PROGRAM KINOTEKE Veljača 2021.

UTORAK / 02.02.

KRATKI FILMOVI CHARLIE CHAPLINA

Chaplin's Shorts
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
KRATKI FILMOVI CHARLIE CHAPLINA

Pasji život / A Dog's Life, 1918. 40 min.
   Uz Chaplina, kao "zvijezda filma" pojavljuje se pas 'Scraps' koji je pomogao Charlieju i Edni da pronađu put ka boljem životu. Edna Purviance glumi pjevačicu iz varijetea, a Charlie Chaplin skitnicu. Sydney Chaplin (Chaplinov brat) nastupio je u manjoj ulozi, što je bilo prvi put da se dvojica braće zajedno pojavljuju na filmu.
https://www.imdb.com/title/tt0009018/

O desno rame / Sholder Arms, 1918. 45 min.
   Film je napravljen nakon ulaska SAD u prvi svjetski rat, te je osim komercijalne imao i propagandnu svrhu, odnosno Chaplin je njime svoju globalnu popularnost nastojao iskoristiti kako bi pomogao ratnim naporima svoje nove domovine. U njemu je tumačio lik pripadnika američke vojske poslanog na ratište u Francusku gdje doživljava razne bizarne i komične pustolovine. „Shoulder Arms“ koji je premijeru imao nedugo prije samog završetka rata, imao je izvrsnu gledanost i kritike, te predstavljao dotada najveći uspjeh u Chaplinovoj karijeri.
https://www.imdb.com/title/tt0009611/?ref_=fn_al_tt_1

Useljenik / The Pilgrim, 1923. 47 min.
   Chaplin se pojavljuje u ulozi odbjeglog zatvorenika koji krade odjeću, a zajedno sa njom i identitet svećenika, te sticajem okolnosti završi u malom teksaškom gradu, gdje će doživjeti komične pustolovine. „The Pilgrim“ je poznat kao posljednji u kome je nastupio zajedno sa svojom dugogodišnjom partnericom i bivšom ljubavnicom Ednom Purviance.
https://www.imdb.com/title/tt0014358/?ref_=fn_al_tt_2

   Mnogo je toga napisano i rečeno o Chaplinu; posebno ovih dana, u povodu njegove smrti, o odnosu nijemog i zvučnog perioda, o filozofiji komisionog, o fenomenu gega, o relaciji komisionog i tragičnog, o univerzalnosti i koherentnosti Chaplinova pogleda na svijet, i tko zna o čemu sve ne...
   Kratki filmovi, što ćemo ih večeras gledati, djeluju lako i prpošno, poput filmske skice ili krokija, bez veće dramaturške razrade i čvršće filmske strukture. Ta dramaturška labilnost koja je najveća mana Chaplinovih dugih filmova, posebice zvučnih, ovdje se ustanovljava kao kvalitet jer doprinosi apsolutizaciji gega kao stilotvornog jedinstva filma. U jednom jedinom Chaplinovom gegu sadržana je slojevitost i smisao filmskog iskaza. (Svemir Pavić, 27.1.1978.)

SRIJEDA / 03.02.

BIJES (ZAKON LINČA)

Fury, 1936.
19:30 sati



KLASIKA SRIJEDOM
Fury, 1936. Fritz Lang, 96 min. US
Scenarij:
Bartlett Cormack, Fritz Lang
Uloge: Sylvia Sidney, Spencer Tracy, Bruce Cabot
   Temelji se na priči „Mob Rule“ Normana Krasne, inspiriranoj stvarnim događajima vezanim uz ubojstvo Brookea Harta u Kaliforniji nekoliko godina ranije.
   Nakon dulje odsutnosti, Joe Wilson, umnogome tipični Amerikanac, putuje na susret sa zaručnicom Katherine. Za prolaza gradićem Strandom uhite ga i osumnjiče za netom počinjenu otmicu. Šerifov zamjenik Bugs Meyers počne širiti glasine o Joeu kao nesumnjivom otimaču pa razjareni stanovnici odluče linčovati Joea. Usprkos šerifovim pokušajima da ih smiri, gomila opkoli i zapali zatvor, a Joe nestaje u plamenu. Okružni tužitelj optužuje dvadeset i dvoje građana za ubojstvo te ih suočava sa snimkom linča.
   „Fury“ je prvi hollywoodski film Fritza Langa, te atipično ostvarenje za studio MGM, koji je bio specijaliziran za eskapističke melodrame i mjuzikle i uglavnom izbjegavao snimati socijalno i politički angažirana ostvarenja poput suparničkog studija Warner Bros.
   Prvi Langov američki film većina kritičara, uz sljedeća dva (Samo jednom se živi, 1937. i Ti i ja, 1938.), drži dijelom svojevrsne društvenokritičke trilogije te je u ovom djelu motiv linča Langu poslužio za preciznu i nemoralizatorsku analizu prirode američkog populizma. Redatelj istodobno klasične holivudske žanrovske i narativne modele nadograđuje svojim preokupacijama iz njem. razdoblja stvaralaštva. (B. Kragić, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0027652/?ref_=fn_tt_tt_15

ČETVRTAK / 04.02.

KORDILJERI SNOVA

La cordillere des songes / The Cordillera of Dreams, 2019.
19:30 sati



La cordillere des songes  / The Cordillera of Dreams, 2019. Patricio Guzmán, 84 min.CHL/FR
   “Santiago u kojem sam rođen ravnodušno me pozdravlja”, ovim riječima čileanski dokumentarist Patricio Guzmán otvara “Kordiljere snova“, posljednji i najosobniji dio svoje trilogije koja povezuje monumentalne prirodne krajolike i potresnu političku povijest Čilea u esej očaravajuće ljepote o sjećanju i zaboravu, kolektivnoj traumi i prodornoj boli koju iza sebe ostavlja tišina. Patricio Guzmán je poput većine umjetnika i književnika napustio Čile prije više od 40 godina uoči nasilne uspostave diktature Augusta Pinocheta. Usprkos životu u egzilu, veliki čileanski redatelj nikada nije prestao raditi filmove o svojoj domovini, njezinoj prošlosti, kulturi i krajolicima.    
   Dok se u "Nostalgiji za svjetlošću" (2010.) bavi sjeverom, a u "Bisernom dugmetu" (2015.) jugom zemlje, treći dio posvećen je čileanskoj “beskrajnoj kralježnici”, impozantnom planinskom lancu koji se prostire cijelom dužinom zemlje. U razgovorima s čileanskim umjetnicima i znanstvenicima, Guzman propituje mjesto i simboliku Kordiljera u kolektivnoj svijesti nacije, koji za mnoge figuriraju kao majka koja istovremeno “štiti i izolira” zemlju od ostatka svijeta.
https://www.imdb.com/title/tt9567718/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 05.02.

OTAC

Otac, 2020.
19:30 sati



Otac, 2020. Srdan Golubović, 120 min. FR/DE/HR/SI/BA
Scenarij:
Srdan Golubović, Ognjen Sviličić
Uloge: Goran Bogdan, Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin
   Kada mu zbog siromaštva oduzmu djecu, a supruga doživi psihički slom, Nikola (sjajna uloga Gorana Bogdana) uzima stvari u svoje ruke. Otkrivši da su lokalne službe vjerojatno korumpirane, odluči prijeći Srbiju pješice i iznijeti svoj slučaj osobno ministarstvu u Beogradu. Putem susreće različite tipove ljudi i doživljava preobražaj iz marginalca i gubitnika u junaka našeg doba.
   Najnoviji film Srdana Golubovića (Krugovi – ZFF 2013., Sundance – Posebna nagrada žirija) osvojio je publiku u regiji i šire, pa je tako nagradu publike primio na ovogodišnjem Berlinskom festivalu (u programu Panorama), a onda i u Puli, postavši prvi film u povijesti Pulskog filmskog festivala kojem je publika dala prosječnu ocjenu 5,00.
   Koliko očajna mora biti jedna majka koja je spremna zapaliti sebe i svoju djecu? Početna scena filma „Otac“ prikazanog u sekciji "Panorama" ovogodišnjeg filmskog festivala u Berlinu otvara priču o ocu jedne obitelji koja bi, da se radi o holivudskoj produkciji, možda mogla završiti sretno. Ali riječ je o filmu koji je inspiriran stvarnim događajem u današnjoj Srbiji u kojoj je realnost sve samo ne Hollywood. Stvarni otac u stvarnoj priči je Đorđe Joksimović iz okolice Kragujevca kojemu su nadležne lokalne institucije oduzele djecu uz obrazloženje da se o njima ne može adekvatno brinuti jer za to nema materijalnih uvjeta. Joksimovićev život se razbio poput prozorskog stakla na koji je bačen kamen i pred njim su ostale samo krhotine: izgubio je posao u tvornici, majka njegove djece je završila na psihijatriji i rečeno mu je da će njegova djeca ubuduće živjeti u hraniteljskoj obitelji . Očajan, ali odlučan boriti se za njih, zaputio se pješke u Beograd obratiti se za pomoć direktno državnom Ministarstvu za rad.Redatelj Srdan Golubović ga je pred Ministarstvom upoznao i poželio njegovu priču ispričati na filmskom platnu.„Kad sam saznao tu njegovu priču i kad sam otišao razgovarati sa njim, prva mi je asocijacija bila 'Pariz, Texas' i shvatio sam da ima nešto stvarno sinematično u njegovoj priči. A onda sam, razgovarajući s njim, saznao da on nije krenuo u tu šetnju kao neki racionalni akt protesta nego da je nekom svojom intuicijom krenuo da pokaže sebi i drugima da može.“ (Dunja Dragojević-Kersten, www.dw.com)
   „Otac“, dobitnik dvaju priznanja na ovogodišnjem, 70. Berlinaleu, Nagrade ekumenskog žirija i Nagrade publike, društveno je realistična drama dardenovskog prosedea koja se s vremenom pretače u film ceste, pa se tako kritika tranzicije, nasilne deindustrijalizacije i neiskorjenjive korupcije utiskuje u hipnotičan narativ nezaustavljivog kretanja i individualne borbe. Prije svega, dojmljiva je to psihološka minijatura, „film jednog čovjeka“, jer sporedni se likovi ukazuju tek kao kontrastna podloga za izoštravanje situacije onog glavnog. Film koji je skoro pa nijem plijeni svojom neverbalnošću; gluma Gorana Bogdana ponajprije je fizička, otud i naglašeno mimička i gestovna karakterizacija njegova lika. (Vanja Kulaš, lupiga.com)
   Nadahnut istinitom pričom, "Otac" je ponajbolji Golubovićev film, još jedan trijumf srpske/regionalne kinematografije nakon "Tereta" s kojim dijeli "road movie" koncept putovanja po razvalinama ovih krajeva. To je podjednako umjetnički i populistički komad razorne drame da se dopadne festivalskom žiriju i da ga publika može prihvatiti kao osobnog favorita. (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt9048802/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 06.02.

KAKO SE ZAPRAVO ZOVEM

19:30 sati



The Strange Ones, 2019. Christopher Radcliff, Lauren Wolkstein, 81 min. US
Scenarij:
Christopher Radcliff
Uloge: Alex Pettyfer, James Freedson-Jackson, Emily Althaus
   Nakon obiteljske tragedije, Nick i, čini se, njegov mlađi brat Sam putuju prema nepoznatom odredištu, prolazeći kroz pusti američki krajolik. Na prvi pogled sve se čini normalno, no ono što izgleda kao mali obiteljski izgled otvara mračnu i složenu mrežu zastrašujućih tajni – dok se odnosi, identiteti i stvarnosti mijenjaju na potpuno neočekivane načine… Jesu li u bijegu i ako jesu, od čega bježe? Je li Nick zaštitnik šutljivog dječaka, njegov otmičar, ili nešto sasvim drugo?   
   Ovo je priča o otuđenju, lošim porodičnim odnosima i adolescenciji.
https://www.imdb.com/title/tt6014904/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 10.02.

AFRIČKA KRALJICA

The African Queen, 1951.
19:30 sati



KLASIKA SRIJEDOM
The African Queen, 1951. John Huston, 106 min. UK/US
Scenarij:
John Huston, James Agee, John Collier i Peter Viertel (prema romanu C.S. Forestera)
Uloge: Humphrey Bogart, Katharine Hepburn, Robert Morley
   Priča se događa 1914, na početku Prvog svjetskog rata, u ondašnjoj Njemačkoj Istočnoj Africi.
   Charlie Allnut je priprosti, neobrijani Kanađanin, koji je kapetan broda Afrička kraljica. On povremeno dostavlja poštu engleskim misionarima, bratu i sestri Rose  i Samuelu Sayeru. Kada su Nijemci uništili njihovo selo, Samuel umire ostavljajući Rose izoliranu i u opasnosti. Charlie joj nudi svoj brod da je vrati nazad u civilizaciju. Iako pripadaju različitim društvenim slojevima, oni se usprkos mnogim neslaganjima i razlikama, brzo sprijatelje, dijele dobro i zlo, a prijateljstvo postupno prerasta u ljubav. Pred kraj puta očekuje ih sukob s njemačkom ratnom mornaricom…
   Film se odlikuje osebujnim hustonovskim humorom, suptilnim psihološkim nijansiranjem junaka i nježnim ironičnim tretmanom njihovog odnosa. Uz to što je izniman kao redateljsko ostvarenje, to je također i klasičan ‘glumački film’ u kojem obje zvijezde dosežu vrhunce svoje umjetnosti. Katherine Hepburn nominirana je za Oscara za ulogu u tom filmu, dok je Bogart 1951. Za svoju ulogu dobio Oscara.
   Primjer zlatnog doba Hollywooda koji se pokazao teškim za snimanje u ekstremnim uslovima u centralnoj Africi i pod vodstvom Hustonovog ludog genija, kao majstora režije koji stvara intimne priče u jednom epskom okruženju (Matthew Pejković)
   Adaptacija djela jednog od najpopularnijih britanskih pisaca pustolovnih romana komercijalno je najuspješniji Hustonov film koji odlikuju temeljna obilježja njegova autorskog rukopisa, od likova koji su ekscentrici s margine društva u potpunosti posvećeni cilju, preko izražene sklonosti egzotici i izoliranim sredinama do netipičnog kombiniranja žanrova, u konkretnom slučaju komedije karaktera i pustolovnog filma s notom melodrame. (B.Kragić/HFL)

https://www.imdb.com/title/tt0043265/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 11.02.

KAKO SE ZAPRAVO ZOVEM

19:30 sati



The Strange Ones, 2019. Christopher Radcliff, Lauren Wolkstein, 81 min. US
Scenarij:
Christopher Radcliff
Uloge: Alex Pettyfer, James Freedson-Jackson, Emily Althaus
   Nakon obiteljske tragedije, Nick i, čini se, njegov mlađi brat Sam putuju prema nepoznatom odredištu, prolazeći kroz pusti američki krajolik. Na prvi pogled sve se čini normalno, no ono što izgleda kao mali obiteljski izgled otvara mračnu i složenu mrežu zastrašujućih tajni – dok se odnosi, identiteti i stvarnosti mijenjaju na potpuno neočekivane načine… Jesu li u bijegu i ako jesu, od čega bježe? Je li Nick zaštitnik šutljivog dječaka, njegov otmičar, ili nešto sasvim drugo?   
   Ovo je priča o otuđenju, lošim porodičnim odnosima i adolescenciji.
https://www.imdb.com/title/tt6014904/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 12.02.

SLUČAJNA RASKOŠ PROZIRNOG VODENOG REBUSA

Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa, 2020.
17:00 sati



Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa, 2020. Dalibor Barić, 80 min. HR
Scenarij:
Dalibor Barić
Glasovi: Rakan Rushaidat, Ana Vilenica, Frano Mašković, Nikša Marinović, Mario Kovač, Željka Veverec, Boris Bakal, Pavlica Brazzoduro Bajsi
   Martin se pokušao boriti protiv sustava, a sada je u bijegu. Sara je konceptualna umjetnica. Zajedno se pridružuju revolucionarnoj komuni na selu. Policija im je na tragu. Inspektor Ambroz zna da su prava pitanja važnija od odgovora. Jer možda ništa od ovog nije istina.
   Dugometražni eksperimentalno-animirani film „Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa“ autora Dalibora Barića simultano će imati online premijeru u Hrvatskoj i SAD-u u petak, 12. veljače. Istoga dana, film će imati kinopremijere u Splitu, Zagrebu i Rijeci.
   „Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa“ jedan je od 27 naslova koji će se razmatrati za nominaciju za 93. nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti, u kategoriji dugometražnog animiranog filma. Podsjećanja radi, nakon 60 godina i Vukotićeva „Surogata“ ponovno imamo animirani film u utrci za Oscara. Osim toga, Barićev uradak je nominiran i za najbolji međunarodni dugometražni animirani film za nagradu Satellite koju dodjeljuje Međunarodna novinarska akademija (International Press Academy - IPA).
   Genijalnost filma „Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa“ je u savršenoj sinesteziji – sinesteziji koja je toliko savršeno sinkronizirana da je kao takva mogla nastati samo u svijesti jedne osobe. Dalibor Barić potpisuje režiju, knjigu snimanja, scenarij, glazbu i skoro sve što se potpisati može. Možda malo kontroverzno i suprotno onoj o više glava koje razmišljaju bolje, ne mogu se oteti dojmu da je sinkronizacija jednog jedinog svestrano talentiranog uma, za razliku od kompromisima okaljanog timskog uratka, upravo ono što diže ovaj film na razinu više, odnosno, da budem preciznija, ne osiromašuje i ne kompromitira jednu odličnu ideju, tu jednu pomaknutu perspektivu. Možda je stvar u tome da više umova ne može pomaknuti perspektivu na tako nedosljedno dosljedan jedinstven način. (Slavica Nuić, ziher.hr)
   Dugi naslov odaje počast nadrealizmu, ali evocira i moja sjećanja iz djetinjstva na dokumentarne filmove Jacquesa Cousteaua o istraživanju mora. Zamišljao sam epizodu u kojoj su ispitivali fiktivnu meduzu "prozirni vodenasti rebus" ... Prošle su gotovo dvije godine otkad sam napisao scenarij, a čim sam završio film, početkom ove godine neki su se dijelovi priče neobično poklopili s događajima kojih smo svi svjedoci ovih dana, gdje 'održavamo svakodnevni život dok stvarno prolazimo kroz apokalipsu' ... Iza svih nadzora, detektiva, režima, otuđenja, nalazi se ta mala oaza života, uvijek na rubu, ali nekako nesalomljiva i dosljedna. (redatelj i scenarist Dalibor Barić)

https://www.imdb.com/title/tt12354878/?ref_=nm_flmg_act_1

SUDJELOVANJE NA FESTIVALIMA:
Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju 2020.
Svjetski festival animiranog filma Animafest Zagreb 2020.
Međunarodni filmski festival Lima Alterna 2020.
Međunarodni filmski festival u Bogoti 2020.
Međunarodni filmski festival u Solunu 2020.
Međunarodni festival animiranog filma u Bucheonu 2020.
Festival eVropskog filma u Sevilli 2020.
Festival autorskog filma 2020.
Međunarodni festival animiranog filma Animateka 2020.
Međunarodni filmski festival Novos Cinemas 2020. – posebno priznanje
Filmski festival u Trstu 2021.

 

KORDILJERI SNOVA

La cordillere des songes / The Cordillera of Dreams, 2019.
19:30 sati



La cordillere des songes  / The Cordillera of Dreams, 2019. Patricio Guzmán, 84 min.CHL/FR
   “Santiago u kojem sam rođen ravnodušno me pozdravlja”, ovim riječima čileanski dokumentarist Patricio Guzmán otvara “Kordiljere snova“, posljednji i najosobniji dio svoje trilogije koja povezuje monumentalne prirodne krajolike i potresnu političku povijest Čilea u esej očaravajuće ljepote o sjećanju i zaboravu, kolektivnoj traumi i prodornoj boli koju iza sebe ostavlja tišina. Patricio Guzmán je poput većine umjetnika i književnika napustio Čile prije više od 40 godina uoči nasilne uspostave diktature Augusta Pinocheta. Usprkos životu u egzilu, veliki čileanski redatelj nikada nije prestao raditi filmove o svojoj domovini, njezinoj prošlosti, kulturi i krajolicima.    
   Dok se u "Nostalgiji za svjetlošću" (2010.) bavi sjeverom, a u "Bisernom dugmetu" (2015.) jugom zemlje, treći dio posvećen je čileanskoj “beskrajnoj kralježnici”, impozantnom planinskom lancu koji se prostire cijelom dužinom zemlje. U razgovorima s čileanskim umjetnicima i znanstvenicima, Guzman propituje mjesto i simboliku Kordiljera u kolektivnoj svijesti nacije, koji za mnoge figuriraju kao majka koja istovremeno “štiti i izolira” zemlju od ostatka svijeta.
https://www.imdb.com/title/tt9567718/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 13.02.

PRVA GODINA BRAKA

Paper Year, 2018.
19:30 sati



Paper Year, 2018. Rebecca Addelman, 89 min. CA
Scenarij:
Rebecca Addelman
Uloge: Eve Hewson, Avan Jogia, Hamish Linklater, Andie MacDowell
   Novopečeni bračni par suočava se s izazovima tijekom prve godine braka. Brak je bio impulzivna (iako nesumnjivo romantična) odluka za koju nijedna od njih nije bila spremna.
   Smiješna, emotivna, iskrena priča o ljubavi i izdajstvu naših izbora. Riječ je o tome koliko je teško promijeniti se uz drugu osobu. Riječ je o tome koliko smo ranjivi kad stvari započnemo i završimo. Riječ je o boli, radosti i impulzivnosti mladosti. Ali uglavnom je riječ o mladoj ženi koja pokušava odrasti i pritom riskira sve i riskira na sebi. (Calgary Underground Film Festival 2018.)
   Mučni realizam, dobro uočene društvene razlike i okvirna crna komedija odlike su ovog provokativnog, iako povremeno kolebljivog filma u kojem se Franny i Dan trude zeznuti prvu godinu bračnog života. U roku od samo nekoliko mjeseci prelaze put od uzbuđenih svatova, do želje za drugim osobama. Iako daje više prostora Frannyjevim eskapadama, radnja je inventivno napisana kako bi se zadirkivale obje strane. Ipak, u intrigantnom komadu gledatelji mogu ostati zbunjeni koliko su zapravo zabave trebali naći u ovoj romantici. (Kate Taylor / Globe and Mail)
   Jogia i Hewson potpuno su uvjerljivi u prikazivanju duboke naklonosti i obožavanja, što to čini još boljim u trenutku kada njihov odnos pukne. (Deborah Krieger/ Bust Magazine)
   Iako više potresno dirljiv nego duboko pronicljiv, "Paper Year" nam nudi pametan prikaz ljubavi koja se poništava. (Liam Lacey/ Original Cin)
   „Paper Year“ fokusiran je na onu točku u životu kada se zavaravamo da smo odgovorniji, odrasliji nego što zapravo jesmo i što se događa kad taj privid nestane. Što se dogodi kad jedan dio para shvati to prije drugog. Želite li odgovore, ovo je ona vrsta malog, hrabrog filma koji se hvata sa njima ukoštac. (Norman Wilner / Now Toronto)

https://www.imdb.com/title/tt6212136/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 16.02.

LOŠ DAN U BLACK ROCKU

19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Bad Day At Black Rock, 1954. John Sturges, 81 min. US
Scenarij:
John Sturges
Uloge: Spencer Tracy, Robert Ryan, Anne Francis, Dean Jagger, Walter Brennan
   Spencer Tracy je John MacCreedy, misteriozni neznanac koji se iskrcava na željezničkoj postaji američkog gradića na srednjem zapadu. Njegov je zadatak dodjeliti posthumni orden ocu veterana Drugog svjetskog rata no taj naoko jednostavan zadatak pretvara se u sukob sa iz nekog razloga izuzetno neprijateljski raspoloženim stanovnicima Black Rocka.
   Radnja filma događa 1945. i da film nije klasičan vestern ali sadrži sve elemente vesterna, ali i trilera u stilu hitchocka. Spencer Tracy je ponio najveći teret na vlastitim leđima, kao i mnogo puta do tada, u filmu koji se bavio ozbiljnim temama poput rasizma te tretmanom amerikanaca japanskog podrijetla
   Dok su nadljudskim naporima presjecali prostrana područja neispitane zemlje, da bi stigli u "obećane" krajeve naseljenici su živjeli u znaku triju simbola: konja, žene i revolvera. Mit kojega se super western najlakše oslobodio bio je mit Kentaura, mit čovjeka-jahača, konja i konjanika. Prošla su vremena Toma Mixa i njegova Tonya, Williama Harta i njegova Fritza, prošla su čak i vremena Ringo Kida, koji, izgubivši konja, još uvijek vuče sedlo, penjući se u poštanska kola. Spencer Tracy dolazi u Black-Rock i odlazi iz njega vlakom, metalnom "zmijom", koja je, godinama gutajući ljudske živote, na kraju ipak premostila pustinju. Drugi mit koga se super western također oslobodio bio je mit žene. Pionirski okviri, koji su uvjetovali da vrijednost ljudskog života bude beznačajno mala, stvorili su od žene predmet trajnog obožavanja. Civilizacija, iako nije oplemenila život, unijela je u njega nešto više reda. U "Black-Rocku" muškarci rješavaju svoje neobičnije nego nekada i slojevitije probleme i tu prisustvo žene nije neophodno. Trećeg mita super western se nije oslobodio. Da bio održao na životu svoje "vitezove-lutalice", svoje junake, koji u sebi nose prokletstvo strasti morao im je u ruke dati neko, bez obzira kakvo, sredstvo vlastite odbrane. Međutim, pošto Spencer Tracy većinu situacija rješava moralnom čvrstinom, a ne fizičkom snagom, možda je u "Black-Rocku" western uništio dio svojih specifičnosti da je tim aktom naprosto prerastao u FILM. (Ivan Martinac)
https://www.imdb.com/title/tt0047849/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 17.02.

IN MEMORIAM MIRA FURLAN

ZA SREĆU JE POTREBNO TROJE, 1985.
19:30 sati



IN MEMORIAM MIRA FURLAN
   Preda mnom više ne stoje nikakve odluke koje moram donijeti. Sve su odlučili drugi.

   Nemoguće je, a uz to i nepristojno, jedan život, a pogotovo takav kakav je imala Mira, sabijati u par rečenica. Ali evo, to je što ja mogu reći pokušavajući pri tome ukrotiti emocije. Mira je bila najveća jugoslavenska i hrvatska glumica moje generacije. Krhka i snažna, krajnje osjetljiva i istovremeno hrabra žena. Bila je začuđujuće obrazovana i nadasve talentirana. Posjedovala je istančan osjećaj za pravdu i snagu da, kao malo tko ovdje, javno govori o nepravdi. Imala je veliku karijeru i život koji ju, uz sve to, nimalo nije mazio. Bila je i takva će zauvijek ostati; prava heroina (Rajko Grlić)
   Znate kako je, Mira Furlan je bila naša tajna ljubav, dok smo bili dječaci svi smo nekako bili zaljubljeni u nju. Gledali smo je u jugoslavenskim filmovima. Prvi put sam je sreo kad sam bio na Akademiji, na prvoj godini, trebao sam napraviti intervju s njom za televiziju. Sjećam se da sam mucao, nisam mogao sastaviti rečenicu, koliko sam bio impresioniran njenom pojavom. Jer je ona za mene bila i ostala prava filmska diva. (Danis Tanović)
   Prava žena na krivome mjestu u krivo vrijeme: bila je sjajna kao radnička ‘femme fatale‘, a preko nje se može prelomiti čitava tragika ovih prostora. (Marko Njegić)

https://lupiga.com/vijesti/tako-je-govorila-velika-mira-furlan-ne-mogu-se-natjerati-da-mrzim
https://lupiga.com/vijesti/oprostaj-od-mire-furlan-adio-ti-kate-nasa

ZA SREĆU JE POTREBNO TROJE, 1985. Rajko Grlić, 100 min.
Scenarij:
Dubravka Ugrešić.
Uloge: Predrag Manojlović, Mira Furlan, Ksenija Pajić, Bogdan Diklić, Vanja Drach, Dubravka Ostojić, Mladen Budiščak, Nina Erak-Svrtan, Drago Krča, Miodrag Krivokapić, Vitomira Lončar
   U radničkoj melodrami Rajka Grlića Mira Furlan tumači Zdenku Radić, djevojku koja se zaljubi u bivšeg robijaša..
   Siromaštvo i očaj je natjeralo čovjeka da opljačka banku u provinciji i to pištoljem-igračkom. Poslije odsluženih tri godine u zatvoru,oslobođen je i na proputovanju kroz Zagreb sreće dvije potpuno različite žene koje će imati utjecaj na njegovu budućnost. To je početak ove suvremene melodrame koja se pretvara u priču o trokutu koji spajaju emocije i novac. Priča o očajničkim naporima i nadi da ljubav može pokazati i otvoriti izlaz iz života i vremena u kome čovjek živi.
https://www.imdb.com/title/tt0090360/?ref_=nm_flmg_act_68

ČETVRTAK / 18.02.

POVIJEST DAVIDA COPPERFIELDA

The Personal History of David Copperfield, 2019.
19:30 sati



The Personal History of David Copperfield, 2019. Armando Iannucci, 120 min. UK/US/GR
Scenarij:
Simon Blackwell po romanu Charlesa Dickensa
Uloge: Dev Patel, Hugh Laurie, Tilda Swinton
   Kao svjež i jedinstven pogled na polu-autobiografsko remek-djelo Charlesa Dickensa, film „Povijest Davida Copperfielda“ radnjom smješten u četrdesete godine 19. stoljeća kronika je života ikonskog naslovnog lika koji živi u pomalo kaotičnom svijetu u kojem pokušava pronaći svoje vlastito mjesto. Od nesretnog djetinjstva pa sve do otkrića svog najvećeg talenta – pisca priča i autora – Davidovo putovanje je istovremeno veselo i tragično, ali uvijek prepuno života, boja i ljudskosti.
   „Povijest Davida Copperfielda“  svjež je, smiješan i krajnje šarmantan pogled na Dickensov klasik, dokazujući da su neke priče uistinu bezvremenske (konsenzus kritičara / Rotten Tomatoes)
   Sjajan, zabavan film koji uspijeva i poštovati i izmisliti novi roman iz onog iz kojeg preuzima naslovni lik (Mark Kermode /The Observer)

https://www.imdb.com/title/tt6439020/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 19.02.

PRVA GODINA BRAKA

Paper Year, 2018.
19:30 sati



Paper Year, 2018. Rebecca Addelman, 89 min. CA
Scenarij:
Rebecca Addelman
Uloge: Eve Hewson, Avan Jogia, Hamish Linklater, Andie MacDowell
   Novopečeni bračni par suočava se s izazovima tijekom prve godine braka. Brak je bio impulzivna (iako nesumnjivo romantična) odluka za koju nijedna od njih nije bila spremna.
   Smiješna, emotivna, iskrena priča o ljubavi i izdajstvu naših izbora. Riječ je o tome koliko je teško promijeniti se uz drugu osobu. Riječ je o tome koliko smo ranjivi kad stvari započnemo i završimo. Riječ je o boli, radosti i impulzivnosti mladosti. Ali uglavnom je riječ o mladoj ženi koja pokušava odrasti i pritom riskira sve i riskira na sebi. (Calgary Underground Film Festival 2018.)
   Mučni realizam, dobro uočene društvene razlike i okvirna crna komedija odlike su ovog provokativnog, iako povremeno kolebljivog filma u kojem se Franny i Dan trude zeznuti prvu godinu bračnog života. U roku od samo nekoliko mjeseci prelaze put od uzbuđenih svatova, do želje za drugim osobama. Iako daje više prostora Frannyjevim eskapadama, radnja je inventivno napisana kako bi se zadirkivale obje strane. Ipak, u intrigantnom komadu gledatelji mogu ostati zbunjeni koliko su zapravo zabave trebali naći u ovoj romantici. (Kate Taylor / Globe and Mail)
   Jogia i Hewson potpuno su uvjerljivi u prikazivanju duboke naklonosti i obožavanja, što to čini još boljim u trenutku kada njihov odnos pukne. (Deborah Krieger/ Bust Magazine)
   Iako više potresno dirljiv nego duboko pronicljiv, "Paper Year" nam nudi pametan prikaz ljubavi koja se poništava. (Liam Lacey/ Original Cin)
   „Paper Year“ fokusiran je na onu točku u životu kada se zavaravamo da smo odgovorniji, odrasliji nego što zapravo jesmo i što se događa kad taj privid nestane. Što se dogodi kad jedan dio para shvati to prije drugog. Želite li odgovore, ovo je ona vrsta malog, hrabrog filma koji se hvata sa njima ukoštac. (Norman Wilner / Now Toronto)

https://www.imdb.com/title/tt6212136/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 20.02.

NOĆNA SMJENA

19:30 sati



Police, 2020. Anne Fontaine, 98 min. FR/BE/CH
Scenarij:
Claire Barré i Anne Fontaine po romanu Hugo Borisa
Uloge: Virginie Efira, Omar Sy, Grégory Gadebois
   Virginia, Erik i Aristide su troje policajaca. Svo troje svoje osobne i emotivne živote pokušavaju održati na površini dok se istovremeno bore sa svakodnevnim nasiljem u domovima i na ulicama. Jedne noći dobivaju neobičnu misiju: odvesti migranta na aerodrom iz nepoznatih razloga. Na putu do aerodroma, Virginija otkriva da će čovjek biti osuđen na smrt ako ga se deportira u zemlju odakle je pobjegao. Suočena s nepodnošljivom dilemom, ona započne sumnjati u dobrobit njihove misije. Troje policajaca imaju na raspolaganju samo jednu noć za odlučiti o sudbini migranta…
   Redateljica donosi solidnu, iako tipičnu dramu ali iz ženske perspektive, a Virginijin lik neprestano je rastrgan između njezinih osobnih i profesionalnih želja. Partitura klasične gudačke glazbe dodatno dodaje melankoličan, nježan ton filma, u vjerojatno jednom od rijetkih policijskih filmova u kojem nije ispaljen ni jedan metak. (Hollywood Reporter)
   Dinamičan i stiliziran prikaz Hugo Borisovog romana koji uspješno miksa niz problema kroz svoju mješavinu realizma i impresionizma, usredotočujući se na emocionalne muke policajaca i njihovih dilema, slabosti, neverbalne komunikacije, nepovjerenja, profesionalne etike i iskušenja. (Fabien Lemercier/Cineeuropa)

https://www.imdb.com/title/tt9850344/?ref_=fn_al_tt_2

UTORAK / 23.02.

NADNICA ZA STRAH

19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Le Salaire de la peur, 1953. Henri-Georges Clouzot, 156 min. FR
Scenarij:
Henri-Georges Clouzot  i Jérôme Géronimi  po romanu Georgesa Arnauda
Uloge: Yves Montand, Charles Vanel, Peter van Eyck, Folco Lulli, Véra Clouzot
   Četvorica evropskih pustolova kreću na zahtjevnu i opasnu misiju transporta nitroglicerina.
   Negdje u Srednjoj Americi tijekom prve polovine 50-ih prošlog stoljeća četvorica siromašnih evropskih pustolova odluče prihvatiti vrlo zahtjevnu i neugodnu poslovnu ponudu. Žele li se domoći nadnice od dvije tisuće dolara, Korzikanac Mario, Parižanin Jo, Nijemac Bimbo i Talijan Luigi, moraju do nekoliko stotina kilometara udaljenih izvora nafte za tvrtku Southern Oil Company prevesti dva kamiona s nitroglicerinom. Dok ih put vodi vrlo nekvalitetnim cestama i teško pristupačnim terenom, momci shvaćaju da su se prihvatili možda i neizvedivog zadatka transporta smrtonosnog tereta. Istodobno, svi oni imaju različite planove koje žele ostvariti teško zarađenim novcem, no sa svakim novim prijeđenim kilometrom sve više shvaćaju da možda nikad neće stići na cilj...
   Riječ je o jednom od najboljih filmova svih vremena, koji podjednako imponira dramaturškom kompaktnošću i savršenim ritmom naracije koji otkucava poput paklene naprave, kao i suptilnim psihološkim profiliranjem protagonista obilježenih intrigantnim i tjeskobnim egzistencijalnim motivima i socijalnim kontekstom. Djelo čvrste narativne strukture koje funkcionira i kao dojmljiva karakterna studija odlikuju i iznimno efektno gradiranje napetosti, što gledateljeve živce dovodi do ruba pucanja, izuzetno sugestivna režija koja nevjerojatno spretno koristi skučeni prostor kabine kamiona, ekspandirajuće ozračje pesimizma i fatalizma, izvrsna glazba Georgesa Aurica i podjednako uspjela fotografija Clouzotova stalnog suradnika Armanda Thirarda te impresivne glumačke interpretacije.
   Godine 1953. na festivalu u Cannesu ovjenčan Grand Prixom, pretečom Zlatne palme, i Posebnim priznanjem za glumački nastup C. Vanela, te nagrađena berlinskim Zlatnim medvjedom i nominiran za nagradu BAFTA u kategoriji najboljeg filma.
   „Nadnica za strah“ je izazvala veliku kontroverzu u periodu zaoštrenih odnosa Hladnog rata; film je zbog prikazivanja američkih naftnih kapitalista kao negativaca u filmu optužen za protuameričke sentimente te je nekoliko scena iz filma (cca. 20 minuta materijala) izbačeno iz verzije koja je završila u američkim kinima. Takva osakaćena verija bila je jedina službena verzija filma na američkom tržištu sve do 1992. godine, kada je Criterion reizdao film u njegovoj cijelosti, pruživši tako po prvi puta širokoj publici u Sjedinjenim Državama uvid u jedno od najvažnijih i najboljih ostvarenja u povijesti filma.
   „Nadnica za strah“ je jedan od onih filmova koji spadaju u obveznu lektiru svakog istinskog filmofila. Unatoč svojoj nesavršenosti i nedotjeranosti, to je film koji je ostavio trajan pečat u povijesti filma i čiji je utjecaj na daljnji razvoj filmske umjetnosti takav da ga se naprosto ne smije preskočiti. Tek kada pogledate ovaj film shvatiti ćete koliko su vam neke tehnike i scene iz novi(ji)h filmova poznate, odnosno koliko je taj Henri-Georges Clouzot bio značajan za povijest filma. Ovaj revolucionarni uradak pokazat će vam koliko je važno imati iskru kreativnog genija, ali i hrabrosti da u vremenu kada je ovaj film bio čista avangarda, taj genij i realizirate. (ArthurPoe, svijet filma/eu)
   Egzistencijalni triler. Najoriginalnija i najšokantnija francuska melodrama '50-ih godina. Kada postoji mogućnost da budeš dignut u zrak u bilo kojem trenutku, samo budala može vjerovati da lik određuje sudbinu.  Ako to nije parabola čovjekovog položaja u modernom svijetu, onda je u najmanju ruku ilustracija toga. Nasilje. se koristi da forsira viziju ljudske egzistencije. (Pauline Kael)
   Očajnička egzistencija protagonista, čije se filozofsko opravdanje nalazi jedino u mogućnosti samopotvrđivanja, uokvirena je škrtim (izbjegavanje egzotike), ali oštrim socijalnim kontekstom (bijeda polukolonijalne zemlje), zbog čega je film tumačen i kao komentar (jednim svojim slojem) ekonomskog izrabljivanja latinoameričkih zemalja od strane američkih multinacionalnih tvrtki. (B. Kragić. HFL)
   Henri Georges Clouzot jest jedan od "Šest velikih  "C"  francuskog filma, /Cocteau, Clair, Carne, Cayatte, Clouzot, Clement/. Oslobođen bilo kakve sentimentalnosti u psihološkoj podlozi, etičkoj poruci i režiserskom postupku, okrutan u insistiranju na autentičnosti najsitnijih detalja, Clouzot preliva na ekipu, glumce i sam film dio te okrutnosti, koja postaje "crvena nit" autorskog prepoznavavanja, "clouzoovski zaštitni znak".  Njegovo najznačajnije djelo "Nadnica za strah", realizirano 1952. godine ostaje, čini se, od svih klasičnih filmova iz te godine najbliže suvremenom filmskom izrazu, kako zbog sprege violencije i emocije, tako i zbog sukoba "mesa" i "duše" s malo izgleda na krajnje pozitivističko rješenje.  Snimajući željezničke prelaze, šine, signale i ostale mehaničke strukture mogu se postizavati ista halucinantna podrhtavanja kao i s bilo kojom drugom temom, rekao je jednom H. G. Clouzot i dodao: "Sva su sredstva dozvoljena, jer je film slobodan da koristi: i ljude i objekte i naša djela i tehnička otkrića u duhu koji želi". (Ivan Martinac)

https://www.imdb.com/title/tt0046268/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 24.02.

KAKO SE ZAPRAVO ZOVEM

19:30 sati



The Strange Ones, 2019. Christopher Radcliff, Lauren Wolkstein, 81 min. US
Scenarij:
Christopher Radcliff
Uloge: Alex Pettyfer, James Freedson-Jackson, Emily Althaus
   Nakon obiteljske tragedije, Nick i, čini se, njegov mlađi brat Sam putuju prema nepoznatom odredištu, prolazeći kroz pusti američki krajolik. Na prvi pogled sve se čini normalno, no ono što izgleda kao mali obiteljski izgled otvara mračnu i složenu mrežu zastrašujućih tajni – dok se odnosi, identiteti i stvarnosti mijenjaju na potpuno neočekivane načine… Jesu li u bijegu i ako jesu, od čega bježe? Je li Nick zaštitnik šutljivog dječaka, njegov otmičar, ili nešto sasvim drugo?   
   Ovo je priča o otuđenju, lošim porodičnim odnosima i adolescenciji.
https://www.imdb.com/title/tt6014904/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 25.02.

PRVA GODINA BRAKA

Paper Year, 2018.
19:30 sati



Paper Year, 2018. Rebecca Addelman, 89 min. CA
Scenarij:
Rebecca Addelman
Uloge: Eve Hewson, Avan Jogia, Hamish Linklater, Andie MacDowell
   Novopečeni bračni par suočava se s izazovima tijekom prve godine braka. Brak je bio impulzivna (iako nesumnjivo romantična) odluka za koju nijedna od njih nije bila spremna.
   Smiješna, emotivna, iskrena priča o ljubavi i izdajstvu naših izbora. Riječ je o tome koliko je teško promijeniti se uz drugu osobu. Riječ je o tome koliko smo ranjivi kad stvari započnemo i završimo. Riječ je o boli, radosti i impulzivnosti mladosti. Ali uglavnom je riječ o mladoj ženi koja pokušava odrasti i pritom riskira sve i riskira na sebi. (Calgary Underground Film Festival 2018.)
   Mučni realizam, dobro uočene društvene razlike i okvirna crna komedija odlike su ovog provokativnog, iako povremeno kolebljivog filma u kojem se Franny i Dan trude zeznuti prvu godinu bračnog života. U roku od samo nekoliko mjeseci prelaze put od uzbuđenih svatova, do želje za drugim osobama. Iako daje više prostora Frannyjevim eskapadama, radnja je inventivno napisana kako bi se zadirkivale obje strane. Ipak, u intrigantnom komadu gledatelji mogu ostati zbunjeni koliko su zapravo zabave trebali naći u ovoj romantici. (Kate Taylor / Globe and Mail)
   Jogia i Hewson potpuno su uvjerljivi u prikazivanju duboke naklonosti i obožavanja, što to čini još boljim u trenutku kada njihov odnos pukne. (Deborah Krieger/ Bust Magazine)
   Iako više potresno dirljiv nego duboko pronicljiv, "Paper Year" nam nudi pametan prikaz ljubavi koja se poništava. (Liam Lacey/ Original Cin)
   „Paper Year“ fokusiran je na onu točku u životu kada se zavaravamo da smo odgovorniji, odrasliji nego što zapravo jesmo i što se događa kad taj privid nestane. Što se dogodi kad jedan dio para shvati to prije drugog. Želite li odgovore, ovo je ona vrsta malog, hrabrog filma koji se hvata sa njima ukoštac. (Norman Wilner / Now Toronto)

https://www.imdb.com/title/tt6212136/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 26.02.

POVIJEST DAVIDA COPPERFIELDA

The Personal History of David Copperfield, 2019.
19:30 sati



The Personal History of David Copperfield, 2019. Armando Iannucci, 120 min. UK/US/GR
Scenarij:
Simon Blackwell po romanu Charlesa Dickensa
Uloge: Dev Patel, Hugh Laurie, Tilda Swinton
   Kao svjež i jedinstven pogled na polu-autobiografsko remek-djelo Charlesa Dickensa, film „Povijest Davida Copperfielda“ radnjom smješten u četrdesete godine 19. stoljeća kronika je života ikonskog naslovnog lika koji živi u pomalo kaotičnom svijetu u kojem pokušava pronaći svoje vlastito mjesto. Od nesretnog djetinjstva pa sve do otkrića svog najvećeg talenta – pisca priča i autora – Davidovo putovanje je istovremeno veselo i tragično, ali uvijek prepuno života, boja i ljudskosti.
   „Povijest Davida Copperfielda“  svjež je, smiješan i krajnje šarmantan pogled na Dickensov klasik, dokazujući da su neke priče uistinu bezvremenske (konsenzus kritičara / Rotten Tomatoes)
   Sjajan, zabavan film koji uspijeva i poštovati i izmisliti novi roman iz onog iz kojeg preuzima naslovni lik (Mark Kermode /The Observer)

https://www.imdb.com/title/tt6439020/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 27.02.

PRIČA O IGRAČKAMA

17:00 sati



(SUVREMENI) DISNEYEV KLASIK
Toy Story, 1995. John Lasseter, 81 min. US

   „Priča o igračkama“ je prvi film koji koristio potpunu računalnu animaciju.
   Igračke iz sobe dječaka Andya su ”žive” kad djeca i odrasli ne gledaju, i sa strahom i zebnjom očekuju nove igračke koje će Andy dobiti za rođendan. Njegova omiljena igračka kauboj-šerif Woody biva zapostavljena kada Andy dobije igračku svemirskog rendžera Buzza Lightyeara. Borba između Woodyja i Buzza za Andyjevu naklonost će prerasti u avanturu iz koje će igračke izaći kao najbolji prijatelji.
   Zahvaljujući ogromnom uspjehu "Priča o igračkama" prerasla je u serijal, čiji sunastavci naišli na pozitivan prijem kod publike i kritike.
   Ono što u Pixaru znaju i praktiziraju jeste prvenstveno (o)smišljena i originalna priča, jedinstvenih i autentičnih likova čiji su karakteri izgrađeni u cjelosti u svakom pogledu, time sposobni da prema njima osjećamo empatiju. Pixarovci su sa „Pričom o igračkama“ upravo i započeli svo to silno citiranje u animaciji, tzv. citatnost kao postmodernistički postupak kojim se prave reference na postojeće filmove, odajući im počast u „preuzetim“ scenama istovremeno ih učinivši svojim i originalnim. I toga će se držati kroz sve nastavke sa referencama na „Star Wars“, „Back to the Future“, „Jurassic Park“, „Mission: Impossible“, „Cool Hand Luke“, „The Great Escape“, „Lord of the Rings“… (Sead Vegara/filmofil.ba)
https://www.imdb.com/title/tt0114709/?ref_=nv_sr_srsg_3

NOĆNA SMJENA

19:30 sati



Police, 2020. Anne Fontaine, 98 min. FR/BE/CH
Scenarij:
Claire Barré i Anne Fontaine po romanu Hugo Borisa
Uloge: Virginie Efira, Omar Sy, Grégory Gadebois
   Virginia, Erik i Aristide su troje policajaca. Svo troje svoje osobne i emotivne živote pokušavaju održati na površini dok se istovremeno bore sa svakodnevnim nasiljem u domovima i na ulicama. Jedne noći dobivaju neobičnu misiju: odvesti migranta na aerodrom iz nepoznatih razloga. Na putu do aerodroma, Virginija otkriva da će čovjek biti osuđen na smrt ako ga se deportira u zemlju odakle je pobjegao. Suočena s nepodnošljivom dilemom, ona započne sumnjati u dobrobit njihove misije. Troje policajaca imaju na raspolaganju samo jednu noć za odlučiti o sudbini migranta…
   Redateljica donosi solidnu, iako tipičnu dramu ali iz ženske perspektive, a Virginijin lik neprestano je rastrgan između njezinih osobnih i profesionalnih želja. Partitura klasične gudačke glazbe dodatno dodaje melankoličan, nježan ton filma, u vjerojatno jednom od rijetkih policijskih filmova u kojem nije ispaljen ni jedan metak. (Hollywood Reporter)
   Dinamičan i stiliziran prikaz Hugo Borisovog romana koji uspješno miksa niz problema kroz svoju mješavinu realizma i impresionizma, usredotočujući se na emocionalne muke policajaca i njihovih dilema, slabosti, neverbalne komunikacije, nepovjerenja, profesionalne etike i iskušenja. (Fabien Lemercier/Cineeuropa)

https://www.imdb.com/title/tt9850344/?ref_=fn_al_tt_2

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja radi svaki dan od 17:00 sati (osim nedjelje).

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA