PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 05.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: NIGDJE POSEBNO

Nowhere Special, 2020.
20:00 sati



Nowhere Special, 2020. Uberto Pasolini, 96 min. UK/IT/RU
Scenarij:
Uberto Pasolini
Uloge: James Norton, Daniel Lamont, Eileen O’Higgins, Valerie O’Connor, Valene Kane, Keith McErlean, Sean Sloan
   35-godišnji John je čistač prozora koji odgaja 4-godišnjeg sina Michaela nakon što ih je dječakova majka napustila. Kad dobije lošu zdravstvenu prognozu, John će dati sve od sebe da za dječaka pronađe odgovarajuću obitelj. Razdiran sumnjama u ispravnost svojih prosudbi i bijesom zbog nepravednosti vlastite sudbine, morat će donijeti najveću odluku u svom životu. (Film je inspiriran stvarnim događajima)
   Sama osnovna premisa je gotovo pa dovoljna da suza krene iz oka, no uspio je Pasolini donekle izbjeći upadanje u zamku snimanja pretjerano sentimentalnog, manipulativnog filma čiji je jedini cilj rasplakati gledatelja. I to ponajviše stoga jer su oba lika odlična. (gambee82.blogspot.com)
    Očite će se paralele vući s produkcijama na slične teme poput filomova Mikea Leigha i braće Dardenne, ali u ovome ima i nečeg izrazito talijanskog neorealističkog. (Linda Marric / The Jewish Chronicle)
   James Norton [je] šarmantan koliko i impresivan. (Philipp Engel / Cinemanía)
   Imam poprilično „utakmica u nogama“, nagledao sam se filmova za dva života, ali odavno nije neki film na mene izazvao takav emocionalni udar kao ovaj. (Vladimir Županović)
   Pasolini se opire jednostavnom izlaganju i umjesto toga dopušta publici da postupno shvati što se događa. „Nigdje posebno“ potaknut je iskonskom emocijom dinamičnih i dirljivih predstava dijete-roditelj iz obje (sjajne) glavne uloge. (Christopher Machell / Cinevue)
   Manje je više u ovom filmu, i zaista je poseban. (Gordon/imdb)
   Prekrasan zbog skladnog i elegantnog klasicizma kojim režira i snima čovjeka i dijete; srceparajuće zbog priče. Ali više od same priče upečatljiv je način na koji nam je Pasolini priča. (Corriere della Sera)

PULA FILM FESTIVAL 2021: najbolji film po glasovima publike; najbolji film (međunarodna konkurencija)
https://www.imdb.com/title/tt11286640/?ref_=nv_sr_srsg_0

KINOTEKA NA BAČVICAMA: ŽIVJETI I UMRIJETI U L.A.

To Live and Die in L.A., 1985.
21:30 sati



To Live and Die in L.A., 1985. William Friedkin, 116 min. US
Scenarij:
William Friedkin, Gerald Petievich
Uloge: William Petersen, Willem Dafoe, John Pankow, Debra Feuer, John Turturro
   Ekranizacija istoimenog romana, koji je napisao Gerald Petievich, bivši pripadnik Tajne službe.
   Richard Chance i Jim Hart su tajni agenti. Ako ne čuvaju Predsjednika, rješavaju najteže slučajeve, baš kao što je i ovaj: lov na Ricka Mastersa, vrhunskog krivotvoritelja, jednog od najboljih u poslu. Za  Richarda će lov postati osobna stvar kad mu dotični ubije partnera. Pronaći Mastersa je  složena stvar, čovjek je skoro, pa duh, ali postoje neki tragovi koje Chance i novi partner mogu iskoristiti, svjedoci koje mogu nadzirati i zakone koje mogu prekršiti. Sve to će i napraviti, ali ni Masters ne sjedi besposleno.
   Ako Friedkin povremeno i pretjera, privlači pozornosti i uspijeva ispričati fascinantnu priču. (Jay Boyar / Orlando Sentinel)
   Suncem okupan LA neo-noir u kojem nitko nije dobar i svatko ima nešto za skrivati. (Cory Woodroof  / 615)
   Film je prvorazredan. Režija je ključna. Friedkin je napravio neke dobre filmove...i neke loše. Ovo je njegov povratak, koji pokazuje dubinu i vještinu ranijih radova. (Roger Ebert, Chicago Sun Times)
   Studija o korupciji i brutalnosti, film nestalnog, ali ponekad briljantnog Williama Friedkina je ciničan i nevjerojatno dobar. (The Digital Fix)
   Friedkin, koji je već pomalo stagnirao (nakon uspjeha s „Exorcistom“ i „Francuskom vezom“), vratio se s ovim filmom iako nikad nigdje nije ni otišao, ali bio je to dobar povratak u staru formu jer „To Live…“ je jedan od onih jednako vrhunskih krimića za koje se možete otvoreno zapitati za kojeg vraga nemaju neki bolji status u filmskoj ostavštini. Da ima nekih mana, ima, no što je pokoja nesavršenost kad je konačni rezultat jako blizu vrhunskog. (deckardovkutak.wordpress.com)

https://www.imdb.com/title/tt0090180/?ref_=nm_knf_t2

SRIJEDA / 06.07.

Madres Paralelas, 2021. Pedro Almodovar, 123 min. ES/FR
Scenarij:
Pedro Almodovar
Uloge: Penelope Cruz, Rossy de Palma, Aitana Sánchez-Gijón, Milena Smit
   Novi film velikog redatelja Pedra Almodovara (Sve o mojoj majci, Pričaj s njom, Tuga i slava) otvorio je 78. Međunarodni filmski festival u Veneciji (devetominutne ovacije nakon završetka filma), a desetak dana kasnije Penelope Cruz osvojila je nagradu za najbolju glumicu na festivalu!
   Dvije žene, Janis i Ana, zajedno se nalaze u bolničkoj sobi gdje svaka očekuje rođenje djeteta. Niti jedna niti druga nisu u vezi, a obje su zatrudnile igrom slučaja. Sredovječna Janis ne žali za trudnoćom i poprilično je ushićena. Adolescentica Ana s druge se strane kaje, a usto je uplašena i traumatizirana. Janis ju pokušava ohrabriti dok se obje poput mjesečarki kreću bolničkim hodnicima. Nekoliko riječi koje će izmijeniti u satima čekanja do poroda između njih dvije stvorit će neočekivanu povezanost, a koja će razvojem situacije i novonastalim komplikacijama promijeniti njihove živote zauvijek.
   S filmom ‘Paralelne majke’ vratio sam se u svijet žena, vratio sam se majčinstvu i obitelji. Govorim o važnosti nasljednika. Puno je majki u mojoj filmografiji ali one iz ovog filma su drugačije. (Pedro Almodovar)
   Bez obzira na ton filma, postoje određene boje, taktovi i stilski odabiri koji su nedvojbeno Pedro. Na svijetlu, tamnocrvenu boju ne gledamo isto zahvaljujući njegovom radu. Jedna od velikih radosti u gledanju njegova filma je gledati kako se radnja mijenja od onoga što ste očekivali i onoga što zapravo jest. I ovdje je tako: Almodóvar najvišeg ranga, Almodovar koji potkopava očekivanja nudeći nam emotivniju, opsjednutiju političku sliku. (Christopher James / Film Experience)
   Almodóvar postavlja čitav niz komunikacijskih posuda kako bi progovorio o novim modelima obitelji, seksualnosti i identiteta, ali prije svega o ženi kao standardu na kojem se temelji cijelo naše društvo. Neudate žene koje moraju napredovati snagom svojih instinkta i svojih uvjerenja, žene koje daju otkaz, žene koje uče, žene koje daju sebe, žene koje se bore. (Beatriz Martínez / fotogramas.es)
   Almodóvarov najpolitičkiji film do sada. (Raphael Abraham / Financial Times)
   Scenarij i režija oscarovski su kalibar. Jedan od najboljih Almodóvarovih filmova. (Dwight Brown/Top Critic)
   Od početnih kadrova do završne špice, ovo je izvrsna predstava Penélope Cruz. Ali s lekcijom iz španjolske povijesti. (Kevin Maher Times/UK)

https://www.imdb.com/title/tt12618926/?ref_=fn_al_tt_1
NAPOMENA: PREMIJERA 22.12. U 20.00 SAMO UZ COVID PROPUSNICE !!! (drugi dan projekcije po uobičajenom: do 30 ljudi u dvorani)

  

ČETVRTAK / 07.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: NIKAD, RIJETKO, PONEKAD, UVIJEK

Never Rarely Sometimes, 2020.
20:00 sati



Never Rarely Sometimes, 2020. Eliza Hittman, 101 min. US
Scenarij:
Eliza Hittman
Uloge: Sidney Flanigan, Talia Ryder, Théodore Pellerin
   Nakon što saznaje da je trudna, tinejdžerka Autumn suočena je sa zidom. U lokalnoj klinici zatrpavaju je pro-life propagandom, od čega bježi glavom bez obzira. Surfajući po internetu saznaje da u Pennsylvaniji, gdje živi, maloljetnice ne mogu obaviti abortus bez pristanka roditelja, na koji Autumn ne može računati. Sa sestričnom Skylar, koja joj je usput i jedina prijateljica, kreće na odvažno putovanje preko državnih granica, sve do New Yorka gdje je pobačaj moguć.
   Hvaljena američka indie redateljica Eliza Hittman vraća se s intimnim prikazom iskustva mlade žene koja u Americi želi prekinuti trudnoću, čineći bolno vidljivim koliko je svijet okrutno i opasno mjesto za mlade žene poput Autumn. Delikatnoj temi autorica je prišla na kirurški precizan način, bez imalo patetike i jeftinih emocija.
   Eliza Hittman u intervjuu za časopis Indie Wire otkriva da ju je na bavljenje temom ženskih reproduktivnih prava potakla tragična smrt Savite Halappanave o kojoj je svojedobno čitala u medijima, a koja je ostala poznata po tome što je značajno utjecala na promjenu zakona o pobačaju u Irskoj. Riječ je o mladoj Indijki koja je umrla od sepse nakon što joj je medicinsko osoblje u Galwayu odbilo inducirati pobačaj koji bi joj spasio život, jer je u to vrijeme bio ilegalan. Hittman su na razmišljanje potakle i priče Irkinja koje su donedavno morale putovati izvan zemlje (najčešće u Veliku Britaniju i Nizozemsku) kako bi obavile pobačaj, jer je bio zakonski zabranjen čak i u slučaju silovanja. O njima je čitala u knjizi „Ireland’s Hidden Diaspora: The ‘abortion Trail’ and the Making of a London-Irish Underground, 1980-2000“ Ann Rossiter.
   Premijerno je prikazan na ovogodišnjem Sundanceu gdje je osvojio i Specijalnu nagradu žirija za ‘neorealizam’. Osim toga, film je na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu osvojio prestižnog Srebrnog medvjeda, a o tome koliko je oduševio kritiku, govori i činjenica da ga je pozitivno ocijenilo čak 99% filmskih kritičara na popularnom internetskom portalu posvećenom filmskim recenzijama, Rotten Tomatoes.
   Hrabra priču o mukotrpnom putovanju jedne tinejdžerice tijekom kojeg nastoji povratiti izgubljenu kontrolu nad svojim tijelom i duhom. (obrazloženje žirija u Sundanceu)
   Izvanredno režiran, napisan, odglumljen i snimljen, ''Never Rearly Sometimes Always'' je jedan od onih bitnih filmova čija priča, unatoč svojoj na trenutke prilično teškoj tematici, zove na gledanje, divljenje ali i buđenje. (Ivica Perinović, ezadar)
   Sidney Flanigan i Talia Ryder, glumice koje utjelovljuju Autumn i Skylar, uspijevaju u samo nekoliko rečenica izgovorenih tijekom filma prenijeti nevjerojatnu količinu informacija i cijeli spektar emocija. Iako su dijalozi oskudni, njihova nam (gotovo telepatska) neverbalna komunikacija (pogledi, držanje za ruke ili međusobno šminkanje), govori više od tisuću riječi. S obzirom na to da je snimanje „Never Rarely Sometimes Always“ Flanigan i Ryder bilo prvo glumačko iskustvo na filmu, nevjerojatno je s kakvom su lakoćom i prirodnošću oživjele svoje likove. (Sindy Vuković, ravnododna.com)
   Divan "indie" film je i human i pravičan: ljudske emocije oplakuju "pro choice" dramu o pravu na izbor jedne trudne 17-godišnjakinje... Autor ovih redaka bit će prvi u redu za kinoprojekciju i ponovno pogledati jedan od najboljih filmova 2020., na velikom ekranu. (Marko Njegić, SD)
   "Never, Rarely, Sometimes, Always" izvanredan je film. Autorica svoje junakinje razumije, ali ne patronizira. (Jurica Pavičić, JL)
    Jest, svijet je okrutno mjesto, u njemu na (mlade) žene neprekidno vrebaju razne opasnosti, ali pravo na izbor ipak postoji i može se ostvariti. Nije, međutim, lako. Ni jednog jedinog trenutka nije nimalo lako. I to nam ovaj film ne dopušta zaboraviti. (Zrinka Pavlić, tportal)

https://www.imdb.com/title/tt7772582/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

PETAK / 08.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: DINASTIJA GUCCI

House of Gucci, 2021.
20:00 sati



House of Gucci, 2021. Ridley Scott, 157 min. CA/US
Scenarij:
Becky Johnston i Roberto Bentivegna prema knjizi Sare Gay Forden „Kuća Gucci: Senzacionalna priča o ubojstvu, ludilu, glamuru i pohlepi / The House of Gucci: Sensational Story of Murder, Madness, Glamour, and Greed“
Uloge: Lady Gaga, Adam Diver, Al Pacino, Jared Leto, Jeremy Irons, Salma Hayek, Reeve Carney
   Nisam imala pojma da sam se udala za čudovište (Patrizia Reggiani)
   Nisi... Udala si se za Guccija. (Maurizio GuccI)

   „Dinastija Gucci“ inspirirana je šokantnom, istinitom pričom o obiteljskom carstvu talijanske modne kuće Gucci. Obuhvaća tri desetljeća ljubavi, izdaje, dekadencije, osvete i u konačnici, ubojstvo.
   Kontroverzna priča oko talijanske obitelji snima se pod redateljskom palicom Ridleyja Scotta i radnjom je smještena u 1995. godinu kada je Maurizio Gucci, unuk osnivača luksuzne kuće, na putu prema svom uredu ubijen, a njegova supruga Patrizia Reggiani bila je optužena za naručivanje atentata. Tako je i stekla nadimak "Crna udovica". Poznata po svom over-the-top stilu i britkom jeziku, na pitanje zašto ga sama nije ubila, odgovorila je, "Moj vid nije toliko dobar, a nisam htjela promašiti".
   Duga je priča o nastanku ovog filma: u lipnju 2006. Ridley Scott trebao je režirati film (s Angelinom Jolie i Leonardom DiCapriom) o propasti obiteljske dinastije Gucci, unatoč tome što je obitelj odbacila projekt. U veljači 2012. Scottova kći Jordan Scott zamijenila ga je na mjestu redatelja i bila je u pregovorima s Penélope Cruz. U studenom 2016., Wong Kar-wai preuzeo je dužnost redatelja od Jordan Scott, s Margot Robbie u naslovnoj ulozi. U studenom 2019., ponovo preuzima Ridley Scott, a modna kuća surađuje s produkcijom i daje im potpuni pristup arhivi za garderobu i rekvizite.
   Nastojala sam od Patrizije napraviti pravu osobu, a ne karikaturu. Osjećala sam da je najbolji način odavanja počasti Mauriziu i Talijanima da moja izvedba bude autentična, iz perspektive žene. Ne Italo-Amerikanke, nego Talijanke. (Lady Gaga)
   U početku sam pozdravila njen izbor jer mislim da je genijalka. Ali iznerviralo me to što me nije kontaktirala kako bih je upoznala. Nije to stvar novca, to je pitanje dobrog razuma i poštovanja. (Patrizia Reggiani o Lady Gagi)
   Od njezina prvog pojavljivanja, jasno je da film pripada Gagi. (David Rooney / Hollywood Reporter)
   Savršena izvedba Lady Gage. (rotten tomatoes)
   Uzbudljiva, smiješna i krajnje zanosna sapunica. (Clarisse Loughrey / Independent)
   Unatoč svojim bezbrojnim nedostacima, film je sjajna, veličanstvena zbrka koju ne možete prestati gledati. (Joseph Walsh / The Arts Desk)
   „House of Gucci“  vjerojatno je najsmješnija komedija i najluđa tragedija godine. (Lissa Wilkinson / Vox)
   Majstorski, ali divlje neuravnoteženi prikaz skandalozne povijesti proslavljenog modnog carstva. (Tomris Laffly / rogerebert.com)

https://www.imdb.com/title/tt11214590/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 09.07.

IN MEMORIAM RAY LIOTTA: DOBRI MOMCI

Goodfellas, 1990.
20:00 sati



IN MEMORIAM RAY LIOTTA (1954 – 2022)
   As far back as I can remember, I always wanted to be a gangster. (Henry Hill / Ray Liotta, „Goodfellas“)
   Rečenicu koju izgovara Ray Liotta u remek djelu Martina Scoresea, jednom od najvećih gangsterskih filmova svih vremena, kategorije i reda veličine Coppolinih „Kumova“, obilježila mu je karijeru. Naočitog i ljepuškastog glumca kojeg su mnogi vidjeli za drugu stranu medalje Mickeya Rourkea. lako ste ga mogli ne primijetiti ako stanete uz takve glumačke gromade i veličine kakvima su bili Robert De Niro i Joe Pesci. Ali ako uspiješ tek držati korak i ostati primjetan u roli pored – nema bolje glumačke kvalifikacije po pitanju koliko dobro radiš na velikom ekranu. (Anđelko Jurkas, mixer.hr)

Goodfellas, 1990. Martin Scorsese, 146 min. US
Scenarij:
Nicholas Pileggi i Martin Scorsese prema knjizi „Wiseguy:Life in a Mafia Family“ Nicholasa Pileggija
Uloge: Robert De Niro, Joe Pesci, Ray Liotta, Lorraine Bracco, Paul Sorvino, Chuck Low, Frank DiLeo, Frank Sivero, Johnny Williams, Mike Starr, Frank Vincent, Samuel L. Jackson
   Henry Hill, već kao dječak (irsko-talijanskog podrijetla) impresioniran mačizmom i prosperitetnošću, mašta da postane gangster ne bi li u okolišu »u kojem su svi nitko, postao netko«. Isprva prihvaća manje poslove koje mu povjerava lokalni kum Cicero, a potom se, spretan i brutalan, uspinje u mafijaškoj hijerarhiji. Razvoj događaja ipak mu naposljetku ne ide u prilog: okrutnost njegova partnera Tommyja, prepredenost prijatelja i »tutora« Conwaya, a potom i istraga FBI-ja sile njega i njegovu suprugu na očajničke korake.
   Američki kritičari djelo su proglasili najuspjelijim američkim filmom 1990-ih. Martin Scorsese je u Veneciji nagrađen za režiju, a film je bio nominiran za 6 Oscara – za film, režiju, montažu, sporednu žensku ulogu (Lorraine Bracco) i adaptirani scenarij - dobio ga je Joe Pesci za sporednu mušku ulogu.
   Komponiran prema klasičnom modelu gangsterskog filma s početaka 1930-ih, tzv. filma »karijere« (počeci, uspon i pad pripadnika podzemlja), od takvih se djela razlikuje retrospekcijskim prikazom prvih dviju faza. Od sličnih filmova F. F. Coppole razlikuje se pak pristupom, obilježenim većim stupnjem demistifikacije pripadnika mafije, pa Scorsese sugerira i njihovu prirođenu sklonost prema nasilju. Kazna za nedjela (na kraju treće faze – pada) je, pak, u erodiranju kodeksa mafije (izdajstvom) i, također manje tipično, rasapu obitelji, ali s redateljevim čestim motivom nade u iskupljenje. Scorseseova režija iznimno je sugestivna – ritmom je ta biografija/kronika, koja obuhvaća razdoblje od 1955. do 1980., prilagođena brzini nagla materijalnoga i statusnog uspona, a i animalnoj neobuzdanosti nekih protagonista. Zloćudnost i nasilnost nisu nazočne samo u djelima nego i u dijalozima, što je ostvareno zahvaljujući vrhunskim glumcima. (Ante Peterlić, HFL)
   Svijet organiziranog kriminala predstavlja obitelj u kojoj se lako postaje članom, no iz nje se vrlo teško izlazi. “Umirovljeni mafijaš” termin je koji ne postoji u rječniku kriminalaca. No možda se isplati biti gangster. Tako je barem mislio Henry Hill. U kultnoj sceni gdje Henry odvodi Karen u klub Copa Cabanu, Scorsese nam jednim veličanstvenim pokretom kamere (single shot) prikazuje elegantni ulazak u svijet gdje reputacija i moć znače sve. Svijet u kojem gangsteri ne čekaju u redu i ne moraju poštovati zakon, gdje “dobri momci” jedu i piju najbolje od najboljeg te ljube najljepše žene. Na prvi pogled čini nam se kao savršen svijet, no taj svijet se može lako urušiti ako se ne poštuju određena pravila. (Stjepan Pranjić / kolazportal.wordpress.com)
   Nakon „Taxi Driver-a“ i „Raging Bull-a“, „Goodfellas“ je bio završni umjetnički čin koji je opravdao Scorseseovu potencijalnu titulu jednog od najvećih suvremenih filmskih redatelja. Izvrsno strukturirana priča, sjajna režija te glumačka postava koja je ušla u povijest ovoj su kriminalističkoj drami osigurale titulu filmskog remek-djela. (Dunja Ivezić / Ziher.hr)
   "Goodfellas" spada u "one" filmove koji se mogu opet i iznova gledati više desetaka puta i nikad neće dosaditi. (Marko Njegić, SD)
   "Goodfellas" su gangsterski klasik—i vjerojatno vrhunac karijere Martina Scorsesea. (kritičarski konsenzus, rotten tomatoes)
   Trijumfalni komad filmskog novinarstva. (Paulina Kael, New Yorker)
   Vjerojatno najbolji film Martina Scorsesea. Predvođena električnim izvedbama Roberta De Nira, Raya Liotte i Joea Pescia, ova nasilna priča o zločinu, pohlepi i odanosti pogađa vas poput teretnog vlaka. (Fico Cangiano / CineXpress Podcast)

https://www.imdb.com/title/tt0099685/?ref_=fn_al_tt_1

 

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Pozvamo vas na otvaranje izložbe polaznika likovnih radionica u Zlatnim vratima koje će se održati u izložbenoj loggi u srijedu, 6. srpnja 2022. s početkom u 19.00 sati.
Izložba ostaje otvorena do 16. srpnja 2022.

Datum objave: 05.07.2022.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje od 1. travnja, 2022. započeli su s provedbom obrazovanja putem sustava vaučera.

U Centru Zlatna vrata, u sklopu obrazovanja putem modela vaučera, mogu se pohađati programi za stjecanje mikrokvalifikacije
INTERNETSKI MARKETING I BRENDIRANJE
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
KNJIGOVOĐA/TKINJA
ASISTENT ZA UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Datum objave: 02.06.2022.

U petak, 3. lipnja 2022. u 19:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, Centra Zlatna vrata otvara se izložba PREMIJERE 85 / Marija Bebić.
Izložba ostaje otvorena do 13. lipnja 2022.

Datum objave: 03.06.2022.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA