PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 24.10.

VICTORIA I ABDUL

Victoria and Abdul, 2016.
17:30 sati



Victoria and Abdul, 2016. Stephen Frears, 111 min. UK
Scenarij:
Lee Hall
Uloge: Judi Dench, Ali Fazal, Adeel Akhtar, Simon Callow, Michael Gambon, Eddie Izzard, Ruth McCabe, Tim Pigott Smith, Julian Wadham, Olivia Williams, Fenella Woolgar
   Ova filmska priča temeljena je na stvarnim događajima za vrijeme kraljevanja kraljice Victorije, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine, od 1837. godine do svoje smrti 1901. Radnja filma prati posljednje destljeće njezinog vladanja i njezino neočekivano prijateljstvo s mladim indijskim službenikom Abdulom, koji dolazi iz Indije na kraljičin zlatni jubilej 1887. godine, a kasnije postaje njezin najbliži povjerenik i učitelj.
   Iako je kraljica Victoria u to vrijeme bila i carica Indije, članovi kraljevske obitelji i njeni najbliži suradnici suprotstavljaju se prijateljstvu i žele ga uništiti. Dok kraljica preispituje svoju dugogodišnju vladavinu, unatoč protivljenju njezine obitelji, prijateljstvo i međusobno poštovanje između Abdula i kraljice se produbljuje i upravo time potaknuta, kraljica počinje promatrati svijet oko sebe drugim očima...
   Film je snimljen prema romanu „Victoria i Abdul“ engleske autorice i novinarke indijskog porijekla Shrabani Bas i na temelju zapisa samog Abdul Karima koji je potvrdio da je između njega i kraljice prijateljstvo bilo istinsko.
   Ako ste voljeli „Mrs Brown“ (1997) nema razloga da propustite i ovaj film. Ako ni zbog čega drugog onda zbog briljantne Judi Dench (kritičarski konsenzus) koja se ponovno našla u ulozi engleske kraljice Victorije. Na stranu neosporna glumačka veličina Judi Dench oko čega ćemo se svi složiti, al ono što bi nas zanimalo u ovom slučaju je reakcija na film, ali ne iz redova (povijesno) pristranih anglo-saksonskih kritičara. Oni drugi zamjeraju olako i jednodimenzionalno prikazivanje „okupacije“, bez iti malo odgovornosti...
http://www.imdb.com/title/tt5816682/?ref_=fn_al_tt_1

VELIKO FINALE

Hin und weg, 2014.
20:00 sati



CIKLUS SUVREMENOG NJEMAČKOG FILMA
Hin und weg, 2014. Christian Zübert, 95 min. DE
Scenarij:
Ariane Schröder, Christian Zübert
Uloge: Florian David Fitz, Julia Koschitz, Jürgen Vogel
   Svake godine, Hannes i njegova žena Kiki biciklima odlaze na odmor s prijateljima. Putovanje je to ispunjeno običajima i ritualima, kao i svaki obiteljski Božić. Ove je godine Hannesijev red da odabere odredište. Na svačije iznenađenje, čak i nezadovoljstvo, on odabire Belgiju. Razočaranje nestaje dok skupina vozi prelijepim flandrijskim krajolicima, ali raspoloženje naglo opada kad im Hannes otkriva pravi motiv tog putovanja: kao i njegov otac, on boluje od degenerativne bolesti ALS. Zadnja manifestacija te bolesti bila je toliko jaka da je odlučio okončati život u Belgiji, gdje je potpomognuto samoubojstvo legalno. Šokirani, rastuženi i uznemireni, članovi skupine ipak odlučuju nastaviti putovanje. Dok se Hannes približava svojem krajnjem odredištu, on, Kiki i prijatelji nalaze utjehu u tradiciji koja je sve te godine održala njihovo prijateljstvo, ali ujedno i spoznaju kako ono što ih povezuje omogućava i prihvaćanje nečijeg odlaska.
http://www.imdb.com/title/tt3273636/?ref_=fn_tt_tt_1

SRIJEDA / 25.10.

ČOKOLADA

Chocolat, 2016.
17:30 sati



CIRKUSKA SRIJEDA
Chocolat, 2016. Roschdy Zem, 119 min. FR
Scenarij:
Cyril Gely, Olivier Gorce, Gérard Noiriel, Roschdy Zem
Uloge: Omar Sy, James Thierrée, Clotilde Hesme
   Nagrađivani glumac Omar Sy zvijezda je filma koji se temelji na životu Rafaela Padillae, kubanskog roba koji je postao prvi crni cirkuski izvođač u Francuskoj poslije Prvog svjetskog rata. Rafael Padillau je rođen na Kubi 1868. i prodan u ropstvo u dobi od 9 godina. Nakon bijega iz ropstva, otputovao je u Pariz i započeo karijeru u cirkusu zadivljujući Francuze svojim talentima kao pjevač i plesač, te kao klaun pod imenom "Čokolada".
   Čokolada ipak nije mogao na pravi način podnijeti uspjeh: slava i novac priskrbili su mu i lažne obožavatelje koji su iskorištavali, tako da je zapao i u velike dugove, što je imalo određene posljedice i na njegovu karijeru. Dobrodušan kakav je bio, svoj talent koristio je i u dobrotvorne svrhe, nastupao je u bolnici za djecu bolesnu od tuberkuloze. Rafael Padilla umro je 1917. godine siromašan i zaboravljen. Tek zadnjih godina stekao je priznanja za svoj doprinos umjetnosti koja je uvijek bila podcijenjena... (www.novosti.hr)
http://www.imdb.com/title/tt4400038/?ref_=nv_sr_1

FARMA ŠEVA

La masseria delle allodole, 2007.
20:00 sati



CIKLUS BRAĆE TAVIANI
La masseria delle allodole, 2007. Paolo & Vittorio Taviani 122 min. IT/DE/E/BU/FR
Scenarij
: Paolo i Vittorio Taviani (prema romanu Antonije Arslan)
Uloge: Paz Vega, Moritz Bleibtreu, Alessandro Preziosi, Ángela Molina, Tchéky Karyo
   Ekranizacija romana Antonije Arslan, talijanske spisateljice armenskoga porijekla. U centru priče je uspješna armenska obitelj Avakian koja živi u Turskoj. Pripremaju veliko obiteljsko okupljanje ignorirajući sve veću i otvoreniju nesnošljivost Turaka prema armenskom narodu, uvjereni da na njih to neće utjecati. Iz Venecije u obiteljski dom stiže liječnik Assadour, a tu je i zemljoposjednik Aram iz Turske. Obiteljsku sreću uništava dolazak turskoga vojnoga odreda koji ubije muške članove obitelji, a ženske prisili na pješačenje do sirijske pustinje.
http://www.imdb.com/title/tt0854672/?ref_=fn_al_tt_1
http://kinotuskanac.hr/article/braca-taviani-kreativnoscu-protiv-starenja

ČETVRTAK / 26.10.

GLASNIJE OD ORUŽJA

17:30 sati



Glasnije od oružja, 2017. Miroslav Sikavica, 86 min. HR
Scenarij:
Miroslav Sikavica
   Dokumentarni film o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača.
   Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
   Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.
   U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
   Dok se zapadnim svijetom širio grunge, Nirvana izdavala album “Never Mind”, a njihov “Smells Like Teen Spirit” osvajao mlade diljem svijeta, zagrebački tinejdžer Sikavica, tad, na početku rata, 16-godišnjak, raste bombardiran domoljubnim budnicama. “One su bile prirodni zvuk toga vremena, s jedne strane me to obilježilo… nisam ljut na to vrijeme, upisano je u mene, ne mogu od toga pobjeći, niti bih htio. Živo se sjećam tih pjesama, više-manje sam se, kopajući po arhivama, i danas mogao sjetiti skoro svakog stiha.” Puno je Sikavici, u neku ruku mentorski, pomogao producent Nenad Puhovski, među ostalim usmjerio ga je da zadrži neutralan stav, da pusti drugima, a sam se suzdrži od komentara. “Danas je lako zauzeti stav iz neke sarkastične, ironične, kritičke ili pak navijačke perspektive, ništa od toga nisam htio, bilo mi je stalo da napravimo film u kojem neću nametnuti kut gledanja na stvari, nego ostaviti ljudima da sami zaključuju. Zanimljivo je da su glazbenici različitih političkih orijentacija čitali film na način na koji su željeli čitati i svi su u njemu vidjeli nešto pozitivno, što mi je ukazalo da imamo dobar film.” (Karmela Devčić, Jutarnji List)
   Jednako intenzivno kao što su onda osjećali potrebu pisati takvu glazbu, gotovo svi autori s kojima je razgovarao, danas kažu da su - razočarani stanjem u društvu i državi, daleko su danas od toga da bi mogli skladati domoljubne pjesme.
   Vrijednosti Sikavičinog uratka leže negdje drugdje. Ponajprije, dobili smo dokument jednog vremena, naizgled sasvim otrgnutog, sastavljenog od arhiva, found footagea i razgovora sa akterima. Drugo, kad nam stvari djeluju i potpuno bizarno, Sikavica nikog ne osuđuje. Njegov modalitet je onaj Helmuta Brennera koji se, baveći se jednim drugim vremenom, u Music als Waffe, zapitao o političkom djelovanju glazbe i dolazi li to djelovanje iz glazbe same, postoje li neke poruke koje su imanentne djelu ili je razumijevanje poruke pitanje interpretacije koja – ovisno o stajalištu svakog pojedinca – donosi različite rezultate? Taj modalitet ostavlja mogućnost da viđeno u Glasnije od oružja doživimo i individualno i kolektivno, i angažirano, i oportunistički, i kao dane ponosa i slave ili kao nešto čega se valja stidjeti. I to bez obzira na generacije koje će pogledati film. (Ivan Žaknić, HRT Blog)

 

KRATKI IZLET

Kratki izlet, 2017. (POBJEDNIK PULE 2017.)
20:00 sati



EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
2017. Igor Bezinović, 75 min. HR POBJEDNIK PULE!
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica prema knjizi 'Kratki izlet' Antuna Šoljana
Uloge: Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
   "Nadahnuta  i moderna egzistencijalistička alegorija koja nenametljivo raste iz kadra u kadar. Poput junaka Bezinovićeva filma koji se odluče za avanturu traganja za starom Gradinom koja navodno krije rijetke ljepote i gledatelj koji se odvaži zaroniti u ovaj film susrest će se s osobitim i širokim spoznajama. Vrsna križanja fikcije i dokumentarizma, nadogradnje konkretnoga apstraktnim, a realnoga nadrealnim", stoji u objašnjenju žirija Pulskog festivala koji je filmu dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
   Hibrid dokumentarnog filma i fikcije koji prati Stolu, mladića u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri, tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka, koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.
   Riječ je o šarmantnom i laganom filmu ceste o Stoli, mladiću koji boravi u kampu Motovunskog filmskog festivala, gdje slučajno upoznaje nekolicinu ljudi s kojima preživljava vruće festivalske dane i neprospavane noći. I kad osjeti laganu frustraciju tom kamperskom rutinom, on susreće svog poznanika Roka, koji im predlaže da se upute jedno jutro prema samostanu s freskama, za koji ni sam nije siguran gdje se nalazi. Popraćena duhovitom naracijom glavnoga junaka, priča slijedi besciljno lutanje grupice novopečenih prijatelja šumama i napuštenim selima nakon nesretnog kvara na autobusu. Ono po čemu se film ističe jest format snimke, koji nije standardni filmski, već odavno zaboravljeni praiskonski 4:3, što „Kratkome izletu“ daje poseban šarm. Glumačka izvedba je nonšalantna i prirodna, te s nestajanjem članova ekspedicijske ekipe komično se opisuju međuljudski odnosi na festivalima – hrpica stranaca najednom se sprijateljuje, dok ih povezuje vreva, ritam glazbe i bljeskovi stroboskopa, pa čak se i zaljubljuju, no po festivalu sve mine i ljudi netragom nestaju, bez povoda, bez želje za nastavkom prijateljstva, i s velikom šansom da se više nikada neće susresti... (Rahela Vušković/ Blog mladih filmofila)
   Bezinović tipuje na besciljnost i izgubljenost još jedne generacije u vječnom raskoraku na nerazdvojivoj relaciji putovanje-destinacija i potrazi za utopijom osvjetljenom šibicama za potpaljivanje marihuane i blic-svjetlima partyja. Jedan, dva, tri, četiri… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vrijedan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gdje je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je dijelom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-djela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko djelo. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   “Kratki izlet” nikome nije ništa oduzeo, ali tko zna od kada se nije dogodilo da neki film na Puli bude toliko neočekivano, a tako zasluženo nagrađen. Gotovo da bi se moglo reći kako je samo takva gesta žirija dostojna ljepote i cjelovitosti ovoga filma... (Miljenko Jergović, Jutarnji List)
   "Nisam ni pomišljao da mogu dobiti glavnu nagradu na Festivalu i jako sam sretan što je žiri prepoznao moju ideju da napravim drugačiji film nego što se uglavnom sada prave u Hrvatskoj. " (Igor Bezinović)
   Svejedno sam bio iznenađen jer sam bio uvjeren da nagrada ide filmu Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’, koji je kompletan film, koji gotovo unisono prepoznaje i struka i publika, dok je naš film svojevrsni eksces i iznenađenje u hrvatskom kontekstu. Nagrada Haninom filmu bi svakako bila puno manje iznenađenje... (Igor Bezinović / intervju u Novostima)

   Pula 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za oblikovanje zvuka (Martin Semenčić)
   Filmski festival Andreja Tarkovskog Zerkalo 2017. – najbolji redatelj; nagrada Voice
   Festival europskog filma Palić 2017. – posebno priznanje
   Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2017. – posebno priznanje
http://www.imdb.com/title/tt6352604/

EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
https://artcinemaday.org/en/index

 

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Program osposobljavanja za zanimanje Dadilja započinje 6.11.2017.g. u 11.00 sati, te za zanimanje Njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba 6.11.2017.g. u 12.00 sati. Informacije i prijave na 021 361 524, info@zlatnavrata.hr ili u Dioklecijanovoj 7, Split.

13.
LIST.
UPISI U TIJEKU!

U tijeku su upisi u radionice za djecu i odrasle.

Započinjemo s osposobljavanjem za zanimanje Pomoćnik/ica u nastavi u radi s učenicima s teškoćama. Prijave na info@zlatnavrata.hr, 021361524 ili u Dioklecijanovoj 7.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

JAVNA NABAVA - USAVRŠAVANJE

Osobe koje posjeduju važeći certifikat u području javne nabave obnavljaju certifikat pohađanjem programa usavršavanja u ukupnom trajanju od najmanje 32 nastavna sata u razdoblju od tri godine od datuma početka valjanosti certifikata.