PROGRAM KINOTEKE

PETAK / 24.05.

RADIONICA

17:30 sati



L'atelier, 2017. Laurent Cantet, 113 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Laurent Cantet
Uloge: Marina Fois, Matthieu Lucci, Florian Beaujean
   Radnja filma odvija se za vrijeme ljeta u La Ciotatu, gradiću smještenom u blizini Marseillea koji je zahvaljujući velikom brodogradilištu nekad bio iznimno popularan, ali koji od njegovog zatvaranja od prije 25 godina lagano propada. Upravo u tom kontekstu tihe depresije stvorena je radionica za grupu od sedmero ljudi koji žele postati pisci. Pod stručnim vodstvom poznate novelistice Olivije Dejazet, sudionici moraju napisati noir fikciju povezanu s industrijskom prošlosti svog rodnog grada. Iz predavanja u predavanje, jedan od njih – mladić imena Antoine – se ističe. Provokativan i agresivan, on na sebe privlači pozornost zbog konstantnog protivljenja svemu i svima, uključujući i Oliviju. Povrh svega, priča koju je osmislio i koju na glas čita pred svima (o hladnokrvnom ubojici ispričanom kroz oči počinitelja) doima se iznimno uznemirujućom. Čini se da Antoine predobro razumije ubojicu…
https://www.imdb.com/title/tt6444838/?ref_=fn_al_tt_1

SHINY SHRIMPS

20:15 sati



Les Crevettes Pailletées, 2019. Maxime Govare, Cédric Le Gallo, 100 min. FR
Scenarij:
Maxime Govare, Cédric Le Gallo
Uloge: Nicolas Gob, Alban Lenoir, Geoffrey Couët
   Matthias Le Goff, zlatni olimpijac u zalasku svoje karijere, u TV prijenosu daje homofobnu izjavu. Njegova kazna je: treniranje Shiny Shrimpsa, kičastog amaterskog gay vaterpolo tima. Njihov jedini cilj je da se kvalificiraju na Gay Games u Hrvatskoj na kojima nastupaju najbolje svjetske LGTB atletske zvijezde. To je početak teškog, ali zabavnog puta prema Hrvatskoj i sportskoj slavi. (Film je produkt hrvatsko-francuske koprodukcije. Pojedine scene snimane su u Rijeci i Opatiji.)
https://www.imdb.com/title/tt6918220/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 25.05.

PRVI I POSLJEDNJI

Les premiers les derniers, 2016.
17:30 sati



Les premiers les derniers, 2016. Bouli Lanners, 98 min. BE/FR
Scenarij:
Bouli Lanners
Uloge: Albert Dupontel, Bouli Lanners, Suzanne Clément, Max von Sydow
   Dvojicu kolega, ujedno i kriminalaca, unajmljuje bogataš koji natrag želi svoj izgubljeni mobitel zbog toga što se na njemu nalaze važni dokmenti. Kako bi ostvarili cilj, njih dvojica dobivaju uređaj za praćenje, ali je problem u tome što uređaj može primiti signal tek kada je mobitel kojeg traže uključen. Međutim, lopovi koji su ga ukrali, ljubavni par Willy i Esther, uglavnom ne pale mobitel premda nisu niti svjesni njegovog eksplozivnog sadržaja…
https://www.imdb.com/title/tt5072542/?ref_=fn_al_tt_1

OSMI PUTNIK

ALIEN, 1979.
20:15 sati



ALIEN, 1979. Ridley Scott, 116 min. UK/US
40 GODINA KLASIKA RIDLEYA SCOTTA
Scenarij:
Dan O'Bannon prema priči Dana O'Bannona i Ronalda Shusetta
Uloge: Sigourney Weaver, Tom Skerritt, John Hurt, Veronica Cartwright, Harry Dean Stanton, Ian Holm, Yaphet Kotto
   Sedmeročlana posada trgovačkog svemirskog teretnjaka Nostromo, natovarenog s dvadeset milijuna tona mineralnih ruda, putuje natrag na Zemlju. Članovi posade na čelu s kapetanom Dallasom bude se iz sna uvjereni da će im Tvrtka u čijem je vlasništvu brod, isplatiti poveće sume zbog dobro obavljenog posla. Osim Dallasa, u letjelici su još i časnica Ripley, njezina kolegica Lambert, zatim Parker, Brett, Kane, te jedini android u ljudskoj ekipi Ash. I premda se činilo da je njihov povratak kući rutinska stvar, iznenadni poziv u pomoć s obližnjeg planetoida imena LV-426 natjera kapetana Dallasa da postupi prema pravilima i odmah izvidi o čemu je riječ. Sletjevši na planet, posada na površini ne naiđe ni kakav oblik života, ali otkrije napušteni svemirski brod u kojem se Kaneu nešto zalijepi za lice. Unatoč protivljenju časnice Ripley, ostali članovi odluče vratiti Kanea na Nostromo. U međuvremenu, brodsko računalo uspije signal dešifrirati kao upozorenje, a ne poziv u pomoć.
   Početkom sedamdesetih, Dan O’Bannon i John Carpenter, dva mlada filmska zanesenjaka, upoznali su se na na USC-u (University of Southern California) i započeli rad na „Dark Staru“ (1974). O’Bannon i Carpenter zajednički su osmislili priču i napisali scenarij za ono što je trebalo biti tek običan studenski film, ali je nekako s vremenom prerastao u cjelovečernji. Kako sam O’Bannon kaže; napravili su najbolji studentski film ikad, ali i najgori kino film ikad, no odmah spremno dodaje da nije bilo tog filma, ne bi bilo ni „Aliena“. Jer, „Dark Star“  je priča o grupi svemirskih čistača koji dožive svašta; od napada izvanzemaljskog organizma pa do kvara kompjuterskog programa i O’Bannon je tu ideju želio pretvoriti u pravi film. Koju godinu kasnije započeo je rad na scenariju radnog naslova „Star Beast“ koji će na kraju postati „Alien“.
   * Redatelj filma je trebao biti Walter Hill (ali i Robert Aldrich, Peter Yates, Jack Clayton), no on je stolicu prepustio Ridleyu, ali je ostao kao jedan od producenata filma.
   * Veronica Cartwright je trebala glumiti Ripley, no producenti su dali prednost Weaverici. Ripley je prvenstveno trebao biti muški lik. Kay Lenz se javila na audiciju za ulogu Ripley, a jedan od prijedloga osim Weaver je bila i Meryl Streep
  * Većina dijaloga u filmu je improvizacija, a koncept vanzemaljca umjetnika H.R. Gigera je mijenjan nekoliko puta zbog prenaglašenih seksualnih konotacija
  * Ridley Scott je zamišljao mnogo mračniji kraj gdje bi Alien odgrizao Ripley glavu i sjeo za konzolu, te bi njenim glasom poslao poruku na Zemlju (no producentskoj kompaniji Fox se nije svidjela takva pre mračna ideja).
  * Bez sumnje, jedna od najupečatljivijih scena cijelog serijala je smrt Kanea, scena kad saznamo kakvo je sjeme facehugger postavio u njega. Netom nakon što mu se izvanzemaljsko biće zalijepilo na facu i tko zna što mu ubacilo niz grlo, ostatak posade je zgrožen implantatom koji izađe na površinu – probivši mu prsa – uz dotad rijetko viđenu količinu krvi. U toj smo se sceni prvi puta susreli s baby alienom. Scena graniči s grotesknom, no istovremeno je umjetnička u redateljskoj genijalnosti Ridleya Scotta, obzirom da glumcima nije rekao ništa o tome što će se dogoditi, nego je jednostavo snimio njihove reakcije. Rezultat je jedna od najuvjerljivijih scena u kinematografiji.
   * Film se referira na dvije knjige pisca Josepha Conrada i to se vidi po nazivima svemirskih brodova Nostromo i Narcissus   
   * Dio scenografije u filmu je korišten i u "Blade Runner" (1982), a većina interijera unutrašnjosti Nostroma je preuzeto sa groblja aviona
   * O'Bannon je insipraciju o nesenju jaja facehuggea izvukao iz prirode kad je gledao kako jedna vrst ose (iz porodice Pompilidae) polaže jaja u pauka tarantulu; za facehuggeov unutrašnji dio su poslužile kamenice,
   * U izvornim ilustracijama H.R. Gigera, koje su inspirirale izgled Aliena, stvorenje je imalo oči. Za film, Giger je inzistirao da stvorenje nema oči, dajući tako mračni izgled hladne i emocionalne zvijeri koja lovi mirisom.
   * Američki FIlmski Institut ga je stavio na 7 mjesto najboljih SF filmova.
   * Studio Fox nije želio producirati film jer je bio prekrvav, no projekt je želio progurati Roger Corman, no kad je W. Hill ušao u igru kao producent Fox je ipak pristao na sve uz uvijet da film ne bude prekrvav
   * Kanadski pisac Alfred Elton van Vogt je optužio producente „Aliena“ za plagijat njegove priče "Discord in Scarlet" iz 1939. godine (koju je isto ubacio 1950-te u novelu "Voyage of the Space Beagle")... svi su se nagodili izvan sudnice,
   * Unatoč objavljivanju nove verzije filma pod nazivom "Alien: The Director's Cut" (2003), Ridley Scott je izjavo da još uvijek osjeća izvorni „Alien“ svojom savršenom vizijom filma. Novija verzija nosi naslov "The Director's Cut" u marketinške svrhe, a sadrži neke izbrisane scene koje su mnogi obožavatelji željeli vidjeti uključene u film.
   Gledajući danas, „Alien“ je napravio svašta za filmski svijet; uspješno pokrenuo nekoliko karijera (Sigourney, Scott, O’Bannon) malo razbudio uspavani SF žanr koji je tada dobivao tešku infuziju dobrih financijskih uspjeha koristeći se bajkama (Star Wars) ili pozitivnim susretima s trećom vrstom (Close Encounters Third Kind), a ujedno je učinio i neke inovacijske postupke standardnim dijelom snimanja filmova (manje je više). Kad se sve to stavi na papir, to je uistinu impresivna računica za ono što se opisivalo kao ”još jedan monster film u svemiru”. (Danijel Špelić, https://inverzija.net)
   Prije 40 godina, publika je svjedočila stvaranju jednog od najfascinantnijih i najprepoznatljivijih svemirskih čudovišta svih vremena, legendarnoj kreaciji Švicarca H.R. Gigera. Na stranu odličan film, sam „Alien“ kao biće je fascinantan. Od jezivog face-huggera, koji ga ispušta u ljudsko tijelo, preko efektne scene izlaska, do dvostrukih ralja i oštrih kandži i repa gotovo nesavladivog odraslog stvora, osjećaj užasa, strave i paranoje je neizbježan. Iz današnje perspektive, o grabežljivcu se zna gotovo sve i prestao je biti misteriozno, nepoznato biće, no 1979. publika nije znala što ju je pogodilo. Za razliku od Cameronovog akcijskog spektakla koji je uslijedio, prvi dio franšize je klaustrofobični, iskonski horror pun stravičnog ugođaja, kojemu tagline „In space no one can hear you scream“ savršeno pristaje. (Matej Lovrić, www.fak.hr)
   „U svemiru te nitko ne može čuti kad vrištiš“, citat s postera „Osmog putnika“ klasičan je mamac, ali zadovoljavajuće vrištanje moglo se čuti u kinodvoranama. Prkoseći maniji „Zvjezdanih ratova“, Ridley Scott uskrsnuo je jeftini žanr strašnih čudovišta iz svemira, spojio ga s profinjenim, skupim vizualnim efektima i stvorio znanstveno fantastični horor za odrasle koji privlači pažnju i uništava živce... (Angela Erigo, 1001 film koji svakako trebate pogledati)
      Jedna od velikih snaga filma je njegov ritam. Uzima si vrijeme. Čeka. Dopušta tišinu (veličanstveni uvodni kadrovi sadrže glazbu Jerryja Goldsmitha koja sadrži oskudno zvučno, metalno cvokotanje). Stvara težinu otkrića ekipe tako što je gradi malenim koracima... (Roger Ebert)
   Razlog zašto je to tako dobar film - uvažavaju ga istodobno i kritičari, koji normalno preziru taj žanr, i prosječni kino gledatelji - je taj što je destilacija svega što nas straši u filmovima... (David McIntee)
   Najvažnija stvar u filmu ove vrste nije ono što vidite, već učinak onoga što mislite da ste vidjeli... (Ridley Scott)
   Bila je to najnevjerojatnija filmska projekcija na kojoj sam ikada bio. Ljudi su vrištali i istrčavali iz kino dvorane... (britanski filmski montažer Terry Rawlings opisuje projekciju filma u Dallasu)

https://www.imdb.com/title/tt0078748/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 27.05.

KINO CIRKUS

KOLAŽ CRKUSKIH KRATKOMETRAŽNIH FILMOVA (Circo Aereo)
20:15 sati



KOLAŽ CRKUSKIH KRATKOMETRAŽNIH FILMOVA (Circo Aereo)
   U suradnji sa najpoznatijom finskom suvremenom cirkuskom kompanijom "Circo Aereo", Kino Cirkus donosi Kolaž cirkuskih kratkometražnih filmova - večer posvećenu kratkometražnim filmovima o suvremenoj cirkuskoj umjetnosti.
   "Flip", "Club", "Polte" i "Narri" fokusiraju se na različite cirkuske discipline, portretirajući i ispitujući ih kroz kameru, nudeći perspektivu koja ne bi bila moguća u live izvedbi... Kroz filmove pratimo umjetnike Rauli Kosonen (akrobatika na trampolinu / akrobatika na balonima), Tomi Elo (žongliranje s vatrom), Jouni Ruuth, Kaito Takayama i Heikki Tolin (žongliranje s klavama).

UTORAK / 28.05.

LICE

Twarz, 2018.
17:30 sati



Twarz, 2018. Malgorzata Szumowska, 91 min. PL
Scenarij:
Michal Englert i Małgorzata Szumowska
Uloge: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk
   Jacek voli glazbu (heavy metal) i svog psa. Seoske stazice ispred svoje kuće on svakodnevno pretvara u trkaće staze po kojima prolazi svojim malim automobilom. Kada on i njegova djevojka Dagmara dođu na plesni podij, svi bježe u zaklon. On uživa u svojoj egzistenciji otkačenog nespretnjakovića u prilično uštogljenoj okolini, a mišiće dobiva zahvaljujući fizičkom radu na gradilištu na poljsko-njemačkoj granici gdje se upravo izgrađuje najveća statua Isusa na svijetu. Međutim, njegov život naglo se mijenja uslijed teške nesreće koju doživljava na poslu, a koja ga u potpunosti unakazi. Uvelike praćen od strane poljskih medija, Jacek postaje prva osoba u zemlji kojoj je presađeno lice. Međutim, premda ga svi slave kao nacionalnog junaka i mučenika, on samog sebe u ogledalu više ne prepoznaje. U međuvremenu statua Isusa raste sve više i više…
   Berlin 2018. Srebrni medvjed za najbolju režiju - Velika nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt6415416/?ref_=fn_al_tt_2

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Izložba Premijere 71 Mariete Vulić ostaje otvorena do 31. svibnja 2019. godine u Lođi Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata.

Datum objave: 20.05.2019.

Od 13. svibnja do 21. svibnja održava se drugi Festival poljskih filmova u Kinoteci Zlatna vrata.

Datum objave: 13.05.2019.

Osposobljavanje za zanimanje Suradnik/ca u izradi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova te usavršavanje za zanimanje Voditelj/ica u izradi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova započinje 20. svibnja 2019. u 17:00 sati. Upisi su u tijeku.

Datum objave: 24.04.2019.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA