PROGRAM KINOTEKE

SUBOTA / 29.02.

DISNEYEV KLASIK: SNJEGULJICA I SEDAM PATULJAKA

Snow White and the Seven Dwarfs, 1937.
12:00 sati



Snow White and the Seven Dwarfs, 1937. William Cottrell, David Hand, Wilfred Jackson, Larry Morey, Perce Pearce, Ben Sharpsteen, 83 min. US
   Braća Grimm, Jacob i Wilhelm, autori su brojnih popularnih bajki koje se i danas rado čitaju. Slavu su stekli nakon što su objavili prvu zbirku drevnih narodnih priča “Bajke za djecu i dom”. Ideju za razne priče dobili su nakon što su prikupili narodne priče, koje su poslužile kao inspiracija za zanimljive likove i rasplete. Braća su napisali mnoge zanimljive priče, a među kojima je i neizbježna “Snjeguljica i sedam patuljaka”, klasična priča o ljubavi, iskrenom prijateljstvu i ljubomori.
   Prema poznatoj bajci snimljen je prvi animirani film u studiju Walt Disney. Glavni lik iz bajke je prekrasna Snjeguljica koja je još kao dijete ostala bez majke. Otac se oženio za lijepu, ali zlu ženu koja je cijelo vrijeme bila ljubomorna na Snjeguljicu. Kraljica je uz sebe uvijek nosila čarobno ogledalo koje joj je svaki dan govorilo kako je najljepša na svijetu, sve dok jednog dana kraljica nije dobila odgovor kojem se nije nadala. Kraljica nije mogla podnijeti da je netko ljepši od nje i naredila je lovcu neka Snjeguljicu odvede duboko u šumu, ali lovac nije mogao ubiti djevojčicu. Odlučio ju je pustiti, a Snjeguljica je pronašla sreću kod novih prijatelja. Ipak, njena sreća nije mogla dugo potrajati jer joj je kraljičina osveta stalno bila za petama...
   Disney je za ovaj film i svoje pionirsko postignuće, kojim je stvorio novi oblik zabave, dobio počasnu nagradu Akademije koja se sastojala od jednog kipa uobičajene veličine i sedam malih kipića; jedan za svakog patuljka.
   Da je Disneyeva 'Snjeguljica i sedam patuljaka' primarno bila samo o Snjeguljici, bila bi vrlo brzo zaboravljena nakon premijere 1937. i spremljena za danas samo zbog povijesnih razloga, budući da je prvi animirani film u boji. Snjeguljica je, istini za volju, pomalo dosadna, ne lik koji djeluje, nego lik čije postojanje djeluje kao nadahnuće drugim likovima da djeluju. Pogreška Disneyevih imitatora je bila u tome što su pomiješali naslove svojih filmova sa svojim subjektima. "Snjeguljica i sedam patuljaka" nije toliko o Snjeguljici ili princu koliko je o sedam patuljaka i zloj kraljici...Disneyeva druga inovacija je bila u tome da likovi fizički izraze svoje ličnosti. On to nije ostvario davajući im smiješna lica ili različitu odjeću (makar je i to bio dio toga) nego studirajući njihov stil govora tijela i onda ih preuveličavao...'Snjeguljica i sedam patuljaka' odmah je proglašena remek-djelom i još uvijek ostaje draguljem u Disneyevoj kruni. (Roger Ebert)
   Film je nadvisio naša očekivanja, a karakterizacijom patuljka Tupka (Dopey) Disney je stvorio jednog od najsmješnijih komičara svih vremena... (Charlie Chaplin)
   Najbolji film ikada snimljen. (Sergej Eisenstein)
   Disneyeva adaptacija ove bajke, uspijeva nadići kulturne i društvene barijere sa iskrenom i dirljivom pričom o slomljenim srcima i ljubavi". (Joshua Tyler/Filmcritic.com)

https://www.imdb.com/title/tt0029583/?ref_=fn_tt_tt_5

BOGU HVALA

Grâce a Dieu / By the Grace of God, 2019.
17:30 sati



BERLIN 2019. VELIKA NAGRADA ŽIRIJA
Grâce a Dieu / By the Grace of God, 2019. François Ozon, 137 min. FR
Scenarij:
François Ozon
Uloge: Melvil Poupaud, Denis Ménochet, Swann Arlaud
   Alexandre živi sa suprugom i djecom u Lyonu. Jednog dana slučajno otkriva da svećenik, koji ga je zlostavljao dok je bio izviđač, još uvijek radi s mladima. Probuđena su duga potisnuta sjećanja. Zbunjen, Alexandre napokon pronalazi hrabrost da poduzme akciju protiv tog čovjeka. Njegova potraga za drugim žrtvama svećenika, koji je vrlo cijenjen u svom uredu, vodi Alexandrea do Françoisa i Emmanuela. Svaki od ova tri čovjeka bori se sa sobom na drugačiji način. I svaki od njih morat će se boriti sa sjenama svoje prošlosti kako bi se nosili s dalekosežnim posljedicama tog procesa. Stvaranje organizacije za samopomoć "La Parole Libérée" (Oslobođena riječ) samo je prvi korak. Film je nastao na temelju stvarnog slučaja oca Bernarda Preynata koji je 2016. optužen za seksualno zlostavljanje oko 70 dječaka u Lyonu. Preynat se suočava sa do 10 godina zatvora ako bude osuđen za seksualno zlostavljanje maloljetnika, što je dosad najveće francusko suđenje protiv klera za seksualno zlostavljanje. Pravomoćna presuda se očekuje 16.03.2020.
   Tema je stvorena da još jednom izaziva kontroverze, ali zahvaljujući Ozonovoj režiji senzacionalizam je vješto izbjegnut... Pogrešan izbor riječi poslužio je Ozonu za naslov filma režiranog nijansirano, više objektivno nego subjektivno, bez povišenog glasa, ali s tihim unutarnjim vriskom žrtava ispuštenim za istinu. Žrtve će procijediti kako je ovo što rade za crkvu, ne protiv nje, te da je ovdje riječ o moralu, ne vjeri, premda će vjera biti nepovratno izgubljena. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Krhke činjenice tretira vizualnom nježnošću i prijedlozima koji su, iako ih ne vidimo, snažni, nezaboravni i besprijekorni. (Mabel Salinas, Cine Premiere)
   Prekrasno glumljen i duboko upečatljiv, „Bogu hvala“ prožet je lepršavim bijesom. (David Stratton, The Australian)
   Film nije vizualni spektakl ... ali nudi snažnu poruku koju Ozon želi prenijeti. (Luis Fernando Galván, En Filme)
   Ozonov film naslov nosi po citatu rečenice lyonskog nadbiskupa Barbarina koji se tijekom jedne konferencije za novinare nepromišljeno zaletio i rekao da su “grace a dieu” (hvala Bogu), “optužbe već otišle u zastaru”. Već iz naslova je jasno da se Ozonov film manje bavi grijehom djelom (pojedinca) a više grijehom propusta (institucije). Lyonski biskupi su - kao i splitski biskup kod nas - desetljećima znali za problem, zataškavali su ga i prikrivali, odgađali su osudu, a oni među žrtvama koji su doprli do nadbiskupa dobili bi kao zadovoljštinu zajedničku molitvu i toplo tapšanje. Na koncu je zbog toga lyonska nadbiskupija i sama dospjela na sud. Prema informacijama s odjavne špice filma, sam Preynat još nije osuđen, a presuda protiv nadbiskupa i nadređenih očekuje se ove godine. (Jurica Pavičić, Jutarnji list)

https://www.imdb.com/title/tt8095860/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

VIKEND DANNYJA BOYLEA: SASVIM MALO UBOJSTVO

Shallow Grave, 1994.
20:00 sati



Shallow Grave, 1994. Danny Boyle, 89 min. UK
BAFTA 1995. NAJBOLJI BRITANSKI FILM
Scenarij:
John Hodge
Uloge: Kerry Fox, Christopher Eccleston, Ewan McGregor, Ken Stott, Keith Allen, Colin McCredie, John Hodge
   David, Alex i Juliet u potrazi su za cimerom. Među gomilom psihopata, freakova, sumnjihvih tipova i svakojakih likova pojavljuje se Hugo, naoko normalan mladić. Nakon što je s lakoćom prošao testni intervju i platio im ručak, odmah je osvojio simpatije troje budućih cimera. No njihov budući cimer, koji je prvog dana bio pun života, već je sljedećeg dana ostao bez njega. Naime, dan nakon useljenja pronađen je mrtav nakon predoziranja drogom.Uz njegovo beživotno tjelo troje cimera je pronašlo kovčeg krcat novcem. Neočekivana situacija u kojoj su se našli stavlja Davida, Alexa i Juliet pred ogromnom, prije svega moralnom dilemom. Da li prijaviti smrt policiji ili zadržati novac? Odlučuju se za drugu opciju te odluče raskomadati i sakriti tjelo te, naravno, zadržati novac.
   Boyle, daroviti mladi režiser kojeg nakon velikog uspjeha njegovog „Trainspottinga“ mnogi nazivaju "škotskim Tarantinom", svoj je cjelovečernji debi smjestio u danas izuzetno trendovski žanr crne komedije, odnosno ono područje na granici komedije i film noirea u kojem se najbolje snalaze braća Coen. Na žalost, za razliku od Tarantina, koji je svoju slavu stekao prije svojim scenarijima, nego režiserskom sposobnošću, Boyle veći naglasak daje formi od sadržaja - to objašnjava veliki broj čudnovatih kadrova i korištenje boje za karakterizaciju likova. To, naravno, ne znači da je „Sasvim malo ubojstvo“ loš film ili da mu je priča neuvjerljiva i dosadna. Naprotiv, zaplet se temelji na prilično jednostavnoj ideji koja je dušu dala za efektni hitchcockovski triler - obični ljudi u neobičnim situacijama. Stoga ne čudi što Boyle koristi priliku da velikom Alfredu oda počast elementima iz „Psycha“ i „Vrtoglavice“, nešto što je danas prilično rijetko medju videospotovski orijentiranim mladim režiserima. (Dragan Antulov, purger.com)
   „Sasvim malo ubojstvo“ jedna je od najboljih crnih komedija ikad. (mr blonde/filmski.net)

https://www.imdb.com/title/tt0111149/?ref_=nm_knf_t4

PONEDJELJAK / 02.03.

HELENA & MARTA BIRAJU ZA VAS: RYANOVA KĆI

Ryan's Daughter, 1971.
19:00 sati



Ryan's Daughter, 1971. David Lean, 206 min. UK
Scenarij:
Robert Bolt
Uloge: Robert Mitchum, Sarah Miles,Trevor Howard, Christopher Jones
   Irska, 1916 godina. Rosy Ryan, kćerka Toma Ryana - vlasnika puba, udana je za jednostavnog i neatraktivnog školskog učitelja Charlesa Shaughnessyja. Ona se upušta u ljubavnu aferu s britanskim vojnim časnikom Randolphom Doryanom. Nakon što njezinu vezu slučajno otkrije Michael, seoska luda, započnu ogovaranja. Charles se ne osvrće na te glasine, uvjeren da će se Rosy urazumiti. Nedugo zatim, Rosyn otac prijavljuje nekolicinu pripadnika IRA-e, nadajući se da će tako osigurati mir u selu. No, mještani za tu izdaju sumnjiče upravo Rosy...
   Scenarij za film je od strane njegovog autora Bena Bolta originalno zamišljen kao adaptacija Flaubertovog romana „Madamme Bovary“, ali je Lean, potaknut izuzetnim uspjesim njegovih ranijih filmova odlučio da radnju smjesti u Irsku pred Anglo-irski rat, kako bi film povezao s aktualnom temom tada eskalirajućeg sjevernoirskog sukoba.
   „Ryanova kći“ djelo je jednoga od najvećih redatelja filmske umjetnosti, Davida Leana koji je bio jedan od rijetkih filmskih stvaraoca koji su u čitavom svom periodu djelovanja bili konstantno na vrhu, a čije filmove danas gledajući s odmakom doživljavamo kao istinska remek djela. Scenarij je napisao Leanov bliski suradnik Robert Bolt s kojim je Lean u tandemu stvorio „Lawrenca od Arabije“ i „Doktora Živaga“. Upravo ovaj posljednji, skupa s „Ryanovom kći“, filmovi su kojima je Lean uspio na nevjerovatan način balansirati melodramsku priču sa snažnim političkim zaleđem unutar kojih se vrti priča. Pogrešno bi bilo reći da je Lean bio sklon ovoj vrsti filmske naracije, pogotovo ako sagledamo ostale njegove uspješnice kao što su „In Which We Serve“ (1942), „Lawrence of Arabia“ (1962), „The Bridge on the River Kwai“ (1957), no neosporno je da mu je bez problema pošlo za rukom ukomponirati melodramske elemente sa setingom zabranjenih veza i povijesno-političku kulisu ispred koje nastaje priča, kako u „Živagu“, tako i u „Ryanovoj kći“. (Zoran Žmirić / www.popcorn.hr)
   Izvanredan film - gotovo je nevjerojatno kako se dogodilo da Christopher Jones nakon velike uloge u ovome filmu jednostavno iščezne iz svijeta filma - a Lean apstinira gotovo 14 godina! Robert Mitchum u za njega pomalo netipičnoj ulozi snašao se sjajno... Klasik u punom smislu te riječi (rommel/www.popcorn.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0066319/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 03.03.

MLADI AHMED

Le jeune Ahmed, 2019.
17:30 sati



Le jeune Ahmed, 2019. braća Dardenne, 90 min. BE / FR
CANNES 2019. NAJBOLJA REŽIJA
Scenarij:
Jean-Pierre Dardenne, Luc Dardenne
Uloge: Idir Ben Addi, Othmane Moumen, Myriem Akheddiou
   U današnjoj Belgiji sudbina 13-godišnjeg Ahmeda nalazi se između ideala čistoće koju zalaže njegov muslimanski svećenik i onoga što mu život pruža. Ovaj belgijski tinejdžer vrlo brzo dolazi pod snažan, ekstremni utjecaj Kur'ana nakon čega osmišljava plan kako ubiti vlastitog vjeroučitelja.
   Film „Mladi Ahmed“ premijerno je prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu, a režirala su ga braća Dardenne koja su do danas već osvojila dvije Zlatne palme. Njihov jedanaesti dugometražni film moderna je priča o radikalizaciji mladog uma, a sama tema otvara mogućnost rasprave o interpretaciji svete knjige Kur'ana od strane tinejdžera pod utjecajem.
   Njihovo (op.a. braće Dardenne) istraživanje uma vjerski radikaliziranih osoba istinski je impresivno i vidljivo u svakom segmentu filma. Način na koji se protagonist Ahmed razvija, ne odustaje od svojih ideala, kako mu društvo pokušava pomoći te kulminacija situacije, poprilično je vjerodostojna realnoj situaciji u svijetu. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Smatramo se filmašima koji nastoje proučavati realnost u kojoj živimo i nastoje ponuditi drugačiji pogled na situaciju u toj interpretaciji stvarnog života. Nismo mogli glumiti da ne živimo u toj stvarnosti i ignorirati što se događa. U posljednjih 20 godina mnogo je filmova snimljeno na ovu temu, mnogo dokumentaraca, knjige su pisane, tako da smo nas dvojica odlučili da počnemo tako da se ozbiljno pozabavimo religijom, čak i u obliku fanatizma i radikalizacije. Naravno, utjecaj ekonomske i političke situacije je bitan kod praktičnih vjernika i može stvoriti temelj za vjerskim fanatizmom koji tada raste i cvjeta. No nismo bili zainteresirani za snimanje filma u kojem bi se opisivalo kako netko postaje fanatik i vjerski radikal. Naše je pitanje bilo kako prevladati fanatizam i je li ga uopće moguće prevladati. U razmišljanjima je li to moguće zaključili smo da je najbolje da je naš glavni lik po godinama između djeteta i adolescenta. Tada se osoba može promijeniti, kasnije nikako. (braća Dardenne u intervjuu Deanu Sinovčiću)

https://www.imdb.com/title/tt8359822/?ref_=fn_al_tt_1

100 GODINA KARIJERE GRETE GARBO: ANA KARENJINA

Anna Karenina, 1935.
20:00 sati



Anna Karenina, 1935. Clarence Brown, 95 min. US
Scenarij:
S.N. Behrman, Clemence Dane i Salka Viertel po romanu Lava N. Tolstoja
Uloge: Greta Garbo, Fredric March, Freddie Bartholomew, Maureen O'Sullivan, May Robson, Basil Rathbone, Reginald Owen
   Radnja je smještena u carsku Rusiju 1870-ih, a protagonistica je supruga utjecajnog plemića koja odbacuje brak i ugled radi skandalozne ljubavne veze s mladim konjičkim oficirom.
   Uloga Ane Karenjine danas se smatra jednom od najpoznatijih i najboljih uloga u karijeri Grete Garbo.
   Osobnost Grete Garbo čini ovaj filmvelikim poput romana po kojem je snimljen. (Graham Greene, The Spectator 1935)
Iako se redatelj držao sižea izvornika, zbog vremenske ograničenosti filma i tadašnje filmske cenzure bio je primoran sažeti motive i reducirati emocije romana. (Tanja Žilić / zir.nsk.hr)

   „Ana Karenjina“ je roman ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od 1873. do 1877. godine. Prva pojava romana je bila u „Ruskom glasniku“ ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige. Naširoko smatrana vrhuncem realizma, Tolstoj je ovu knjigu smatrao svojim prvim pravim romanom. Lik Ane je vjerojatno, makar djelomično, inspiriran Marijom Hartung (1832. - 1919.), starijom kćerkom ruskog pjesnika Aleksandra Puškina.
https://www.imdb.com/title/tt0026071/?ref_=fn_al_tt_3

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Dogovor za novi tečaj crtanja i slikanja za djecu i odrasle je u ponedjeljak, 2. ožujka 2020. u 19:00 sati za sve grupe (djeca, odrasli i pripreme za srednje umjetničke škole i akademije).

Datum objave: 04.02.2020.

Specijalistički program javne nabave održavat će se od 20.4.2020. do 24.4.2020. (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 17.4.2020.

Datum objave: 24.02.2020.

Sinkronizirani Disneyevi klasici subotom, jedanput mjesečno tijekom cijele godine (osim srpnja i kolovoza) u Kinoteci Zlatna vrata.

Datum objave: 19.02.2020.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA