ČETVRTAK / 25.04.

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
17:30 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

NA VODI

20:15 sati



Na vodi, 2018. Goran Dević, 79 min. HR
   Dokumentarnim filmom „Na vodi“ Goran Dević kroz priče raznih protagonista portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata.” Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. Što ostaje poslije nas?
   "Najvažniji film naših prostora od raspada SFRJ" (Dragan Rubeša, Novi List)
   "Vjerojatno najbolji film Devićeve 15-godišnje karijere... „Na vodi“ je testament kako čovječnosti protagonista, tako i Devićeve sposobnosti da je izvuče i kontekstualizira, šaljući tako ljubavno pismo svom rodnom gradu." (Vladan Petković, Cineuropa)
   "Devićev film reprezentativan je uzorak svakodnevnog realiteta izvan holivudskih studija, ponekad dosadnog i repetativnog, ponekad nadahnjujućeg poput jedne rijeke. Ali uvijek, i bez iznimke, vrijednog snimanja." (Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net)

https://www.imdb.com/title/tt8091606/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 26.04.

TERET

Teret, 2018.
17:30 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
20:15 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

SUBOTA / 27.04.

NA VODI

17:30 sati



Na vodi, 2018. Goran Dević, 79 min. HR
   Dokumentarnim filmom „Na vodi“ Goran Dević kroz priče raznih protagonista portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata.” Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. Što ostaje poslije nas?
   "Najvažniji film naših prostora od raspada SFRJ" (Dragan Rubeša, Novi List)
   "Vjerojatno najbolji film Devićeve 15-godišnje karijere... „Na vodi“ je testament kako čovječnosti protagonista, tako i Devićeve sposobnosti da je izvuče i kontekstualizira, šaljući tako ljubavno pismo svom rodnom gradu." (Vladan Petković, Cineuropa)
   "Devićev film reprezentativan je uzorak svakodnevnog realiteta izvan holivudskih studija, ponekad dosadnog i repetativnog, ponekad nadahnjujućeg poput jedne rijeke. Ali uvijek, i bez iznimke, vrijednog snimanja." (Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net)

https://www.imdb.com/title/tt8091606/?ref_=fn_al_tt_1

TERET

Teret, 2018.
20:15 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 29.04.

ZABRANJENI PLANET

ForbiddenPlanet, 1956.
20:15 sati



50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
ForbiddenPlanet, 1956. Fred M. Wilcox, 98 min. US
Scenarij:
Cyril Hume
Uloge: Walter Pidgeon, Anne Francis, Leslie Nielsen
   Spasiteljska misija sa Zemlje dolazi na planet Altair IV otkriti preživjele s prethodne misije. Na planetu pronalaze dr. Morbiusa i njegovu kćer Altairu, koji su iskoristili znanje nestale civilizacije Krela, nekadašnjih stanovnika planeta.
   Kultni znanstvenofantastični film 1950-ih, među rijetkima tog doba uživa naklonost kritike, ponajprije stoga što transponira sastavnice drame „Oluja“ W. Shakespearea. Pritom je lik Morbiusa pandan Prospera, njegova kći Altaira Mirande, posada svemirskog broda talijanskog plemića, robot Robby (koji je postao jedna od najpoznatijih žanrovskih ikona, te junak filma „Nevidljivi dječak“ (H. Hoffman, 1957) duha Ariela, a Morbiusov čudovišni Id Calibana. Zadržavajući osnovnu narativnu postavku Shakespeareova djela, film tematizira suočavanje naivno vrlih astronauta sa zlom ljudskog podrijetla – ono je naime materijalizacija sadržaja podsvijesti (odn. zlo iz Morbiusova Ida). Takva koncepcija izravno aludira na frojdističku psihoanalizu, a ujedno upućuje na implicitnu kritiku znanstvenika smatrajući ih emocionalno nespremnima za nova otkrića. Prvi američki znanstveno-fantastični film snimljen u boji i sinemaskopu, slikovno bogat, osobito scenografski, uz upečatljivu glazb. podlogu, odlikuje se spojem bajkovitosti, pustolovine i znanstvene fantastike kakav je razvidan i u Wilcoxovu ranijem filmu „Tajni vrt“ (1949). (Slaven Zečević, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0049223/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 30.04.

TERET

Teret, 2018.
17:30 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

VOJKO V. ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA:
20:15 sati



   Vrijeme održavanja: Posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...
   Ciljevi programa su:
   - rasvjetljavanje različitih aspekata filmske priče, s naglaskom na sposobnost filma i filmskih likova da se duboko ukorijene u naše privatne priče i postanu neka vrste referentnog mjesta za osobne etičke i estetske stavove;
  - prikazivanje dimenzije filma koju niti jedan redatelj ni producent ne mogu predvidjeti –način na koji film živi kroz publiku i publika kroz njega;
  - poticanje interesa šire publike za gledanjem klasičnog i umjetničkog filma na način na koji film to zaslužuje: u mraku i tišini, na velikom platnu;
  - obnova rituala kino projekcije, koja se ne sastoji samo od kvalitetnog „uranjanja“ u film, već i od cijele mreže individualnih detalja – druženje, izlazak, razgovor, zabava

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

UTO 29.1. 2019. 20.00 GORAN GOLOVKO
UTO 26.2. 2019. 20.00 AGAR PATA
UTO 26.3. 2019. 20.15 ALEM ĆURIN

  Vaš večerašnji domaćin je splitski reper Vojko V.

https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/591783/vojko-v-kakvog-manje-poznajete-zena-kaze-da-sam-dobar-otac-pjesme-pisem-izmeu-mijenjanja-pelena-evo-sto-nam-je-rekao-o-karepovcu-i-sjeci-marjana
https://www.globalnovine.eu/intervju/vojko-vrucina-diploma-jos-stoji-u-ormaru-kad-ovo-sve-propadne/
https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-kultura/potpuno-razotkrivanje-najvece-domace-glazbene-senzacije-vojko-v-za-globus-ako-ste-stariji-od-trideset-ne-mozete-razumjeti-moju-glazbu/8494934/

 

ČETVRTAK / 02.05.

DANI SMIJEHA: KRATKOMETRAŽNI FILMOVI CHARLIE CHAPLINA

USELJENIK / The Immigrant, 1917.; PASJI ŽIVOT / A Dog’s Life, 1918.; DOKOLIČAR / The Idle Class, 1921
17:30 sati



KRATKOMETRAŽNI FILMOVI CHARLIE CHAPLINA
USELJENIK

The Immigrant, 1917. Charles Chaplin, 30 min.
Uloge: Charles Chaplin, Edna Purviance, Charles Aber
   Kratki film iz 1917. s Chaplinom u ulozi imigranta koji stiže u Sjedinjene Države, a koji je optužen za krađu na putu preko Atlantskog oceana, tijekom kojeg je se sprijateljio s mladom ženom.
https://www.imdb.com/title/tt0008133/?ref_=fn_al_tt_2

PASJI ŽIVOT
A Dog’s Life, 1918. Charles Chaplin, 33 min.
Uloge:
Charles Chaplin, Edna Purviance
   Chaplin u ulozi Skitnice koji se bori za hranu i preživljavanje. Nakon borbe s policijom, pronalazi psa i postaju nerazdvojni dvojac koji zajedno traže hranu i sitnim smicalicama varaju ljude kako bi došli do novaca i pića.
https://www.imdb.com/title/tt0009018/?ref_=fn_al_tt_1

DOKOLIČAR
The Idle Class, 1921. Charles Chaplin, 32 min.
Uloge
: Charles Chaplin, Edna Purviance, Henry Bergman
   Chaplin tumači dvije uloge – onu bogatog pijanca i Skitnice, koji izgledaju identično, a njihove se uloge igrom slučaja preokrenu te se Skitnica neočekivano zatekne u bogataševoj luksuznoj vili, gdje počne zavoditi njegovu ženu.
https://www.imdb.com/title/tt0012304/?ref_=fn_al_tt_1

STANLIO I OLIO

Stan & Ollie, 2018.
20:15 sati



Stan & Ollie, 2018. Jon S. Baird, 98 min. UK
Scenarij:
Jeff Pope
Uloge: John C. Reilly, Steve Coogan, Shirley Henderson, Nina Arianda
   Po prvi puta na velikom ekranu oživljava istinita priča o najvećem holivudskom komičarskom duetu – Stanliju i Oliju! Steven Coogan i John C. Reilly tumače ove dvije jedinstvene filmske ikone u srdačnoj priči o onome što će u konačnici postati oproštajna turneja ovog nezaboravnog para. Premda je zlatna era njihovih nastupa davno iza njih, Stanlio i Olio upuštaju se na turneju po Britaniji i Irskoj. Unatoč pritisku užurbanog rasporeda i uz podršku svojih odanih supruga Lucille i Ide, ljubav dvojice komičara prema nastupima kao i odanost koju osjećaju jedan prema drugome pomoći će im da izdrže sve prepreke i zauvijek osiguraju mjesto u srcima svoje uvijek vjerne publike.
https://www.imdb.com/title/tt3385524/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 03.05.

STANLIO I OLIO

Stan & Ollie, 2018.
17:30 sati



Stan & Ollie, 2018. Jon S. Baird, 98 min. UK
Scenarij:
Jeff Pope
Uloge: John C. Reilly, Steve Coogan, Shirley Henderson, Nina Arianda
   Po prvi puta na velikom ekranu oživljava istinita priča o najvećem holivudskom komičarskom duetu – Stanliju i Oliju! Steven Coogan i John C. Reilly tumače ove dvije jedinstvene filmske ikone u srdačnoj priči o onome što će u konačnici postati oproštajna turneja ovog nezaboravnog para. Premda je zlatna era njihovih nastupa davno iza njih, Stanlio i Olio upuštaju se na turneju po Britaniji i Irskoj. Unatoč pritisku užurbanog rasporeda i uz podršku svojih odanih supruga Lucille i Ide, ljubav dvojice komičara prema nastupima kao i odanost koju osjećaju jedan prema drugome pomoći će im da izdrže sve prepreke i zauvijek osiguraju mjesto u srcima svoje uvijek vjerne publike.
https://www.imdb.com/title/tt3385524/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

DANI SMIJEHA: MALIŠAN

The Kid, 1921.
20:15 sati



The Kid, 1921.Charles Chaplin, 78 min.
Uloge:
Charles Chaplin, Edna Purviance, Jackie Coogan
   Priča o Skitnici koji pronalazi napuštenu bebu u uličici i počne se brinuti za nju. Kako dječak odrasta, njih dvojica održavaju savršen odnos, a počinju raditi i sitne podvale kako bi nasamarili ljude.
https://www.imdb.com/title/tt0012349/?ref_=fn_al_tt_2

SUBOTA / 04.05.

DANI SMIJEHA: SVJETLA VELEGRADA

City Lights, 1931.
17:30 sati



City Lights, 1931. Charles Chaplin, 87 min. US
Scenarij:
Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Virginia Cherrill, Florence Lee, Harry Myers, Allan Garcia, Hank Mann, Henry Bergman, Albert Austin, Stanhope Wheatcroft, John Rand, James Donnelly, Robert Parish.
   Bježeći od policajca, Skitnica se nađe pred siromašnom slijepom djevojkom koja na ulici prodaje cvijeće. Posljednjim novcem kupi cvijet, a ona pogrešno, čuvši zvuk automobila, zaključi kako je on vrlo bogat. Poslije Skitnica spasi život pijanom miljunašu te ga ovaj povede sa sobom na zabavu, a potom kući. Kad se otrijezni, milijunaš ga izbaci, a Skitnica nastoji pomoći cvjećarki u koju se zaljubio da ozdravi.
   U odnosu na svoje ranije cjelovečernje filmove, Chaplin je smanjio broj izoliranih gegova i komičnih epizoda naglasivši važnost i dramaturšku koherenciju priče. Za razliku od „Potjere za zlatom“ i „Cirkusa“, film je ponajprije društvena satira, a kritika važnosti društvenih uloga razvijena je kroz protagonistov odnos s dvama likovima – djevojkom i bogatašem. U tom smislu, Chaplin oblikuje satirične situacije oko neprestanih junakovih pokušaja da nadmudri društveni poredak, a nezgode koje mu se pritom događaju (i koje predstavljaju vrhunske razrade situacijske komike) upućuju na implicitni autorski stav o stalnosti nepravde i društvenih nepravilnosti. Stoga film ne završava otvoreno komičnim ili vedrim tonom, već izrazito patetičnom scenom kada junakinja prepozna junaka, ali bez jasnog i nedvosmislenog optimističkog razrješenja čiji je eventualni prikaz prekinut zatamnjenjem. Djelo je zanimljivo i u kontekstu Chaplinova stava prema zvuku na filmu; premijerno prikazan gotovo 4 godine nakon početka zvučnog filma, naglašava značenje glumačke (posebice Chaplinove) pantomime, a uz glazbenu pratnju Chaplin rabi zvuk samo u dvjema scenama: uvodnoj, otkrivanja spomenika, u kojemu izobličeni govor funkcionira i kao nadogradnja društv. satire i kao ironiziranje dijaloga, te u sceni primanja, gdje junak proguta zviždaljku što omogućuje razrađeni slijed komičnih efekata. (Bruno Kragić, HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0021749/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

STANLIO I OLIO

Stan & Ollie, 2018.
20:15 sati



Stan & Ollie, 2018. Jon S. Baird, 98 min. UK
Scenarij:
Jeff Pope
Uloge: John C. Reilly, Steve Coogan, Shirley Henderson, Nina Arianda
   Po prvi puta na velikom ekranu oživljava istinita priča o najvećem holivudskom komičarskom duetu – Stanliju i Oliju! Steven Coogan i John C. Reilly tumače ove dvije jedinstvene filmske ikone u srdačnoj priči o onome što će u konačnici postati oproštajna turneja ovog nezaboravnog para. Premda je zlatna era njihovih nastupa davno iza njih, Stanlio i Olio upuštaju se na turneju po Britaniji i Irskoj. Unatoč pritisku užurbanog rasporeda i uz podršku svojih odanih supruga Lucille i Ide, ljubav dvojice komičara prema nastupima kao i odanost koju osjećaju jedan prema drugome pomoći će im da izdrže sve prepreke i zauvijek osiguraju mjesto u srcima svoje uvijek vjerne publike.
https://www.imdb.com/title/tt3385524/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 06.05.

RADOVI SPLITSKIH STUDENATA

ODSJEK ZA FILM I VIDEO (UMAS)
19:00 sati



RADOVI SPLITSKIH STUDENATA
ODSJEK ZA FILM I VIDEO (UMAS)

 LIFT, Nadja Fatović, 4'; SILVIO ZMAJ, Lucija Bosančić, 13'; BONACA, Josipa Vulić, 4'; DEFINICIJE, Dino Perić, 5'; TUTA SPUTA, Ana Marija Fabijanić, 4'; GONE WRONG, Josip Bojčić, 13'; MEATHEAD, Arijana Lekić-Fridrih, 2'; SVEN, Ida Slavić, 10'; BABIN SAT, Krešimir Štulina, 3'; CTRL+Z, Luka Eterović, 13'

 

   PALMAS, Bruna Radelja, 6'; UTORAK, Eugen Bilankov, 10'; ALOS, Ratko Ilijić, 4'; LJULJE, Velimir Ujević, 17'; PONEKAD JE LAKŠE UBITI NEKOGA DRUGOGA, Elizabeta Ružić, 7': TAKSIMETAR, Krešimir Štulina, 14'

   SELEKTORI: JURICA PAVIČIĆ & VLADO ZRNIĆ

SRIJEDA / 08.05.

NE ZANIMA ME AKO U POVIJESTI OSTANEMO ZAPISANI KAO BARBARI

Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018.
17:30 sati



POBJEDNIK VUKOVAR FILM FESTIVALA 2018.
Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018. Radu Jude, 140 min. RO / GE / BU / CZ / FR
Scenarij
: Radu Jude
Uloge: Ioana Iacob, Alex Bogdan, Alexandru Dabija
   U svom najnovijem filmu Radu Jude, jedan od najcjenjenijih evropskih redatelja današnjice ponovno stavlja naglasak na grijehe prošlih generacija koje još uvijek opasno zagađuju društvo. Mladi umjetnik planira rekonstruirati povijesni događaj iz 1941. godine tijekom kojeg je rumunjska državna administracija putem vlastite vojske odlučila etnički očistiti istočnu frontu.
   Radi se o iznimno osmišljenom filmu koji kroz sporo i detaljno odvijanje radnje pogađa gledatelja točno tamo gdje treba i izaziva u njemu snažne emocije. Koristeći beskompromisnu naraciju u maniri velikog Godarda, ovaj film demonstrira da počinjenje brutalnih zločina nije jedini put do barbarizma, već da se do njega može doći i zakržljalom savješću.

      Obrazloženje žirija 12.VFF: „Film uglednog rumunjskog redatelja Radu Judea, bezkompromisno i provokativno secira fenomen „selektivne povijesti“ odnosno žmirenja na neugodne i sramotne epizode iz ne baš tako davne prošlosti. Na trenutke nalik docu-drami, film  čija se radnja odvija sporo posvećujući pažnju naizgled marginalnom detalju, uspijeva istovremeno biti i zahtjevno intelektualan, sarkastičan, didaktički precizan i izrazito emocionalan u iskazu svoje ultimativne istine o  dirigiranom zaboravu počinjenog zločina koji postaje jednako nedopustiv i poguban kao i sam zločin. Mada govori o konkretnoj epizodi iz 1941. kada je rumunjska državna antisemitska administracija vojskom odlučila etnički očistiti istočnu frontu odnosno o današnjem dirigiranom zaboravu tog neugodnog dijela rumunjske povijesti, film s lakoćom liježe u mnoge – pa i ove naše – tranzicijske prostore.“
   Nije čudo da je Judeov film doživio uspjeh baš na istočnoeuropskim festivalima. Istok Europe inficiran je nacionalizmom i antisemitizmom, a argumenti s kojima taj ideološki val barata originalni su i posvuda isti otprilike koliko i Mc Donald’s. U Judeovoj se crnohumornoj travestiji - ukratko - lako prepoznati. Što reći doli - aferim! (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8506840/?ref_=fn_al_tt_1

PROFESOR I LUĐAK

The Professor And The Madman, 2019.
20:15 sati



The Professor And The Madman, 2019. Farhad Safinia, 124 min. IE
Scenarij:
Farhad Safinia, Todd Komarnicki prema bestseleru Simona Winchestera
Uloge: Mel Gibson, Sean Penn, Natalie Dormer, Eddie Marsan, Jennifer Ehle, Jeremy Irvine, David O'Hara, Ioan Gruffudd, Stephen Dillane, Steve Coogan
   Istinita priča o ludosti, genijalnosti i opsjednutosti dvoje ljudi koji su doslovno stvorili povijest, pišući slavni rječnik engleskog jezika, Oxford English Dictionary.
   Sastavljane rječnika Oxford započeo je 1857. godine profesor James Murray, koji je prihvatio izazov pisanja najopsežnijeg rječnika ikad. Prikupljajući definicije od ljudi iz čitavog svijeta, rječnik je mogao biti gotov tijekom desetljeća, umjesto stoljeća. Kako su se prikupljale definicije, nadzorni odbor, pod vodstvom Profesora Murraya, otkriva da ih je čovjek po imenu Dr. W. C. Minor, poslao više od deset tisuća. Kad ga je odbor odlučio nagraditi, na vidjelo izlazi šokantna istina: Dr. Minor, veteran Američkog građanskog rata, osuđeni je ubojica koji kaznu odležava u instituciji za kriminalno neubrojive osobe.
https://www.imdb.com/title/tt5932728/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 09.05.

BEZ NASLOVA

Untitled, 2017.
17:30 sati



Untitled, 2017. Michael Glawogger, Monika Willi, 105 min. A
   Posljednji film genijalnog austrijskog redatelja Michaela Glawoggera (Megacities, Slava kurvi...)
   "Bez naslova" započet je kao Glawoggerov projekt bez definirane teme, koji je autor planirao stvarati spontanim snimanjem tijekom dužeg putovanja po svijetu. Nakon njegove smrti, u travnju 2014., film je postao dokumentarni mozaik koji je završila autorova stalna suradnica, montažerka Monika Willi. Stotine sati fascinantnog filmskog materijala snimljenog tijekom dvije godine putovanja kroz desetak zemalja, krenuvši od rodne Austrije, preko Hrvatske, Bosne, Srbije i Albanije, sve do zapadne Afrike, ukomponirani su u grandioznu audiovizualnu posvetu čovječanstvu. "Bez naslova" je posveta filmaševom kozmopolitskom pristupu, a prije svega vizualna odiseja puna živosti i boja, koja na osoban način govori o ljudskom stanju te sličnostima i razlikama među ljudima.
   "Želim pružiti pogled na svijet kakav je moguć samo kada se ne bavimo nekom određenom temom, kada se suzdržavamo od moralnih prosudbi, kada se krećemo bez cilja. Kada lelujamo bez ikakva smjera osim vlastite znatiželje i intuicije." Michael Glawogger
   "Fascinantan, vizualno zadivljujući dokument popraćen snažnom, ali nenametljivom mješavinom izvornih i komponiranih zvukova. "Bez naslova" je nemirni film o kretanju i putovanju, o nepoznatom i drugom." Berlinale
   „Djelo globalnog značaja.“ Sight and Sound Magazin
   “Willi je stvorila nešto tjeskobno osobno i istinski smisleno.” Screen Daily
   “Film uzima u obzir u najvećoj mogućoj mjeri svijet i sve njegove kulture, crta globalni sociološki impuls, kako bi različite slike pretvorio u holistički prikaz suvremenog života i djelovanja.” Jordan Cronk, BFI

https://www.imdb.com/title/tt6227152/?ref_=nm_knf_t2

LICE

Twarz, 2018.
20:15 sati



Twarz, 2018. Malgorzata Szumowska, 91 min. PL
Scenarij:
Michal Englert i Małgorzata Szumowska
Uloge: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk
   Jacek voli glazbu (heavy metal) i svog psa. Seoske stazice ispred svoje kuće on svakodnevno pretvara u trkaće staze po kojima prolazi svojim malim automobilom. Kada on i njegova djevojka Dagmara dođu na plesni podij, svi bježe u zaklon. On uživa u svojoj egzistenciji otkačenog nespretnjakovića u prilično uštogljenoj okolini, a mišiće dobiva zahvaljujući fizičkom radu na gradilištu na poljsko-njemačkoj granici gdje se upravo izgrađuje najveća statua Isusa na svijetu. Međutim, njegov život naglo se mijenja uslijed teške nesreće koju doživljava na poslu, a koja ga u potpunosti unakazi. Uvelike praćen od strane poljskih medija, Jacek postaje prva osoba u zemlji kojoj je presađeno lice. Međutim, premda ga svi slave kao nacionalnog junaka i mučenika, on samog sebe u ogledalu više ne prepoznaje. U međuvremenu statua Isusa raste sve više i više…
   Berlin 2018. Srebrni medvjed za najbolju režiju - Velika nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt6415416/?ref_=fn_al_tt_2

PETAK / 10.05.

LICE

Twarz, 2018.
17:30 sati



Twarz, 2018. Malgorzata Szumowska, 91 min. PL
Scenarij:
Michal Englert i Małgorzata Szumowska
Uloge: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk
   Jacek voli glazbu (heavy metal) i svog psa. Seoske stazice ispred svoje kuće on svakodnevno pretvara u trkaće staze po kojima prolazi svojim malim automobilom. Kada on i njegova djevojka Dagmara dođu na plesni podij, svi bježe u zaklon. On uživa u svojoj egzistenciji otkačenog nespretnjakovića u prilično uštogljenoj okolini, a mišiće dobiva zahvaljujući fizičkom radu na gradilištu na poljsko-njemačkoj granici gdje se upravo izgrađuje najveća statua Isusa na svijetu. Međutim, njegov život naglo se mijenja uslijed teške nesreće koju doživljava na poslu, a koja ga u potpunosti unakazi. Uvelike praćen od strane poljskih medija, Jacek postaje prva osoba u zemlji kojoj je presađeno lice. Međutim, premda ga svi slave kao nacionalnog junaka i mučenika, on samog sebe u ogledalu više ne prepoznaje. U međuvremenu statua Isusa raste sve više i više…
   Berlin 2018. Srebrni medvjed za najbolju režiju - Velika nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt6415416/?ref_=fn_al_tt_2

NE ZANIMA ME AKO U POVIJESTI OSTANEMO ZAPISANI KAO BARBARI

Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018.
20:15 sati



POBJEDNIK VUKOVAR FILM FESTIVALA 2018.
Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018. Radu Jude, 140 min. RO / GE / BU / CZ / FR
Scenarij
: Radu Jude
Uloge: Ioana Iacob, Alex Bogdan, Alexandru Dabija
   U svom najnovijem filmu Radu Jude, jedan od najcjenjenijih evropskih redatelja današnjice ponovno stavlja naglasak na grijehe prošlih generacija koje još uvijek opasno zagađuju društvo. Mladi umjetnik planira rekonstruirati povijesni događaj iz 1941. godine tijekom kojeg je rumunjska državna administracija putem vlastite vojske odlučila etnički očistiti istočnu frontu.
   Radi se o iznimno osmišljenom filmu koji kroz sporo i detaljno odvijanje radnje pogađa gledatelja točno tamo gdje treba i izaziva u njemu snažne emocije. Koristeći beskompromisnu naraciju u maniri velikog Godarda, ovaj film demonstrira da počinjenje brutalnih zločina nije jedini put do barbarizma, već da se do njega može doći i zakržljalom savješću.

      Obrazloženje žirija 12.VFF: „Film uglednog rumunjskog redatelja Radu Judea, bezkompromisno i provokativno secira fenomen „selektivne povijesti“ odnosno žmirenja na neugodne i sramotne epizode iz ne baš tako davne prošlosti. Na trenutke nalik docu-drami, film  čija se radnja odvija sporo posvećujući pažnju naizgled marginalnom detalju, uspijeva istovremeno biti i zahtjevno intelektualan, sarkastičan, didaktički precizan i izrazito emocionalan u iskazu svoje ultimativne istine o  dirigiranom zaboravu počinjenog zločina koji postaje jednako nedopustiv i poguban kao i sam zločin. Mada govori o konkretnoj epizodi iz 1941. kada je rumunjska državna antisemitska administracija vojskom odlučila etnički očistiti istočnu frontu odnosno o današnjem dirigiranom zaboravu tog neugodnog dijela rumunjske povijesti, film s lakoćom liježe u mnoge – pa i ove naše – tranzicijske prostore.“
   Nije čudo da je Judeov film doživio uspjeh baš na istočnoeuropskim festivalima. Istok Europe inficiran je nacionalizmom i antisemitizmom, a argumenti s kojima taj ideološki val barata originalni su i posvuda isti otprilike koliko i Mc Donald’s. U Judeovoj se crnohumornoj travestiji - ukratko - lako prepoznati. Što reći doli - aferim! (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8506840/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 11.05.

STANLIO I OLIO

Stan & Ollie, 2018.
17:30 sati



Stan & Ollie, 2018. Jon S. Baird, 98 min. UK
Scenarij:
Jeff Pope
Uloge: John C. Reilly, Steve Coogan, Shirley Henderson, Nina Arianda
   Po prvi puta na velikom ekranu oživljava istinita priča o najvećem holivudskom komičarskom duetu – Stanliju i Oliju! Steven Coogan i John C. Reilly tumače ove dvije jedinstvene filmske ikone u srdačnoj priči o onome što će u konačnici postati oproštajna turneja ovog nezaboravnog para. Premda je zlatna era njihovih nastupa davno iza njih, Stanlio i Olio upuštaju se na turneju po Britaniji i Irskoj. Unatoč pritisku užurbanog rasporeda i uz podršku svojih odanih supruga Lucille i Ide, ljubav dvojice komičara prema nastupima kao i odanost koju osjećaju jedan prema drugome pomoći će im da izdrže sve prepreke i zauvijek osiguraju mjesto u srcima svoje uvijek vjerne publike.
https://www.imdb.com/title/tt3385524/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PROFESOR I LUĐAK

The Professor And The Madman, 2019.
20:15 sati



The Professor And The Madman, 2019. Farhad Safinia, 124 min. IE
Scenarij:
Farhad Safinia, Todd Komarnicki prema bestseleru Simona Winchestera
Uloge: Mel Gibson, Sean Penn, Natalie Dormer, Eddie Marsan, Jennifer Ehle, Jeremy Irvine, David O'Hara, Ioan Gruffudd, Stephen Dillane, Steve Coogan
   Istinita priča o ludosti, genijalnosti i opsjednutosti dvoje ljudi koji su doslovno stvorili povijest, pišući slavni rječnik engleskog jezika, Oxford English Dictionary.
   Sastavljane rječnika Oxford započeo je 1857. godine profesor James Murray, koji je prihvatio izazov pisanja najopsežnijeg rječnika ikad. Prikupljajući definicije od ljudi iz čitavog svijeta, rječnik je mogao biti gotov tijekom desetljeća, umjesto stoljeća. Kako su se prikupljale definicije, nadzorni odbor, pod vodstvom Profesora Murraya, otkriva da ih je čovjek po imenu Dr. W. C. Minor, poslao više od deset tisuća. Kad ga je odbor odlučio nagraditi, na vidjelo izlazi šokantna istina: Dr. Minor, veteran Američkog građanskog rata, osuđeni je ubojica koji kaznu odležava u instituciji za kriminalno neubrojive osobe.
https://www.imdb.com/title/tt5932728/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 13.05.

TRENEROVA KĆI

Córka trenera, 2018.
19:00 sati



Córka trenera, 2018. Lukasz Grzegorzek, 93 min.
FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA 2:
Scenarij:
Krzysztof Uminski, Lukasz Grzegorzek
Uloge: Jacek Braciak, Karolina Bruchnicka, Bartlomiej Kowalski
   Drama Lukasza Grzegorzeka pripovijeda o žrtvovanju i neispunjenim ambicijama te o težnji za samostalnošću. Priča o kćeri i ocu, čiji život, temeljen na odnosima na teniskim turnirima, prolazi kroz revoluciju.  Projekcija filma bit će popraćena susretom s glavnom glumicom filma – Karolinom Bruchnickom.
   Veliki mali film pun emocija... (Krzysztof Połaski, Telemagazyn)
   Možda neće pobijediti na festivalu, ali drugi film Lukasza Grzegorzeka će vas očarati, baš kao i publiku na Sundanceu... (Jan Pelczar, Radio RAM)

https://www.imdb.com/title/tt8308496/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 14.05.

PROFESOR I LUĐAK

The Professor And The Madman, 2019.
17:30 sati



The Professor And The Madman, 2019. Farhad Safinia, 124 min. IE
Scenarij:
Farhad Safinia, Todd Komarnicki prema bestseleru Simona Winchestera
Uloge: Mel Gibson, Sean Penn, Natalie Dormer, Eddie Marsan, Jennifer Ehle, Jeremy Irvine, David O'Hara, Ioan Gruffudd, Stephen Dillane, Steve Coogan
   Istinita priča o ludosti, genijalnosti i opsjednutosti dvoje ljudi koji su doslovno stvorili povijest, pišući slavni rječnik engleskog jezika, Oxford English Dictionary.
   Sastavljane rječnika Oxford započeo je 1857. godine profesor James Murray, koji je prihvatio izazov pisanja najopsežnijeg rječnika ikad. Prikupljajući definicije od ljudi iz čitavog svijeta, rječnik je mogao biti gotov tijekom desetljeća, umjesto stoljeća. Kako su se prikupljale definicije, nadzorni odbor, pod vodstvom Profesora Murraya, otkriva da ih je čovjek po imenu Dr. W. C. Minor, poslao više od deset tisuća. Kad ga je odbor odlučio nagraditi, na vidjelo izlazi šokantna istina: Dr. Minor, veteran Američkog građanskog rata, osuđeni je ubojica koji kaznu odležava u instituciji za kriminalno neubrojive osobe.
https://www.imdb.com/title/tt5932728/?ref_=fn_al_tt_1

VUKODLAK

Wilkołak, 2018.
20:15 sati



Wilkołak, 2018. Adrian Panek, 98 min.
FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA 2:
Scenarij:
Adrian Panek
Uloge: Kamil Polnisiak, Nicolas Przygoda, Sonia Mietielica
   Zanimljivi triler „Vukodlak”, u režiji Adriana Paneka, pripovijeda o sudbini osmero djece, koja nakon oslobođenja iz koncentracijskog logora stanuju u improviziranom sirotištu usred šume. Uskoro ih okružuju izgladnjeli vučjaci.
https://www.imdb.com/title/tt7203520/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 15.05.

NE ZANIMA ME AKO U POVIJESTI OSTANEMO ZAPISANI KAO BARBARI

Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018.
17:30 sati



POBJEDNIK VUKOVAR FILM FESTIVALA 2018.
Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018. Radu Jude, 140 min. RO / GE / BU / CZ / FR
Scenarij
: Radu Jude
Uloge: Ioana Iacob, Alex Bogdan, Alexandru Dabija
   U svom najnovijem filmu Radu Jude, jedan od najcjenjenijih evropskih redatelja današnjice ponovno stavlja naglasak na grijehe prošlih generacija koje još uvijek opasno zagađuju društvo. Mladi umjetnik planira rekonstruirati povijesni događaj iz 1941. godine tijekom kojeg je rumunjska državna administracija putem vlastite vojske odlučila etnički očistiti istočnu frontu.
   Radi se o iznimno osmišljenom filmu koji kroz sporo i detaljno odvijanje radnje pogađa gledatelja točno tamo gdje treba i izaziva u njemu snažne emocije. Koristeći beskompromisnu naraciju u maniri velikog Godarda, ovaj film demonstrira da počinjenje brutalnih zločina nije jedini put do barbarizma, već da se do njega može doći i zakržljalom savješću.

      Obrazloženje žirija 12.VFF: „Film uglednog rumunjskog redatelja Radu Judea, bezkompromisno i provokativno secira fenomen „selektivne povijesti“ odnosno žmirenja na neugodne i sramotne epizode iz ne baš tako davne prošlosti. Na trenutke nalik docu-drami, film  čija se radnja odvija sporo posvećujući pažnju naizgled marginalnom detalju, uspijeva istovremeno biti i zahtjevno intelektualan, sarkastičan, didaktički precizan i izrazito emocionalan u iskazu svoje ultimativne istine o  dirigiranom zaboravu počinjenog zločina koji postaje jednako nedopustiv i poguban kao i sam zločin. Mada govori o konkretnoj epizodi iz 1941. kada je rumunjska državna antisemitska administracija vojskom odlučila etnički očistiti istočnu frontu odnosno o današnjem dirigiranom zaboravu tog neugodnog dijela rumunjske povijesti, film s lakoćom liježe u mnoge – pa i ove naše – tranzicijske prostore.“
   Nije čudo da je Judeov film doživio uspjeh baš na istočnoeuropskim festivalima. Istok Europe inficiran je nacionalizmom i antisemitizmom, a argumenti s kojima taj ideološki val barata originalni su i posvuda isti otprilike koliko i Mc Donald’s. U Judeovoj se crnohumornoj travestiji - ukratko - lako prepoznati. Što reći doli - aferim! (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8506840/?ref_=fn_al_tt_1

KAMERDINER

Kamerdyner, 2018.
20:15 sati



Kamerdyner, 2018. Filip Bajon, 150 min.
FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA 2:
Scenarij:
Marek Klat, Miroslaw Piepka i Michal Pruski
Uloge: Janusz Gajos, Anna Radwan, Sebastian Fabijanski
   Film Filipa Bajona pripovijeda o složenim njemačko-poljsko-kašupskim odnosima tijekom 45 godina. Osovina radnje filma je priča o zlatnokosom Mateuszu Krollu, izvanbračnom djetetu grofa Hermanna. Mateusz pronalazi svoje mjesto na dvoru von Kraussa, ali unatoč svojoj inteligenciji i osjetljivosti nije dobio mogućnost studiranja doživljavajući brojna poniženja od obitelji.
https://www.imdb.com/title/tt6712374/?ref_=fn_al_tt_2

ČETVRTAK / 16.05.

PROFESOR I LUĐAK

The Professor And The Madman, 2019.
17:30 sati



The Professor And The Madman, 2019. Farhad Safinia, 124 min. IE
Scenarij:
Farhad Safinia, Todd Komarnicki prema bestseleru Simona Winchestera
Uloge: Mel Gibson, Sean Penn, Natalie Dormer, Eddie Marsan, Jennifer Ehle, Jeremy Irvine, David O'Hara, Ioan Gruffudd, Stephen Dillane, Steve Coogan
   Istinita priča o ludosti, genijalnosti i opsjednutosti dvoje ljudi koji su doslovno stvorili povijest, pišući slavni rječnik engleskog jezika, Oxford English Dictionary.
   Sastavljane rječnika Oxford započeo je 1857. godine profesor James Murray, koji je prihvatio izazov pisanja najopsežnijeg rječnika ikad. Prikupljajući definicije od ljudi iz čitavog svijeta, rječnik je mogao biti gotov tijekom desetljeća, umjesto stoljeća. Kako su se prikupljale definicije, nadzorni odbor, pod vodstvom Profesora Murraya, otkriva da ih je čovjek po imenu Dr. W. C. Minor, poslao više od deset tisuća. Kad ga je odbor odlučio nagraditi, na vidjelo izlazi šokantna istina: Dr. Minor, veteran Američkog građanskog rata, osuđeni je ubojica koji kaznu odležava u instituciji za kriminalno neubrojive osobe.
https://www.imdb.com/title/tt5932728/?ref_=fn_al_tt_1

SHINY SHRIMPS

20:15 sati



Les Crevettes Pailletées, 2019. Maxime Govare, Cédric Le Gallo, 100 min. FR
Scenarij:
Maxime Govare, Cédric Le Gallo
Uloge: Nicolas Gob, Alban Lenoir, Geoffrey Couët
   Matthias Le Goff, zlatni olimpijac u zalasku svoje karijere, u TV prijenosu daje homofobnu izjavu. Njegova kazna je: treniranje Shiny Shrimpsa, kičastog amaterskog gay vaterpolo tima. Njihov jedini cilj je da se kvalificiraju na Gay Games u Hrvatskoj na kojima nastupaju najbolje svjetske LGTB atletske zvijezde. To je početak teškog, ali zabavnog puta prema Hrvatskoj i sportskoj slavi. (Film je produkt hrvatsko-francuske koprodukcije. Pojedine scene snimane su u Rijeci i Opatiji.)
https://www.imdb.com/title/tt6918220/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 17.05.

SHINY SHRIMPS

17:30 sati



Les Crevettes Pailletées, 2019. Maxime Govare, Cédric Le Gallo, 100 min. FR
Scenarij:
Maxime Govare, Cédric Le Gallo
Uloge: Nicolas Gob, Alban Lenoir, Geoffrey Couët
   Matthias Le Goff, zlatni olimpijac u zalasku svoje karijere, u TV prijenosu daje homofobnu izjavu. Njegova kazna je: treniranje Shiny Shrimpsa, kičastog amaterskog gay vaterpolo tima. Njihov jedini cilj je da se kvalificiraju na Gay Games u Hrvatskoj na kojima nastupaju najbolje svjetske LGTB atletske zvijezde. To je početak teškog, ali zabavnog puta prema Hrvatskoj i sportskoj slavi. (Film je produkt hrvatsko-francuske koprodukcije. Pojedine scene snimane su u Rijeci i Opatiji.)
https://www.imdb.com/title/tt6918220/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RADIONICA

20:15 sati



L'atelier, 2017. Laurent Cantet, 113 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Laurent Cantet
Uloge: Marina Fois, Matthieu Lucci, Florian Beaujean
   Radnja filma odvija se za vrijeme ljeta u La Ciotatu, gradiću smještenom u blizini Marseillea koji je zahvaljujući velikom brodogradilištu nekad bio iznimno popularan, ali koji od njegovog zatvaranja od prije 25 godina lagano propada. Upravo u tom kontekstu tihe depresije stvorena je radionica za grupu od sedmero ljudi koji žele postati pisci. Pod stručnim vodstvom poznate novelistice Olivije Dejazet, sudionici moraju napisati noir fikciju povezanu s industrijskom prošlosti svog rodnog grada. Iz predavanja u predavanje, jedan od njih – mladić imena Antoine – se ističe. Provokativan i agresivan, on na sebe privlači pozornost zbog konstantnog protivljenja svemu i svima, uključujući i Oliviju. Povrh svega, priča koju je osmislio i koju na glas čita pred svima (o hladnokrvnom ubojici ispričanom kroz oči počinitelja) doima se iznimno uznemirujućom. Čini se da Antoine predobro razumije ubojicu…
https://www.imdb.com/title/tt6444838/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 18.05.

SHINY SHRIMPS

17:30 sati



Les Crevettes Pailletées, 2019. Maxime Govare, Cédric Le Gallo, 100 min. FR
Scenarij:
Maxime Govare, Cédric Le Gallo
Uloge: Nicolas Gob, Alban Lenoir, Geoffrey Couët
   Matthias Le Goff, zlatni olimpijac u zalasku svoje karijere, u TV prijenosu daje homofobnu izjavu. Njegova kazna je: treniranje Shiny Shrimpsa, kičastog amaterskog gay vaterpolo tima. Njihov jedini cilj je da se kvalificiraju na Gay Games u Hrvatskoj na kojima nastupaju najbolje svjetske LGTB atletske zvijezde. To je početak teškog, ali zabavnog puta prema Hrvatskoj i sportskoj slavi. (Film je produkt hrvatsko-francuske koprodukcije. Pojedine scene snimane su u Rijeci i Opatiji.)
https://www.imdb.com/title/tt6918220/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

NE ZANIMA ME AKO U POVIJESTI OSTANEMO ZAPISANI KAO BARBARI

Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018.
20:15 sati



POBJEDNIK VUKOVAR FILM FESTIVALA 2018.
Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018. Radu Jude, 140 min. RO / GE / BU / CZ / FR
Scenarij
: Radu Jude
Uloge: Ioana Iacob, Alex Bogdan, Alexandru Dabija
   U svom najnovijem filmu Radu Jude, jedan od najcjenjenijih evropskih redatelja današnjice ponovno stavlja naglasak na grijehe prošlih generacija koje još uvijek opasno zagađuju društvo. Mladi umjetnik planira rekonstruirati povijesni događaj iz 1941. godine tijekom kojeg je rumunjska državna administracija putem vlastite vojske odlučila etnički očistiti istočnu frontu.
   Radi se o iznimno osmišljenom filmu koji kroz sporo i detaljno odvijanje radnje pogađa gledatelja točno tamo gdje treba i izaziva u njemu snažne emocije. Koristeći beskompromisnu naraciju u maniri velikog Godarda, ovaj film demonstrira da počinjenje brutalnih zločina nije jedini put do barbarizma, već da se do njega može doći i zakržljalom savješću.

      Obrazloženje žirija 12.VFF: „Film uglednog rumunjskog redatelja Radu Judea, bezkompromisno i provokativno secira fenomen „selektivne povijesti“ odnosno žmirenja na neugodne i sramotne epizode iz ne baš tako davne prošlosti. Na trenutke nalik docu-drami, film  čija se radnja odvija sporo posvećujući pažnju naizgled marginalnom detalju, uspijeva istovremeno biti i zahtjevno intelektualan, sarkastičan, didaktički precizan i izrazito emocionalan u iskazu svoje ultimativne istine o  dirigiranom zaboravu počinjenog zločina koji postaje jednako nedopustiv i poguban kao i sam zločin. Mada govori o konkretnoj epizodi iz 1941. kada je rumunjska državna antisemitska administracija vojskom odlučila etnički očistiti istočnu frontu odnosno o današnjem dirigiranom zaboravu tog neugodnog dijela rumunjske povijesti, film s lakoćom liježe u mnoge – pa i ove naše – tranzicijske prostore.“
   Nije čudo da je Judeov film doživio uspjeh baš na istočnoeuropskim festivalima. Istok Europe inficiran je nacionalizmom i antisemitizmom, a argumenti s kojima taj ideološki val barata originalni su i posvuda isti otprilike koliko i Mc Donald’s. U Judeovoj se crnohumornoj travestiji - ukratko - lako prepoznati. Što reći doli - aferim! (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8506840/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 20.05.

ESKADRILA 303: ISTINITA PRIČA

Dywizjon 303, 2018.
20:15 sati



Dywizjon 303, 2018. Denis Delić, 104 min.
FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA 2:
Scenarij:
Chris Burdza, Tomasz Kepski i Jacek Samojlowicz prema knjizi Arkadyja Fiedlera
Uloge: Piotr Adamczyk, Kirk Barker, Maciej Cymorek
   Film predstavlja povijest elitne lovačke jedinice, osnovane tijekom Drugog svjetskog rata, sastavljene uglavnom od Poljaka. Zrakoplovci, koji su u početku bili podcijenjeni i ismijavani, postaju legende Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Velike Britanije.
https://www.imdb.com/title/tt5475734/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 21.05.

RADIONICA

17:30 sati



L'atelier, 2017. Laurent Cantet, 113 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Laurent Cantet
Uloge: Marina Fois, Matthieu Lucci, Florian Beaujean
   Radnja filma odvija se za vrijeme ljeta u La Ciotatu, gradiću smještenom u blizini Marseillea koji je zahvaljujući velikom brodogradilištu nekad bio iznimno popularan, ali koji od njegovog zatvaranja od prije 25 godina lagano propada. Upravo u tom kontekstu tihe depresije stvorena je radionica za grupu od sedmero ljudi koji žele postati pisci. Pod stručnim vodstvom poznate novelistice Olivije Dejazet, sudionici moraju napisati noir fikciju povezanu s industrijskom prošlosti svog rodnog grada. Iz predavanja u predavanje, jedan od njih – mladić imena Antoine – se ističe. Provokativan i agresivan, on na sebe privlači pozornost zbog konstantnog protivljenja svemu i svima, uključujući i Oliviju. Povrh svega, priča koju je osmislio i koju na glas čita pred svima (o hladnokrvnom ubojici ispričanom kroz oči počinitelja) doima se iznimno uznemirujućom. Čini se da Antoine predobro razumije ubojicu…
https://www.imdb.com/title/tt6444838/?ref_=fn_al_tt_1

PREOKRET

Rewers, 2009
20:15 sati



Rewers, 2009. Borys Lankosz, 109 min.
FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA 2:
Scenarij:
Andrzej Bart
Uloge: Agata Buzek, Krystyna Janda, Anna Polony
   Radnja sjajne crne komedije Borysa Lankosza "Preokret" odvija se u dva vremenska periodaa – pedesetih godina i danas. Junakinja je Sabina, koju majka i baka pokušavaju udati. Jednog dana djevojka upozna zgodnog Bronislawa.
https://www.imdb.com/title/tt1514837/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 22.05.

BEZ NASLOVA

Untitled, 2017.
17:30 sati



Untitled, 2017. Michael Glawogger, Monika Willi, 105 min. A
   Posljednji film genijalnog austrijskog redatelja Michaela Glawoggera (Megacities, Slava kurvi...)
   "Bez naslova" započet je kao Glawoggerov projekt bez definirane teme, koji je autor planirao stvarati spontanim snimanjem tijekom dužeg putovanja po svijetu. Nakon njegove smrti, u travnju 2014., film je postao dokumentarni mozaik koji je završila autorova stalna suradnica, montažerka Monika Willi. Stotine sati fascinantnog filmskog materijala snimljenog tijekom dvije godine putovanja kroz desetak zemalja, krenuvši od rodne Austrije, preko Hrvatske, Bosne, Srbije i Albanije, sve do zapadne Afrike, ukomponirani su u grandioznu audiovizualnu posvetu čovječanstvu. "Bez naslova" je posveta filmaševom kozmopolitskom pristupu, a prije svega vizualna odiseja puna živosti i boja, koja na osoban način govori o ljudskom stanju te sličnostima i razlikama među ljudima.
   "Želim pružiti pogled na svijet kakav je moguć samo kada se ne bavimo nekom određenom temom, kada se suzdržavamo od moralnih prosudbi, kada se krećemo bez cilja. Kada lelujamo bez ikakva smjera osim vlastite znatiželje i intuicije." Michael Glawogger
   "Fascinantan, vizualno zadivljujući dokument popraćen snažnom, ali nenametljivom mješavinom izvornih i komponiranih zvukova. "Bez naslova" je nemirni film o kretanju i putovanju, o nepoznatom i drugom." Berlinale
   „Djelo globalnog značaja.“ Sight and Sound Magazin
   “Willi je stvorila nešto tjeskobno osobno i istinski smisleno.” Screen Daily
   “Film uzima u obzir u najvećoj mogućoj mjeri svijet i sve njegove kulture, crta globalni sociološki impuls, kako bi različite slike pretvorio u holistički prikaz suvremenog života i djelovanja.” Jordan Cronk, BFI

https://www.imdb.com/title/tt6227152/?ref_=nm_knf_t2

PRVI I POSLJEDNJI

Les premiers les derniers, 2016.
20:15 sati



Les premiers les derniers, 2016. Bouli Lanners, 98 min. BE/FR
Scenarij:
Bouli Lanners
Uloge: Albert Dupontel, Bouli Lanners, Suzanne Clément, Max von Sydow
   Dvojicu kolega, ujedno i kriminalaca, unajmljuje bogataš koji natrag želi svoj izgubljeni mobitel zbog toga što se na njemu nalaze važni dokmenti. Kako bi ostvarili cilj, njih dvojica dobivaju uređaj za praćenje, ali je problem u tome što uređaj može primiti signal tek kada je mobitel kojeg traže uključen. Međutim, lopovi koji su ga ukrali, ljubavni par Willy i Esther, uglavnom ne pale mobitel premda nisu niti svjesni njegovog eksplozivnog sadržaja…
https://www.imdb.com/title/tt5072542/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 23.05.

PRVI I POSLJEDNJI

Les premiers les derniers, 2016.
17:30 sati



Les premiers les derniers, 2016. Bouli Lanners, 98 min. BE/FR
Scenarij:
Bouli Lanners
Uloge: Albert Dupontel, Bouli Lanners, Suzanne Clément, Max von Sydow
   Dvojicu kolega, ujedno i kriminalaca, unajmljuje bogataš koji natrag želi svoj izgubljeni mobitel zbog toga što se na njemu nalaze važni dokmenti. Kako bi ostvarili cilj, njih dvojica dobivaju uređaj za praćenje, ali je problem u tome što uređaj može primiti signal tek kada je mobitel kojeg traže uključen. Međutim, lopovi koji su ga ukrali, ljubavni par Willy i Esther, uglavnom ne pale mobitel premda nisu niti svjesni njegovog eksplozivnog sadržaja…
https://www.imdb.com/title/tt5072542/?ref_=fn_al_tt_1

BEZ NASLOVA

Untitled, 2017.
20:15 sati



Untitled, 2017. Michael Glawogger, Monika Willi, 105 min. A
   Posljednji film genijalnog austrijskog redatelja Michaela Glawoggera (Megacities, Slava kurvi...)
   "Bez naslova" započet je kao Glawoggerov projekt bez definirane teme, koji je autor planirao stvarati spontanim snimanjem tijekom dužeg putovanja po svijetu. Nakon njegove smrti, u travnju 2014., film je postao dokumentarni mozaik koji je završila autorova stalna suradnica, montažerka Monika Willi. Stotine sati fascinantnog filmskog materijala snimljenog tijekom dvije godine putovanja kroz desetak zemalja, krenuvši od rodne Austrije, preko Hrvatske, Bosne, Srbije i Albanije, sve do zapadne Afrike, ukomponirani su u grandioznu audiovizualnu posvetu čovječanstvu. "Bez naslova" je posveta filmaševom kozmopolitskom pristupu, a prije svega vizualna odiseja puna živosti i boja, koja na osoban način govori o ljudskom stanju te sličnostima i razlikama među ljudima.
   "Želim pružiti pogled na svijet kakav je moguć samo kada se ne bavimo nekom određenom temom, kada se suzdržavamo od moralnih prosudbi, kada se krećemo bez cilja. Kada lelujamo bez ikakva smjera osim vlastite znatiželje i intuicije." Michael Glawogger
   "Fascinantan, vizualno zadivljujući dokument popraćen snažnom, ali nenametljivom mješavinom izvornih i komponiranih zvukova. "Bez naslova" je nemirni film o kretanju i putovanju, o nepoznatom i drugom." Berlinale
   „Djelo globalnog značaja.“ Sight and Sound Magazin
   “Willi je stvorila nešto tjeskobno osobno i istinski smisleno.” Screen Daily
   “Film uzima u obzir u najvećoj mogućoj mjeri svijet i sve njegove kulture, crta globalni sociološki impuls, kako bi različite slike pretvorio u holistički prikaz suvremenog života i djelovanja.” Jordan Cronk, BFI

https://www.imdb.com/title/tt6227152/?ref_=nm_knf_t2

PETAK / 24.05.

RADIONICA

17:30 sati



L'atelier, 2017. Laurent Cantet, 113 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Laurent Cantet
Uloge: Marina Fois, Matthieu Lucci, Florian Beaujean
   Radnja filma odvija se za vrijeme ljeta u La Ciotatu, gradiću smještenom u blizini Marseillea koji je zahvaljujući velikom brodogradilištu nekad bio iznimno popularan, ali koji od njegovog zatvaranja od prije 25 godina lagano propada. Upravo u tom kontekstu tihe depresije stvorena je radionica za grupu od sedmero ljudi koji žele postati pisci. Pod stručnim vodstvom poznate novelistice Olivije Dejazet, sudionici moraju napisati noir fikciju povezanu s industrijskom prošlosti svog rodnog grada. Iz predavanja u predavanje, jedan od njih – mladić imena Antoine – se ističe. Provokativan i agresivan, on na sebe privlači pozornost zbog konstantnog protivljenja svemu i svima, uključujući i Oliviju. Povrh svega, priča koju je osmislio i koju na glas čita pred svima (o hladnokrvnom ubojici ispričanom kroz oči počinitelja) doima se iznimno uznemirujućom. Čini se da Antoine predobro razumije ubojicu…
https://www.imdb.com/title/tt6444838/?ref_=fn_al_tt_1

SHINY SHRIMPS

20:15 sati



Les Crevettes Pailletées, 2019. Maxime Govare, Cédric Le Gallo, 100 min. FR
Scenarij:
Maxime Govare, Cédric Le Gallo
Uloge: Nicolas Gob, Alban Lenoir, Geoffrey Couët
   Matthias Le Goff, zlatni olimpijac u zalasku svoje karijere, u TV prijenosu daje homofobnu izjavu. Njegova kazna je: treniranje Shiny Shrimpsa, kičastog amaterskog gay vaterpolo tima. Njihov jedini cilj je da se kvalificiraju na Gay Games u Hrvatskoj na kojima nastupaju najbolje svjetske LGTB atletske zvijezde. To je početak teškog, ali zabavnog puta prema Hrvatskoj i sportskoj slavi. (Film je produkt hrvatsko-francuske koprodukcije. Pojedine scene snimane su u Rijeci i Opatiji.)
https://www.imdb.com/title/tt6918220/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 25.05.

PRVI I POSLJEDNJI

Les premiers les derniers, 2016.
17:30 sati



Les premiers les derniers, 2016. Bouli Lanners, 98 min. BE/FR
Scenarij:
Bouli Lanners
Uloge: Albert Dupontel, Bouli Lanners, Suzanne Clément, Max von Sydow
   Dvojicu kolega, ujedno i kriminalaca, unajmljuje bogataš koji natrag želi svoj izgubljeni mobitel zbog toga što se na njemu nalaze važni dokmenti. Kako bi ostvarili cilj, njih dvojica dobivaju uređaj za praćenje, ali je problem u tome što uređaj može primiti signal tek kada je mobitel kojeg traže uključen. Međutim, lopovi koji su ga ukrali, ljubavni par Willy i Esther, uglavnom ne pale mobitel premda nisu niti svjesni njegovog eksplozivnog sadržaja…
https://www.imdb.com/title/tt5072542/?ref_=fn_al_tt_1

OSMI PUTNIK

ALIEN, 1979.
20:15 sati



ALIEN, 1979. Ridley Scott, 116 min. UK/US
40 GODINA KLASIKA RIDLEYA SCOTTA
Scenarij:
Dan O'Bannon prema priči Dana O'Bannona i Ronalda Shusetta
Uloge: Sigourney Weaver, Tom Skerritt, John Hurt, Veronica Cartwright, Harry Dean Stanton, Ian Holm, Yaphet Kotto
   Sedmeročlana posada trgovačkog svemirskog teretnjaka Nostromo, natovarenog s dvadeset milijuna tona mineralnih ruda, putuje natrag na Zemlju. Članovi posade na čelu s kapetanom Dallasom bude se iz sna uvjereni da će im Tvrtka u čijem je vlasništvu brod, isplatiti poveće sume zbog dobro obavljenog posla. Osim Dallasa, u letjelici su još i časnica Ripley, njezina kolegica Lambert, zatim Parker, Brett, Kane, te jedini android u ljudskoj ekipi Ash. I premda se činilo da je njihov povratak kući rutinska stvar, iznenadni poziv u pomoć s obližnjeg planetoida imena LV-426 natjera kapetana Dallasa da postupi prema pravilima i odmah izvidi o čemu je riječ. Sletjevši na planet, posada na površini ne naiđe ni kakav oblik života, ali otkrije napušteni svemirski brod u kojem se Kaneu nešto zalijepi za lice. Unatoč protivljenju časnice Ripley, ostali članovi odluče vratiti Kanea na Nostromo. U međuvremenu, brodsko računalo uspije signal dešifrirati kao upozorenje, a ne poziv u pomoć.
   Početkom sedamdesetih, Dan O’Bannon i John Carpenter, dva mlada filmska zanesenjaka, upoznali su se na na USC-u (University of Southern California) i započeli rad na „Dark Staru“ (1974). O’Bannon i Carpenter zajednički su osmislili priču i napisali scenarij za ono što je trebalo biti tek običan studenski film, ali je nekako s vremenom prerastao u cjelovečernji. Kako sam O’Bannon kaže; napravili su najbolji studentski film ikad, ali i najgori kino film ikad, no odmah spremno dodaje da nije bilo tog filma, ne bi bilo ni „Aliena“. Jer, „Dark Star“  je priča o grupi svemirskih čistača koji dožive svašta; od napada izvanzemaljskog organizma pa do kvara kompjuterskog programa i O’Bannon je tu ideju želio pretvoriti u pravi film. Koju godinu kasnije započeo je rad na scenariju radnog naslova „Star Beast“ koji će na kraju postati „Alien“.
   * Redatelj filma je trebao biti Walter Hill (ali i Robert Aldrich, Peter Yates, Jack Clayton), no on je stolicu prepustio Ridleyu, ali je ostao kao jedan od producenata filma.
   * Veronica Cartwright je trebala glumiti Ripley, no producenti su dali prednost Weaverici. Ripley je prvenstveno trebao biti muški lik. Kay Lenz se javila na audiciju za ulogu Ripley, a jedan od prijedloga osim Weaver je bila i Meryl Streep
  * Većina dijaloga u filmu je improvizacija, a koncept vanzemaljca umjetnika H.R. Gigera je mijenjan nekoliko puta zbog prenaglašenih seksualnih konotacija
  * Ridley Scott je zamišljao mnogo mračniji kraj gdje bi Alien odgrizao Ripley glavu i sjeo za konzolu, te bi njenim glasom poslao poruku na Zemlju (no producentskoj kompaniji Fox se nije svidjela takva pre mračna ideja).
  * Bez sumnje, jedna od najupečatljivijih scena cijelog serijala je smrt Kanea, scena kad saznamo kakvo je sjeme facehugger postavio u njega. Netom nakon što mu se izvanzemaljsko biće zalijepilo na facu i tko zna što mu ubacilo niz grlo, ostatak posade je zgrožen implantatom koji izađe na površinu – probivši mu prsa – uz dotad rijetko viđenu količinu krvi. U toj smo se sceni prvi puta susreli s baby alienom. Scena graniči s grotesknom, no istovremeno je umjetnička u redateljskoj genijalnosti Ridleya Scotta, obzirom da glumcima nije rekao ništa o tome što će se dogoditi, nego je jednostavo snimio njihove reakcije. Rezultat je jedna od najuvjerljivijih scena u kinematografiji.
   * Film se referira na dvije knjige pisca Josepha Conrada i to se vidi po nazivima svemirskih brodova Nostromo i Narcissus   
   * Dio scenografije u filmu je korišten i u "Blade Runner" (1982), a većina interijera unutrašnjosti Nostroma je preuzeto sa groblja aviona
   * O'Bannon je insipraciju o nesenju jaja facehuggea izvukao iz prirode kad je gledao kako jedna vrst ose (iz porodice Pompilidae) polaže jaja u pauka tarantulu; za facehuggeov unutrašnji dio su poslužile kamenice,
   * U izvornim ilustracijama H.R. Gigera, koje su inspirirale izgled Aliena, stvorenje je imalo oči. Za film, Giger je inzistirao da stvorenje nema oči, dajući tako mračni izgled hladne i emocionalne zvijeri koja lovi mirisom.
   * Američki FIlmski Institut ga je stavio na 7 mjesto najboljih SF filmova.
   * Studio Fox nije želio producirati film jer je bio prekrvav, no projekt je želio progurati Roger Corman, no kad je W. Hill ušao u igru kao producent Fox je ipak pristao na sve uz uvijet da film ne bude prekrvav
   * Kanadski pisac Alfred Elton van Vogt je optužio producente „Aliena“ za plagijat njegove priče "Discord in Scarlet" iz 1939. godine (koju je isto ubacio 1950-te u novelu "Voyage of the Space Beagle")... svi su se nagodili izvan sudnice,
   * Unatoč objavljivanju nove verzije filma pod nazivom "Alien: The Director's Cut" (2003), Ridley Scott je izjavo da još uvijek osjeća izvorni „Alien“ svojom savršenom vizijom filma. Novija verzija nosi naslov "The Director's Cut" u marketinške svrhe, a sadrži neke izbrisane scene koje su mnogi obožavatelji željeli vidjeti uključene u film.
   Gledajući danas, „Alien“ je napravio svašta za filmski svijet; uspješno pokrenuo nekoliko karijera (Sigourney, Scott, O’Bannon) malo razbudio uspavani SF žanr koji je tada dobivao tešku infuziju dobrih financijskih uspjeha koristeći se bajkama (Star Wars) ili pozitivnim susretima s trećom vrstom (Close Encounters Third Kind), a ujedno je učinio i neke inovacijske postupke standardnim dijelom snimanja filmova (manje je više). Kad se sve to stavi na papir, to je uistinu impresivna računica za ono što se opisivalo kao ”još jedan monster film u svemiru”. (Danijel Špelić, https://inverzija.net)
   Prije 40 godina, publika je svjedočila stvaranju jednog od najfascinantnijih i najprepoznatljivijih svemirskih čudovišta svih vremena, legendarnoj kreaciji Švicarca H.R. Gigera. Na stranu odličan film, sam „Alien“ kao biće je fascinantan. Od jezivog face-huggera, koji ga ispušta u ljudsko tijelo, preko efektne scene izlaska, do dvostrukih ralja i oštrih kandži i repa gotovo nesavladivog odraslog stvora, osjećaj užasa, strave i paranoje je neizbježan. Iz današnje perspektive, o grabežljivcu se zna gotovo sve i prestao je biti misteriozno, nepoznato biće, no 1979. publika nije znala što ju je pogodilo. Za razliku od Cameronovog akcijskog spektakla koji je uslijedio, prvi dio franšize je klaustrofobični, iskonski horror pun stravičnog ugođaja, kojemu tagline „In space no one can hear you scream“ savršeno pristaje. (Matej Lovrić, www.fak.hr)
   „U svemiru te nitko ne može čuti kad vrištiš“, citat s postera „Osmog putnika“ klasičan je mamac, ali zadovoljavajuće vrištanje moglo se čuti u kinodvoranama. Prkoseći maniji „Zvjezdanih ratova“, Ridley Scott uskrsnuo je jeftini žanr strašnih čudovišta iz svemira, spojio ga s profinjenim, skupim vizualnim efektima i stvorio znanstveno fantastični horor za odrasle koji privlači pažnju i uništava živce... (Angela Erigo, 1001 film koji svakako trebate pogledati)
      Jedna od velikih snaga filma je njegov ritam. Uzima si vrijeme. Čeka. Dopušta tišinu (veličanstveni uvodni kadrovi sadrže glazbu Jerryja Goldsmitha koja sadrži oskudno zvučno, metalno cvokotanje). Stvara težinu otkrića ekipe tako što je gradi malenim koracima... (Roger Ebert)
   Razlog zašto je to tako dobar film - uvažavaju ga istodobno i kritičari, koji normalno preziru taj žanr, i prosječni kino gledatelji - je taj što je destilacija svega što nas straši u filmovima... (David McIntee)
   Najvažnija stvar u filmu ove vrste nije ono što vidite, već učinak onoga što mislite da ste vidjeli... (Ridley Scott)
   Bila je to najnevjerojatnija filmska projekcija na kojoj sam ikada bio. Ljudi su vrištali i istrčavali iz kino dvorane... (britanski filmski montažer Terry Rawlings opisuje projekciju filma u Dallasu)

https://www.imdb.com/title/tt0078748/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 27.05.

KINO CIRKUS

KOLAŽ CRKUSKIH KRATKOMETRAŽNIH FILMOVA (Circo Aereo)
20:15 sati



KOLAŽ CRKUSKIH KRATKOMETRAŽNIH FILMOVA (Circo Aereo)
   U suradnji sa najpoznatijom finskom suvremenom cirkuskom kompanijom "Circo Aereo", Kino Cirkus donosi Kolaž cirkuskih kratkometražnih filmova - večer posvećenu kratkometražnim filmovima o suvremenoj cirkuskoj umjetnosti.
   "Flip", "Club", "Polte" i "Narri" fokusiraju se na različite cirkuske discipline, portretirajući i ispitujući ih kroz kameru, nudeći perspektivu koja ne bi bila moguća u live izvedbi... Kroz filmove pratimo umjetnike Rauli Kosonen (akrobatika na trampolinu / akrobatika na balonima), Tomi Elo (žongliranje s vatrom), Jouni Ruuth, Kaito Takayama i Heikki Tolin (žongliranje s klavama).

UTORAK / 28.05.

LICE

Twarz, 2018.
17:30 sati



Twarz, 2018. Malgorzata Szumowska, 91 min. PL
Scenarij:
Michal Englert i Małgorzata Szumowska
Uloge: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk
   Jacek voli glazbu (heavy metal) i svog psa. Seoske stazice ispred svoje kuće on svakodnevno pretvara u trkaće staze po kojima prolazi svojim malim automobilom. Kada on i njegova djevojka Dagmara dođu na plesni podij, svi bježe u zaklon. On uživa u svojoj egzistenciji otkačenog nespretnjakovića u prilično uštogljenoj okolini, a mišiće dobiva zahvaljujući fizičkom radu na gradilištu na poljsko-njemačkoj granici gdje se upravo izgrađuje najveća statua Isusa na svijetu. Međutim, njegov život naglo se mijenja uslijed teške nesreće koju doživljava na poslu, a koja ga u potpunosti unakazi. Uvelike praćen od strane poljskih medija, Jacek postaje prva osoba u zemlji kojoj je presađeno lice. Međutim, premda ga svi slave kao nacionalnog junaka i mučenika, on samog sebe u ogledalu više ne prepoznaje. U međuvremenu statua Isusa raste sve više i više…
   Berlin 2018. Srebrni medvjed za najbolju režiju - Velika nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt6415416/?ref_=fn_al_tt_2

ČEDO PRODANOVIĆ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA:
20:15 sati



FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA  

   Vrijeme održavanja: Posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...
   Ciljevi programa su:
   - rasvjetljavanje različitih aspekata filmske priče, s naglaskom na sposobnost filma i filmskih likova da se duboko ukorijene u naše privatne priče i postanu neka vrste referentnog mjesta za osobne etičke i estetske stavove;
  - prikazivanje dimenzije filma koju niti jedan redatelj ni producent ne mogu predvidjeti –način na koji film živi kroz publiku i publika kroz njega;
  - poticanje interesa šire publike za gledanjem klasičnog i umjetničkog filma na način na koji film to zaslužuje: u mraku i tišini, na velikom platnu;
  - obnova rituala kino projekcije, koja se ne sastoji samo od kvalitetnog „uranjanja“ u film, već i od cijele mreže individualnih detalja – druženje, izlazak, razgovor, zabava

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

UTO 29.1. 2019. 20.00 GORAN GOLOVKO
UTO 26.2. 2019. 20.00 AGAR PATA
UTO 26.3. 2019. 20.15 ALEM ĆURIN
UTO 30.4. 2019. 20.15 VOJKO V.

  Vaš večerašnji domaćin je odvjetnik Čedo Prodanović.
https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-kultura/ispovijest-uglednog-odvjetnika-cedo-prodanovic-o-svojoj-ljubavi-prema-glazbi-i-poslu-dj-a-na-radiju-ali-i-o-jadranki-slokovic-sanaderu-cermaku.../5508179/

SRIJEDA / 29.05.

OKUS CEMENTA

17:30 sati



Taste of Cement, 2017. Ziad Kalthoum, 85 min. DE/LB/Q/SYR/UAE
Scenarij:
Ansgar Frerich, Ziad Kalthoum
   Rat u Libanonu je gotov, no onaj u Siriji još uvijek traje. Film prati sirijske izbjeglice koje u Beirutu rade i žive na gradilištu. Grade neboder dok njihove kuće u Siriji stradavaju u bombardiranju. Svakoga jutra kada se probude izlaze kroz uski prolaz - jedino što ih vodi u vanjski svijet - na svoje radno mjesto, a nakon 19 sati nije im dozvoljeno izaći s gradilišta zbog policijskog sata. Svake se večeri okupljaju oko televizora, prate vijesti iz svoje domovine i s tjeskobom čekaju povratak kući.
   Ovaj vizualno impresivni dokumentarni prikaz života u izbjeglištvu i svakodnevnici obilježenoj neprestanim ratom osvojio je glavnu nagradu na festivalu Visions du Reél.
https://www.imdb.com/title/tt7085762/?ref_=fn_al_tt_1

SUNCE

Sunshine, 2007.
20:15 sati



Sunshine, 2007. Danny Boyle, 107 min. UK/US
50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU
Scenarij:
Alex Garland (Priča je zasnovana na jednom članku u američkom znanstvenom časopisu o tome šta bi se dogodilo na Zemlji da ostane bez Sunca. Alex Garland je polazeći od toga napravio scenarij koji se svidio Boyleu i snimanje je moglo početi)
Uloge: Rose Byrne, Cliff Curtis, Chris Evans, Troy Garity, Cillian Murphy, Hiroyuki Sanada, Benedict Wong, Michelle Yeoh
   50-ak godina od danas Sunce samo što se nije ugasilo, a čovječanstvu prijeti mračna smrt. No, ne predaju se ljudi tako lako pa u misiju šalju ekipu sa specijalnim teretom koji bi trebao udahnuti život umirućem Suncu. No, na putu ih omete poziv u pomoć kojeg je odaslao davno nestali svemirski brod, a nesretni slučaj dovest će do toga da ekipa neće imati izbora nego otkriti što je uzrokovalo njegov nestanak.
   Ono po čemu film ipak malo odskače jest vizualni dojam. Klaustrofobija skučenog broda, kadrovi goleme bombe na koju je brod spojen i prizori šetnji u svemiru već dugo nisu bili prikazani tako dobro i ako vam treba jedan dobar razlog za pogledati „Sunshine“ - to je svakako izgled filma za koji je svakako zaslužniji Boyle nego specijalni efekti na koje se već standardno ovakvi projekti oslanjaju. (timbouctou / www.filmski.net)
https://www.imdb.com/title/tt0448134/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 30.05.

LICE

Twarz, 2018.
17:30 sati



Twarz, 2018. Malgorzata Szumowska, 91 min. PL
Scenarij:
Michal Englert i Małgorzata Szumowska
Uloge: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk
   Jacek voli glazbu (heavy metal) i svog psa. Seoske stazice ispred svoje kuće on svakodnevno pretvara u trkaće staze po kojima prolazi svojim malim automobilom. Kada on i njegova djevojka Dagmara dođu na plesni podij, svi bježe u zaklon. On uživa u svojoj egzistenciji otkačenog nespretnjakovića u prilično uštogljenoj okolini, a mišiće dobiva zahvaljujući fizičkom radu na gradilištu na poljsko-njemačkoj granici gdje se upravo izgrađuje najveća statua Isusa na svijetu. Međutim, njegov život naglo se mijenja uslijed teške nesreće koju doživljava na poslu, a koja ga u potpunosti unakazi. Uvelike praćen od strane poljskih medija, Jacek postaje prva osoba u zemlji kojoj je presađeno lice. Međutim, premda ga svi slave kao nacionalnog junaka i mučenika, on samog sebe u ogledalu više ne prepoznaje. U međuvremenu statua Isusa raste sve više i više…
   Berlin 2018. Srebrni medvjed za najbolju režiju - Velika nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt6415416/?ref_=fn_al_tt_2

OKUS CEMENTA

20:15 sati



Taste of Cement, 2017. Ziad Kalthoum, 85 min. DE/LB/Q/SYR/UAE
Scenarij:
Ansgar Frerich, Ziad Kalthoum
   Rat u Libanonu je gotov, no onaj u Siriji još uvijek traje. Film prati sirijske izbjeglice koje u Beirutu rade i žive na gradilištu. Grade neboder dok njihove kuće u Siriji stradavaju u bombardiranju. Svakoga jutra kada se probude izlaze kroz uski prolaz - jedino što ih vodi u vanjski svijet - na svoje radno mjesto, a nakon 19 sati nije im dozvoljeno izaći s gradilišta zbog policijskog sata. Svake se večeri okupljaju oko televizora, prate vijesti iz svoje domovine i s tjeskobom čekaju povratak kući.
   Ovaj vizualno impresivni dokumentarni prikaz života u izbjeglištvu i svakodnevnici obilježenoj neprestanim ratom osvojio je glavnu nagradu na festivalu Visions du Reél.
https://www.imdb.com/title/tt7085762/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 31.05.

OKUS CEMENTA

17:30 sati



Taste of Cement, 2017. Ziad Kalthoum, 85 min. DE/LB/Q/SYR/UAE
Scenarij:
Ansgar Frerich, Ziad Kalthoum
   Rat u Libanonu je gotov, no onaj u Siriji još uvijek traje. Film prati sirijske izbjeglice koje u Beirutu rade i žive na gradilištu. Grade neboder dok njihove kuće u Siriji stradavaju u bombardiranju. Svakoga jutra kada se probude izlaze kroz uski prolaz - jedino što ih vodi u vanjski svijet - na svoje radno mjesto, a nakon 19 sati nije im dozvoljeno izaći s gradilišta zbog policijskog sata. Svake se večeri okupljaju oko televizora, prate vijesti iz svoje domovine i s tjeskobom čekaju povratak kući.
   Ovaj vizualno impresivni dokumentarni prikaz života u izbjeglištvu i svakodnevnici obilježenoj neprestanim ratom osvojio je glavnu nagradu na festivalu Visions du Reél.
https://www.imdb.com/title/tt7085762/?ref_=fn_al_tt_1

PRVI I POSLJEDNJI

Les premiers les derniers, 2016.
20:15 sati



Les premiers les derniers, 2016. Bouli Lanners, 98 min. BE/FR
Scenarij:
Bouli Lanners
Uloge: Albert Dupontel, Bouli Lanners, Suzanne Clément, Max von Sydow
   Dvojicu kolega, ujedno i kriminalaca, unajmljuje bogataš koji natrag želi svoj izgubljeni mobitel zbog toga što se na njemu nalaze važni dokmenti. Kako bi ostvarili cilj, njih dvojica dobivaju uređaj za praćenje, ali je problem u tome što uređaj može primiti signal tek kada je mobitel kojeg traže uključen. Međutim, lopovi koji su ga ukrali, ljubavni par Willy i Esther, uglavnom ne pale mobitel premda nisu niti svjesni njegovog eksplozivnog sadržaja…
https://www.imdb.com/title/tt5072542/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 01.06.

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
17:30 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
20:15 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 03.06.

RUKOPIS NAĐEN U ZARAGOZI

Rekopis znaleziony w Saragossie, 1965.
19:00 sati



FILMSKI KLUB:
Rekopis znaleziony w Saragossie, 1965. Wojciech Jerzy Has, 175 min. PL
Scenarij:
Tadeusz Kwiatkowski (na temelju istoimenog romana Jana Potockia)
Uloge: Zbigniew Cybulski, Iga Cembrzynska, Elzbieta Czyzewska, Gustaw Holoubek, Stanislaw Igar, Joanna Jedryka
   U vrijeme Napoleonskih ratova, konjanički oficir pronalazi u Zaragozi staru knjigu o avanturama belgijskog kapetana Alfonsa van Wordena, koji na putu do Madrida biva uvučen u fantazmagoričnu, labirintsku mrežu priča isprepletenu duhovima arapskih princeza, kabalistima, španjolskom inkvizicijom, pustinjacima i drugim čudacima.
   Za „Rukopis nađen u Zaragozi“, najbolji Hasov film s brojnim međunarodnim nagradama (od kojih je najznačajnija ona u San Sebastianu) i jedno od iznimno značajnih djela ne samo poljske nego i evropske kinematografije šezdestih godina (koje npr. vrlo cijeni i Martin Scorsese), posegnuo je za tekstom s početka XIX stoljeća izvan Poljske malo znanog Jana Potockog, ekscentrična pisca koji je imao značajnu ulogu i u prosvjetiteljstvu, ali i u proučavanju Kabale, a život je okončao ritualnim samoubojstvom. Has je u njegovom djelu pronašao mogućnosti za najkompleksnije miješanje raznih vremenskih razina, ali i ispreplitanja onoga što gledatelj doživljava kao stvarnost s vizijama, halucinacijama i snovima, da bi se na kraju, zahvaljujući redateljevom majstorstvu, sve stopilo u jedinstveno ostvarenje koje pripada vrhuncima fantastike u svjetskim razmjerima. (Tomislav Kurelec, HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0059643/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 04.06.

LOVING VINCENT: VAN GOGHOV MISTERIJ

Loving Vincent, 2017.
17:30 sati



Loving Vincent, 2017. Hugh Welchman i Dorota Kobiele, 94 min. PL/US
Scenarij:
Dorota Kobiela, Hugh Welchman, Jacek Dehnel
    „Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.“ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.
   Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.
   Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intrigantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista... (Iva Sirotić, www.tportal.hr)
   Sama tehnika oslikavanja i animacija, iako su prizori uistinu impresivni i očaravajući, nije jedina vrijednost filma, nego i scenarij i vrlo uspješna dramaturgija te napetost koji su postignuti. Scenarij je nastao na temelju više od 800 van Goghovih pisama, najviše bratu Theu, s kojim je bio vrlo povezan. To je i biografski, ali i kriminalistički film jer je posrijedi potraga za istinom o Vincentovoj tragičnoj smrti. Taj cjelokupan sklad pokazuje da je riječ o remek-djelu. (Marijana Jakovljević, www.glas-koncila.hr)
   'Loving Vincent' je prvi u povijesti naslikani film. Van Gogh je dobio veličanstveni vizualni 'hommage'. Kobiela i Welchman preslikavaju nove slike - ručno (ne računalno!) slikane tehnikom ulja na platnu i rotoskopije - sa stvarnim radovima genijalnog slikara. Kadar 'Zvjezdane noći' otvara njihovo veliko filmsko-slikarsko postignuće, nakon čega se kamera spušta s neba i započinje vijugava detektivska naracija koja se vrti ukrug s pitanjima je li Van Gogh izvršio samoubojstvo ili ga je netko ubio. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Loving Vincent pokazao se kao jedan od najfascinantnijih animiranih filmova koje sam pogledao u životu. Animirani film koji nije namijenjen za djecu (što ne znači da ga djeca ne bi trebala gledati, naravno) i koji je naprosto revolucionaran i briljantan! (bjelovarac.hr)

https://www.imdb.com/title/tt3262342/?ref_=fn_al_tt_1

SASLUŠANJE

Przesluchanie, 1982-89.
20:15 sati



FILMSKI KLUB:
Przesluchanie, 1982-89.
Ryszard Bugajski, 111 min. PL
Scenarij:Ryszard Bugajski, Janusz Dymek
Uloge: Krystyna Janda, Adam Ferency, Janusz Gajos, Agnieszka Holland, Anna Romantowska, Bozena Dykiel, Olgierd Lukaszewic
   Nakon nastupa u kabaretu i pijanke s dvojicom nepoznatih muškaraca, mlada barska pjevačica Tonia budi se ujutro u zatvoru uvjerena da je riječ o zabuni. Nakon što tijekom ispitivanja o njezinom privatnom životu odbije potpisati lažno priznanje kojim bi teretila svog poznanika, postaje žrtvom brutalnog fizičkog i mentalnog zlostavljanja i ponižavanja.
   Svoj najčuveniji film, „Saslušanje“, započeo je u kratkom razdoblju Solidarnosti, a dovršio u razdoblju ratnog stanja koje je 13. prosinca 1981. proglasio general Wojciech Jaruzelski. Prikazom policijske brutalnosti nad nevinom i apolitičnom barskom pjevačicom u staljinističkoj Poljskoj 1950ih i jednim od najsnažnijih djela o staljinističkim metodama ispitivanja, mučenja i ponižavanja u istočnoevropskoj kinematografiji, utemeljenom na životima Tonie Lechmann i Wande Podgórske, zamjerio se vlastima koje su djelo proglasile antikomunističkim, pa film nisu samo zabranile i bunkerirale, već naložile uništenje negativa. Srećom, redatelj je potajice napravio rezervnu kopiju filma koju je kasnije prebacio na VHS i pustio u opticaj, pa je film ilegalnim kanalima postao jedan od najpopularnijih poljskih filmova 1980ih, iako je u Poljskoj službeno prikazan tek nakon političkih promjena 1989., kada je nagrađen na festivalu u Gdanjsku. Godinu dana kasnije prikazan je i međunarodnoj publici te je zbog čvrstog scenarija, ekonomične režije i izvanredne glume Krystyne Jande nagrađen na brojnim festivalima, između ostalog i za najbolju glavnu žensku ulogu na festivalu u Cannesu. Suočen sa zabranom rada i prijetnjama tajne policije, Bugajski je 1985. emigrirao u Kanadu gdje je nastavio karijeru kao redatelj epizoda u popularnim TV serijama… (MR/HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0084548/?ref_=fn_al_tt_1

 

SRIJEDA / 05.06.

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
17:30 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

LOVING VINCENT: VAN GOGHOV MISTERIJ

Loving Vincent, 2017.
20:15 sati



Loving Vincent, 2017. Hugh Welchman i Dorota Kobiele, 94 min. PL/US
Scenarij:
Dorota Kobiela, Hugh Welchman, Jacek Dehnel
    „Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.“ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.
   Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.
   Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intrigantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista... (Iva Sirotić, www.tportal.hr)
   Sama tehnika oslikavanja i animacija, iako su prizori uistinu impresivni i očaravajući, nije jedina vrijednost filma, nego i scenarij i vrlo uspješna dramaturgija te napetost koji su postignuti. Scenarij je nastao na temelju više od 800 van Goghovih pisama, najviše bratu Theu, s kojim je bio vrlo povezan. To je i biografski, ali i kriminalistički film jer je posrijedi potraga za istinom o Vincentovoj tragičnoj smrti. Taj cjelokupan sklad pokazuje da je riječ o remek-djelu. (Marijana Jakovljević, www.glas-koncila.hr)
   'Loving Vincent' je prvi u povijesti naslikani film. Van Gogh je dobio veličanstveni vizualni 'hommage'. Kobiela i Welchman preslikavaju nove slike - ručno (ne računalno!) slikane tehnikom ulja na platnu i rotoskopije - sa stvarnim radovima genijalnog slikara. Kadar 'Zvjezdane noći' otvara njihovo veliko filmsko-slikarsko postignuće, nakon čega se kamera spušta s neba i započinje vijugava detektivska naracija koja se vrti ukrug s pitanjima je li Van Gogh izvršio samoubojstvo ili ga je netko ubio. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Loving Vincent pokazao se kao jedan od najfascinantnijih animiranih filmova koje sam pogledao u životu. Animirani film koji nije namijenjen za djecu (što ne znači da ga djeca ne bi trebala gledati, naravno) i koji je naprosto revolucionaran i briljantan! (bjelovarac.hr)

https://www.imdb.com/title/tt3262342/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 06.06.

LOVING VINCENT: VAN GOGHOV MISTERIJ

Loving Vincent, 2017.
17:30 sati



Loving Vincent, 2017. Hugh Welchman i Dorota Kobiele, 94 min. PL/US
Scenarij:
Dorota Kobiela, Hugh Welchman, Jacek Dehnel
    „Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.“ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.
   Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.
   Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intrigantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista... (Iva Sirotić, www.tportal.hr)
   Sama tehnika oslikavanja i animacija, iako su prizori uistinu impresivni i očaravajući, nije jedina vrijednost filma, nego i scenarij i vrlo uspješna dramaturgija te napetost koji su postignuti. Scenarij je nastao na temelju više od 800 van Goghovih pisama, najviše bratu Theu, s kojim je bio vrlo povezan. To je i biografski, ali i kriminalistički film jer je posrijedi potraga za istinom o Vincentovoj tragičnoj smrti. Taj cjelokupan sklad pokazuje da je riječ o remek-djelu. (Marijana Jakovljević, www.glas-koncila.hr)
   'Loving Vincent' je prvi u povijesti naslikani film. Van Gogh je dobio veličanstveni vizualni 'hommage'. Kobiela i Welchman preslikavaju nove slike - ručno (ne računalno!) slikane tehnikom ulja na platnu i rotoskopije - sa stvarnim radovima genijalnog slikara. Kadar 'Zvjezdane noći' otvara njihovo veliko filmsko-slikarsko postignuće, nakon čega se kamera spušta s neba i započinje vijugava detektivska naracija koja se vrti ukrug s pitanjima je li Van Gogh izvršio samoubojstvo ili ga je netko ubio. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Loving Vincent pokazao se kao jedan od najfascinantnijih animiranih filmova koje sam pogledao u životu. Animirani film koji nije namijenjen za djecu (što ne znači da ga djeca ne bi trebala gledati, naravno) i koji je naprosto revolucionaran i briljantan! (bjelovarac.hr)

https://www.imdb.com/title/tt3262342/?ref_=fn_al_tt_1

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
20:15 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

PETAK / 07.06.

COCO I VELIKA TAJNA

Coco, 2017.
17:30 sati



Coco, 2017. Lee Unkrich, Adrian Molina, 122 min. US (SINKRONIZIRANO)
Scenarij:
Matthew Aldrich, Adrian Molina
   Unatoč zapanjujućoj obiteljskoj zabrani glazbe, koja traje već generacijama, Miguel sanja o tome da postane vrstan glazbenik kao njegov idol Ernesto de la Cruz. U očajničkom pokušaju da dokaže svoj talent, Miguel se nađe u fantastičnoj, šarenoj Zemlji mrtvih slijedeći tajanstven lanac događaja. Usput upoznaje šarmantnog prevaranta Hectora i oni zajedno kreću na veličanstveno putovanje otkrivanja prave priče o povijesti Miguelove obitelji.
   U ovom crtiću važnost uspomena tiče se individualnog sjećanja na voljene osobe ili ljude uopće - dokle god je živo, sjećanje nadilazi njihov(u) život i smrt. 'Coco' je novi član Pixarove obitelji koji želi i treba biti upamćen za vječnost... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt2380307/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
20:15 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 08.06.

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
17:30 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
20:15 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 10.06.

USPON

Voshoždenie, 1977.
20:15 sati



FILMSKI KLUB:
Voshoždenie, 1977. Larisa Jefimovna Šepitko, 111 min. SSSR
Scenarij:
Jurij Klepikov i Larisa Jefimovna Šepitko prema noveli Vaslija Bikova
Uloge: Boris Plotnikov, Vladimir Gostjukin, Anatolij Solonjicin
   Nakon bitke s njemačkim okupatorima, dvojica sovjetskih partizana, Rybak i Sotnikov, odlaze u potragu za zalihama i municijom. Pri povratku nalijeću na njemačku patrolu, skrivaju se kod lokalne seljanke, no bivaju otkriveni i odvedeni u zatočeništvo, gdje suočeni s moralnim iskušenjima prolaze kalvariju.
   Nakon rođenja sina, unatoč smrtnoj opasnosti zbog ozbiljne povrede kralježnice, Larisa Šapitko je ugled trajno potvrdila remek-djelom „Uspon“, prema priči „Sotnikov“ bjeloruskog pisca Vasila Bikova, snimljenog na ekstremno niskim temperaturama i nagrađenog Zlatnim medvjedom u Berlinu. Alegorijom o dvojici ruskih partizana zarobljenih u zimu 1942., u kojem je likom Sotnikova prilično otvoreno aludirala na figuru Krista, Rybaka na Judu, a kolaboracionista Portnova na Poncija Pilata, unatoč simbolizmu i fabuli koja se uklapa u socrealistički kanon partizanskih filmova (s junakom koji je spreman umrijeti za ideale), izbjegla je klišeje i žanrovske stereotipe konvencionalnih sovjetskih ratnih filmova, a film se zbog precizne naracije, sugestivnog ugođaja, impresivne crno-bijele fotografije ruskih snježnih pejzaža Vladimira Čuhnova te izvrsne glazbe sovjetskog skladatelja Alfreda Šnitkea, drži jednim od najboljih sovjetskih ratnih filmova. (MR/HFS)
   Zlatni medvjed za najbolji film u Berlinu (1977.)
   https://www.imdb.com/title/tt0075404/?ref_=nm_knf_i1

UTORAK / 11.06.

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
17:30 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

REKONSTRUKCIJA

Reconstituirea, 1968.
20:15 sati



FILMSKI KLUB:
Reconstituirea, 1968. Lucian Pintilie, 99 min. RU
Scenarij:
Horia Patrascu, Lucian Pintilie
Uloge: George Mihaita, Vladimir Gaitan, George Constantin, Emil Botta, Ernest Maftei, Ileana Popovici, Stefan Moisescu, Nikolaus Wolcz, Ion Radulescu
   Za vrućeg, ljetnog dana u seosku gostionicu kombijem stižu javni tužitelj, policajac, učitelj, filmski snimatelj i dva mladića uhićena zbog sinoćnje pijane tučnjave u gostionici tijekom koje su ozlijedili konobara. Umjesto zatvorske kazne, kao odgojnu mjeru dvojac je dužan za kameru odigrati sinoćnji incident kako bi se snimio dokumentarni film o štetnim učincima alkohola. Konobar, lokalni policajac, usamljena djevojka koja dan koristi za kupanje i ostali prolaznici iskazuju zanimanje za snimanje filma.
   Najčuveniji i najbolji film Luciana Pintille, “Rekonstrukcija”, snimljen je prema kratkoj priči Horia Pătraşcua, inspiriranoj stvarnim događajem s konca 1950-ih, odnosno rekonstrukcijom iz 1963. Priča o dvojici mladića, koji dan nakon uhićenja zbog pijane tučnjave, umjesto zatvorske kazne, u pratnji javnog tužitelja, policajca, učitelja i filmskog snimatelja stižu u lokalnu gostionicu odigrati za kameru sinoćnji incident kako bi se snimio dokumentarni film o štetnim učincima alkohola, toliko je ozlojedila cenzore da je navodno Nikolaj Ceauşescu osobno odbio autorizirati premijeru filma. Međutim, nakon međunarodnog pritiska, osobito radija Slobodna Evropa, dobiva ograničenu distribuciju, a iako je s uspjehom prikazan i na festivalu u Cannesu, gdje ga je većina kritičara svrstala u sam vrh evropskog stvaralaštva 1960-ih, svega nakon mjesec dana povučen je iz kina, da bi četrdeset godina kasnije, 2008. godine, u anketi rumunjskih filmskih kritičara te oštroj konkurenciji filmova iz tzv. rumunjskog novog vala, bio proglašen najboljim rumunjskim filmom svih vremena.(MR/HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0063493/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 12.06.

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
17:30 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
20:15 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

ČETVRTAK / 13.06.

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
17:30 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
20:15 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 14.06.

12. FMFS 1. DAN - LAVOVI VISA

I Leoni di Lissa, 2019.
19:00 sati



JOŠ JEDAN ODLAZAK, 2019. Renata Poljak, 11 min. HR
   2016. godine bivši admiralski brod jugoslavenske mornarice Vis potopljen je kako bi postao turistička atrakcija za ronioce. Danas se brod nalazi u podmorju blizu Brijuna gdje su 1956. Nasser, Nehru i Tito započeli razgovore o Pokretu nesvrstanih.
Koristeći vizualno dojmljive kadrove, film uspostavlja autorski prepoznatljiv prostorno-vremenski narativ zalazeći istodobno u područje prožimanja osobne, odnosno kolektivne memorije i zaborava. U kontekstu političkih i gospodarskih promjena što su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zadesile hrvatsko društvo, ta međuprožimanja poprimaju metaforička i simbolička značenja snažnih sociopsiholoških konotacija

I Leoni di Lissa, 2019. Nicolò Bongiorno, 76 min. IT/HR
Scenarij:
Nicolò Bongiorno
Uloge: Roberto Rinaldi, Nicolò Bongiorno, Roberto Anglisani
   Avanturistički dokumentarni film inspiriran je legendarnom Viškom bitkom iz 1866., simbolom pomorskog ratovanja i ikonom moderne mornarice, prvom velikom pomorskom bitkom u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Priča izvire iz sjećanja valova i još je živa na otoku Visu. U srcu Jadranskog mora koje povezuje narode i kulture, leži kolijevka i grobnica mnogih heroja. Pioniri dubinskog ronjenja i podvodne arheologije vode nas na “epski zaron” u potragu za  gotovo zaboravljenom olupinom broda “Re d’Italia”. Dosad neviđene podvodne snimke grade jedinstveni filmski mozaik kao modernu bajku o ljubiteljima mora i dalekoj povijesti ujedinjenja Italije.
https://battleoflissa.dragorlux.hr/hr/
https://www.index.hr/vijesti/clanak/150-godina-viske-bitke-20-srpnja-1866-20-srpnja-2016/907585.aspx
https://www.imdb.com/title/tt5259116/?ref_=nm_flmg_dr_2

SUBOTA / 15.06.

12. FMFS 2. DAN - PRIOPĆENJE

Anons, 2018.
19:00 sati



BOGOMOLJKA, 2019. Mladen Stanić, 12 min. HR

Anons, 2018. Mahmut Fazıl Coşkun, 95 min. TU/BG
Scenarij:
Mahmut Fazil Coskun, Ercan Kesal
Uloge: Ali Seckiner Alici, Tarhan Karagöz, Murat Kiliç
   22. svibnja 1963. Nezadovoljni postojećom socijalnom i političkom situacijom u Turskoj, skupina vojnih časnika isplanirala je državni udar kojim će srušiti vladu u Ankari. Istovremeno u Istanbulu, njihovi partneri su na misiji preuzimanja Nacionalne radiopostaje kako bi službeno objavili vijest o državnom udaru. Međutim, ništa ne ide po planu. Suočeni s brojnim preprekama, uključujući iznenadnu oluju, odsustvo tehničara radio stanice, izdaju i nedostatak informacija iz Ankare, urotnici i dalje pokušavaju ostvariti plan. Temeljen na stvarnim događajima, film je komentar turske političke prošlosti - i sadašnjosti. Politička satira susreće suptilnu komediju u filmu koji naglašava apsurdnost čitave priče, a da pri tome ostaje smrtno ozbiljan.
https://www.imdb.com/title/tt8751804/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

 

NEDJELJA / 16.06.

SPIRALA, 2019. Petar Vukičević, 10 min. HR

Varda par Agnès, 2019. Agnès Varda, 115 min. FR
Uloge:
Agnès Varda,Sandrine Bonnaire, Hervé Chandès
    Dokumentarni autoportret kojim slavna redateljica uokviruje vlastiti život i umjetnički opus. Čvrstu liniju narativne strukture predstavlja Vardin razgovor s publikom u kojem se putem asocijacija, a ne isključivo kronologije, osvrće na svoja temeljna djela i umjetničke preokupacije. U nešto manje od dva sata Agnès Varda govori o svojoj neiscrpnoj zanimaciji za stvarnost, ljude te stvaranje inovativnog i radikalnog filmskog jezika i tako potvrđuje činjenicu da se njezina umjetnost ne može odvojiti od povijesnih i društvenih zbivanja kojima je svjedočila.Varda pred sebe prostire niz pojmova poput inspiracije, kreativnosti, autentičnosti, aktivističkog feminizma i suradnje sa ženskim autoricama kojima se vraća dok govori o svojim umjetničkim tendencijama. Njezina priča djeluje poput rijeke koju ne pokreću vremenske odrednice. U nju se slijevaju asocijacije, njezine životne okolnosti, umjetnička znatiželja te priče o poznanstvima, prijateljstvima i ljubavi.Agnès Varda svojim imenom utjelovljuje ideje, želje i ostvarenja čije bi sažimanje predstavljalo iscrpan posao. Njezina djela govore sama za sebe.
https://www.imdb.com/title/tt9530198/?ref_=fn_al_tt_1

 

PONEDJELJAK / 17.06.

12. FMFS 4. DAN - DAN KAD SAM IZGUBILA SJENU

Yom Adaatou Zouli, 2018.
19:00 sati



U IME JAGODE, ČOKOLADE I DUHA SVETOGA, 2018. Karla Lulić, 20 min. HR
   U ime "Jagode, Čokolade i Duha Svetoga", koji je svjetsku premijeru imao u Los Angelesu te otvorio ovogodišnji Pulski film festival u Areni, je komedija o svećeniku Petru koji živi u selu kršćanskih fanatika, u potpunosti predan svome pozivu. Jedne nedjelje nakon mise Petar poželi sladoled. Međutim, tome se protive slastičar i stanovnici sela, koji žele očuvati krepost svoga svećenika.
   Kratkometražni igrani film "U ime Jagode, Čokolade i Duha Svetoga" redateljice Karle Lulić na 17. izdanju Festivala nezavisnog filma, koji se od 16. do 23. studenog održao u Rimu, proglašen je najboljim kratkometražnim filmom u međunarodnoj konkurenciji.


Yom Adaatou Zouli, 2018. Soudade Kaadan, 90 min. SY/LB
Scenarij: Soudade Kaadan
Uloge
: Reham Alkassar, Sawsan Arshid, Samer Ismail
   Zima je 2012. godine i početak je rata u Siriji. Resursi vode, plina i struje u Damasku su manjkavi. Mlada ljekarnica i samohrana majka Sana pokušava održati što normalniji ritam života za dobrobit svoga maloga sina. U želji da mu skuha toplo jelo, jednoga popodneva odlazi u nabavku boce plina u obližnje susjedstvo, no ne uspijeva je kupiti zbog neočekivane blokade. Tamo upoznaje brata i sestru Jalala i Reem s kojima odlučuje podijeliti taksi i otići po plin u obližnji grad. Njihov plan izmiče kontroli nakon nesporazuma na kontrolnoj točki, a trojac ostaje izgubljen na periferiji Damaska... Film je osvojio nagradu za najbolji debitantski film na filmskom festivalu u Veneciji.
https://www.imdb.com/title/tt8900142/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

 

 

UTORAK / 18.06.

12. FMFS 5. DAN - SELFIE

Selfie, 2019.
19:00 sati



STRUJANJA, 2019. Katerina Duda, 16 min. HR

Selfie, 2019. Agostino Ferrente, 77 min. FR/IT
Scenarij
: Agostino Ferrente
Uloge: Alessandro Antonelli, Pietro Orlando
   Slučajno ubojstvo 16-godišnjeg Davidea Bifolca od strane karabinjera tijekom potjere u napuljskoj četvrti Traiano, do srži je potreslo lokalnu zajednicu. Kako bi bolje razumio okolnosti tog događaja, redatelj se odlučuje upoznati s nekoliko Davidovih prijatelja i njihovom svakodnevnicom. Dvojici najboljih prijatelja, Pietru i Alessandru, daje mobilni telefon i mikrofon s uputom da snimaju vlastiti život kao „selfie“ film. Bili oni na druženju s prijateljima, u vožnji skuterima, odmoru na plaži ili čak WC-u, prijatelji su neumorni u dokumentiranju života, kreirajući naposljetku impresivan i zabavan kolaž kao snažan zapis o adolescenciji, o čvrstom dječačkom prijateljstvu i životu u kojem budućnost često određuje obiteljska pozadina.
https://www.imdb.com/title/tt9479138/?ref_=nm_knf_t4

 

MAJA SEVER... ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA
21:00 sati



FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA  

   Vrijeme održavanja: Posljednji utorak u mjesecu, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...
   Ciljevi programa su:
   - rasvjetljavanje različitih aspekata filmske priče, s naglaskom na sposobnost filma i filmskih likova da se duboko ukorijene u naše privatne priče i postanu neka vrste referentnog mjesta za osobne etičke i estetske stavove;
  - prikazivanje dimenzije filma koju niti jedan redatelj ni producent ne mogu predvidjeti –način na koji film živi kroz publiku i publika kroz njega;
  - poticanje interesa šire publike za gledanjem klasičnog i umjetničkog filma na način na koji film to zaslužuje: u mraku i tišini, na velikom platnu;
  - obnova rituala kino projekcije, koja se ne sastoji samo od kvalitetnog „uranjanja“ u film, već i od cijele mreže individualnih detalja – druženje, izlazak, razgovor, zabava

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

UTO 29.1. 2019. 20.00 GORAN GOLOVKO
UTO 26.2. 2019. 20.00 AGAR PATA
UTO 26.3. 2019. 20.15 ALEM ĆURIN
UTO 30.4. 2019. 20.15 VOJKO V.
UTO 28.5. 2019. 20.15 ČEDO PRODANOVIĆ

  Vaš večerašnji domaćin je Maja Sever, novinarka godine 2018. te predsjednica Sindikata novinara Hrvatske.
https://www.hrt.hr/290410/hrt/maja-sever
http://hr.n1info.com/Vijesti/a299236/Maja-Sever-proglasena-novinarkom-godine.html

SRIJEDA / 19.06.

12. FMFS 6. DAN - JOŠ UVIJEK SE SNIMA

Still Recording, 2018.
19:00 sati



LOVEBOX, 2018. Ivan Turković-Krnjak, 14 min.
   Ljeto u gradu. Dosadno je i vruće. Ja sam usamljen. Tebi fali ljubavi. Ne poznajemo se, ali koristimo istu aplikaciju. Možda nam se posreći?FMFS  

Still Recording, 2018. Saeed Al Batal, Ghiath Ayoub, 122 min. SY/LB
   Dokumentarni film prati studente umjetnosti Saeeda i Milada za vrijeme sirijskog rata, nakon što iz Damaska odu u grad Dumu koji je pod kontrolom pobunjenika. Prati svakodnevni život dvojice prijatelja i njihovih poznanika tijekom više od 4 godine, bilježeći transformaciju grada i stanovnika dok prolaze kroz oslobođenje, rat, opsadu i glad. Saeed i Milad u Dumi pokušavaju pokrenuti grafiti projekt, ali stvari se pogoršavaju nakon kemijskog napada na Istočnu Gutu. Nakon gubitka jednog od prijatelja, Milad ipak odlučuje oživjeti umjetnički projekt slikanjem šarenih grafita na sivim, devastiranim zidovima grada. Film nastao od preko 500 sati snimljenog materijala dobitnik je nagrade publike festivala u Veneciji u programu Tjedan kritike.

   https://www.imdb.com/title/tt8988660/?ref_=fn_al_tt_1

 

ČETVRTAK / 20.06.

UDAHNUT ŽIVOT, 2019. Ivana Bošnjak, Thomas Johnson, 12 min. HR
   „Udahnut život“ film je o povezivanju jedne mlade žene sa životnom energijom prirode. Ona koristi svoj talent za prepariranjem kako bi "vratila" životinje koje obrađuje u njihov prirodni okoliš. No prava potraga za odgovorima počne kada u svakoj životinji koju krene preparirati otkrije rolu nerazvijenog filma. Njezina je opsesija tjera da shvati povezanost koju osjeća, koja je opsjeda i na javi i u snu.

Pájaros de verano, 2018. Cristina Gallego, Ciro Guerra, 125 min. CO
Scenarij:
Maria Camila Arias, Jacques Toulemonde Vidal
Uloge: Carmiña Martínez, José Acosta, Natalia Reyes
   Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dok se Amerikom širi hipijevska kultura, Kolumbiju pogađa groznica uzgoja marihuane, pretvarajući dotadašnje poljoprivrednike u poslovne ljude. U pustinji Guajira, obitelj iz domorodačkog plemena Wayuu preuzima vodeću ulogu u novom poslovnom trendu, mijenjajući radikalno dotadašnji tradicionalni način života i  postajući vodeći uzgajivač marihuane. Obitelj otkriva sve čari novostečene moći i bogatstva, međutim, kada se pohlepa, strast i čast umiješaju u priču, dolazi do rata koji u pitanje dovodi njihove drevne običaje i opstanak obitelji. Vizualno impresivna priča o nastanku narko-kartela u Kolumbiji premijerno je prikazana na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6386748/?ref_=fn_al_tt_1

 

PETAK / 21.06.

12. FMFS 8. DAN - DOBRE DJEVOJKE

Las niñas bien, 2018.
19:00 sati



Las niñas bien, 2018. Alejandra Márquez Abella, 94 min. ME
Scenarij: Alejandra Márquez Abella
Uloge:
Ilse Salas, Flavio Medina, Cassandra Ciangherotti
   Uvijek šarmantna i savršeno odjevena Sofia je predvodnica skupine bogatih prijateljica koje se vole družiti u teniskom klubu i organizirati elitne zabave. Uslijed velike ekonomske krize koja pogađa Meksiko 1982., Sofia se suočava s nezamislivim: svojim društvenim propadanjem. Unatoč sve lošijem financijskom stanju, pokušava održati privid visokog socijalnog statusa, no pad njezine i muževe moći postaje sve jasniji – upravo kao i posljedice koje gubitak novca nosi sa sobom. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Torontu.   
https://www.imdb.com/title/tt7482212/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 22.06.

12. FMFS 9. DAN - GORDON I PADDY

Gordon and Paddy, 2018.
19:00 sati



Gordon and Paddy, 2018. Linda Hamback, 65 min. SE SINKRONIZIRANO!
   Prije odlaska u mirovinu šumski šef policije Gordon mora pronaći novog pomoćnika. Čini se da je Paddy, pametni miš osjetljiva njuha, dobar kandidat. Oni će morati riješiti Gordonov posljednji slučaj, tajnu nestalih oraha. Je li možda lisica lopov kojeg traže? Gordon i Paddy će uskoro to saznati.
https://www.imdb.com/title/tt7328956/?ref_=fn_al_tt_1

 

KOKO-DI KOKO-DA, 2019. Johannes Nyholm, 86 min. S/D
   Tri godine nakon tragičnog događaja, odnos supružnika Elin i Tobiasa ozbiljno je narušen. Par odlučuje otići na kampiranje u prirodu kako bi pokušao prevladati traumu i ponovno se zbližiti. U šumi susreću bizarnu grupu ljudi koju predvodi cirkusant u bijelom. Grupa ih ubrzo počinje mučiti u seriji jezivih snolikih epizoda koje prerastaju u neizdržljiv psihički teror. Film je prikazan u natjecateljskim programima Sundance Film Festivala i Rotterdam Film Festivala.
https://www.imdb.com/title/tt9355200/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 26.06.

UŽIVANJE U KAVI

Cup of Culture, 2017.
20:15 sati



  NEŠTO SE KUHA....
  Cup of Culture,  2017.
Jacob Phillips, 90 min. US
   Putovanje na kojem ćete doživjeti tri vala kave u našoj kulturi. Od skupih kavana do uzgajivača kave u zemljama trećeg svijeta, čut ćete priče o jedinstvenim pržiteljima kave i vidjeti njihovu strast prema kavi kao kulturi te utjecaj koji ti uzgajivači imaju u životima farmera na plantažama kave u zemljama trećeg svijeta.
https://www.imdb.com/title/tt6196674/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 27.06.

SUSHI NA MEKSIČKI NAČIN

East Side Sushi, 2014.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   East Side Sushi, 2014. Anthony Lucero, 106 min. US

   Godine rada u prehrambenoj industriji učinile su Juanine ruke jako, jako brzima. Juana zna velikom brzinom i preciznošću narezati na kriške i isjeći na kockice sve što joj donesete. Kad odustane od prodaje voća na pokretnom štandu da bi pronašla sigurniji posao, zaposli se kao pomoćnica u kuhinji u lokalnom japanskom restoranu. Upravo tamo otkriva potpuno novi svijet kuhinje i kulture, daleko drukčiji od svega što je do tada znala.
   Dok radi u restoranu, Juana potajno promatra sushi chefove i naposljetku sama nauči praviti sushi. Probuđena kreativnost i ponovno zapaljena strast za hranom tjera je da želi više od svog posla i života. Juana u konačnici pokušava postati sushi chef, ali to joj ne uspijeva jer ostali smatraju da pripada „krivoj“ rasi i spolu. Unatoč svim preprekama, Juana započinje putovanje samootkrivanja odlučna ne dopustiti nikom da je zaustavi u ostvarenju vlastitog sna.
https://www.imdb.com/title/tt2340650/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 28.06.

OLUJA NA TANJURIMA

Cook up a Storm / Jue zhan shi shen, 2017.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   Cook up a Storm / Jue zhan shi shen, 2017. Wai Man Yip, 97 min. HK/CH

Međunarodno kulinarsko natjecanje postane bojišnica između protivničkih kuhara, od kojih je jedan poznat po svojoj kantonskoj uličnoj hrani, a drugi dobitnik Michelinove zvjezdice koji je zanat učio u Francuskoj. Međutim njihovo se nadmetanje okrene naglavačke kada otkriju zajedničkog neprijatelja i udruže svoje vještine u fuziji Istoka i Zapada.
https://www.imdb.com/title/tt6315750/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 29.06.

2001: ODISEJA U SVEMIRU

2001: A Space Odyssey, 1968.
20:15 sati



50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
2001: A Space Odyssey, 1968. Stanley Kubrick, 150 min. UK/US
Scenarij:
Stanley Kubrick, Arthur Clarke (scenarij svoje porijeklo vuče iz Clarkovog doprinosa BBC-jevom natječaju za kratku priču iz 1948. godine. “The Sentinel”)
Uloge: Keir Dullea, Gary Lockwood, William Sylvester. Douglas Rain, Daniel Richter. Leonard Rossiter, Margaret Tyzack, Robert Beatty
   Mjesec se uzdiže iz kozmičke tmine. Dok mu površina lagano klizi beskrajnim ništavilom, na horizontu izviruje dobro nam poznati plavi planet. U pozadini svira simfonija “Thus Spoke Zarathustra” R. G. Straussa, koja u gledateljima budi žudnju za eksploracijom nepoznatog svijeta, dok se nad Zemljinim horizontom javlja treća sferična figura, ognjeni titan, zvijezda koja u svojoj orbiti drži svega devet planeta. Glazba dostiže svoj vrhunac dok simetrični kozmički prizor biva okupiran naslovom filma koji je prije 50 godina promijenio svijet – 2001: Odiseja u svemiru.
   Geometrično tijelo (»monolit«) pojavljuje se u raznim fazama povijesti čovječanstva: u prvom dijelu filma (Osvit čovjeka) uzbudi primate koji nakon njegove pojave počinju koristiti kost kao oruđe, u drugom (u bliskoj budućnosti 2001), nakon što su primljeni signali iz svemira koji svjedoče o postojanju izvanzemaljske inteligencije, pronađen je na Mjesecu što se dovodi u vezu s tim signalima pa se stoga organizira ekspedicija koju vode astronauti Bowman i Poole. Njihovu zadaću otežava najsavršeniji postojeći kompjutor, HAL 9000, koji izaziva nesreću, pa letjelica mora programiranim upravljanjem nastaviti putovanje prema izvoru signala kraj Jupiterova satelita. To je treći dio (Jupiter i s onu stranu beskonačnoga) u kojemu Bowman, prošavši kroz »tunel svjetlosti«, odn. »lijevak vremena«, stiže u prostor neočekivanog izgleda u kojemu se kroz njegov preobražavani lik sažeto rekapitulira cijela filogeneza, a uz nazočnost monolita... (HFL)
   2.4. 1968. U Uptown kinu u Washingtonu održana je svjetska premijera Kubrickove Odiseje (2001: A Space Odyssey). Nakon pune četiri godine priprema Kubrick i Clarke priveli su kraju projekt „poslovično dobrog znanstveno-fantastičnog filma“. Kubrick je bio dovoljno pošten prema sebi da prizna kako ne posjeduje takvu žanrovsku upućenost. Učinio je ono što ga je dalje vodilo k uspjehu: zamolio je za suradnju Arthura Clarkea, čije literarno majstorstvo nimalo nije zaostajalo za Kubrickovim filmskim. Clarke je odlučio napisati potpuno novu priču i simultano su tijekom pisanja radili na scenariju. Nisu ni slutili da će produkt njihovog rada biti jedan od ključnih naslova filmske umjetnosti, filma koji se i nakon 50 godina smatra istinskim remek djelom s mnogo neodgovorenih pitanja koja istodobno golicaju maštu znanstvenika i filmofila. Sam Clarke je nakon probnog gledanja izjavio: „Ako itko kaže da je nakon prvog gledanja razumio Odiseju, smatrat ću da nismo uspjeli.“
   Pedeset godina poslije…. U pitanju je film kojeg u 2018. godini i dalje ne razumijemo ništa bolje nego u 1968. godini. Kubrick je svojim radom postavio standarde za filmsko pripovijedanje kao i za korištenje praktičnih efekata na filmu. U pitanju je rad koji je nadahnuo i podigao generacije redatelja, scenarista i ostalih filmskih radnika, kako u žanru znanstvene fantastike, tako i daleko izvan njega... Na kraju, možda uopće nije bitno što je bila primarna intencija koju je Stanley Kubrick namijenio ovom filmu. Dok god nas 2001: Odiseja u svemiru uspijeva potaknuti na emotivnu reakciju ili promišljanje, želju i žudnju za novim znanjem i eksploracijom beskrajnih prostranstava svemira, filmska umjetnost će živjeti. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Cijeli SF je u ovom filmu (ako ne i čitav film kao takav), tematski, estetski, svakojako. Kubrick je s 'vjerojatno najvećom elipsom u povijesti kinematografije', od životinjske kosti do svemirskog broda, vizionarski premostio evoluciju kinematografske znanstvene fantastike, od kostura 'science fiction' žanra do svemira. Bilo je bitnih SF filmova i prije Kubrickova, no nijedan nije napravio takvu (r)evoluciju za žanr kao '2001'. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   "Još uvijek ne znamo jesmo li sami u svemiru ili negdje postoji inteligentni izvanzemaljski život. Baveći se tim pitanjima, film nam se obraća danas kao što je to činio 1968.", Nils Daniel Peiler, jedan od kustosa izložbe posvećene "Odiseji" u Muzeju filma u Frankfurtu.
   "Film me je opčinio, tada su znanstvenu fantastiku počeli shvaćati ozbiljno" (George Lucas)
   “On se usudio nanovo osmisliti  prostor i vrijeme” (Darren Aronofsky)
   “Nemam ideje o čemu zaista govori. Znam da je predivno, govori mi mnogo stvari, premda ga ne razumijem, znam da me tjera na razmišljanje.” (Terry Gilliam)
   Scena svemirskog broda koji se okreće u orbiti jedan je od onih rijetkih trenutaka kada doista povjerujete kako vas filmovi mogu odvesti u neku drugu dimenziju. (Roger Ebert)
   Genijalnost filma "2001: Odiseja u svemiru" ne leži toliko u tome što Stanley Kubrick čini, nego kako malo. Ovo je djelo umjetnika toliko uvjerenog u svoju viziju da nije uključio nijedan kadar samo da bi zadržao našu pažnju. On smanjuje svaku scenu do njene biti i ostavlja ju na ekranu dovoljno dugo da kontempliramo o njoj, da da se nastani u našoj mašti. Među ZF filmovima, "2001" se ne brine toliko o tome da nas intrigira, nego da inspirira naš um...Većina filmova je o likovima sa ciljem na umu, koji ga zadrže i ostvare nakon komičnih ili dramatičnih avantura. "2001" nije o cilju nego o izazovu, potrebi. Ne intrigira svoje efekte na specifične dijelove priče, niti traži da se identificiramo sa Daveom Bowmanom ili nekim drugim likom. Ona nama kaže; postali smo ljudska bića kada smo počeli razmišljati. Naš um nam je dao oruđe da razumijemo gdje živimo i tko smo. Sada je vrijeme da idemo dalje u idući korak, da znamo da nismo na planetu nego među zvijezdama, i da nismo meso nego inteligencija. (Roger Ebert)
   2001. je najbolje putovanje pod utjecajem 'kino LSD-ija... (Gaspar Noe)
   Kako drugačije nazvati ovaj film nego čista umjetnost? (Dan Jardine)
   Ako se možete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" će vam proširiti razum... (David Elliott)
   Apsolutno svaka nanosekunda filma doima se kao da ju je snimalo nešto što je daleko superiornije od naše rase i ako ju je stvarno snimao Kubrick onda to može značiti samo jedno – Stanley Kubrick nije bio iz ove galaksije... (Marko Pačar, www.fak.hr)
Ne, Stanley Kubrick nije napravio najbolji film svih vremena – Odiseja nema sve elemente koji bi najbolji film svih vremena trebao imati. Stanley Kubrick je napravio NAJVEĆI film svih vremena; jer kad napravite nešto nakon čega gledatelj ima osjećaj kao da je dva sata pričao s Bogom, onda znate da niste napravili nešto iznimno, znate da ste napravili nešto što se može nazvati samo i jedino – najvećim. (Marko Pačar, www.fak.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0062622/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

UTORAK / 02.07.

SERGIO HERMAN: SAVRŠENO!

Sergio Herman: Fucking Perfect, 2015.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   Sergio Herman: Fucking Perfect, 2015. Willemiek Kluijfhout, 79 min. NL

   Već 25 godina, dobitnik triju Michelinovih zvjezdica chef Sergio Herman teži savršenstvu. Na vrhuncu svoje kulinarske karijere, Sergio shvaća da mora zatvoriti svoj restoran Oud Sluis da bi i dalje slijedio svoje snove. Ovaj dokumentarni film iskren je i intiman portret koji pokazuje borbu čovjeka u prijelaznom razdoblju života. Otkriva nam kako se Sergio nosi s egzistencijalnim pitanjima i sumnjama s kojima se mnogi od nas mogu poistovjetiti. "Sergio Herman: F…ing Perfect" intenzivna je priča o savršenstvu, ambiciji i žrtvi.
https://www.imdb.com/title/tt3509878/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

KINOTEKA NA BAČVICAMA: SMISAO ŽIVOTA MONTYJA PYTHONA

Monty Python's The Meaning of Life, 1983.
21:30 sati



Monty Python's The Meaning of Life, 1983. Terry Jones, Terry Gilliam, 100 min.
Scenarij:
Graham Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Terry Jones, Eric Idle, Michael Palin
Uloge: Graham Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Terry Jones, Eric Idle, Michael Palin
   Nakon prikaza pobune ostarjelih činovnika osiguravajućeg društva slijedi prikaz aspekata čovjekova života od rođenja do smrti (npr. sat seksualnog odgoja, rat, davanje organa) i dolaska u spektakularno kičasti raj nakon kojeg će pojedinac saznati da se smisao života nalazi u nevjerojatnim banalnostima.
   Humor skupine Monty Python je, unatoč tome što se smatra »intelektualnim«, elitističkim i bizarnim, oduvijek imao velik broj obožavatelja i sljedbenika, a neki od filmova koje je skupina snimila (npr. "Brianov život", 1979) stekli su kultni status. Razlog zbog kojega je skupina privukla širok krug gledatelja, nalazi se u univerzalnosti humora u kojemu citatnost nije isključivo metafilmske naravi, već aludira i na svakidašnje pojave i situacije. Neizostavna sastavnica njihova humora su groteska i pretjerivanja, a napose inverzije i obrati: upravo kad je sve ozbiljno i stereotipno, pojavljuje se komičnost koja razara uobičajenu statičnu strukturu . Autori parodiraju likove i situacije upravo na neočekivanim mjestima, a vizualno iznimno uspješno rabe realiziranu metaforu. Iako bi se ovakva lucidnost i superiornost pri ismijavanju kulturalnih stereotipa mogla nazvati proto-postmodernim parodiranjem, Monty Python čvrsto se nalazi na granici avangarde i modernizma, jer se njihov izrazito izvoran humor odmiče od isključivo citatnog funkcioniranja. To potvrđuje i činjenica da nemaju oponašatelja, što – na razini postupka – nije ni izvodivo. Usprkos duhovitosti, „Smisao života“ ozbiljan je film specifična svjetonazora te potvrđuje skupinu kao jednu od najinovativnijih pojava u komediji od kraja 1960-ih nadalje. (T. Valentić, HFL)
   Ljudi se obično dijele na dvije skupine: one koji obožavaju britku satiru legendarnih Pythona i one kojima je taj humor hrpa neshvatljivog i nadrealnog smeća. Sve je to, dakako, stvar ukusa, no čak niti najveći mrzitelji popularne britanske šestorke ne mogu poreći da se te davne 1969. godine dogodila vjerojatno jedna od najvećih revolucija u svijetu televizijske i filmske komedije, kakva se čekala još od prvih gegova smiješnog čovječuljka Charlieja Chaplina. 5. listopada 1969. na malim se ekranima BBC-ja pojavio »Leteći cirkus Montyja Pythona«. Nakon toga više ništa nije bilo isto.
   Monty Python skupina je britanskih komičara koju su činili Graham Chapman, John Cleese, Amerikanac T. Gilliam, Eric Idle, Terry Jones i Michael Palin. Zajednički su počeli nastupati u kratkim skeč programima BBC-a „Leteći cirkus Montyja Pythona (Monty Python’s Flying Circus, 1969–76)). Popularnost serije, koja se zasnivala na principima luckaste komedije, komedije apsurda i na subverzivnom humoru, donijela im je golemu popularnost i dovela ih 1972. i na film, gdje su najveće uspjehe postigli djelima „Monty Python i Sv. Graal“i „Brianov život“, te u Cannesu nagrađenim filmom „Smisao života Montyja Pythona“.
   Krajem šezdesetih – desetljeća rasnih nemira, studentskih protesta, neobjavljenih ratova, političkih ubojstava, Woodstocka, prvog slijetanja na Mjesec i proboja osjećajnih kantautora – vjerojatno ništa nije moglo biti potpuno novo i neočekivano. Ipak, Grahamu Chapmanu, Johnu Cleeseu, Terryju Gilliamu, Ericu Idleu, Terryju Jonesu i Michaelu Palinu – »Montyju Pythonu« – to je uspijevalo iz tjedna u tjedan. Kad bi John Cleese u smokingu izgovorio »A sada, nešto sasvim drugačije...« (ismijavajući, dakako, BBC), bio je posve u pravu. Likovi su iznenada izricali svoju želju ne samo da budu drvosječe, već da budu drvosječe koji se preodijevaju u žene. Skečeve su prekidali likovi iz drugih skečeva... Za mnoge od nas takva je vrsta humora bila upravo ono što nam je bilo potrebno da bismo preživjeli sedamdesete, da ne spominjemo osamdesete. Do tad je »Monty Python« pronašao svoju publiku, uvukao se u kolektivnu svijest i postao jedna od najuspješnijih i najutjecajnijih institucija komedije u dvadesetom stoljeću... (iz knjige »Monty Python i filozofija« Garyja L. Hardcastlea i Georgea A. Reischa)
https://www.imdb.com/title/tt0085959/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SRIJEDA / 03.07.

TEATAR ŽIVOTA

Theater of Life, 2016.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   Theater of Life, 2016. Peter Svatek, 93 min. CA

   U izvanrednoj pučkoj kuhinji u Milanu, dva beskrajno različita svijeta sjedinila su se u jedinstvenom društvenom eksperimentu. „Teatar života„ prikazuje nevjerojatan odnos stvoren između najboljih svjetskih chefova otmjenih restorana i najugroženijih grupa u gradu: izbjeglica, bivših ovisnika, bivših zaposlenika seks industrije i brojih drugih koji nemaju gdje.
    Na svjetskom sajmu Expo Milano 2015, poznati chef Massimo Bottura, čiji je restoran Osteria Francescana proglašen najboljim u svijetu 2016. godine, pozvao je svojih 60 međunarodnih kolega da mu se pridruže u transformiranju hrane namijenjene kontejneru u ukusne, hranjive obroke za najgladnije stanovnike Italije. Međutim, dokumentarac ulazi još dublje u ovu važnu priču o hrani: bilježi dirljive susrete gostiju pučke kuhinje kojima je zajednica ovdje iskazala dobrodošlicu te nam pruža uvid u njihovo srce i dušu u cijelom tom procesu.
https://www.imdb.com/title/tt5331878/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 04.07.

PRIČA O SAKEU

Kampai! For the Love of Sake, 2015.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   Kampai! For the Love of Sake, 2015. Mirai Konishi, 95 min. JP/US

   Sake, koji se često naziva japansko rižino vino, alkoholno je piće napravljeno od fermentirane riže i ima širok spektar okusa, postojanosti i cijene. Ovo posebno piće ima dugu i duboku povijest ukorijenjenu u japanskoj kulturi, ali izvan Japana, kao piće specijaliteta, još uvijek nije dobro poznato. Za mnoge međunarodne ugostitelje, sake ostaje misterij; predivna, ukusna, prozirna tekućina koja traži odgovor na samo dva pitanja prilikom naručivanja: Suhi ili slatki?Vrući ili hladni?  No za istinske gurmane i ljubitelje hrane, sake je mnogo više od toga.
   U ovom fascinantnom pogledu na svijet sakea, tri autsajdera, britanski proizvođač sakea s 25 godina iskustva u Japanu, američki novinar koji je objavio brojne knjige o sakeu i mladi direktor višestoljetne japanske tvornice sakea koji želi promijeniti svoje obiteljsko naslijeđe, udružuju se u istraživanju tajanstvenog svijeta sakea. Film prikazuje kako ova tri jedinstvena pojedinca imaju svaki svoju ulogu u bogatom, složenom i spektakularnom svijetu sakea.
https://www.imdb.com/title/tt4255622/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 05.07.

MRAVI NA ŠKAMPU: NOMA U TOKYJU

Ants on a Shrimp, 2016.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   Ants on a Shrimp, 2016. Maurice Dekkers, 95 min. NL

   U siječnju 2015. Noma, prepoznat kao najbolji svjetski restoran, koji vodi karizmatičan chef René Redzepi, preselio je s cijelim timom iz Danske u Japan. Može li Redzepi, poznat po svojoj jedinstvenoj kuhinji i prenošenju danskog krajolika kao i “vremena i prostora” na tanjur, zajedno sa svojim timom primijeniti svoju filozofiju na posve strano iskustvo koristeći sastojke koje nikada prije nije vidio i sve to pod intenzivnim pritiskom i kontrolom koja dolazi s vođenjem najboljeg svjetskog restorana?
   Ovaj dokumentarac prepun hrane po prvi nam put pruža uvid u um jednog o najutjecajnijih ljudi u svijetu (prema Time Magazinu) i njegovog međunarodnog tima dok prihvaćaju jedan od najvećih izazova u svojim karijerama.
   „Mravi na škampu“  film je o istraživanju kreativnosti i inspiracije, putovanje o otkrivanju ljudi i mjesta, znamenitosti i zvukova, okusa i aroma jedne od najljepših svjetskih kultura hrane.
https://www.imdb.com/title/tt4668860/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 06.07.

KUĆA NA PIJESKU

Kuća na pijesku, 1985.
20:15 sati



Kuća na pijesku, 1985. Ivan Martinac, 85 min. HR  RESTAURIRANA VERZIJA!
Scenarij:Ivan Martinac
Uloge:
Dušan Janičijević, Branko Đurić, Dijana Zulim,Marina Nemet,Jadranka Stilin
Arheolog se vraća s iskopina u Kataloniji kući u Split, gdje nakon stanovita vremena počini samoubojstvo. Njegov prijatelj sudac pronađe audio kazetu sa snimljenim arheologovim zapisom, pomoću koje pokušava odgonetnuti razloge za samoubojstvo...
    „Kuća na pijesku“, jedini dugometražni (i k tomu igrani) film Ivana Martinca krunsko je ostvarenje redateljeva opusa budući da je to u formalnom pogledu suma strukturalističkih nastojanja iz njegovih eksperimentalnih filmova. U fabularnom pogledu uzoran predstavnik tad još mladog "žanra" evropskog "art filma" (nastala nakon okončanja filmskog modernizma, kao svojevrsno potonuće tipičnih formi i tema visokoga modernizma, napose trolista Antonioni-Bergman-Fellini, u svojevrsni žanrovski obrazac art filma), film prati osamljena, otuđena pojedinca u obezljuđenu gradu (što je naglašeno frapantnim raskorakom antičkih veduta Splita i protagonistovih snova s jedne strane i betoniziranog, modernog Splita, u kojem je metaforička naslovna "kuća na pijesku" zapravo stan u neuglednoj kući na autobusnom kolodvoru, s druge strane), tematizirajući korpus osjećaja koji je Michelangelo Antonioni odredio kao "bolest osjećaja" što zahvaća osamljena, moderna intelektualca. Sama je forma pritom upravo antonionijevska – film je građen kao svojevrstan film detekcije (protagonistov prijatelj pokušava prodrijeti u misterij prijateljeve smrti, a time i života), pri čemu je temeljna tajna – i sama trauma u srži jednog modernog života – nedokučiva, pa će shodno tomu ostati nečujna na oporučnoj snimci s kazete, prekrivena banalnim, slučajnim razgovorom. No, treći sloj filma, onaj navlastito Martinčev, ono je što film čini, po mišljenju filmologa Sergia Grmeka, možda najvažnijim hrvatskim igranim filmom svih vremena, kao i filmom koji je u vrijeme nastanka mogao biti formalno nerazumljiv, dočim se danas lako raspoznaje kao primjer tzv. slow cinema dva desetljeća prije nastanka toga trenda u art filmu. Riječ je o samom Martinčevu režijskom postupku, koji je upravo svojevrstan dugometražni film fiksacije ili pak strukturalni film: cjelina dugometražnog filma konstruirana kao fragmentirana enigma u koju kamera, u repetitivnim prizorima koji sami sebe ispražnjuju od značenja, dok ne postanu trajanje vremena samo, uporno pokušava penetrirati, prodrijeti, kao da će sama dokučiti egzistencijalnu tajnu. Tomu su ponajbolji dokaz kadar samoubojstva, koji se odvija u off-u dok kamera prodire duboko u sliku koja reprezentira supružničku ljubav, kao i opetovani kadrovi u kojima kamera zumira i prodire u sliku djeteta na zidu. Trauma, smrt osjećaja i kraj ljubavi, može filmom biti naznačena, ali ne i predočena. (Tomislav Šakić/HFS)
   Svaki kadar jedinog dugometražnog igranog filma Ivana Martinca natopljen je filmskom poviješću onako kako se manifestirala u djelima velikana koji su narativni film odvodili u područje čiste slike. Kuća na pijesku jedinstveni je muzej okamina visokog modernizma, odnosno svojevrsni nadgrobni spomenik njegovoj tradiciji. Transcendentalno sveto trojstvo Ozu-Dreyer-Bresson diše u svakom elementu Martinčeva metafilmskog labirinta koji je nastao 1984-85., u trenutku kada su navedeni autori ili mrtvi ili su već snimili posljednji film, a klasična modernistička linija Antonioni-Fellini-Bergman odavno je iznjedrila svoja ključna remek-djela. Stoga se Kuća na pijesku nameće kao svojevrsni hommage dometima ovih autora, nadovezujući se na njihovu tradiciju vlastitom autonomnom poetikom koja je jedinstvena i u punom smislu autorska, ne samo na razini hrvatske, već i svjetske kinematografije. Martinčev film specifičan je iz niza razloga, svaki od kojih ga svrstava u kategoriju beskompromisnog autorskog filma koji se ne libi biti hermetičan, a ni pomalo patetičan na razini priče, dok na razini slike funkcionira kao strukturalna varijacija probrane plejade vizualnih stilema. (Višnja Vukašinović, Zapis)


   IVAN MARTINAC Svestrani umjetnik i intelektualac s naslovom 'majstora eksperimentalnog filma' za života je objavio desetak knjiga poezije, snimio pedesetak kratkih filmova i jedan cjelovečernji film, a svojom stvaralačkom energijom i britkim mislima nadahnjivao i na bavljenje filmom poticao generacije splitskih kreativaca okupljenih oko Kinokluba Split.
   Martinac se rodio u Splitu 1938. godine. Filmove, prema vlastitim scenarijima, počeo je snimati za studija arhitekture u Beogradu, a potom u Kinoklubu Split i u produkciji profesionalnih filmskih kuća. Već prvi radovi, među kojima se izdvaja trilogija 'Suncokreti' ('Preludij', 'Trakavica i Avantira', 'Moja gospođa', 1960) i 'Rondo' (1962) najavljivali su autora underground poetike, kontemplativna stila i stroge forme, a te su osobine odlikovale filmove realizirane u njegovu 'matičnom' kinoklubu Split te u profesionalnoj produkciji.
   Najistaknutija Martinčeva ostvarenja ('Monolog o Splitu', 'Amargedon ili kraj', 1964., 'Mrtvi dan', 1965., 'Fokus', 1967., 'Sve ili ništa', 1968.) pomno su montažno ritmizirane poetske refleksije o životu i smrti, prostoru i vremenu, a istodobno strukturalna traganja za 'čistim filmom', koja nastavlja i u cjelovečernjem djelu, 'filmu stanja' 'Kuća na pijesku' (1985).
   Zaljubljen u film, osobito u djelo Bressona i Dreyera, uspoređivan s Antonionijem i drugim evropskim modernistima, hvaljen i nagrađivan, ali katkada nedovoljno shvaćen u vlastitoj zemlji, iznimno cijenjen u inozemstvu, Martinac je svome Splitu, kojemu je bio najvjerniji portretist, i hrvatskome filmu, gdje ga je pratio glas osebujnoga filmskoga genija i mislioca, ostavio opus neprocjenjive umjetničke vrijednosti. Ivan Martinac preminuo je 6.9.2005., u 67 godini života.

 

UTORAK / 09.07.

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

KINOTEKA NA BAČVICAMA: TRČI LOLA TRČI

Lola rennt / Run Lola Run, 1998.
21:30 sati



Lola rennt / Run Lola Run, 1998. Tom Tykwer, 80 min. / uz potporu Goethe Instituta
Scenarij:
Tom Tykwer
Uloge: Franka Potente, Moritz Bleibtreu, Herbert Knaup, Nina Petri, Joachim Król
   Lola dobije telefonski poziv od svojeg mladića Mannija koji je slučajno ostavio torbu sa 100 000 njemačkih maraka na metro-stranici, da bi je zatim ukrao beskućnik. Manni mora dostaviti novac svojem šefu, narkodileru. Ako ne ispuni rečeno, najvjerojatnije će ga ubiti. Njegov očajnički plan da se izbavi iz očajničke situacije je da opljačka banku. Lolin je plan da nekako, bilo kako, od bogatog oca bankara nabavi novac u dvadeset minuta i spasi Mannija; a da bi to postigla mora trčati. Lolino trčanje kroz berlinske ulice gledamo u tri različite, podjednako vizualne impresivne filmske verzije, svaki put s drugačijim ishodom kao posljedicom nijansiranih sitnih slučajnosti.
   „Trči Lola trči“ prikazivao se na Venecijanskom filmskom festivalu. Dobitnik je Grand Prixa Belgijskoga društva filmskih kritičara, Nagrade publike na Sundance Film Festivalu, najbolji je film na Seattle International Film Festivalu, te osvajač sedam nagrada na Njemačkim filmskim nagradama. Bio je njemački kandidat zaOscara.
  „ Lola trči“ neomodernistički je konceptualni pop-film, spoj tzv. visokog modernizma i popularne kulture u kojemu su izmiješane različite tehnike i mediji: 35-milimetarska film. vrpca, video, animacija, zamrznuta slika, kolor i crno-bijela tehnika, tehnoglazbeni brojevi. Tako se stvara i snažna (intermedijalna) sugestija filma kao kompjutorske igrice odnosno cjelovečernjega glazbenog spota. Nastavljajući se na tradiciju filmova izrazito naglašene narativne koncepcije, najizravnije na relativističku multiperspektivnost (npr. Rašomona), Tykwerov film, za razliku od Kurosawina, ne nudi istu priču različito ispričanu iz perspektive različitih likova, nego su različite inačice iste priče posljedica autorova »objektivna« odabira, motiviranog i prianjanjem uz teoriju kaosa (Lolini pokušaji da spasi Mannija ovise o sitnim slučajnostima koje su u svakoj inačici priče drugačije postavljene). Romantičarski motiv (međusobno odanih) ljubavnika u opasnosti i senzacijska vizualna strategija stalni su elementi Tykwerove poetike. (D. Radić, HFL)
   Film je pomalo čudan, no čini se da je baš zbog svoje neobičnosti i pametno osmišljenog tijeka radnje naišao na brojne pozitivne kritike. (Slavica Kotarac, ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0130827/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SRIJEDA / 10.07.

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 11.07.

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 12.07.

POTPUNI STRANCI

Perfetti sconosciuti, 2016.
20:15 sati



Perfetti sconosciuti, 2016. Paolo Genovese, 97 m. IT
Scenarij:
Paolo Genovese, Rolando Ravello, Paolo Costella, Filippo Bologna, Paola Mammini
Uloge: Giuseppe Battiston, Anna Foglietta, Marco Giallini, Edoardo Leo, Valerio Mastandrea, Alba Rohrwacher, Kasia Smutniak
   Talijanska komična drama o zajedničkoj večeri sedam dugogodišnjih prijatelja. Pomalo zaigrani i uz čašicu vina odlučuju staviti svoje mobitele na stol te pročitati svaku poruku na glas, javiti se na svaki poziv i uključiti zvučnik, pročitati svaku poruku. Jer, kako tvrde, nitko od njih nema što skrivati od najboljih prijatelja. Tijekom iduća dva sata, večera se pretvori u koloplet urota, laži i neželjenih otkrića. Bezazlena igra brzo se pretvara u nešto sasvim drugo. Škakljive poruke počinju otkrivati koliko malo zapravo znaju o svojim partnerima i prijateljima.
   Među mnogim nagradama najuspješnijeg talijanskog filma 2016. godine treba istaknuti one s filmskog festivala u Kairu za najbolji scenarij, nagrade David di Donatello za najbolju režiju i scenarij, Nagradu publike na Norveškom filmskom festivalu te nagradu žirija na Tribeca Film Festivalu.
   Najjači adut Genoveseovog filma je scenarij, koji izbjegava klasične boljetice “high concepta”, spretno gradi peripetiju i dramaturški raste. Kako je film krajnje komoran, puno toga počiva na glumcima, koji su dobri - što nije čudo, jer je tu niz glumaca iz talijanske A lige. “Potpuni stranci” po tonu i kulturi podsjećaju pomalo na Woodyja Allena - ali, kultura i mentaliteti u filmu potpuno su talijanski. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt4901306/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 13.07.

ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT

Green Book, 2018.
20:15 sati



OSCAR ZA NAJBOLJI FILM
Green Book, 2018. Peter Farrelly, 130 min. US
Scenarij:
Nick Vallelonga, Brian Hayes Currie, Peter Farrelly (prema razgovorima Nicka Vallelonge sa ocem i Donom Shirleyem)
Uloge: Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Linda Cardellini
   Kada 1962. godine Tony Lip, izbacivač talijansko-američkog podrijetla koji nije završio niti osnovnu školu, dobije posao vozača Dr. Dona Shirleyja, svjetski poznatog pijanista (ujedno i Afroamerikanca), njih dvojica moraju se koristiti „Zelenom knjigom za crnce koji se nalaze na putu kroz američki jug“ kako bi im ona ukazala na nekolicinu mjesta koja se smatraju sigurnima za Afroamerikance. Suočeni s rasizmom i opasnosti, kao i s neočekivanom humanošću i humorom, njih dvojica prisiljeni su za sobom ostaviti vlastite nesuglasice kako bi preživjeli i doživjeli putovanje svojih života.
   Film „Zelena knjiga: Vodič za život“ jedan je od najhvaljenijih filmova godine, pobjednik filmskog festivala u Torontu i dobitnik mnogobrojnih priznanja (46 nagrada širom svijeta) uključujući i 5 nominacija za nagradu Zlatni globus i 5 nominacija za Oscara (potvrdio tri - najbolji film, najbolja sporedna muška uloga i najbolji izvorni scenarij).
   "Zelena knjiga” je pak rijetki samostalni film Petera Farrellyja, dosad ga znamo po poprilično vulgarnim, ali nevjerojatno popularnim komedijama koje je režirao s bratom Bobbyjem (Glup i gluplji, Svi su ludi za Mary), no ovaj se put odlučio za nešto delikatnije, odnos afroameričkog klasičnog glazbenika i njegova bijelog šofera... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Najveći broj zamjerki filmu uputili su oni koji su prigovarali kako je riječ o još jednom bjelačkom filmu o rasizmu u kojemu crni lik služi tek kao instrument koji će oplemeniti bijelog protagonista, no to nije jedini aspekt koji valja uzeti u obzir. Riječ je prvenstveno o priči o prijateljstvu ispričane na topli i mrvicu presladak način, ali ipak vješto i vrijedno pohvala na svim razinama, pogotovo uzmemo li u obzir dosadašnji rad njegovog redatelja. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Na žanrovskom planu „Green Book“ stapa drugarsku komediju zasnovanu na suprotnostima (rasnim, klasnim, a najviše karakternim) sa ozbiljnom dramom o rasnim tenzijama i diskriminaciji u formi lijepo uslikanog i glatko tekućeg filma ceste. Očitih viškova u smislu pretjeranih objašnjenja nema, gluma je izvrsna sa dosta kemije između centralnog dvojca, režija glatka i nenametljiva, što uz atraktivnu fotografiju i precizno odmjerenu montažu dosta pomaže da se ni u jednom trenutku ne osjeti težina trajanja od preko dva sata... (Marko Stojiljković)

https://www.imdb.com/title/tt6966692/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 16.07.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: POSLJEDNJI TANGO U PARIZU

Ultimo tango a Parigi / Last Tango in Paris, 1972.
21:30 sati



SJEĆANJE NA BERNARDA BERTOLUCCIJA
Ultimo tango a Parigi / Last Tango in Paris, 1972. 129 min.
Scenarij:
Bernardo Bertolucci, Franco Arcalli i Agnès Varda (dijalozi)
Uloge: Marlon Brando, Maria Schneider, Jean-Pierre Leaud
  Dvadesetogodišnja Francuskinja Jeanne je iz ugledne građanske obitelji i u potrazi je za stanom. Za dva tjedna se udaje za mladog filmskog redatelja Toma. On o njoj snima film i zbog toga je sa svojom filmskom ekipom slijedi gotovo na svakom njenom koraku.Jeanne ode pogledati jedan veliki prazni stan i u njemu zatekne Paula. Ne predstave se jedan drugom, samo progovore nekoliko riječi i nakon toga se bace jedan na drugoga i započnu divlji spolni odnos, što Paulu predstavlja bijeg od mučne stvarnosti. Dogovore ponovni susret, pod uvjetom da nikad jedno drugome ne kažu ime.
   Talijansko-francuska egzistencijalna erotska drama iz 1972. o američkom udovcu koji se upušta u seksualnu vezu s mladom Parižankom, koja bi se uskoro trebala udati. Scenarij su napisali Bernardo Bertolucci, Franco Arcalli i Agnes Varda, a Robert Alley pretvorio ga je u roman. Agnes Varda je zadnje scene temeljila na smrti Jima Morrisona u Parizu.
   „Posljednji tango u Parizu“ nazvan je još i posljednjom pornografskom bajkom, ali seks je u ovoj priči tek oruđe samodestrukcije u rukama dva glavna junaka koji pokušavaju pobjeći od sebe i sveopćeg besmisla kroz konstantno stapanje koje nikako nije ono stapanje dušom u kom se brišu vlastite granice, već takvo da je u njemu važno tek izgubiti se za trenutak, dok duša zveči kao prazna školjka.
   „Posljednji tango“ meni je svakako bio i jeste mnogo više od filma, čak mnogo više i od izvrsnog filmskog postignuća. Na izvjestan način, nekolicini sretnika, Tango je putokaz. Nakon njega, stigla sam i do “Mjeseca”, i do “Konformiste”, ali, i više od toga – stigla sam, nekako kao slučajno, i do Bunuela i svega onoga što me je kasnije na jednom dubljem nivou odredilo.  Dio sebe, koji sam, intimno i za osobnu upotrebu, utkala u Tango i Branda – onakvog kakvog sam ga u Tangu obožavala – upravo je onaj koji mi, godinama kasnije, dozvoljava da mu se na isti, a drugačiji način radujem, pa da i ove posljednje redove u njegovo ime danas ispišem sa jednakim žarom sa kakvim sam ga i prvih deset puta odgledala. I da usput nazdravim. Brandovski. (Dijana Knežević, www.pulse.rs)
   Što je to umjetničko, osim vješto osmišljenog scenarija?Fotografija filma. To je ono što me ostavilo bez daha. Prizore otvaraju i zatvaraju vrata soba i prozora, ujedno puštajući jače ili slabije svjetlost, pa tako kontroliraju i zadiranje drugih u privatnost "njih dvoje". U njihovu priču. Kontrasti na tim "fotografijama"; sjene koje bacaju "krivnju" čas na jednog lika, čas na drugog. Pravilni geometrijski oblici, mostovi, stupovi i slično, koji otvaraju i zatvaraju kadrove ili slažu okvire, u koje, naravno, drugi ne ulaze. Opet, naglašavajući privatnost. Igre zrcalima, čijom se refleksijom stavlja naglasak čas na jedan, čas na drugi karakter. Jer bit ovog djela je u tome da propitkujemo naše sudbine. Naše živote. Jesmo li zadovoljni? Je li tango koji plešemo strastven i samo naš ili pak je tek puko glumatanje za javnost, potreba da budemo ocijenjeni bolje od onog para pored nas (kao na njihovom posljednjem plesu)? Ne zaboravite, mi smo ti koji upravljamo našim životima. Želite li strastveno plesati, prepustite se. A selo pustite - neka priča. (Andreja Rambrot, http://www.moj-film.hr)    

   Jedan od najutjecajnijih i najkontroverznijih filmova prošlog stoljeća izazvao je šok javnosti te mnoge kritike već pri premijeri, naročito zbog sirovog prikaza seksualnog nasilja i emotivne manipulacije. U Italiji je zabranjen zbog scene analnog seksa. Očito, tadašnje političko stanje u Italiji nije podržavalo liberalne poglede redatelja Bernarda Bertoluccija. Isti je zbog filma završio i na sudu, uz optužnicu da snima ilegalnu pornografiju (čak i kada je optužnica bila odbačena, Bertolucci je na pet godina bio lišen svih građanskih prava). Išlo se toliko daleko da se u nekim zemljama filmsku rolu spaljivalo! U mnogim je zemljama zabranjivan, djelomično cenzuriran, i čini se da se danas, u moru eksplicitnosti, smisao cenzure ovog filmskog dragulja potpuno gubi. No, to bi trebalo još jednom provjeriti.
https://www.imdb.com/title/tt0070849/?ref_=fn_al_tt_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

 

UTORAK / 23.07.

KINOTEKA NA BAČVICAMA; MILLEROVO RASKRŠĆE

Miller's Crossing,1990.
21:30 sati



Miller's Crossing, 1990. Ethan & Joel Coen, 115 min. US
Scenarij:
Ethan & Joel Coen
Uloge: Gabriel Byrne, Marcia Gay Harden, John Turturro, Jon Polito, J.E. Freeman, Albert Finney
   Tom Regan, savjetnik krimi bosa prohibicijske ere, pokušava održati mir između zaraćenih strana, ali je uhvaćen u podijeljenoj lojalnosti.
Klasični film o mafiji tridesetih godina, sa snažnim scenarijem i dobro razrađenim likovima, uz male doze specifičnog Coenovskog humora.
   Prije „Raskrižja“ Coenovi su snimili dva filma, „Blood Simple“ i „Raising Arizona“. Jedan je dao homage noiru, drugi screwball komediji, i uvijek sam ih sagledavala zajedno, kao početničku triologiju. U „Milerovom raskrižju“ je kombinacija ta dva utjecaja – korumpiranih, ciničnih karaktera, fatalizmu sklonih u izobilju, i daška komičnog, koji kasnije razvijaju u svoj zaštitni znak (The Big Lebowski). Druga zajednička nota vezana je za sveukupni dojam, jer su sva tri ostvarenja kao diplomski filmovi, još uvijek pod utjecajem onog naučenog iz knjiga, ili onog najomiljenijeg odgledanog u kinu. „Miller’s Crossing“ je gangsterski film, prestiliziran i presvjestan sebe, obojen konstantnim dramaturškim obrtima i nadgradnjama. Bolji od prethodna dva možda najviše zahvaljujući glumcima. Poanta je zapravo da je ovo film koji priznaje svoje limite i površnost, jer time ultimativno odaje počast onome čemu želi. Dragocjen je i jer dolazi nakon sušnih osamdesetih za američki umjetnički film, i uz filmove Jarmuscha i Tarantina začetnik je nove ere. (JĐ, www.fak.hr)
https://www.imdb.com/title/tt0100150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

UTORAK / 30.07.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: NEBO NAD BERLINOM

Der Himmel über Berlin, 1987.
21:30 sati



Der Himmel über Berlin, 1987. Wim Wenders, 130 min. / uz potporu Goethe Instituta
Scenarij
: Wim Wenders, Peter Handke
Uloge: Bruno Ganz, Solveig Dommartin, Otto Sander, Curt Bois, Peter Falk, Beatrice Mankowski, Lajos Kovacs, Laurent Petitgand
Glazba: Jürgen Knieper, Laurent Petitgand, Nick Cave & the Bad Seeds, Laurie Anderson, Crime & the City Solution, Tuxedomoon
   Berlin je ispunjen anđelima koji slušaju misli smrtnikai pokušavaju ih utješiti. Jedan od njih, Damiel, poželi postati čovjek nakon što se zaljubio u prelijepu Marion, umjetnicu na trapezu...
   Kultno Wendersovo ostvarenje, nagrađivano na mnogim festivalima. Između ostalih, na festivalu u Cannesu 1987. godine Wenders je nagrađen kao najbolji redatelj.
   Središnja je tema filma iskupljenje kroz osjećanje i prihvaćanje fizičkog i materijalnog. Anđeoska se vizija opetovano eksplicitno ili posredno izjednačuje s filmom, paratekstualno u posveti „bivšim anđelima“ Truffautu, Ozuu i Tarkovskom, metaforički u imenu Cirkusa Alekan u kojemu Marion „leti“ umjetnim krilima, fabularno kroz lik glumca Petera Falka kao još jednoga nekadašnjeg anđela, te zadaćom anđela da strukturiraju i interpretiraju pojavnost bilježenjem i prenošenjem koje ne može promijeniti zbilju, ali može pružiti utjehu. Iznimno pokretna kamera Hentija Alekana, već od uvodne sekvence panorame Berlina, prikazuje likove i grad kako ih vidi promatrač koji nije sputan ograničenjima vremena i prostora, koji ima uvid u „bit“ stvari, ali ne sudjeluje u zbivanjima. Složene aluzivne i intertekstualne veze koje film uspostavlja oblikovnim postupcima – npr. uporaba kolor i crno-bijele fotografije upućuje na „Pitanje života i smrti“ i „Nostalgiju“, snimci biblioteke na „Sve pamćenje“ svijeta A. Resnaisa (1956), prikaz Berlina na „Simfoniju velegrada“, pojavljivanje Damiela u Marioninu snu na ulogu Bruna Ganza u „Markizi O“, mizanscenska rješenja koja likove i okolinu postavljaju u krhko ravnovjesje na Ozuovu poetiku, Alekanova snimateljska poetika na njegov rad u „Ljepotici i zvijeri“ – na fabularnoj se razini odabirom gradske biblioteke za anđeosku »centralu« i likom vječnog pripovjedača Homera izravno povezuju s ulogom jezika u pamćenju. Izrazito stilizirani dijalozi poetizacijom svakodnevne verbalne komunikacije iskupljuju riječi i metafore, kao što poetska vizija kamere simboličkim tumačenjem prikazanoga iskupljuje banalnost i efemernost postojanja. (T. Brlek/HFL)
   „Nebo nad Berlinom“ je veoma daleko od plitke romantične pričice o susretu anđela i smrtnice koju dobijemo u samom sinopsisu. U pitanju je film o promatranju, o sposobnosti boljeg razumijevanja i sagledavanja svijeta gledajući i slušajući sve što se dešava oko nas. (Arman Fatić, www.ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0093191/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

UTORAK / 06.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: TAKSIST

Taxi Driver, 1976.
21:30 sati



Taxi Driver, 1976. Martin Scorsese, 114 min.
Scenarij:
Paul Schrader
Uloge: Robert De Niro, Jodie Foster, Cybill Shepherd, Harvey Keitel, Peter Boyle, Leonard Harris, Albert Brooks
   New York, Grad koji nikad ne spava, Big Apple, najevropskiji američki grad, Glavni grad svijeta itd. . Svakako jedno od najzanimljivijih i najintrigantnijih urbanih lokacija i magično mjesto filmske kulture koje nam je podarilo tolike velikane i nezaboravne lokacije. Pradavne 1976., rođeni Njujorčanin Martin Scorsese snimio je veliki film koji nam je na vrlo osebujan, pomalo sirov, a definitivno nezaboravan način, s velikom predanošću, ali i frustracijom, približio grad koji jednostavno odiše nekom kultnom i specifičnom atmosferom.
   Travis Bickle je osamljeni i depresivni 26-godišnjak; u svojim kasnijim akcijama pokazuje da vjerojatno ima i nekih ozbiljnijih psihičkih problema (moguće je da ima PTSP budući da je služio kao marinac u Vijetnamu). U New Yorku se zapošljava kao taksist i radi prekovremeno budući da pati i od nesanice. Slobodno vrijeme provodi u pornografskim kinima ili lutajući gradom. Prostitutke, lopovi i narkomani koje susreće u siromašnim gradskim četvrtima u njemu izazivaju odvratnost i želju "za čišćenjem prljavštine ulica".
   Jedno od ključnih djela američkog filma 1970–ih, „Taksist“ je likovno-scenografski te dramaturški čvrsto lociran u New York, pa je kritika govorila o vrhunskom djelu »realistične« tendencije razdoblja. Film se odlikuje dojmljivom fotografijom i glazbom te preciznom modernističkom režijom, više usmjerenom na prikaz psihološke rastrzanosti junaka nego na neklasično izlaganje događaja te lišenom romantizacije nasilnoga gubitništva kriminalaca, a s iznimno dojmljivim vrhuncem u sceni krvave pucnjave kojom Bickle postaje svojevrstan američki junak. Scenarij Paula Schradera, nadahnut stvarnim pokušajem umorstva guvernera Alabame, također oslonjen i na Bressonova „Džepara“, Sartreovu „Mučninu“ i „Zapise iz podzemlja“ F. M. Dostojevskoga, razrađen je u potresan prikaz junakove neurotične postvijetnamske egzistencije, u interpretacijama uglavnom smještane u kontekst propasti kontrakulturnih pokreta iz 1960-ih te krize identiteta američkih muškarca. Komercijalno prilično uspješan, film je popraćen uglavnom pozitivnim kritikama, unatoč zamjerkama izrazitoj nasilnosti, utjecajima novoga vala te (osobito od strane marksističkih kritičara) ograničavanju velikih društvenih problema na perspektivu pojedinca. Nominiran za četiri Oscara (i za najbolji film), u Cannesu je osvojio Zlatnu palmu, označivši definitivnu redateljevu afirmaciju u svjetskim razmjerima. (HFL)
   „Taksist“ je jedan od rijetkih filmova za vrijeme kojeg imamo osjećaj kako se omotao oko nas, povukao nas u svoj svijet te svakom scenom i svakom izgovorenom rečenicom omogućio potpuno uživljavanje. Film koji je primijenio estetiku ružnog i prljavog na instituciju poput New Yorka i svojim hrabrim, beskompromisnim pristupom, kao i suptilnim prikazom razornih posljedica ratnog sukoba na psihu običnih ljudi (koja će do kraja biti razrađena u još jednoj De Nirovoj bravuri, „The Deer Hunteru“), istovremeno zapanjio i oduševio. Iako je Scorsesejevo djelo izgubilo od Stalloneovog „Rockyja“ u utrci za Oscarima, iako su De Niro i Jodie Foster također ostali praznih ruku, kod publike i kritičara ono će biti jedan od favorita 70-ih. Oni koji su navikli na nešto agresivnijeg i vulgarnijeg Scorsese će vjerojatno biti pomalo iznenađeni umjerenošću tempa, no rijetki u „Taksistu“ neće uživati. (Matej Lovrić, www.fak.hr)
https://www.fak.hr/recenzije/lovricevi-evergreeni/taxi-driver/
   „Taksist“, nošen na ramenima nikad boljeg Roberta De Nira, divne Cybill Shepard i vrlo mlade ali iznenađujuće odlične Jodie Foster, označava prekretnicu u mome životu kad je u pitanju moje filmsko obrazovanje i stav prema filmovima. Zahvaljujući prekrasnom scenariju Paula Schradera, koji je iskoristio osjećaje otuđenja i samoće iz svog osobnog iskustva kako bi proizveo jedinstveno dirljivu priču smještenu u postvijetnamski period oporavljanja od traume u američkoj kulturi, Scorsesejev film uspijeva pokazati ono najbolje što filmovi mogu ponuditi. „Taksist“ je razlog zbog kojeg volimo filmove. „Taksist“ je razlog zbog kojeg filmovi postoje. (Sven Mikulec, www.fak.hr)
http://www.fak.hr/cinephilia-beyond/zasto-je-taksist-martina-scorseseja-bio-prekretnica-u-nacinu-na-koji-dozivljavamo-filmove/
https://www.imdb.com/title/tt0075314/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SUBOTA / 17.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: WOODSTOCK

Woodstock, 1969/1970.
21:00 sati



50 GODINA MIRA, LJUBAVI I GLAZBE
Woodstock, 1969/1970. Michael Wadleigh, 184 min. US

   PROLOG Dvojica mladih investitora iz New Yorka, John Roberts i  Joel Rosenman, objavili su oglas u New York Timesu i The Wall Street Journalu u kojem je pisalo: „Dvojica mladih ljudi s bezgraničnim kapitalom traže interesantne i legalne mogućnosti za ulaganje i poslovne ponude” (Box B-331). Oglas je primjetio rock promotor Michael Lang koji je tek organizirao svoj prvi festival u Miamiju, i njegov partner Artie Kornfeld. Investitorima su ponudili ideju otvaranja glazbenog studija u gradiću Woodstock s najmodernijom tehnikom i organiziranjem rock festivala, u svrhu promocije studija. Roberts i Rosenman nisu bili oduševljeni idejom o glazbenom studiju, ali organizacija rock festivala učinila im se zanimljivom idejom. Ostalo je povijest!

   FILM Dokumentarni film „Woodstock“, u režiji Michaela Wadleigha i montažera Thelme Schoonmaker i Martin Scorsesea (napustio je projekt prije dovršenja filma), objavljen je 1970., osvajajući Oscara kao najbolji dokumentarni film. Artie Kornfeld (jedan od organizatora festivala) došao je kod izvršnog direktora Warner Brosa, Freda Weintrauboma, tražeći novac za film, jer se festival pokazao financijskom katastrofom. Prije toga je odbijen na mnogim adresama, i protivno mišljenju ostalih čelnika Warnera, Weintraubom je stavio svoj posao na kocku i odlučio financirati Kornfelda sa 100.000. Sve detalje o montaži i stvaranju filma, te brojnim problemima, opisao je Peter Baskind u knjizi „Easy Riders, Raging Bulls: How the Sex-Drugs-and Rock 'N Roll Generation Saved Hollywood“ tvrdeći kako je Woodstock pomogao spasiti Warner koji je u tim trenucima vrlo loše kotirao. Te godine je film „Woodstock: Three Days of Peace, Love and Music“ zaradio preko 100 milijuna dolara!!!! (bio je 6. po gledanosti: iza „Ljubavne priče“, „Aerodroma“, „M.A.S.H.-a“, „Pattona“ i „Mačaka iz visokog društva“...). Wadleigh je napokon imao početni kapital, ali nije imao za platiti sve koji su stvarali film i koji ga moraju dovršiti – trebalo je montirati preko 120 sati snimljenog materijala. Ponudio je riskantan ugovor: ukoliko cijeli projekt uspije, dobit ćete duple plaće, a ako ne... Wadleigh je nastojao napraviti film sa što više utjecaja hippie ideologije, cijelo vrijeme slušajući što govore i kako promatraju svijet (i društvo) oko sebe. Danas se film smatra Američkim kulturnim dobrom, a 1994. objavljen je „Woodstock: Director's Cut“ koji je proširen sa nastupom Janis Joplin te dodatnim izvedbama Jefferson Airplane, Creedence Clearwater Revival, Johnny Winterom i Jimi Hendrixom.

   Bili smo odavno spremni za nastup. Ali, čekali smo i čekali... i konačno dočekali, a ispred nas pola milijuna ljudi spava na otvorenom. Bio je to nadrealni prizor poput neke Danteove slike: samo tijela iz pakla, isprepletena i pospana, prekrivena blatom. I onda trenutak koji neću zaboraviti dok god živim: četvrt milje daleko u mraku, na drugoj strani travnjaka, neki je tip svijetlio upaljačem. I kroz noć sam čuo: „Ne brini John. Mi smo s tobom.“ (John Fogerty, Creedence Clearwater Revival / nastupili su malo iza ponoći 16.8., a svoj nastup završili u 1.30, 17.8.)
   Bilo je mokro i vrlo hladno, ali bili su tako sretni u blatu; svi drogirani, naravno, ali svi su uživali, bili veseli. Podsjećali su me na bivole koje viđate u Indiji, duboko u blato zagnjureni. (Ravi Shankar)
   Bez obzira na njihovu osobnost, odjeću i ideje, bili su najpristojnija, najrazboritija i najposlušnija skupina djece s kojima sam bio u kontaktu tijekom svoje 24-godišnje  policijske karijere. (Lou Yank, šef policije u Monticellu, New York)
   U kolektivnoj avanturi Woodstocka vidio sam nešto što i danas vrijedi. Vidio sam Woodstock u padu Berlinskog zida, vidio Woodstock u puštanju Nelsona Mandele na slobodu nakon 27 godina zatvora, vidio Woodstock na dočeku novog milenija, vidim Woodstock svakog dana. (Carlos Santana)
   Crni čovjek u Bijeloj kući. Pokret zelenih za zdraviji, održivi život. Sve se to rodilo tada. (Michael Lang)
   Tijekom svih ovih godina Woodstock se slavi i romantizira. Postao je događaj koji simbolizira Utopiju. To je posljednja stranica naše kolektivne memorije o dobu nevinosti. A onda se sve pokvarilo i nikad više neće biti kao što je bilo. (Ang Lee)
   Woodstock nije bio samo koncert, niti samo mjesto prekomjernog konzumiranja narkotika, pića i bezbrižnog seksa. Naravno, sve se to događalo, ali bili su to samo fragmenti puno veće slike. Woodstock je bio pokret koji je rođen isključivo iz ludog idealizma šezdesetih. Cijeli se svijet mijenjao, a Woodstock je jedan od najvećih, trajnih simbola tih društvenih previranja. (Ryan Bray, Consequence of Sound)

   TESTAMENT JEDNOG VREMENA Možemo ga zvati skupom pomalo umornih heroja te definitivnim krajem hippie ideologije, ali Woodstock je sasvim sigurno puno više od toga: kulturološki i društveni fenomen. Brojni kulturnjaci, sociolozi, muzikolozi i analitičari društveno-političkih fenomena dan danas ispisuju kartice i kartice teksta pokušavajući odgonetnuti što se zaista dogodilo na Woodstocku. A odgovor je zaista vrlo jednostavan: dogodila se kulminacija zanosa i protesta cijele jedne generacije. Premda nije bio prvi festival na otvorenom, postao je događaj koji je definirao desetljeće. Postao je sinonim za “dobre 60-e”, dok je Altamont, održan samo četiri mjeseca kasnije, postao sinonim za tamnu stranu desetljeća i kraj svega što je bilo puno nade i optimizma u hippie revoluciji.
   Na samom izmaku "ludih" šezdesetih više ništa nije bilo kao prije. Završavala je još jedna glazbena revolucija obilježena Beatlesima, Stonesima, Whoovcima, Dylanom, Hendrixom, Doorsima i drugim velikanima rock'n'rolla. U sedamdesete se ušlo bez Briana, Jimija, Janis, Jima i Duannea, te ostavilo nasljeđe ljetnih rock događanja koji se (s iznimkom Live Aida sredinom osamdesetih) više nikad nisu ponovili. Nakon ovih festivala ništa više nije bilo isto, ne samo u glazbi nego u cijeloj pop kulturi: sveti trolist velikih rock festivala započet je Montereyom (16.-18.6. 1967.), nastavljen Woodstockom (15.-17.8. 1969.) te završen Wightom (26.-30.8. 1970.). Wight, premda održan u sedamdesetima po svemu pripada šezdesetima.
  Festivalski trojac trajno je obilježio vrijeme "mira, muzike i ljubavi", hippijevske ideologije, iskustva s narkoticima i otkrivanja Indije, studentskih demonstracija, političkih atentata, političkih prevrata, buđenja američkog obojenog stanovništva, protesta protiv Vijetnamskog rata, ruskih tenkova u Čehoslovačkoj i protestnih samospaljivanja (Jan Palach), čovjeka na Mjesecu, ponižavanje Najvećeg (Muhammad Ali / Cassius Clay) zbog odbijanja odlaska u Vijetnam. Iako su oči svijeta bile uprte u Velikog brata, i Evropa je odgovorila: demonstrira se širom Starog kontinenta pod parolom "budimo realni, tražimo nemoguće!" (Rudi Dutschke).
   Ipak, problemi koje u tom trenutku ima Evropa sasvim su drugačiji od Amerike kojoj iz dana u dan stiže sve brojnija količina lijesova iz Vijetnama i novi pozivi za regrutaciju. Anti-ratni mitinzi potresaju Ameriku, na sveučilištu Berkeley Abbie Hoffman i Jerry Rubin radikaliziraju studentske zahtjeve, a udruživši se s hippijima u Chicagu u kolovozu 1968. nova američka ljevica organizira spektakularni "festival života", u istom trenutku dok Demokratska stranka u gradu ima svoju konvenciju koju protivnici nazivaju "festivalom smrti".
   A onda se dogodio Woodstock, trodnevni "Art & Music Fair", posljednje zajedničko okupljanje radikala i hippija. Osviještena Amerika, u očekivanju da svijet može i treba biti bolje mjesto, hodočasti u slavu glazbe i mira. Premda nitko nije na to računao, Woodstock postaje vrhunac (ili kraj?) "flower power" ideologije - vodite ljubav, a ne rat!
   Woodstock je za većinu bio riskantna investicija. Nastao iz ideje šačice entuzijasta, višestruko je prerastao planirane okvire, uključujući vrijeme, spisak izvođača, broj posjetitelja, klimatske uvjete, pa i samo mjesto događanja. Prema početnoj zamisli trebao se održati u mjestu Wallkill, u državi New York, a gradić Woodstock bio je najbliže odredište, koje je trebalo poslužiti samo kao orijentir. Woodstock je bio naselje s dugom umjetničkom tradicijom, mjesto koje je koncem 19. stoljeća začeto kao umjetnička kolonija. Upravo iz tog razloga je festival zadržao to ime, čak i kada je premješten. Pravo mjesto održavanja bio je White Lake kod Bethela, u državi New York, na farmi Maxa Yasgura.
   Max Yasgur imao je tada 49 godina i nikada nije požalio što je iznajmio teren za koncert. Susjedi su mu čak i prijetili, te protestirali plakatima: "Zaustavite Maxov hippijevski festival!" Yasgur je, međutim, ustrajao. Nije se pokolebao niti kad je masa srušila ogradu i kad je postalo jasno da će posjetitelji - svojom brojnošću, ne divljanjem - uništiti taj dio imanja. Konačno, kad je vidio da njegovi susjedi, oni koji su toliko mrzili hippije da su njemu prijetili smrću preko telefona, mladima s koncerta počeli prodavati vodu, sredovječni republikanac je poludio. Grubom šakom poljoprivrednika udario je svom snagom o stol i povikao: "Kako itko može tražiti novac za vodu?!" Potom je svojoj djeci zapovjedio da pokupe sve prazne boce iz njegove punionice mlijeka, sve do zadnje, da ih operu, napune vodom i stanu dijeliti ljudima na koncertu. Besplatno. Kao i mlijeko, mliječne proizvode, sve što je imao. Potpuno je vjerovao u slobodu izražavanja i govorio je: "Ako želimo zatvoriti generacijski jaz, mi stariji moramo učiniti puno više nego što činimo." Trećeg dana festivala, prije nastupa Joea Cockera, organizatori su Maxa Yasgura, iz zahvalnosti, zamolili da se popne na binu i obrati masi od 500.000 ljudi.
   Rasni sukobi u zemlji i stradavanje mladih u prašumama na drugom kraju svijeta, ispunili su američku mladost gorčinom i posve je okrenuli protiv državne vlasti i njezinih postupaka. Nezadovoljstvo stvarnošću rezultiralo je izgradnjom njezine alternative koja je bila plod uvjerenja mladih da pravu istinu o sebi, svojoj biti i svijetu tek trebaju pronaći. Woodstock je posljednji u nizu velikih festivala gdje je spojeno nespojivo: antiratni aktivisti i vijetnamski veterani, homoseksualci i vođe antigay lobija, crni militanti i bijeli rednecksi, borci za legalizaciju droga i borci za zabranu droga, promotori antiameričke i pristalice vladine politike.
   Kolektivni izlet na farmu Maxa Yasgura pretočio se u neočekivani događaj cijele jedne generacije: od očekivanih 200-tinjak tisuća posjetitelja (186.000 karata otišlo u pretprodaji – cijena za tri dana bila je $18!) brojka je narasla do nevjerojatnih 450-500 tisuća, dok je još dvaput toliko ostalo na zakrčenim prilaznim putovima - 50 kilometara u krugu promet je bio paraliziran. Tadašnji njujorški guverner Nelson Rockefeller, iz straha od moguće katastrofe, zaprijetio je slanjem vojnika Nacionalne garde kako bi prekinuli festival kada je vidio kolika se masa uputila na festival. Srećom, nije bilo potrebe.
   Mnoštvo ujedinjenih školaraca, hippija, buntovnika bez razloga i rokera, nije ni slutilo da tih ljetnih dana sudjeluju u nečemu što će ući u kolektivno sjećanje kao najveći trenutak rock 'n' roll povijesti, kao najveće hodočašće rock glazbe do dana današnjeg. Sudionici su se, barem u jednom trenutku svog života, osjetili snažnima i važnima, i ako je netko samo jednom bio na jednom od takvih događaja, i sam je „plemenski iniciran“. Događaj je postao – i ostao - neizbrisiva memorija u umu svakog sudionika. Okupljena masa i neočekivana sinergija s izvođačima obuhvaćala je sve što je kontrakultura predstavljala. Dugo nakon što su naizgled površni aspekti samog događaja izblijedjeli, mnogi posjetitelji otkrili su širinu - uključujući svoje domove, srednju školu i fakultetske kampuse - i vlastiti život, različitiji od svega što su ikada prije imali. Negdje usput, ti ljudi su postali kontrakultura.
   Organizator, 25-godišnji Michael Lang, možda je i mislio nešto zaraditi, no vidjevši koliko ljudi pristiže - i kakve se sve poteškoće mogu proizvesti - proglašava festival besplatnim. Gotovo pola milijuna mladih bilo je prepušteno sebi samima, ali su pritom naučili značenje riječi "podijeliti, pomoći, poštivati, surađivati“.
   Prvi izvođač, Ritchie Havens, morao se  spustiti helikopterom na binu zbog nevjerojatne gužve koja se stvorila. Na licu mjesta improvizirajući je stvorio jednu od pjesama po kojima će i on i festival ostati upamćeni. Njen naslov bio je "Freedom", i u tom trenutku počela je kružiti energija gdje je od početka bilo jasno da nije presudno što će se i kako svirati. Važne su bile vibracije u koje se slila godinama sakupljana energija. I eksplodirala, da bar na nekoliko dana učini nevažnim i rat u Vijetnamu, i Crne pantere, i cijelu šezdesetosmašku političku i socijalnu problematiku. Richie Havens umro je 2013. i u oporuci je tražio da mu se pepeo prospe iznad festivalskih livada. „Otvorio sam Woodstock iako sam trebao nastupiti peti. Pitao sam se: "Što ja radim ovdje? Ne, ne, ne ja, ne prvi!" Morao sam ići na pozornicu jer nitko drugi nije mogao ići - koncert je kasnio već dva i pol sata. Svi su bili u hotelu sedam milja daleko i nisu mogli stići na vrijeme jer je stražnja cesta bila potpuno blokirana. Bio sam sam na pozornici dva i pol sata prije nego što je došao neki drugi izvođač! Najčudnije je to što sam morao otići vidjeti film kako bih vidio svoj nastup. Sjećam se 'Freedom' i sjećam se 'Motherless Child', ali se nisam mogao sjetiti kako je to bilo strukturirano. I otišao sam u kino i vidio.“
   Woodstock nije bio puki rock festival kakvih je tog ljeta bilo diljem Amerike: tamo se odlazilo i iz uvjerenja i iz protesta. I to u velikom broju. Morala je reagirati i vojska osiguravajući prolaz znatiželjnima, te prijevoz učesnika helikopterima do bine, nužnu medicinsku pomoć, te dodatnu hranu i vodu jer je planirano nestalo već prvog dana. Legendarni kontrakulturni aktivist Wavy Gravy (pravim imenom Hugh Nanton Romney, vođa jedne hippie komune) organizirao je, zajedno s članovima Hog Farm Collective, dostavu hrane helikopterima - donacija okolnih mjesta – i s pozornice se gladnoj, pokisloj i promrzloj publici obratio riječima: „Dobro jutro! Ono što imamo na umu jest doručak u krevetu za četiri stotine tisuća.“ Volontiralo je i 45 liječnika. No, ukupno gledajući, strahu nije bilo mjesta, umjesto oblaka dima eksperimentalnih nuklearnih eksplozija woodstock naciji  je jedino “prijetio” oblak dima marihuane brojnih sudionika, te nešto kiše. U tolikoj gomili bilo je sasvim jasno kako je sigurnost ugrožena. Sportskim rječnikom govoreći, rezultat je bio 4:2 - četiri osobe su umrle (dvije od predoziranja, jedna od puknuća slijepog crijeva, a jednog je usnulog tinejdžera pregazio traktor), ali su tijekom tri dana rođene dvije bebe. Medicinski izvještaji govore i o četiri spontana pobačaja,. Od ostalih incidenata zabilježen je tek sukob Pete Townshenda i lidera studentskog pokreta Abbie Hoffmana.
   Svi su očekivali nasilje, ali naprotiv, sve je prošlo u potpunom redu. Iako su nedostajala neka velika imena, trodnevni festival bio je glazbeni događaj godine, a iz današnje perpektive i glazbeni događaj cijelog 20. stoljeća. Za Dylana (koji je živio pored Woodstocka) postoji nekoliko tumačenja: po jednom je odbio zbog zakazanog termina u Parizu, po drugom zbog ozljede sina tijekom krstarenja, a treći je odbijanje zbog prijezira prema hippijima koji se okupljaju u njegovom dvorištu (svirao je, ali 1994. na 25-godišnjici). Činjenice govore malo drugačije: Dylan, koji nije volio festivale (to nije moja scena), zapravo je letio prema Evropi jer mu je predstojao nastup na drugom Isle of Wight Festivalu koncem kolovoza iste godine. Beatlese više nitko nije mogao okupiti, premda su postojali pregovori: prema nekim izvorima Lennon je nastup uvjetovao pozivanjem Plastic Ono Banda, a prema drugom, sam Richard Nixon intervenirao je da se Lennonu ne odobri viza zbog „ljevičarskih“ istupa, ali i zbog problema s narkoticima prethodne godine, prilikom ulaska u Ameriku. Stonesi su također odsutni: Mick Jagger u Australiji snima „Neda Kellyja“, dok Keith Richards bdije nad svojom djevojkom Anitom Pallenberg koja je tek rodila. Jeff Beck Group su se raspali tjedan prije Woodstocka, a imali su otvoren poziv. Zeppelini su nakon nastupa na Atlanta International Pop Festivalu bili zvijezde – na Woodstocku bi bili tek jedni od mnogih (tako je to objasnio menadžer Zeppelina Peter Grant). Byrdsi su pozvani, ali su odbili komentarom „ne želimo nastupiti na festivalu koji se niti malo ne razlikuje od sličnih ljetnih festivala“. Doorsi / Morrison nisu voljeli stadionske nastupe, a i mislili su da će to biti tek puka repriza Montereya. Simon & Garfunkel odbili su nastup pravdajući se snimanjem novog albuma (Bridge Over Troubled Water), Moody Blues su čak otisnuti na prvom (Wallkill) plakatu kao izvođači, ali su produžili svoje nastupe u Parizu. Frank Zappa & The Mothers of Invention odbili su rečenicom „tamo će biti previše blata“. Free su odbili ponudu. Joni Mitchell je već bila najavljena, ali je njen menadžer otkazao zbog nastupa u Dick Cavett Showu: Joni se odužila festivalu skladajući pjesmu "Woodstock" (proslavili su je svojom izvedbom Crosby, Stills, Nash & Young). Kasnije je pričala kako su joj suze tekle danima dok joj je (tadašnji partner) Graham Nash pričao o festivalu. Procol Harum su pozvani, no nastup se poklopio s krajem njihove turneje, i opravdali su se umorom. Jethro Tull su pozvani, i premda je Jon Anderson predviđao da će to biti veliki događaj, odbio je zbog hippija i (očekivane) neprimjerene golotinje. Iron Butterfly su također bili najavljeni na prvom (Wallkill) plakatu, ali su zapeli u zračnoj luci. Možda je najinteresantnije nenastupanje grupe It's a Beautiful Day: naime, veliki promotor Bill Graham, koji je već „oteo“ Woodstocku grupu Chicago, prepustio je Grateful Dead konkurentima, s jednim uvjetom. S njima mora nastupiti još jedno „njegovo ime“. Vrtio je novčić s Michael Langom oko dva preostala imena o kojima su se sporili – izgubio je It's a Beautiful Day. Drugo ime je bilo Santana (koji je, čekajući nastup, konzumirao meskalin - kako je morao nastupiti ranije, utjecaj narkotika vidljiv je u svakom detalju njegova nastupa. Nakon Woodstocka postaje zvijezda).
   Reporterski gledano festival se odvijao na sljedeći način: 1. dan nastupili su Richie Havens, Country Joe McDonald, John Sebastian, Swami Satchadinanda, Bert Sommer, Sweetwater, Tim Hardin, Ravi Shankar, Melanie (kada je bosonoga stala na pozornicu pred 500.000 ljudi, bila je nepoznata 19-godišnja pjevačica – nakon njega postala je slavna), Arlo Guthrie, Joan Baez; 2. Quill, Keef Hartley, Santana, Mountain, Canned Heat, The Incredible String Band, Grateful Dead, Creedence Clearwater Revival (prvi su potpisali ugovor s organizatorima – dobili su 10.000 $), Janis Joplin, Sly and the Family Stone, The Who (tražili isplatu unaprijed jer su bili pred bankrotom), Jefferson Airplane; i 3. Joe Cocker, Country Joe and the Fish, Ten Years After, The Band, Blood, Sweat & Tears, Johnny Winter (dio s bratom Edgarom), Crosby, Stills, Nash & Young (zamalo bez nastupa, pošto je pri slijetanju helikopter u kojem je bio Graham Nash imao nesreću: srećom bez posljedica), The Paul Butterfield Blues Band i Sha-Na-Na.
   Posljednji je na binu izišao Jimi Hendrix. Bio je to četvrti dan fešte - 18.8.1969., 8.30 ujutro. Iz kombija Joe Cockera pozorno su ga slušale Janis Joplin i Joan Baez - dva sata kasnije Jimi je nadahnuto otprašio američku himnu pred (preostalih) 40.000 najizdržljivijih: sve što se kasnije događalo ostalo je u velikoj sjeni Woodstocka.

   * Prezentacije s dvije i tri slike na ekranu, prikazane tijekom većeg dijela filma, bile su inovacije koje je predložio montažer Martin Scorsese. S toliko snimljenog materijala (preko 120 sati)  i nespremnosti studija da produži – i onako dugo - trajanje filma, moralo se pronaći način kako bi se povećala količina snimaka koje bi se mogle koristiti. Autori su smatrali da je gledateljima važno pokazati što više toga, a multi-panel format najučinkovitije je uključio filmske snimke, ali i efektno prikazao nastupe i reakcije publike zajedno.
   * ukoliko ste poklonik Woodstocka, nije naodmet spomenuti kako tvrka Rhino početkom kolovoza namjerava objaviti box-set pod imenom “Woodstock - Povratak u vrt: Definitivni arhiv 50. godišnjice“. Set čini 38 diskova (sa 36 sati glazbe i 432 pjesme), blu-ray filma „Woodstock: Director’s Cut“, repliku izvornog postera, niz fotografija, i dr. U prodaju će biti pušteno samo 1969 primjeraka. Cijena? Prava sitnica: $799.98.
https://store.rhino.com/woodstock-50th/woodstock-50-back-to-the-garden-the-definitive-anniversary-archive-1.html
https://www.imdb.com/title/tt0066580/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

   RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.
   TERMIN "WOODSTOCKA" JE JEDINI KOJI NIJE UTORKOM. RAZLOG JE JEDNOSTAVAN - PROJEKCIJA JE PREDVIĐENA TOČNO NA 50-GODIŠNJICU.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

UTORAK / 20.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: ALIENS

Aliens / Osmi putnik 2, 1979.
21:00 sati



Aliens / Osmi putnik 2, 1979. James Cameron, 137 min.
Scenarij
:James Cameron
Uloge: Sigourney Weaver, Michael Biehn, Paul Reiser, Lance Henriksen, Carrie Henn, Bill Paxton
   Kapsula jedine preživjele članice posade teretne krstarice Nostromo, Ellen Ripley, nakon smrtonosnog susreta s alienom, plutala je svemirom dugih 57 godina. Kada konačno bude spašena, Ripley je šokirana činjenicom da nitko ne vjeruje njezinoj priči. U međuvremenu, planet na kojem su članovi broda Nostromo otkrili izvorno leglo aliena postao je nova zemaljska kolonija.
   U uvodnim scenama hladnoća čovječanstva naslućuje se u plavičastoj fotografiji, a nemogućnost Ripleyina smirenja u nepredvidivosti i uvjerljivosti noćne more. Junakinju je tehnologija kompanije ugrožavala još u „Alienu“, ali je pobjeda sada nemoguća bez vještine androida Bishopa i snage dizaličara. Jedan je od najuspjelijih filmova iz razdoblja obnove velikih produkcijskih tvrtki 1980-ih i oživljavanja klasičnog holivudskog pripovijedanja. Daljnji, slabije uspjeli nastavci „Alien 3“ (D. Fincher, 1992) i „Alien 4“ (J.-P. Jeunet, 1997) dodatno su pospješili raznovrsnu kritičku recepciju serije započetu već prvijencem. (Nikica Gilić, HFS)
   Usprkos tome, film drži pažnju od početka do kraja, zadržava originalnu atmosferu i okružje nepoznatog, nadograđuje ono što nikad nije spomenuto te proširuje svijet Aliena, a zahvaljujući preciznoj režiji i spretnom poigravanju s nekoliko dodatnih motiva (ratni film) Cameron je uspio napraviti zasebno djelo koje djeluje impresivno čak i nakon dvadeset pet godina od svojeg nastanka. (Danijel Špelić, www.fak.hr)
   Majka svih nastavaka... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt0090605/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

UTORAK / 27.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: A SAD NEŠTO POTPUNO DRUGAČIJE

Monty Python's And Now For Something Completely Different, 1971.
21:00 sati



Monty Python's And Now For Something Completely Different, 1971. Terry Gilliam, Ian MacNaughton
Scenarij:
Monty Python
Uloge: Graham Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Eric Idle, Terry Jones, Michael Palin
   Pod redateljskom palicom Iana MacNaughtona, u glavnim su ulogama John Cleese, Graham Chapman, Michael Palin, Eric Idle, Terry Jones i Terry Gilliam koji nas vode kroz poznate i urnebesne pajtonovske skečeve. Tu su trgovine kućnim ljubimcima, uredi bračnih savjetnika, čudne ulice Londona, idioti iz viših slojeva, stare dame na motorima, borbe s mljekarima, pljačkaši banaka, ludi manijaci, prljave vilice i ubojite šale. Kao i u televizijskom serijalu, skečeve povezuje dovitljiva animacija ili likovi u uniformama (u ovom slučaju Graham Chapman) koji izjavljuju: "Ponovno upozoravam redatelja da se ne blesira." Neke od omiljenih meta šala Montyja Pythona su vojska, policija, britanska vlada, sudstvo, kineski režim, američka ideologija i televizijski izvjestitelji.
   Ljudi se obično dijele na dvije skupine: one koji obožavaju britku satiru legendarnih Pythona i one kojima je taj humor hrpa neshvatljivog i nadrealnog smeća. Sve je to, dakako, stvar ukusa, no čak niti najveći mrzitelji popularne britanske šestorke ne mogu poreći da se te davne 1969. godine dogodila vjerojatno jedna od najvećih revolucija u svijetu televizijske i filmske komedije, kakva se čekala još od prvih gegova smiješnog čovječuljka Charlieja Chaplina. 5. listopada 1969. na malim se ekranima BBC-ja pojavio »Leteći cirkus Montyja Pythona«. Nakon toga više ništa nije bilo isto.
   Monty Python skupina je britanskih komičara koju su činili Graham Chapman, John Cleese, Amerikanac T. Gilliam, Eric Idle, Terry Jones i Michael Palin. Zajednički su počeli nastupati u kratkim skeč programima BBC-a „Leteći cirkus Montyja Pythona (Monty Python’s Flying Circus, 1969–76)). Popularnost serije, koja se zasnivala na principima luckaste komedije, komedije apsurda i na subverzivnom humoru, donijela im je golemu popularnost i dovela ih 1972. i na film, gdje su najveće uspjehe postigli djelima „Monty Python i Sv. Graal“i „Brianov život“te u Cannesu nagrađenim filmom „Smisao života Montyja Pythona“.
   Krajem šezdesetih – desetljeća rasnih nemira, studentskih protesta, neobjavljenih ratova, političkih ubojstava, Woodstocka, prvog slijetanja na Mjesec i proboja osjećajnih kantautora – vjerojatno ništa nije moglo biti potpuno novo i neočekivano. Ipak, Grahamu Chapmanu, Johnu Cleeseu, Terryju Gilliamu, Ericu Idleu, Terryju Jonesu i Michaelu Palinu – »Montyju Pythonu« – to je uspijevalo iz tjedna u tjedan. Kad bi John Cleese u smokingu izgovorio »A sada, nešto sasvim drugačije...« (ismijavajući, dakako, BBC), bio je posve u pravu. Likovi su iznenada izricali svoju želju ne samo da budu drvosječe, već da budu drvosječe koji se preodijevaju u žene. Skečeve su prekidali likovi iz drugih skečeva... Za mnoge od nas takva je vrsta humora bila upravo ono što nam je bilo potrebno da bismo preživjeli sedamdesete, da ne spominjemo osamdesete. Do tad je »Monty Python« pronašao svoju publiku, uvukao se u kolektivnu svijest i postao jedna od najuspješnijih i najutjecajnijih institucija komedije u dvadesetom stoljeću... (iz knjige »Monty Python i filozofija« Garyja L. Hardcastlea i Georgea A. Reischa)
https://www.imdb.com/title/tt0066765/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RIJEČ JE O RADNOM TERMINU / UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST KIŠE I ODGODE PROJEKCIJE.

https://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SRIJEDA / 04.09.

BILO JEDNOM U HOLLYWOODU

Once Upon a Time... in Hollywood, 2019.
20:00 sati



Once Upon a Time... in Hollywood, 2019. Quentin Tarantino, 161 min, US/UK/CH
Scenarij:
Quentin Tarantino
Uloge: Leonardo DiCaprio, Brad Pitt, Margot Robbie, Kurt Russell, Al Pacino, Emile Hirsch, Margaret Qualley, Timothy Olyphant, Austin Butler, Dakota Fanning, Bruce Dern, Michael Madsen, Luke Perry, Damian Lewis, Brenda Vaccaro, Damon Herriman, Rebecca Gayheart
   Radnja devetog filma Quentina Tarantina prati televizijsku zvjezd(ic)u Ricka Daltona, glumca sklonog plaču i samosažaljevanju kojem karijera zbog godina i zbog novog vremena lagano izmiče ispod nogu, i koji traži način samoodržavanja u Hollywoodu jer sve košta. Više od desetljeća imao je uz sebe i svog osobnog kaskadera Cliffa Bootha i to ne samo radi dubliranja u opasnim scenama na snimanju nego i u pripomoći u svom osobnom i nesigurnom životu. Cliff je isto tako već stariji, ali stameni kaskader koji živi u prikolici sa svojim psom i pred kojim isto tako ne stoji nikakva perspektiva i svijetla budućnost, ali o tome ni ne brine previše.
   Radnja počinje u veljači 1969. godine kada Rick u pokušaju spašavanja karijere pregovara s agentom Marvinom Shwarzom o snimanju spaghetti westerna u Italiji koji su mu u početku više nego ispod časti, ali na kraju ipak ode. Rickov povratak iz Italije vremenski koincidira s događajima koji su se u stvarnosti dogodili i koji su na kraju stvorili sasvim drugačiju (negativnu) sliku vremena “glazbe, mira i ljubavi“. A onda se dogodio i Altamont, i sve je krenulo prema dolje.
   Što god mislili o Tarantinovim filmovima i njemu samom, voljeli ga ili mrzili – najčešće je to slučaj, rijetko indiferentnost, ako ste ikad obratili pažnju na glazbu u njegovim filmovima morate priznati da čovjek zna mnogo o glazbi i da pjesme za soundtrackove svojih filmova bira stvarno pažljivo, iz pozicije popkulturnog fanatika kakav jest. Ništa manje važno, oduvijek zna kako glazbu učiniti organskim dijelom filma... „Once Upon A Time In… Hollywood“ reklamira se kao Tarantinovo ljubavno pismo filmovima samim, preciznije toj zlatnoj eri Hollywooda sredinom i krajem ’60-tih godina, a soundtrack kao vremenska kapsula toga doba. Oboje je, začudo, točno, i nije samo propagandni trik. (www.muzika.hr)
   Film je dugačak, na trenutke brutalan, na trenutke smiješan, ali i vrlo zabavan, pogotovo ako ste nešto upoznatiji s materijom s kojom se bavi i s vremenom o kojem progovara. Pun je sitnih i vrlo zanimljivih detalja koje pažljivi i upućeni gledatelj može zapaziti. Neki od likova možda i jesu pomalo kontroverzno prikazani, ponajprije Sharon Tate ili Bruce Lee, ali to je viđenje redatelja ili još više scenarista, a Tarantino je vrlo dobar redatelj, a još bolji scenarist. (www.muzika.hr)

   Tarantino je sazrio i čini se da će, na zenitu svog kreativnog genija, kada je došao do faze da može snimati praktički što hoće i raditi remek-djela, otići u mirovinu. Ako je ovo doista njegov pretposljednji film, bit će mi iznimno žao i mislim da će to biti nemjerljiv gubitak za suvremenu kinematografiju. Once Upon a Time… in Hollywood je istovremeno atipičan film za Tarantina, na prvi pogled, ali oni koji Tarantina doista vole i razumiju, vidjet će da je ovo možda najtipičniji od svih Tarantinovih filmova, jer tek je u ovome filmu Tarantino uspio odati počast onome što najviše voli, a to je – film. (Arthur Poe, www.svijetfilma.eu)
   Majstor je ostao majstor, tvorac još jedne unikatne štorije skrpane od malog milijuna detalja i detaljčića, sočnih dijaloga i nezaboravnih prizora s vrhunskim glumačkim ostvarenjima i još jednim svršetkom koji će se duuugo prepričavati. (Ivica Perinović, ezadar)
   „Once Upon a Time In... Hollywood" je potvrda koliko će nam kino Tarantino nedostajati jednog dana kad/ako doista prestane vrtjeti filmove. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Prekrasan, ali predug, preopterećen potrebom da rehabilitira 'cool frajere' zlatnog doba Hollywooda, ali i prepun sjajnih glumačkih pojava, na čelu s DiCapriom i Pittom, presmiješan, ali i prebrutalan - 'Bilo jednom... u Hollywoodu' tipičan je film za Tarantinov recentni opus. Dvije trećine nostalgije za nekim drugim vremenima u filmskoj industriji i jedna trećina adolescentske fantazije u kojoj 'gadni momci sa srcem na pravom mjestu' rješavaju stvar po kratkom postupku, ovo je film u kojem se može jednako uživati, jednako kolutati očima na njegove iluzije i jednako zaspati nad njegovom razvučenošću. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)

   Slojevit i ambiciozan film, proizvod samouvjerenog filmaša potpuno u skladu s njegovom vizijom... (Brian Tallerico - RogerEbert.com)
   Nevjerojatan, dezorijentirajući, neodgovorni i sjajni Tarantinov film... (Peter Bradshaw, The Guardian)

https://www.imdb.com/title/tt7131622/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 05.09.

ZLOČIN BEZ KRIVNJE

Der Fall Collini / Collini Case, 2019.
20:00 sati



Der Fall Collini / Collini Case, 2019. Marco Kreuzpaintner, 118 min. DE
Scenarij:
Christian Zübert,Robert Gold,Jens-Frederik Otto po romanu Ferdinanda von Schiracha
Uloge: Elyas M’Barek, Heiner Lauterbach, Alexandra Maria Lara, Franco Nero, Stefano Cassetti, Rainer Bock, Catrin Striebeck
   Odvjetnik Caspar Leinen suočen je sa spektakularnim slučajem koji mu je sud dodijelio: brani 70-godišnjeg Talijana Frabrizija Collinija koji je optužen za ubojstvo moćnog industrijskog magnata Hansa Meyera . Za Caspara, ovaj slučaj ima puno veću težinu od uobičajenog jer je Fabriziova unuka Casparova ljubav iz djetinjstva, a na Fabrizija gleda kao na svog oca. Također, odvjetnik s druge strane klupe legendarni je odvjetnik Richard Mattinger. Caspar mora otkriti zašto je Collini od svih ljudi ubio uglednog čovjeka poput Meyera te, iako je interes javnosti za ovaj slučaj iznimno velik, Collini ostaje samozatajan i ne otkriva ništa o motivu. Kako Caspar ulazi sve dublje i dublje u slučaj, suočava se i sa svojom prošlošću, no i nailazi na jedan od najvećih sudskih skandala u povijesti Njemačke te otkriva istinu za koju nitko ne želi čuti.

   Film izgleda "prokleto dobro i vrlo elegantno"... Snimateljski dio Jakuba Bejnarowiczaje  međunarodna klasa... (Carsten Baumgardt, Filmstarts)
   Za razliku od nekih njemačkih kino produkcija, „Collini Case“ zapravo izgleda kao pravi film od početka do kraja.Kamera i montaža napravili su sjajan posao, a realizam i svježina produkcije su na međunarodnoj razini... (Deutschen Film- und Medienbewertung)

https://www.imdb.com/title/tt8739752/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 06.09.

BILO JEDNOM U HOLLYWOODU

Once Upon a Time... in Hollywood, 2019.
20:00 sati



Once Upon a Time... in Hollywood, 2019. Quentin Tarantino, 161 min, US/UK/CH
Scenarij:
Quentin Tarantino
Uloge: Leonardo DiCaprio, Brad Pitt, Margot Robbie, Kurt Russell, Al Pacino, Emile Hirsch, Margaret Qualley, Timothy Olyphant, Austin Butler, Dakota Fanning, Bruce Dern, Michael Madsen, Luke Perry, Damian Lewis, Brenda Vaccaro, Damon Herriman, Rebecca Gayheart
   Radnja devetog filma Quentina Tarantina prati televizijsku zvjezd(ic)u Ricka Daltona, glumca sklonog plaču i samosažaljevanju kojem karijera zbog godina i zbog novog vremena lagano izmiče ispod nogu, i koji traži način samoodržavanja u Hollywoodu jer sve košta. Više od desetljeća imao je uz sebe i svog osobnog kaskadera Cliffa Bootha i to ne samo radi dubliranja u opasnim scenama na snimanju nego i u pripomoći u svom osobnom i nesigurnom životu. Cliff je isto tako već stariji, ali stameni kaskader koji živi u prikolici sa svojim psom i pred kojim isto tako ne stoji nikakva perspektiva i svijetla budućnost, ali o tome ni ne brine previše.
   Radnja počinje u veljači 1969. godine kada Rick u pokušaju spašavanja karijere pregovara s agentom Marvinom Shwarzom o snimanju spaghetti westerna u Italiji koji su mu u početku više nego ispod časti, ali na kraju ipak ode. Rickov povratak iz Italije vremenski koincidira s događajima koji su se u stvarnosti dogodili i koji su na kraju stvorili sasvim drugačiju (negativnu) sliku vremena “glazbe, mira i ljubavi“. A onda se dogodio i Altamont, i sve je krenulo prema dolje.
   Što god mislili o Tarantinovim filmovima i njemu samom, voljeli ga ili mrzili – najčešće je to slučaj, rijetko indiferentnost, ako ste ikad obratili pažnju na glazbu u njegovim filmovima morate priznati da čovjek zna mnogo o glazbi i da pjesme za soundtrackove svojih filmova bira stvarno pažljivo, iz pozicije popkulturnog fanatika kakav jest. Ništa manje važno, oduvijek zna kako glazbu učiniti organskim dijelom filma... „Once Upon A Time In… Hollywood“ reklamira se kao Tarantinovo ljubavno pismo filmovima samim, preciznije toj zlatnoj eri Hollywooda sredinom i krajem ’60-tih godina, a soundtrack kao vremenska kapsula toga doba. Oboje je, začudo, točno, i nije samo propagandni trik. (www.muzika.hr)
   Film je dugačak, na trenutke brutalan, na trenutke smiješan, ali i vrlo zabavan, pogotovo ako ste nešto upoznatiji s materijom s kojom se bavi i s vremenom o kojem progovara. Pun je sitnih i vrlo zanimljivih detalja koje pažljivi i upućeni gledatelj može zapaziti. Neki od likova možda i jesu pomalo kontroverzno prikazani, ponajprije Sharon Tate ili Bruce Lee, ali to je viđenje redatelja ili još više scenarista, a Tarantino je vrlo dobar redatelj, a još bolji scenarist. (www.muzika.hr)

   Tarantino je sazrio i čini se da će, na zenitu svog kreativnog genija, kada je došao do faze da može snimati praktički što hoće i raditi remek-djela, otići u mirovinu. Ako je ovo doista njegov pretposljednji film, bit će mi iznimno žao i mislim da će to biti nemjerljiv gubitak za suvremenu kinematografiju. Once Upon a Time… in Hollywood je istovremeno atipičan film za Tarantina, na prvi pogled, ali oni koji Tarantina doista vole i razumiju, vidjet će da je ovo možda najtipičniji od svih Tarantinovih filmova, jer tek je u ovome filmu Tarantino uspio odati počast onome što najviše voli, a to je – film. (Arthur Poe, www.svijetfilma.eu)
   Majstor je ostao majstor, tvorac još jedne unikatne štorije skrpane od malog milijuna detalja i detaljčića, sočnih dijaloga i nezaboravnih prizora s vrhunskim glumačkim ostvarenjima i još jednim svršetkom koji će se duuugo prepričavati. (Ivica Perinović, ezadar)
   „Once Upon a Time In... Hollywood" je potvrda koliko će nam kino Tarantino nedostajati jednog dana kad/ako doista prestane vrtjeti filmove. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Prekrasan, ali predug, preopterećen potrebom da rehabilitira 'cool frajere' zlatnog doba Hollywooda, ali i prepun sjajnih glumačkih pojava, na čelu s DiCapriom i Pittom, presmiješan, ali i prebrutalan - 'Bilo jednom... u Hollywoodu' tipičan je film za Tarantinov recentni opus. Dvije trećine nostalgije za nekim drugim vremenima u filmskoj industriji i jedna trećina adolescentske fantazije u kojoj 'gadni momci sa srcem na pravom mjestu' rješavaju stvar po kratkom postupku, ovo je film u kojem se može jednako uživati, jednako kolutati očima na njegove iluzije i jednako zaspati nad njegovom razvučenošću. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)

   Slojevit i ambiciozan film, proizvod samouvjerenog filmaša potpuno u skladu s njegovom vizijom... (Brian Tallerico - RogerEbert.com)
   Nevjerojatan, dezorijentirajući, neodgovorni i sjajni Tarantinov film... (Peter Bradshaw, The Guardian)

https://www.imdb.com/title/tt7131622/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 07.09.

ZLOČIN BEZ KRIVNJE

Der Fall Collini / Collini Case, 2019.
20:00 sati



Der Fall Collini / Collini Case, 2019. Marco Kreuzpaintner, 118 min. DE
Scenarij:
Christian Zübert,Robert Gold,Jens-Frederik Otto po romanu Ferdinanda von Schiracha
Uloge: Elyas M’Barek, Heiner Lauterbach, Alexandra Maria Lara, Franco Nero, Stefano Cassetti, Rainer Bock, Catrin Striebeck
   Odvjetnik Caspar Leinen suočen je sa spektakularnim slučajem koji mu je sud dodijelio: brani 70-godišnjeg Talijana Frabrizija Collinija koji je optužen za ubojstvo moćnog industrijskog magnata Hansa Meyera . Za Caspara, ovaj slučaj ima puno veću težinu od uobičajenog jer je Fabriziova unuka Casparova ljubav iz djetinjstva, a na Fabrizija gleda kao na svog oca. Također, odvjetnik s druge strane klupe legendarni je odvjetnik Richard Mattinger. Caspar mora otkriti zašto je Collini od svih ljudi ubio uglednog čovjeka poput Meyera te, iako je interes javnosti za ovaj slučaj iznimno velik, Collini ostaje samozatajan i ne otkriva ništa o motivu. Kako Caspar ulazi sve dublje i dublje u slučaj, suočava se i sa svojom prošlošću, no i nailazi na jedan od najvećih sudskih skandala u povijesti Njemačke te otkriva istinu za koju nitko ne želi čuti.

   Film izgleda "prokleto dobro i vrlo elegantno"... Snimateljski dio Jakuba Bejnarowiczaje  međunarodna klasa... (Carsten Baumgardt, Filmstarts)
   Za razliku od nekih njemačkih kino produkcija, „Collini Case“ zapravo izgleda kao pravi film od početka do kraja.Kamera i montaža napravili su sjajan posao, a realizam i svježina produkcije su na međunarodnoj razini... (Deutschen Film- und Medienbewertung)

https://www.imdb.com/title/tt8739752/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 09.09.

VUKOVAR SPLITU: PAVAROTTI

20:00 sati



Pavarotti, 2019. Ron Howard, 120 min. US
   Filmski tim koji nam se predstavio hvaljenim dokumentarcem „The Beatles: Eight Days a Week“ donosi nam svoj novi dragulj – „Pavarotti“, fantastičan film koji diže zastor i pokazuje nam ikonu koja je operu približila ljudima diljem svijeta. Dobitnik prestižne nagrade Oscar, redatelj Ron Howard publiku stavlja direktno u prve redove u ovom prikazu Glasa… Čovjeka… Legende. Luciano Pavarotti svoj je cijeli život dao glazbi, a svoj glas svijetu. Ovo pravo kinematografsko iskustvo prepuno je njegovih povijesnih izvedbi i intimnih intervjua uključujući nikad prije viđene snimke i najmoderniju Dolby Atmos tehnologiju.
https://www.imdb.com/title/tt6964076/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 10.09.

VUKOVAR SPLITU: SILVIO

Loro, 2018.
20:00 sati



Loro, 2018. Paolo Sorrentino, 151 min. IT
Scenarij:
Paolo Sorrentino i Umberto Contarello
Uloge: Toni Servillo, Elena Sofia Ricci, Riccardo Scamarcio, Kasia Smutniak
   Loro je film o sviti biznismena i ambicioznih političara kojima je od 2006. do 2010. bio okružen medijski tajkun i najkorumpiraniji parlamentarac u povijesti Italije Silvio Berlusconi. Ova opasna biografska komedija počinje s mladićem u usponu čija je ambicija napustiti provincijski gradić i približiti se Berlusconiju u Rimu. Čini to na prljav, ali učinkovit način – trgovanjem lijepim ženama iz eskort službe. Tu se pojavljuje Berlusconi, prljavi starac s kolekcijom omiljenih žena koji organizira “bunga bunga” zabave, dok je pritom oženjen svojom drugom suprugom Veronicom Lario. Loro je u svoja dva i pol sata (u Italiji je prikazan u dva dijela) najprovokativniji i najrazuzdaniji Sorrentinov film – dekadencija nezapamćenih razmjera.
   Film je više satirički koncentriran na 'scorseseovsku' kroniku uspona i pada novog Rimskog carstva, tj. cjelokupno talijansko društvo - umjesto na samog Berlusconija - koje je kontroverzni medijski mogul trajno (vulgarno) oblikovao tijekom četiri mandata.(Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6748466/?ref_=nm_flmg_wr_6

SRIJEDA / 11.09.

VUKOVAR SPLITU: GAUGUIN

20:00 sati



Gauguin: Voyage to Tahiti, 2017. Edouard Deluc, 102 min. FR
Scenarij:
Edouard Deluc (screenplay), Etienne Comar, Thomas Lilti, Sarah Kaminsky, Raphaëlle Desplechin prema knjizi Paula Gauguina
Uloge: Vincent Cassel, Tuheï Adams, Malik Zidi
   Francuski slikar Paul Gauguin (1848-1903), inovator je suvremene umjetnosti, poznat po eksperimentiranju smionim bojama i iskrivljenim proporcijama, zajedno sa svojim suvremenicima Vincentom van Goghom i Paulom Cézanneom. Do 1891. Gauguin je već bio poznat u umjetničkim krugovima, ali se umorio od civiliziranog svijeta i njegovih političkih i moralnih konvencija. Ostavljajući ženu i djecu za sobom, odlazi sam na Tahiti, prožet žudnjom za novim nadahnućem. Duboko u džungli Tahitija, u primitivnom i egzotičnom kraju, otkriva iskonske životne vrijednosti, ali i upoznaje Tehuru, muzu koja će mu inspirirati um i nadahnuti najpoznatije umjetničke radove.
https://www.imdb.com/title/tt6330052/?ref_=nv_sr_4?ref_=nv_sr_4

ČETVRTAK / 12.09.

VUKOVAR SPLITU: MARIA BY CALLAS

Maria by Callas, 2017.
20:00 sati



Maria by Callas, 2017. Tom Volf, 119 min. FR
   „Maria by Callas“ redatelja Toma Volfa prvi je film koji u cijelosti priča životnu priču ove legendarne grčko-američke operne pjevačice i to njezinim vlastitim riječima. Ispričan kroz njezine performanse, televizijske intervjue, kućne filmove, obiteljske fotografije, privatna pisma i nikad objavljene memoare (od kojih gotovo ništa publika nikada nije vidjela), ovaj film otkriva esenciju ove nevjerojatne žene koja se iz skromnih početaka u New Yorku uzdignula do statusa glamurozne međunarodne zvijezde i jedne od najvećih opernih pjevačica svih vremena. „Maria by Callas“ je očaravajući portret jedne od najtalentiranijih žena u povijesti, ispričan na potpuno novi i autoritativan način.
https://www.imdb.com/title/tt7364566/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 13.09.

VUKOVAR SPLITU: SONJA - BIJELI LABUD

Sonja: The White Swan, 2018.
20:00 sati



Sonja: The White Swan, 2018. Anne Sewitsky, 113 min. NO
Scenarij:
Mette M. Bølstad, Andreas Markusson
Uloge: Ine Marie Wilmann, Valene Kane, Eldar Skar
   Redateljica Anne Sewitsky pruža nam portret uspona i pada Sonje Heine – klizačice koja je dotaknula zvijezde i strmoglavo se srušila na tlo.
   Biografska priča o norveškoj klizačici Sonji Henie uzbudljiva je priča o osobnom usponu i padu jedne zvijezde. Sonja Heine ne poznaje granice. Već je osvojila deset svjetskih prvenstava i tri olimpijske zlatne medalje. Sada želi postati filmskom zvijezdom, a kada joj dođe ponuda iz Hollywooda za sporednom ulogom, ona se potrudi da umjesto toga dobije glavne uloge u četiri igrana filma. Naravno, uspjeh je neizostavan. Njezin ogromni apetit za novcem, muškarcima i zabavama pretvara je u centralnu figuru noćnog života. Sve nedaće i probleme rješava nepobjedivim, trijumfalnim smiješkom i u većini slučajeva to i uspijeva.
https://www.imdb.com/title/tt7398642/?ref_=nm_flmg_dr_3

SUBOTA / 14.09.

VUKOVAR SPLITU: JEAN PAUL GAULTIER

JP Gaultier: Freak and Chic, 2018.
20:00 sati



JPGaultier: Freak and Chic, 2018. Yann L'Henoret, 93 min. FR
   Inspiriran još kao dječak legendarnim pariškim kabareom Folies Bergere, slavni modni dizajner Jean-Paul Gaultier oduvijek je upravo tamo želio postaviti reviju. „Ali koju bih priču mogao ispričati?“, zapituje samog sebe u ovom dokumentarcu koji obuhvaća šest mjeseci priprema koje su bile potrebne za postavljanje revije. Vlastitu“. Kombinirajući modu s filmom, plesom, kazalištem i spektaklom bez granica, revija koju je postavio predstavlja 40-godišnju retrospektivu karijere slavnog dizajnera. Revija obuhvaća razuzdane, maštovite, nestašne, duhovite i dirljive kostime i modele, ali također obuhvaća i Berbereovu povijest uz počast zvijezdi 20-ih Josephine Baker i njezinog poznatoj haljini u obliku banane, ovaj put optočenu u kristale Swarovski.
https://www.imdb.com/title/tt10374438/?ref_=fn_tt_tt_4

PONEDJELJAK / 16.09.

Makala, 2017.Emanuel Gras, 96 min. FR
   Jednostavna priča o radu jednog čovjeka ispričana s poetičnošću koja ostavlja neizbrisiv utisak.
   Kabvita Kasongo ima 28 godina i živi u Kongu. Svako jutro u zoru, odlazi sa sjekirom preko ramena, započinje sječu drveća od kojih će se kasnije praviti drveni ugalj. Sanja da će jednog dana izgraditi bolji krov za svoju obitelj…
https://www.imdb.com/title/tt6805366/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

RENDEZ -VOUS AU CINEMA: CRVENA KORNJAČA

La Tortue Rouge, 2016.
20:00 sati



La Tortue Rouge, 2016. Michael Dudok de Wit, 80 min. FR/BE/JP/PO/NL/HU/UK/DE/CH/I/DK/USA
   (Animirani) Film bez dijaloga prati najvažnije životne faze jednog brodolomca koji završi na pustom tropskom otoku naseljenom samo kornjačama, rakovima i pticama. Mornar pokušava pobjeći s pustog otoka pomoću improvizirane splavi. No, njegov pokušaj spriječi kornjača koja mu uništi sklepano plovilo. Unatoč tome, mornar uspijeva pronaći novi život na pustom otoku, i to zahvaljujući čudnovatoj crvenoj kornjači.
   Cijela je priča ispričana slikama, a dijalog je izrečen izrazima lica. Usprkos tome što nijedna riječ nije rečena, film je jako osjećajan i nevjerojatno je koliko je zapravo toga film uspio reći, a da doslovno ništa nije rečeno. Animacija je zadivljujuća i svima toplo preporučujem gledanje... (Ivan Sršić, https://gimnazija-fgalovic.hr)
   Animafest 2017. Veliko natjecanje dugometražnog filma - Grad Prix
   Oscar 2017. - Nominacija za najbolji dugometražni animirani film
   Cannes Film Festival 2016. Un Certain Regard – posebna nagrada žirija
   Athens International Film Festival 2016. - Nagrada publike za najbolji film
   Athens International Film Festival 2016. „Special mention“ za film i redatelja M. Dudoka de Wita
   Annie Awards 2017. Nagrada za najbolji animirani film
   San Francisco Film Critics Circle 2016. Nagrada za najbolji animirani film
https://www.imdb.com/title/tt3666024/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 17.09.

RENDEZ -VOUS AU CINEMA: MAGISTRALA KENNEDY

Corniche Kennedy, 2016.
17:30 sati



Corniche Kennedy, 2016. Dominique Cabrera, 94 min. FR
Scenarij:
Dominique Cabrera, Philippe Géoni, Pierre Linhart po romanu Maylis De Kerangal
Uloge:Aïssa Maïga, Lola Créton, Alain Demaria
   Skupina tinejdžera uživa u ljetnim mjesecima na plažama Marseillea, no kad se uključuju u  trgovinu drogom postaju predmetom policijske istrage...
https://www.imdb.com/title/tt5027116/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

 

Ascenseur pour l'échafaud, 1958. Louis Malle, 91 min. FR
Scenarij:
Louis Malle, Roger Nimier po romanu Noëla Calefa
Uloge: Jeanne Moreau, Maurice Ronet, Georges Poujouly, Yori Bertin, Jean Wall
   Florence i njezin ljubavnik Julien smislili su savršen plan kako se riješiti njezina muža, uspješnog i bogatog poslovnog čovjeka; upotrijebit će njegov vlastiti pištolj i prikazati događaj kao samoubojstvo. Ipak, sve ne ide po planu. Kad je već pomislio da je realizirao savršen zločin, Julien shvati da je ostavio kuku pomoću koje se uspeo na balkon na ogradi. Vraća se po nju, ali tad stvari dobiju novi zaokret…
   Prvi igrani film L. Mallea (nagrađen nagradom »Louis Delluc« za najbolji francuski debitantski igrani film) umnogome korespondira s prvim ostvarenjima novoga vala. Sniman je na lokacijama (u Parizu), s malim budžetom, a vizualne i ugođajne komponente djela potiskuju dijaloške. U kontrastu s gotovo klasicistički smirenom mizanscenom Malle inventivno rabi odnose svjetlosti i tame (film se uglavnom odvija noću) i siluete likova što, uz efektnu uporabu dramske funkcije tišine i jazz improvizacija trubom (melankolična Nuit sur les Champs Elysées) u pozadini, naglašava postupan rast napetosti, te podcrtava ugođaj dezorijentiranosti i frustracija dvoje ljubavnika, kojemu pridonosi i inovativna špica telefonskog razgovora te uporaba diskontinuirane montaže u prikazu junakinjina traganja za ljubavnikom po Parizu. Očitujući pozornošću prema detaljima fizičkih predmeta utjecaj R. Bressona (na čiji se film „Osuđenik na smrt je pobjegao“ referira motivom protagonistova napornog pokušaja oslobađanja), Malle je filmom najavio i vlastite preokupacije kritičkim propitivanjem građanskih konvencija, dok obradom fabule ironično varira konvencije kriminalističkog filma upozoravajući na ključnu ulogu slučajnosti i nepriređenosti što se može tumačiti i kao komentar samog postupka snimanja filma. (B.Kragić, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0051378/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 18.09.

Prendre le large / Catch the Wind, 2017. Gaël Morel, 103 min. FR
Scenarij:
Yasmine Louati, Gaël Morel, Rachid O.
Uloge: Sandrine Bonnaire, Mouna Fettou, Kamal El Amri
   Edith se život okrenuo naopačke kada tvornicu u kojoj oduvijek radi vlasnik seli u Maroko, ostavljajući radnicima izbor između nezaposlenosti i preseljenja. Otuđena od svog sina i bez ikakvih veza, Edith je jedina koja pristaje na ponudu…
https://www.imdb.com/title/tt5804946/?ref_=fn_al_tt_1

 

RENDEZ -VOUS AU CINEMA: ZAZIE U METROU

Zazie dans le metro, 1960.
20:00 sati



Zazie dans le metro, 1960. Louis Malle, 93 min. FR
Scenarij:
Louis Malle i Jean-Paul Rappeneau po romanu Raymonda Queneaua
Uloge:Catherine Demongeot, Philippe Noiret, Hubert Deschamps
   Zabavan film koji prikazuje satirični pogled na francusko društvo: desetogodišnja Zazie mora ostati dva dana kod rodbine u Parizu kako bi majka mogla provesti neko vrijeme s ljubavnikom. No Zazie izbjegne ujakovo skrbništvo i krene sama istražiti Pariz…
   O ROMANU: „Zazie u metrou“, objavljen 1959, opisuje jedan dan koji djevojčica iz provincije provodi u Parizu pod paskom svog osebujnog ujaka. On pritom za život zarađuje plešući u homoseksualnom baru, dok mu je susjedstvo puno još zanimljivijih likova, uglavnom pripadnika metropolskog polusvijeta. (…)Unatoč tome što je „Zazie u metrou“ naizgled laka književna roba, roman je jezično izrazito bogat te je zato pravi izazov za prevođenje... „Zazie u metrou“ vrijedno je štivo i bez obzira na neprevodivost nekih njegovih dijelova, pa objavljivanje novog hrvatskog izdanja ove knjige u svakom slučaju treba pozdraviti. Iako je riječ o romanu starijeg datuma nastanka, treba se nadati da će i u današnjoj poplavi naslova koje forsiraju top-ljestvice i opskurne reklamne kampanje u sitnim satima televizijskog programa, klasik Raymonda Queneaua doći do čitatelja. No, kad smo već kod popularnosti, recimo da je po toj knjizi Louis Malle svojedobno snimio i hvaljeni film, pa kad već književne preporuke sve manje vrijede, možda ova filmska bude uspješnija... (Igor Ružić, www.meandar.hr)
https://www.imdb.com/title/tt0054494/?ref_=nm_flmg_dr_28

ČETVRTAK / 19.09.

24. SPLIT FILM FESTIVAL 1. DAN

24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
19:00 sati



24. SPLIT FILM FESTIVAL 1. dan
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL - KRATKI PROGRAM 1
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - HOUSE OF CHILDREN 2019. Daniel Drema, 64 min. UK/ZW
   www.splitfilmfestival.hr

PETAK / 20.09.

   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma    
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – HRVATSKI KRATKI PROGRAM
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - ANIMALS 2019. Jonas Spriestersbach, 75 min. DE
   www.splitfilmfestival.hr

SUBOTA / 21.09.

   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – KRATKI PROGRAM 2
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - ROBERT ARNOLD RETROSPEKTIVA
   www.splitfilmfestival.hr

NEDJELJA / 22.09.

24. SPLIT FILM FESTIVAL 4. DAN

24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
19:00 sati



   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – KRATKI PROGRAM 3
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - HEGEL'S ANGEL 2018. Simone Rapisarda Casanova, 70 min. CA/HT
   www.splitfilmfestival.hr

PONEDJELJAK / 23.09.

   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – KRATKI PROGRAM 4
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - CONNATURA 2018. Javier Bellido Valdivia, 82 min. PE
   www.splitfilmfestival.hr

UTORAK / 24.09.

24. SPLIT FILM FESTIVAL 6. DAN

24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
19:00 sati



   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – MIKHAEL MAXSIMOV RETROSPEKTIVA
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - OLANDA 2019. Bernd Schoch, 154 min. DE/RO
   www.splitfilmfestival.hr

SRIJEDA / 25.09.

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
17:30 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

KINO CIRKUS: EN EQUILIBRE

KINO CIRKUS: En Equilibre, 2018.
20:00 sati



   KINO CIRKUS:
   En Equilibre, 2018. Antares Bassis, Pascal Auffray, 53 min.

   Kati Pikkarainen i Victor Cathala više od 15 godina oduševljaju publiku svojim zadivljujućim akrobatskim izvedbama. Nakon završetka školovanja u CNAC-u (akademija cirkuskih umjetnosti u Chalons-en-Champagnu) i osvajala srebrne medalje na poznatom natjecanju Cirque du Demain 2005. godine, Kati i Victor osnovali su poznati francuski cirkus "Cirque Aital".
   "Cirque Aital" na granici je tradicionalnog i suvremenog cirkusa i neprekidno producira spektakle koji se izvode diljem Europe.
   U filmu "En Equilibre" pratimo kako se život putujućeg cirkusa i život Kati i Victora prilagođava  roditeljstvu i dolasku prvog dijeta u cirkusku obitelj.
https://www.imdb.com/title/tt7486644/?ref_=nm_flmg_dr_2

ČETVRTAK / 26.09.

ZLOČIN BEZ KRIVNJE

Der Fall Collini / Collini Case, 2019.
17:30 sati



Der Fall Collini / Collini Case, 2019. Marco Kreuzpaintner, 118 min. DE
Scenarij:
Christian Zübert,Robert Gold,Jens-Frederik Otto po romanu Ferdinanda von Schiracha
Uloge: Elyas M’Barek, Heiner Lauterbach, Alexandra Maria Lara, Franco Nero, Stefano Cassetti, Rainer Bock, Catrin Striebeck
   Odvjetnik Caspar Leinen suočen je sa spektakularnim slučajem koji mu je sud dodijelio: brani 70-godišnjeg Talijana Frabrizija Collinija koji je optužen za ubojstvo moćnog industrijskog magnata Hansa Meyera . Za Caspara, ovaj slučaj ima puno veću težinu od uobičajenog jer je Fabriziova unuka Casparova ljubav iz djetinjstva, a na Fabrizija gleda kao na svog oca. Također, odvjetnik s druge strane klupe legendarni je odvjetnik Richard Mattinger. Caspar mora otkriti zašto je Collini od svih ljudi ubio uglednog čovjeka poput Meyera te, iako je interes javnosti za ovaj slučaj iznimno velik, Collini ostaje samozatajan i ne otkriva ništa o motivu. Kako Caspar ulazi sve dublje i dublje u slučaj, suočava se i sa svojom prošlošću, no i nailazi na jedan od najvećih sudskih skandala u povijesti Njemačke te otkriva istinu za koju nitko ne želi čuti.

   Film izgleda "prokleto dobro i vrlo elegantno"... Snimateljski dio Jakuba Bejnarowiczaje  međunarodna klasa... (Carsten Baumgardt, Filmstarts)
   Za razliku od nekih njemačkih kino produkcija, „Collini Case“ zapravo izgleda kao pravi film od početka do kraja.Kamera i montaža napravili su sjajan posao, a realizam i svježina produkcije su na međunarodnoj razini... (Deutschen Film- und Medienbewertung)

https://www.imdb.com/title/tt8739752/?ref_=fn_al_tt_1

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
20:00 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

PETAK / 27.09.

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
17:30 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

IN MEMORIAM PETER FONDA: EASY RIDER

Easy Rider, 1969.
20:00 sati



Easy Rider, 1969. Dennis Hopper, 94 min. US
Scenarij:
Peter Fonda, Dennis Hopper, Terry Southern
Producent: Peter Fonda
Fotografija: László Kovács
Uloge: Peter Fonda, Dennis Hopper, Jack Nicholson, Karen Black, Phil Spector, Antonio Mendoza, Luke Askew, Toni Basil

   George: Znaš, ovo je nekad bila sjajna zemlja. Ne razumijem što se to sad s njom događa.    
   Billy: Ej, čovječe, svi su se usrali od straha. Eto, to se događa. Čovječe, mi ne možemo ući ni u drugorazredni motel. Shvaćaš? Misle da ćemo ih priklati ili tako nešto. Oni se nas plaše, čovječeI
   George: Ma ne, oni se ne plaše tebe. Oni se plaše onoga što ti predstavljaš.
   Billy: Hej, čovječe. Mi njima jedino predstavljamo nekog kome treba šišanje.
   George: O, ne. Ono što im predstavljate jest sloboda.
   Billy: Što nije u redu sa slobodom?
   George: O, da. Sve je u redu, ali govoriti o slobodi i biti slobodan – to su različite stvari!

   Prve projekcije održane su za obitelj i prijatelje krajem 1968. Nakon toga je u studiju Columbia organizirana projekcija za šefove kompanije. Svi su napeto čekali mišljenje omanjeg sjedokosog tipa koji je sjedio sam u prvom redu. Šezdesetogodišnji Leo Jaffe, big boss Columbia Pictures, odgledao je u svojoj karijeri mnogo čudnih filmova s logom kompanije, ali sigurno nije vidio ništa nalik "Easy Rideru". Kad su se svjetla upalila, Jaffe se digao i rekao: "Ne znam točno što ovaj film želi reći, ali znam da ćemo s njim maznuti veliku lovu!"  

   Nitko ne može točno definirati što je potrebno da se snimi kultni film, niti je zapravo moguće reći što je sve on zapravo. Može se tek konstatirati da su svi kultni filmovi različiti. Mnogi su spremni reći za kultni film jednu frazu: "potreban je poseban ukus za kinematografiju još prije nego što film i odete pogledati ili samo pomislite na njega". A ako je i jedan film zaslužio da se nađe na popisu kultnih filmova, onda je to svakako djelo Dennisa Hoppera "Goli u sedlu", šezdesetosmaški, klasični "on the road" film kojem u srži leži potraga za stvarnom Amerikom.
   Veliki muzički brojevi, od himničke "Born to Be Wild" Steppenwolfa do rekvijemske "Ballad of Easy Rider" Rogera McGuinna, napravili su ovaj film klasikom svog vremena. Nije u pitanju naslov već fenomen!
   Za mnoge je "Goli u sedlu" film koji ih podsjeća i vraća u prošlost, u lude šezdesete - godine sloboda, nada, ambicija, strasti, protesta i nikada ostvarenih snova. Konvencionalan, avanturistički projektiran kao čvrsto povezani skeč dvojice protagonista, Wyatta tj. Captain Americe (Peter Fonda) i Billy the Kida (Dennis Hopper), koji svojim motorima gutaju milje američkih auto-puteva od Kalifornije do New Orleansa. Njihovi problemi, putovanje i istraživanje istine, donose im samo razočarenje i smrt. Graničari bez granica sigurno bi prošli bolje da su se umjesto neizvjesnosti i bijega od socijale odlučili na nešto mnogo sigurnije. Međutim, put ih je vodio dalje, od Zapadne obale prema Istoku, donoseći im neizvjesnu sudbinu. Što su bliže odredištu, doživljavaju neugodnije incidente koji će do kraja uništiti njihove iluzije. Opasnost, nerazumijevanje, vulgarnost i komercijalizam upozoravaju ih kako je to zlokoban izlet. A sam cilj i nije korijen njihove tragedije - sve je otpočelo mnogo ranije, prodajom droge čime su financirali svoj put.
   Dvoje simpatičnih urbanih kentaura, smijući se cijelim putem simboliziraju svu slobodu tog vremena, vremena u koje su tako neiskusno zakopali sebe na najgori mogući način. Optimizam s kojim su krenuli ustupa mjesto razočarenje, a rješenje za spas pronalaze u pilulama da bi odagnali svoje misli. Dakako, zaključuju kako su morali drugačije postupati. A nisu! Wyatt na kraju ipak priznaje "propuvali smo!"
   Izmedu vizualne raskoši filma i života kasnih šezdesetih, s čime se sreću naši protagonisti, postoji savršeni (ne)sklad. "Ovo je nekada bila fina zemlja" govori George Hanson (Jack Nicholson) neposredno pred svoju smrt, s krvavim rukama oko vrata, pitajući se što je sve krenulo krivo. Umire, ali ne dolazi do odgovora.
   "Goli u sedlu" nastali su periodu kada je bila moda stvarati rock filmove (Mad Dogs & Englishman, Gimme Shelter, Alice's Restaurant, Let it Be) i kada su se događala promjene i u društvu i u glazbi. Nastao na obrascu kontrakulture šezdesetih, „Easy Rider“ je bio simbolički kraj tog buntovnog puta i eksperimentirajućih potraga za novim prostorima.
   Stvarala se nova glazba koja prenosi osjećaj slobode, ali i nezadovoljstva. Droga je postala sastavni dio života u kojem se žele graditi i razarati zakoni. Jednostavno: mladi su htjeli biti uključeni u sve! I kao što je Woodstock bio kulminacija tj. mjesto na koje su mnogi krenuli kao na hodočašće, tako su i "Goli u sedlu" bili (filmska) kulminacija jedne, po mnogo čemu, nejasne generacije koja se zanesena zvukom gitare, putovanjima i iskušenjem zvanim droga htjela zajednički izjasniti o svemu onom što je tišti i što je se tiče. U vrijeme kada je film snimljen mnogi su govorili o njemu kao o malom filmu koji je ubio veliki. Međutim, činjenica je da veliki film nije nikada umro, već se u tom periodu samo nalazio u stanju hibernacije. Mnoštvo imitacija "Golih u sedlu" je propalo, jer je film svojim uspjehom postavio visoke kriterije, koji se u istim uvjetima više nikada nije uspio ponoviti. Trebalo je mnogo više od priče (veliki novac, nekoliko zvučnih filmskih zvijezda, tehnološki napredak) da bi se postigli novi rekordi. Pa ako "Goli u sedlu" nisu izmijenili lice američkog filma, bar stoje kao testament takvog pokušaja. Hollywood je preživio to bezumlje i pomahnitali period bunta, čitavi niz skandala i paranoidni mentalitet McCarthyjeve ere. Hollywood je reflektirao raspoloženje društva, ali nikada nije promijenio njegovu socijalnu sliku, makar je do kraja eksploatirao. Upravo to raspoloženje, u ovom slučaju riječ je o šezdesetim godinama, najbolje je prikazano u "Golima u sedlu". Godinu kasnije dolazi do odbacivanja ideala i "pravila" privremeno okupljenih hippie komuna, a nakon svih nevolja dogodio se i Altamont.
   Više nikada neće biti kao tada.
   https://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Fonda
   https://www.theguardian.com/film/gallery/2019/aug/17/peter-fonda-a-life-in-pictures
   https://www.imdb.com/title/tt0064276/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 28.09.

BILO JEDNOM U HOLLYWOODU

Once Upon a Time... in Hollywood, 2019.
17:00 sati



Once Upon a Time... in Hollywood, 2019. Quentin Tarantino, 161 min, US/UK/CH
Scenarij:
Quentin Tarantino
Uloge: Leonardo DiCaprio, Brad Pitt, Margot Robbie, Kurt Russell, Al Pacino, Emile Hirsch, Margaret Qualley, Timothy Olyphant, Austin Butler, Dakota Fanning, Bruce Dern, Michael Madsen, Luke Perry, Damian Lewis, Brenda Vaccaro, Damon Herriman, Rebecca Gayheart
   Radnja devetog filma Quentina Tarantina prati televizijsku zvjezd(ic)u Ricka Daltona, glumca sklonog plaču i samosažaljevanju kojem karijera zbog godina i zbog novog vremena lagano izmiče ispod nogu, i koji traži način samoodržavanja u Hollywoodu jer sve košta. Više od desetljeća imao je uz sebe i svog osobnog kaskadera Cliffa Bootha i to ne samo radi dubliranja u opasnim scenama na snimanju nego i u pripomoći u svom osobnom i nesigurnom životu. Cliff je isto tako već stariji, ali stameni kaskader koji živi u prikolici sa svojim psom i pred kojim isto tako ne stoji nikakva perspektiva i svijetla budućnost, ali o tome ni ne brine previše.
   Radnja počinje u veljači 1969. godine kada Rick u pokušaju spašavanja karijere pregovara s agentom Marvinom Shwarzom o snimanju spaghetti westerna u Italiji koji su mu u početku više nego ispod časti, ali na kraju ipak ode. Rickov povratak iz Italije vremenski koincidira s događajima koji su se u stvarnosti dogodili i koji su na kraju stvorili sasvim drugačiju (negativnu) sliku vremena “glazbe, mira i ljubavi“. A onda se dogodio i Altamont, i sve je krenulo prema dolje.
   Što god mislili o Tarantinovim filmovima i njemu samom, voljeli ga ili mrzili – najčešće je to slučaj, rijetko indiferentnost, ako ste ikad obratili pažnju na glazbu u njegovim filmovima morate priznati da čovjek zna mnogo o glazbi i da pjesme za soundtrackove svojih filmova bira stvarno pažljivo, iz pozicije popkulturnog fanatika kakav jest. Ništa manje važno, oduvijek zna kako glazbu učiniti organskim dijelom filma... „Once Upon A Time In… Hollywood“ reklamira se kao Tarantinovo ljubavno pismo filmovima samim, preciznije toj zlatnoj eri Hollywooda sredinom i krajem ’60-tih godina, a soundtrack kao vremenska kapsula toga doba. Oboje je, začudo, točno, i nije samo propagandni trik. (www.muzika.hr)
   Film je dugačak, na trenutke brutalan, na trenutke smiješan, ali i vrlo zabavan, pogotovo ako ste nešto upoznatiji s materijom s kojom se bavi i s vremenom o kojem progovara. Pun je sitnih i vrlo zanimljivih detalja koje pažljivi i upućeni gledatelj može zapaziti. Neki od likova možda i jesu pomalo kontroverzno prikazani, ponajprije Sharon Tate ili Bruce Lee, ali to je viđenje redatelja ili još više scenarista, a Tarantino je vrlo dobar redatelj, a još bolji scenarist. (www.muzika.hr)

   Tarantino je sazrio i čini se da će, na zenitu svog kreativnog genija, kada je došao do faze da može snimati praktički što hoće i raditi remek-djela, otići u mirovinu. Ako je ovo doista njegov pretposljednji film, bit će mi iznimno žao i mislim da će to biti nemjerljiv gubitak za suvremenu kinematografiju. Once Upon a Time… in Hollywood je istovremeno atipičan film za Tarantina, na prvi pogled, ali oni koji Tarantina doista vole i razumiju, vidjet će da je ovo možda najtipičniji od svih Tarantinovih filmova, jer tek je u ovome filmu Tarantino uspio odati počast onome što najviše voli, a to je – film. (Arthur Poe, www.svijetfilma.eu)
   Majstor je ostao majstor, tvorac još jedne unikatne štorije skrpane od malog milijuna detalja i detaljčića, sočnih dijaloga i nezaboravnih prizora s vrhunskim glumačkim ostvarenjima i još jednim svršetkom koji će se duuugo prepričavati. (Ivica Perinović, ezadar)
   „Once Upon a Time In... Hollywood" je potvrda koliko će nam kino Tarantino nedostajati jednog dana kad/ako doista prestane vrtjeti filmove. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Prekrasan, ali predug, preopterećen potrebom da rehabilitira 'cool frajere' zlatnog doba Hollywooda, ali i prepun sjajnih glumačkih pojava, na čelu s DiCapriom i Pittom, presmiješan, ali i prebrutalan - 'Bilo jednom... u Hollywoodu' tipičan je film za Tarantinov recentni opus. Dvije trećine nostalgije za nekim drugim vremenima u filmskoj industriji i jedna trećina adolescentske fantazije u kojoj 'gadni momci sa srcem na pravom mjestu' rješavaju stvar po kratkom postupku, ovo je film u kojem se može jednako uživati, jednako kolutati očima na njegove iluzije i jednako zaspati nad njegovom razvučenošću. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)

   Slojevit i ambiciozan film, proizvod samouvjerenog filmaša potpuno u skladu s njegovom vizijom... (Brian Tallerico - RogerEbert.com)
   Nevjerojatan, dezorijentirajući, neodgovorni i sjajni Tarantinov film... (Peter Bradshaw, The Guardian)

https://www.imdb.com/title/tt7131622/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
20:00 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica:

20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA