PROGRAM KINOTEKE Lipanj 2019.

SUBOTA / 01.06.

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
17:30 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
20:15 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 03.06.

RUKOPIS NAĐEN U ZARAGOZI

Rekopis znaleziony w Saragossie, 1965.
19:00 sati



FILMSKI KLUB:
Rekopis znaleziony w Saragossie, 1965. Wojciech Jerzy Has, 175 min. PL
Scenarij:
Tadeusz Kwiatkowski (na temelju istoimenog romana Jana Potockia)
Uloge: Zbigniew Cybulski, Iga Cembrzynska, Elzbieta Czyzewska, Gustaw Holoubek, Stanislaw Igar, Joanna Jedryka
   U vrijeme Napoleonskih ratova, konjanički oficir pronalazi u Zaragozi staru knjigu o avanturama belgijskog kapetana Alfonsa van Wordena, koji na putu do Madrida biva uvučen u fantazmagoričnu, labirintsku mrežu priča isprepletenu duhovima arapskih princeza, kabalistima, španjolskom inkvizicijom, pustinjacima i drugim čudacima.
   Za „Rukopis nađen u Zaragozi“, najbolji Hasov film s brojnim međunarodnim nagradama (od kojih je najznačajnija ona u San Sebastianu) i jedno od iznimno značajnih djela ne samo poljske nego i evropske kinematografije šezdestih godina (koje npr. vrlo cijeni i Martin Scorsese), posegnuo je za tekstom s početka XIX stoljeća izvan Poljske malo znanog Jana Potockog, ekscentrična pisca koji je imao značajnu ulogu i u prosvjetiteljstvu, ali i u proučavanju Kabale, a život je okončao ritualnim samoubojstvom. Has je u njegovom djelu pronašao mogućnosti za najkompleksnije miješanje raznih vremenskih razina, ali i ispreplitanja onoga što gledatelj doživljava kao stvarnost s vizijama, halucinacijama i snovima, da bi se na kraju, zahvaljujući redateljevom majstorstvu, sve stopilo u jedinstveno ostvarenje koje pripada vrhuncima fantastike u svjetskim razmjerima. (Tomislav Kurelec, HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0059643/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 04.06.

LOVING VINCENT: VAN GOGHOV MISTERIJ

Loving Vincent, 2017.
17:30 sati



Loving Vincent, 2017. Hugh Welchman i Dorota Kobiele, 94 min. PL/US
Scenarij:
Dorota Kobiela, Hugh Welchman, Jacek Dehnel
    „Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.“ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.
   Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.
   Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intrigantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista... (Iva Sirotić, www.tportal.hr)
   Sama tehnika oslikavanja i animacija, iako su prizori uistinu impresivni i očaravajući, nije jedina vrijednost filma, nego i scenarij i vrlo uspješna dramaturgija te napetost koji su postignuti. Scenarij je nastao na temelju više od 800 van Goghovih pisama, najviše bratu Theu, s kojim je bio vrlo povezan. To je i biografski, ali i kriminalistički film jer je posrijedi potraga za istinom o Vincentovoj tragičnoj smrti. Taj cjelokupan sklad pokazuje da je riječ o remek-djelu. (Marijana Jakovljević, www.glas-koncila.hr)
   'Loving Vincent' je prvi u povijesti naslikani film. Van Gogh je dobio veličanstveni vizualni 'hommage'. Kobiela i Welchman preslikavaju nove slike - ručno (ne računalno!) slikane tehnikom ulja na platnu i rotoskopije - sa stvarnim radovima genijalnog slikara. Kadar 'Zvjezdane noći' otvara njihovo veliko filmsko-slikarsko postignuće, nakon čega se kamera spušta s neba i započinje vijugava detektivska naracija koja se vrti ukrug s pitanjima je li Van Gogh izvršio samoubojstvo ili ga je netko ubio. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Loving Vincent pokazao se kao jedan od najfascinantnijih animiranih filmova koje sam pogledao u životu. Animirani film koji nije namijenjen za djecu (što ne znači da ga djeca ne bi trebala gledati, naravno) i koji je naprosto revolucionaran i briljantan! (bjelovarac.hr)

https://www.imdb.com/title/tt3262342/?ref_=fn_al_tt_1

SASLUŠANJE

Przesluchanie, 1982-89.
20:15 sati



FILMSKI KLUB:
Przesluchanie, 1982-89.
Ryszard Bugajski, 111 min. PL
Scenarij:Ryszard Bugajski, Janusz Dymek
Uloge: Krystyna Janda, Adam Ferency, Janusz Gajos, Agnieszka Holland, Anna Romantowska, Bozena Dykiel, Olgierd Lukaszewic
   Nakon nastupa u kabaretu i pijanke s dvojicom nepoznatih muškaraca, mlada barska pjevačica Tonia budi se ujutro u zatvoru uvjerena da je riječ o zabuni. Nakon što tijekom ispitivanja o njezinom privatnom životu odbije potpisati lažno priznanje kojim bi teretila svog poznanika, postaje žrtvom brutalnog fizičkog i mentalnog zlostavljanja i ponižavanja.
   Svoj najčuveniji film, „Saslušanje“, započeo je u kratkom razdoblju Solidarnosti, a dovršio u razdoblju ratnog stanja koje je 13. prosinca 1981. proglasio general Wojciech Jaruzelski. Prikazom policijske brutalnosti nad nevinom i apolitičnom barskom pjevačicom u staljinističkoj Poljskoj 1950ih i jednim od najsnažnijih djela o staljinističkim metodama ispitivanja, mučenja i ponižavanja u istočnoevropskoj kinematografiji, utemeljenom na životima Tonie Lechmann i Wande Podgórske, zamjerio se vlastima koje su djelo proglasile antikomunističkim, pa film nisu samo zabranile i bunkerirale, već naložile uništenje negativa. Srećom, redatelj je potajice napravio rezervnu kopiju filma koju je kasnije prebacio na VHS i pustio u opticaj, pa je film ilegalnim kanalima postao jedan od najpopularnijih poljskih filmova 1980ih, iako je u Poljskoj službeno prikazan tek nakon političkih promjena 1989., kada je nagrađen na festivalu u Gdanjsku. Godinu dana kasnije prikazan je i međunarodnoj publici te je zbog čvrstog scenarija, ekonomične režije i izvanredne glume Krystyne Jande nagrađen na brojnim festivalima, između ostalog i za najbolju glavnu žensku ulogu na festivalu u Cannesu. Suočen sa zabranom rada i prijetnjama tajne policije, Bugajski je 1985. emigrirao u Kanadu gdje je nastavio karijeru kao redatelj epizoda u popularnim TV serijama… (MR/HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0084548/?ref_=fn_al_tt_1

 

SRIJEDA / 05.06.

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
17:30 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

LOVING VINCENT: VAN GOGHOV MISTERIJ

Loving Vincent, 2017.
20:15 sati



Loving Vincent, 2017. Hugh Welchman i Dorota Kobiele, 94 min. PL/US
Scenarij:
Dorota Kobiela, Hugh Welchman, Jacek Dehnel
    „Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.“ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.
   Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.
   Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intrigantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista... (Iva Sirotić, www.tportal.hr)
   Sama tehnika oslikavanja i animacija, iako su prizori uistinu impresivni i očaravajući, nije jedina vrijednost filma, nego i scenarij i vrlo uspješna dramaturgija te napetost koji su postignuti. Scenarij je nastao na temelju više od 800 van Goghovih pisama, najviše bratu Theu, s kojim je bio vrlo povezan. To je i biografski, ali i kriminalistički film jer je posrijedi potraga za istinom o Vincentovoj tragičnoj smrti. Taj cjelokupan sklad pokazuje da je riječ o remek-djelu. (Marijana Jakovljević, www.glas-koncila.hr)
   'Loving Vincent' je prvi u povijesti naslikani film. Van Gogh je dobio veličanstveni vizualni 'hommage'. Kobiela i Welchman preslikavaju nove slike - ručno (ne računalno!) slikane tehnikom ulja na platnu i rotoskopije - sa stvarnim radovima genijalnog slikara. Kadar 'Zvjezdane noći' otvara njihovo veliko filmsko-slikarsko postignuće, nakon čega se kamera spušta s neba i započinje vijugava detektivska naracija koja se vrti ukrug s pitanjima je li Van Gogh izvršio samoubojstvo ili ga je netko ubio. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Loving Vincent pokazao se kao jedan od najfascinantnijih animiranih filmova koje sam pogledao u životu. Animirani film koji nije namijenjen za djecu (što ne znači da ga djeca ne bi trebala gledati, naravno) i koji je naprosto revolucionaran i briljantan! (bjelovarac.hr)

https://www.imdb.com/title/tt3262342/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 06.06.

LOVING VINCENT: VAN GOGHOV MISTERIJ

Loving Vincent, 2017.
17:30 sati



Loving Vincent, 2017. Hugh Welchman i Dorota Kobiele, 94 min. PL/US
Scenarij:
Dorota Kobiela, Hugh Welchman, Jacek Dehnel
    „Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.“ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.
   Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.
   Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intrigantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista... (Iva Sirotić, www.tportal.hr)
   Sama tehnika oslikavanja i animacija, iako su prizori uistinu impresivni i očaravajući, nije jedina vrijednost filma, nego i scenarij i vrlo uspješna dramaturgija te napetost koji su postignuti. Scenarij je nastao na temelju više od 800 van Goghovih pisama, najviše bratu Theu, s kojim je bio vrlo povezan. To je i biografski, ali i kriminalistički film jer je posrijedi potraga za istinom o Vincentovoj tragičnoj smrti. Taj cjelokupan sklad pokazuje da je riječ o remek-djelu. (Marijana Jakovljević, www.glas-koncila.hr)
   'Loving Vincent' je prvi u povijesti naslikani film. Van Gogh je dobio veličanstveni vizualni 'hommage'. Kobiela i Welchman preslikavaju nove slike - ručno (ne računalno!) slikane tehnikom ulja na platnu i rotoskopije - sa stvarnim radovima genijalnog slikara. Kadar 'Zvjezdane noći' otvara njihovo veliko filmsko-slikarsko postignuće, nakon čega se kamera spušta s neba i započinje vijugava detektivska naracija koja se vrti ukrug s pitanjima je li Van Gogh izvršio samoubojstvo ili ga je netko ubio. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Loving Vincent pokazao se kao jedan od najfascinantnijih animiranih filmova koje sam pogledao u životu. Animirani film koji nije namijenjen za djecu (što ne znači da ga djeca ne bi trebala gledati, naravno) i koji je naprosto revolucionaran i briljantan! (bjelovarac.hr)

https://www.imdb.com/title/tt3262342/?ref_=fn_al_tt_1

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
20:15 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

PETAK / 07.06.

COCO I VELIKA TAJNA

Coco, 2017.
17:30 sati



Coco, 2017. Lee Unkrich, Adrian Molina, 122 min. US (SINKRONIZIRANO)
Scenarij:
Matthew Aldrich, Adrian Molina
   Unatoč zapanjujućoj obiteljskoj zabrani glazbe, koja traje već generacijama, Miguel sanja o tome da postane vrstan glazbenik kao njegov idol Ernesto de la Cruz. U očajničkom pokušaju da dokaže svoj talent, Miguel se nađe u fantastičnoj, šarenoj Zemlji mrtvih slijedeći tajanstven lanac događaja. Usput upoznaje šarmantnog prevaranta Hectora i oni zajedno kreću na veličanstveno putovanje otkrivanja prave priče o povijesti Miguelove obitelji.
   U ovom crtiću važnost uspomena tiče se individualnog sjećanja na voljene osobe ili ljude uopće - dokle god je živo, sjećanje nadilazi njihov(u) život i smrt. 'Coco' je novi član Pixarove obitelji koji želi i treba biti upamćen za vječnost... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt2380307/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
20:15 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 08.06.

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
17:30 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
20:15 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 10.06.

USPON

Voshoždenie, 1977.
20:15 sati



FILMSKI KLUB:
Voshoždenie, 1977. Larisa Jefimovna Šepitko, 111 min. SSSR
Scenarij:
Jurij Klepikov i Larisa Jefimovna Šepitko prema noveli Vaslija Bikova
Uloge: Boris Plotnikov, Vladimir Gostjukin, Anatolij Solonjicin
   Nakon bitke s njemačkim okupatorima, dvojica sovjetskih partizana, Rybak i Sotnikov, odlaze u potragu za zalihama i municijom. Pri povratku nalijeću na njemačku patrolu, skrivaju se kod lokalne seljanke, no bivaju otkriveni i odvedeni u zatočeništvo, gdje suočeni s moralnim iskušenjima prolaze kalvariju.
   Nakon rođenja sina, unatoč smrtnoj opasnosti zbog ozbiljne povrede kralježnice, Larisa Šapitko je ugled trajno potvrdila remek-djelom „Uspon“, prema priči „Sotnikov“ bjeloruskog pisca Vasila Bikova, snimljenog na ekstremno niskim temperaturama i nagrađenog Zlatnim medvjedom u Berlinu. Alegorijom o dvojici ruskih partizana zarobljenih u zimu 1942., u kojem je likom Sotnikova prilično otvoreno aludirala na figuru Krista, Rybaka na Judu, a kolaboracionista Portnova na Poncija Pilata, unatoč simbolizmu i fabuli koja se uklapa u socrealistički kanon partizanskih filmova (s junakom koji je spreman umrijeti za ideale), izbjegla je klišeje i žanrovske stereotipe konvencionalnih sovjetskih ratnih filmova, a film se zbog precizne naracije, sugestivnog ugođaja, impresivne crno-bijele fotografije ruskih snježnih pejzaža Vladimira Čuhnova te izvrsne glazbe sovjetskog skladatelja Alfreda Šnitkea, drži jednim od najboljih sovjetskih ratnih filmova. (MR/HFS)
   Zlatni medvjed za najbolji film u Berlinu (1977.)
   https://www.imdb.com/title/tt0075404/?ref_=nm_knf_i1

UTORAK / 11.06.

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
17:30 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

REKONSTRUKCIJA

Reconstituirea, 1968.
20:15 sati



FILMSKI KLUB:
Reconstituirea, 1968. Lucian Pintilie, 99 min. RU
Scenarij:
Horia Patrascu, Lucian Pintilie
Uloge: George Mihaita, Vladimir Gaitan, George Constantin, Emil Botta, Ernest Maftei, Ileana Popovici, Stefan Moisescu, Nikolaus Wolcz, Ion Radulescu
   Za vrućeg, ljetnog dana u seosku gostionicu kombijem stižu javni tužitelj, policajac, učitelj, filmski snimatelj i dva mladića uhićena zbog sinoćnje pijane tučnjave u gostionici tijekom koje su ozlijedili konobara. Umjesto zatvorske kazne, kao odgojnu mjeru dvojac je dužan za kameru odigrati sinoćnji incident kako bi se snimio dokumentarni film o štetnim učincima alkohola. Konobar, lokalni policajac, usamljena djevojka koja dan koristi za kupanje i ostali prolaznici iskazuju zanimanje za snimanje filma.
   Najčuveniji i najbolji film Luciana Pintille, “Rekonstrukcija”, snimljen je prema kratkoj priči Horia Pătraşcua, inspiriranoj stvarnim događajem s konca 1950-ih, odnosno rekonstrukcijom iz 1963. Priča o dvojici mladića, koji dan nakon uhićenja zbog pijane tučnjave, umjesto zatvorske kazne, u pratnji javnog tužitelja, policajca, učitelja i filmskog snimatelja stižu u lokalnu gostionicu odigrati za kameru sinoćnji incident kako bi se snimio dokumentarni film o štetnim učincima alkohola, toliko je ozlojedila cenzore da je navodno Nikolaj Ceauşescu osobno odbio autorizirati premijeru filma. Međutim, nakon međunarodnog pritiska, osobito radija Slobodna Evropa, dobiva ograničenu distribuciju, a iako je s uspjehom prikazan i na festivalu u Cannesu, gdje ga je većina kritičara svrstala u sam vrh evropskog stvaralaštva 1960-ih, svega nakon mjesec dana povučen je iz kina, da bi četrdeset godina kasnije, 2008. godine, u anketi rumunjskih filmskih kritičara te oštroj konkurenciji filmova iz tzv. rumunjskog novog vala, bio proglašen najboljim rumunjskim filmom svih vremena.(MR/HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0063493/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 12.06.

IZBRISANA

Izbrisana, 2018.
17:30 sati



Izbrisana, 2018. Miha Mazzini, 85 min. SI/HR/RS
Scenarij:
Miha Mazzini
Uloge: Judita Franković, Sebastian Cavazza, Jernej Kogovšek, Doroteja Nadrah, Izudin Bajrović
   Rane su 90-e. Nakon poroda u lokalnoj bolnici, Ana nailazi na birokratski problem. U sustavu nema njezinih osobnih podataka, pa tako ni socijalnog osiguranja ili prijavljene stalne adrese. Drugim riječima, Ana službeno ne postoji iako je u Sloveniji provela cijeli život. Njezino dijete smatra se siročetom, a siročad se daje na posvajanje.
   Film stoji na plećima izvrsne hrvatske glumice Judite Franković-Brdar koja je sposobna za mikro-glumu bez odlaska u melodramatične aporije. Čak je i specifični ljubljanski akcent kojim govori uvjerljiv sa tek pokojom greščicom... U konačnici, riječ je o prilično dobrom filmu u žanrovskom ključu „čovjek protiv sistema“, kog tema čini potrebnim i, nadajmo se, unekoliko katarzičnim za društvo čije ga sklonosti ka nepriznavanju krivice, žmurenju pred problemima i forsiranom odmaku od Balkana čine tom istom Balkanu upadljivo sličnim (Marko Stojilković, https://portalanalitika.me)
https://www.imdb.com/title/tt9078014/?ref_=fn_al_tt_1

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
20:15 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

ČETVRTAK / 13.06.

VRATI ŽIVOT ŽIVIMA

Réparer les vivants, 2016.
17:30 sati



Réparer les vivants, 2016. Katell Quillévéré, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Gilles Taurand prema romanu Maylis de Kerangal
Uloge: Tahar Rahim, Emmanuelle Seigner, Anne Dorval
   Treći film Katell Quillévéré drama je u kojoj je središnji lik ljudsko srce. Pratimo njegovo opasno putovanje iz prsa tinejdžera stradalog u prometnoj nesreći u prsa starije žene. Tri naizgled nepovezane priče zapravo su isprepletene: tinejdžer i njegovi prijatelji odlaze na surfanje koje završi tragedijom: žena u drugom gradu sazna kako mora nešto poduzeti u vezi svojeg slabog srca; dva tima doktora i medicinskih stručnjaka svakodnevno se bore i pokušavaju spasiti živote. Riječ je o jednom od najboljih francuskih filmova posljednjih godina...
https://www.imdb.com/title/tt5096536/?ref_=fn_al_tt_1

 

NE OSTAVI TRAGA

Leave no Trace, 2018.
20:15 sati



Leave no Trace, 2018. Debra Granik, 120 min. US
Scenarij:
Debra Granik, Anne Rosellini ("Leave No Trace" je adaptacija romana "My Abandonment" Petera Rocka koji je nadahnut istinitom pričom o nezaposlenom veteranu koji je godinama živio s 12-godišnjom kćerkom u jednom parku u Oregonu.)
Uloge: Ben Foster, Thomasin Harcourt McKenzie, Jeff Kober
   Veteran Will i njegova kći Tom godinama žive gotovo idiličnim životom izvan sustava u velikom prirodnom rezervatu u Oregonu. Sami traže hranu daleko od vlasti, a Will prenosi vještine preživljavanja i moralne vrijednosti svojoj pametnoj i znatiželjnoj kćeri. Kad ih otkriju, potjeraju ih iz parka i predaju ih socijalnim službama. Službe čine sve što mogu da otac i kći ostanu zajedno, ali prilagođavanje društvu veliki je problem, pogotovo za traumatiziranog Willa.
   Film je premijerno prikazan na Sundanceu, a zatim u Cannesu (15 dana autora), Torontu itd. Hrvatsku premijeru imao je na 16. ZFF-u gdje je proglašen najboljim filmom natjecateljskog programa  Ponovno s nama. ‘Leave No Trace’, jedan je od rijetkih filmova koji imaju 100% na Rotten Tomatoes, a snimljenog po istinitoj priči.
   Kao i u nekim svojim prethodnim filmovima ('Winter's Bone), Debra Granik nam otkriva širu, pravu sliku 'obećane zemlje'. Ruralni krajevi i disfunkcionalne obitelji direktno nam kazuju kako je njihovo tzv. napredno društvo tek iluzija civiliziranosti i kako tamo ne cvatu isključivo ruže.
Životi mladih ljudi poput Willovog uništeni su kroz žrvanj političkih interesa i nametnutih pravila i čovjek s razumijevanjem i suosjećanjem prihvaća njegovu ideju bijega od institucija koje ga samo žele 'nakljukati' antidepresivima i 'gurnuti pod tepih'.  (Ivica Perinović, e-zadar)
   Debra Granik provlači implicitnu, ali još razorniju kritiku moderne Amerike i svih zala društva/svijeta od kojih valja pobjeći u prirodu, a njezin na momente srceparajući film ostavlja vječni trag na gledateljevoj duši. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Jedna od najzanimljivijih američkih nezavisnih filmašica Debra Granik ne snima često nove fimove, no kada to ipak učini – potrudi se da na filmsku scenu donese film koji uistinu otvara nove društveno relevantne teme i pristupe. (Antonela Marušić, https://voxfeminae.net)

   https://www.imdb.com/title/tt3892172/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 14.06.

12. FMFS 1. DAN - LAVOVI VISA

I Leoni di Lissa, 2019.
19:00 sati



JOŠ JEDAN ODLAZAK, 2019. Renata Poljak, 11 min. HR
   2016. godine bivši admiralski brod jugoslavenske mornarice Vis potopljen je kako bi postao turistička atrakcija za ronioce. Danas se brod nalazi u podmorju blizu Brijuna gdje su 1956. Nasser, Nehru i Tito započeli razgovore o Pokretu nesvrstanih.
Koristeći vizualno dojmljive kadrove, film uspostavlja autorski prepoznatljiv prostorno-vremenski narativ zalazeći istodobno u područje prožimanja osobne, odnosno kolektivne memorije i zaborava. U kontekstu političkih i gospodarskih promjena što su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zadesile hrvatsko društvo, ta međuprožimanja poprimaju metaforička i simbolička značenja snažnih sociopsiholoških konotacija

I Leoni di Lissa, 2019. Nicolò Bongiorno, 76 min. IT/HR
Scenarij:
Nicolò Bongiorno
Uloge: Roberto Rinaldi, Nicolò Bongiorno, Roberto Anglisani
   Avanturistički dokumentarni film inspiriran je legendarnom Viškom bitkom iz 1866., simbolom pomorskog ratovanja i ikonom moderne mornarice, prvom velikom pomorskom bitkom u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Priča izvire iz sjećanja valova i još je živa na otoku Visu. U srcu Jadranskog mora koje povezuje narode i kulture, leži kolijevka i grobnica mnogih heroja. Pioniri dubinskog ronjenja i podvodne arheologije vode nas na “epski zaron” u potragu za  gotovo zaboravljenom olupinom broda “Re d’Italia”. Dosad neviđene podvodne snimke grade jedinstveni filmski mozaik kao modernu bajku o ljubiteljima mora i dalekoj povijesti ujedinjenja Italije.
https://battleoflissa.dragorlux.hr/hr/
https://www.index.hr/vijesti/clanak/150-godina-viske-bitke-20-srpnja-1866-20-srpnja-2016/907585.aspx
https://www.imdb.com/title/tt5259116/?ref_=nm_flmg_dr_2

SUBOTA / 15.06.

12. FMFS 2. DAN - PRIOPĆENJE

Anons, 2018.
19:00 sati



BOGOMOLJKA, 2019. Mladen Stanić, 12 min. HR

Anons, 2018. Mahmut Fazıl Coşkun, 95 min. TU/BG
Scenarij:
Mahmut Fazil Coskun, Ercan Kesal
Uloge: Ali Seckiner Alici, Tarhan Karagöz, Murat Kiliç
   22. svibnja 1963. Nezadovoljni postojećom socijalnom i političkom situacijom u Turskoj, skupina vojnih časnika isplanirala je državni udar kojim će srušiti vladu u Ankari. Istovremeno u Istanbulu, njihovi partneri su na misiji preuzimanja Nacionalne radiopostaje kako bi službeno objavili vijest o državnom udaru. Međutim, ništa ne ide po planu. Suočeni s brojnim preprekama, uključujući iznenadnu oluju, odsustvo tehničara radio stanice, izdaju i nedostatak informacija iz Ankare, urotnici i dalje pokušavaju ostvariti plan. Temeljen na stvarnim događajima, film je komentar turske političke prošlosti - i sadašnjosti. Politička satira susreće suptilnu komediju u filmu koji naglašava apsurdnost čitave priče, a da pri tome ostaje smrtno ozbiljan.
https://www.imdb.com/title/tt8751804/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

 

NEDJELJA / 16.06.

SPIRALA, 2019. Petar Vukičević, 10 min. HR

Varda par Agnès, 2019. Agnès Varda, 115 min. FR
Uloge:
Agnès Varda,Sandrine Bonnaire, Hervé Chandès
    Dokumentarni autoportret kojim slavna redateljica uokviruje vlastiti život i umjetnički opus. Čvrstu liniju narativne strukture predstavlja Vardin razgovor s publikom u kojem se putem asocijacija, a ne isključivo kronologije, osvrće na svoja temeljna djela i umjetničke preokupacije. U nešto manje od dva sata Agnès Varda govori o svojoj neiscrpnoj zanimaciji za stvarnost, ljude te stvaranje inovativnog i radikalnog filmskog jezika i tako potvrđuje činjenicu da se njezina umjetnost ne može odvojiti od povijesnih i društvenih zbivanja kojima je svjedočila.Varda pred sebe prostire niz pojmova poput inspiracije, kreativnosti, autentičnosti, aktivističkog feminizma i suradnje sa ženskim autoricama kojima se vraća dok govori o svojim umjetničkim tendencijama. Njezina priča djeluje poput rijeke koju ne pokreću vremenske odrednice. U nju se slijevaju asocijacije, njezine životne okolnosti, umjetnička znatiželja te priče o poznanstvima, prijateljstvima i ljubavi.Agnès Varda svojim imenom utjelovljuje ideje, želje i ostvarenja čije bi sažimanje predstavljalo iscrpan posao. Njezina djela govore sama za sebe.
https://www.imdb.com/title/tt9530198/?ref_=fn_al_tt_1

 

PONEDJELJAK / 17.06.

12. FMFS 4. DAN - DAN KAD SAM IZGUBILA SJENU

Yom Adaatou Zouli, 2018.
19:00 sati



U IME JAGODE, ČOKOLADE I DUHA SVETOGA, 2018. Karla Lulić, 20 min. HR
   U ime "Jagode, Čokolade i Duha Svetoga", koji je svjetsku premijeru imao u Los Angelesu te otvorio ovogodišnji Pulski film festival u Areni, je komedija o svećeniku Petru koji živi u selu kršćanskih fanatika, u potpunosti predan svome pozivu. Jedne nedjelje nakon mise Petar poželi sladoled. Međutim, tome se protive slastičar i stanovnici sela, koji žele očuvati krepost svoga svećenika.
   Kratkometražni igrani film "U ime Jagode, Čokolade i Duha Svetoga" redateljice Karle Lulić na 17. izdanju Festivala nezavisnog filma, koji se od 16. do 23. studenog održao u Rimu, proglašen je najboljim kratkometražnim filmom u međunarodnoj konkurenciji.


Yom Adaatou Zouli, 2018. Soudade Kaadan, 90 min. SY/LB
Scenarij: Soudade Kaadan
Uloge
: Reham Alkassar, Sawsan Arshid, Samer Ismail
   Zima je 2012. godine i početak je rata u Siriji. Resursi vode, plina i struje u Damasku su manjkavi. Mlada ljekarnica i samohrana majka Sana pokušava održati što normalniji ritam života za dobrobit svoga maloga sina. U želji da mu skuha toplo jelo, jednoga popodneva odlazi u nabavku boce plina u obližnje susjedstvo, no ne uspijeva je kupiti zbog neočekivane blokade. Tamo upoznaje brata i sestru Jalala i Reem s kojima odlučuje podijeliti taksi i otići po plin u obližnji grad. Njihov plan izmiče kontroli nakon nesporazuma na kontrolnoj točki, a trojac ostaje izgubljen na periferiji Damaska... Film je osvojio nagradu za najbolji debitantski film na filmskom festivalu u Veneciji.
https://www.imdb.com/title/tt8900142/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

 

 

UTORAK / 18.06.

12. FMFS 5. DAN - SELFIE

Selfie, 2019.
19:00 sati



STRUJANJA, 2019. Katerina Duda, 16 min. HR

Selfie, 2019. Agostino Ferrente, 77 min. FR/IT
Scenarij
: Agostino Ferrente
Uloge: Alessandro Antonelli, Pietro Orlando
   Slučajno ubojstvo 16-godišnjeg Davidea Bifolca od strane karabinjera tijekom potjere u napuljskoj četvrti Traiano, do srži je potreslo lokalnu zajednicu. Kako bi bolje razumio okolnosti tog događaja, redatelj se odlučuje upoznati s nekoliko Davidovih prijatelja i njihovom svakodnevnicom. Dvojici najboljih prijatelja, Pietru i Alessandru, daje mobilni telefon i mikrofon s uputom da snimaju vlastiti život kao „selfie“ film. Bili oni na druženju s prijateljima, u vožnji skuterima, odmoru na plaži ili čak WC-u, prijatelji su neumorni u dokumentiranju života, kreirajući naposljetku impresivan i zabavan kolaž kao snažan zapis o adolescenciji, o čvrstom dječačkom prijateljstvu i životu u kojem budućnost često određuje obiteljska pozadina.
https://www.imdb.com/title/tt9479138/?ref_=nm_knf_t4

 

MAJA SEVER... ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA
21:00 sati



FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA  

   Vrijeme održavanja: Posljednji utorak u mjesecu, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...
   Ciljevi programa su:
   - rasvjetljavanje različitih aspekata filmske priče, s naglaskom na sposobnost filma i filmskih likova da se duboko ukorijene u naše privatne priče i postanu neka vrste referentnog mjesta za osobne etičke i estetske stavove;
  - prikazivanje dimenzije filma koju niti jedan redatelj ni producent ne mogu predvidjeti –način na koji film živi kroz publiku i publika kroz njega;
  - poticanje interesa šire publike za gledanjem klasičnog i umjetničkog filma na način na koji film to zaslužuje: u mraku i tišini, na velikom platnu;
  - obnova rituala kino projekcije, koja se ne sastoji samo od kvalitetnog „uranjanja“ u film, već i od cijele mreže individualnih detalja – druženje, izlazak, razgovor, zabava

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

UTO 29.1. 2019. 20.00 GORAN GOLOVKO
UTO 26.2. 2019. 20.00 AGAR PATA
UTO 26.3. 2019. 20.15 ALEM ĆURIN
UTO 30.4. 2019. 20.15 VOJKO V.
UTO 28.5. 2019. 20.15 ČEDO PRODANOVIĆ

  Vaš večerašnji domaćin je Maja Sever, novinarka godine 2018. te predsjednica Sindikata novinara Hrvatske.
https://www.hrt.hr/290410/hrt/maja-sever
http://hr.n1info.com/Vijesti/a299236/Maja-Sever-proglasena-novinarkom-godine.html

SRIJEDA / 19.06.

12. FMFS 6. DAN - JOŠ UVIJEK SE SNIMA

Still Recording, 2018.
19:00 sati



LOVEBOX, 2018. Ivan Turković-Krnjak, 14 min.
   Ljeto u gradu. Dosadno je i vruće. Ja sam usamljen. Tebi fali ljubavi. Ne poznajemo se, ali koristimo istu aplikaciju. Možda nam se posreći?FMFS  

Still Recording, 2018. Saeed Al Batal, Ghiath Ayoub, 122 min. SY/LB
   Dokumentarni film prati studente umjetnosti Saeeda i Milada za vrijeme sirijskog rata, nakon što iz Damaska odu u grad Dumu koji je pod kontrolom pobunjenika. Prati svakodnevni život dvojice prijatelja i njihovih poznanika tijekom više od 4 godine, bilježeći transformaciju grada i stanovnika dok prolaze kroz oslobođenje, rat, opsadu i glad. Saeed i Milad u Dumi pokušavaju pokrenuti grafiti projekt, ali stvari se pogoršavaju nakon kemijskog napada na Istočnu Gutu. Nakon gubitka jednog od prijatelja, Milad ipak odlučuje oživjeti umjetnički projekt slikanjem šarenih grafita na sivim, devastiranim zidovima grada. Film nastao od preko 500 sati snimljenog materijala dobitnik je nagrade publike festivala u Veneciji u programu Tjedan kritike.

   https://www.imdb.com/title/tt8988660/?ref_=fn_al_tt_1

 

ČETVRTAK / 20.06.

UDAHNUT ŽIVOT, 2019. Ivana Bošnjak, Thomas Johnson, 12 min. HR
   „Udahnut život“ film je o povezivanju jedne mlade žene sa životnom energijom prirode. Ona koristi svoj talent za prepariranjem kako bi "vratila" životinje koje obrađuje u njihov prirodni okoliš. No prava potraga za odgovorima počne kada u svakoj životinji koju krene preparirati otkrije rolu nerazvijenog filma. Njezina je opsesija tjera da shvati povezanost koju osjeća, koja je opsjeda i na javi i u snu.

Pájaros de verano, 2018. Cristina Gallego, Ciro Guerra, 125 min. CO
Scenarij:
Maria Camila Arias, Jacques Toulemonde Vidal
Uloge: Carmiña Martínez, José Acosta, Natalia Reyes
   Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dok se Amerikom širi hipijevska kultura, Kolumbiju pogađa groznica uzgoja marihuane, pretvarajući dotadašnje poljoprivrednike u poslovne ljude. U pustinji Guajira, obitelj iz domorodačkog plemena Wayuu preuzima vodeću ulogu u novom poslovnom trendu, mijenjajući radikalno dotadašnji tradicionalni način života i  postajući vodeći uzgajivač marihuane. Obitelj otkriva sve čari novostečene moći i bogatstva, međutim, kada se pohlepa, strast i čast umiješaju u priču, dolazi do rata koji u pitanje dovodi njihove drevne običaje i opstanak obitelji. Vizualno impresivna priča o nastanku narko-kartela u Kolumbiji premijerno je prikazana na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6386748/?ref_=fn_al_tt_1

 

PETAK / 21.06.

12. FMFS 8. DAN - DOBRE DJEVOJKE

Las niñas bien, 2018.
19:00 sati



Las niñas bien, 2018. Alejandra Márquez Abella, 94 min. ME
Scenarij: Alejandra Márquez Abella
Uloge:
Ilse Salas, Flavio Medina, Cassandra Ciangherotti
   Uvijek šarmantna i savršeno odjevena Sofia je predvodnica skupine bogatih prijateljica koje se vole družiti u teniskom klubu i organizirati elitne zabave. Uslijed velike ekonomske krize koja pogađa Meksiko 1982., Sofia se suočava s nezamislivim: svojim društvenim propadanjem. Unatoč sve lošijem financijskom stanju, pokušava održati privid visokog socijalnog statusa, no pad njezine i muževe moći postaje sve jasniji – upravo kao i posljedice koje gubitak novca nosi sa sobom. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Torontu.   
https://www.imdb.com/title/tt7482212/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 22.06.

12. FMFS 9. DAN - GORDON I PADDY

Gordon and Paddy, 2018.
19:00 sati



Gordon and Paddy, 2018. Linda Hamback, 65 min. SE SINKRONIZIRANO!
   Prije odlaska u mirovinu šumski šef policije Gordon mora pronaći novog pomoćnika. Čini se da je Paddy, pametni miš osjetljiva njuha, dobar kandidat. Oni će morati riješiti Gordonov posljednji slučaj, tajnu nestalih oraha. Je li možda lisica lopov kojeg traže? Gordon i Paddy će uskoro to saznati.
https://www.imdb.com/title/tt7328956/?ref_=fn_al_tt_1

 

KOKO-DI KOKO-DA, 2019. Johannes Nyholm, 86 min. S/D
   Tri godine nakon tragičnog događaja, odnos supružnika Elin i Tobiasa ozbiljno je narušen. Par odlučuje otići na kampiranje u prirodu kako bi pokušao prevladati traumu i ponovno se zbližiti. U šumi susreću bizarnu grupu ljudi koju predvodi cirkusant u bijelom. Grupa ih ubrzo počinje mučiti u seriji jezivih snolikih epizoda koje prerastaju u neizdržljiv psihički teror. Film je prikazan u natjecateljskim programima Sundance Film Festivala i Rotterdam Film Festivala.
https://www.imdb.com/title/tt9355200/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 26.06.

UŽIVANJE U KAVI

Cup of Culture, 2017.
20:15 sati



  NEŠTO SE KUHA....
  Cup of Culture,  2017.
Jacob Phillips, 90 min. US
   Putovanje na kojem ćete doživjeti tri vala kave u našoj kulturi. Od skupih kavana do uzgajivača kave u zemljama trećeg svijeta, čut ćete priče o jedinstvenim pržiteljima kave i vidjeti njihovu strast prema kavi kao kulturi te utjecaj koji ti uzgajivači imaju u životima farmera na plantažama kave u zemljama trećeg svijeta.
https://www.imdb.com/title/tt6196674/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 27.06.

SUSHI NA MEKSIČKI NAČIN

East Side Sushi, 2014.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   East Side Sushi, 2014. Anthony Lucero, 106 min. US

   Godine rada u prehrambenoj industriji učinile su Juanine ruke jako, jako brzima. Juana zna velikom brzinom i preciznošću narezati na kriške i isjeći na kockice sve što joj donesete. Kad odustane od prodaje voća na pokretnom štandu da bi pronašla sigurniji posao, zaposli se kao pomoćnica u kuhinji u lokalnom japanskom restoranu. Upravo tamo otkriva potpuno novi svijet kuhinje i kulture, daleko drukčiji od svega što je do tada znala.
   Dok radi u restoranu, Juana potajno promatra sushi chefove i naposljetku sama nauči praviti sushi. Probuđena kreativnost i ponovno zapaljena strast za hranom tjera je da želi više od svog posla i života. Juana u konačnici pokušava postati sushi chef, ali to joj ne uspijeva jer ostali smatraju da pripada „krivoj“ rasi i spolu. Unatoč svim preprekama, Juana započinje putovanje samootkrivanja odlučna ne dopustiti nikom da je zaustavi u ostvarenju vlastitog sna.
https://www.imdb.com/title/tt2340650/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 28.06.

OLUJA NA TANJURIMA

Cook up a Storm / Jue zhan shi shen, 2017.
20:15 sati



   NEŠTO SE KUHA....
   Cook up a Storm / Jue zhan shi shen, 2017. Wai Man Yip, 97 min. HK/CH

Međunarodno kulinarsko natjecanje postane bojišnica između protivničkih kuhara, od kojih je jedan poznat po svojoj kantonskoj uličnoj hrani, a drugi dobitnik Michelinove zvjezdice koji je zanat učio u Francuskoj. Međutim njihovo se nadmetanje okrene naglavačke kada otkriju zajedničkog neprijatelja i udruže svoje vještine u fuziji Istoka i Zapada.
https://www.imdb.com/title/tt6315750/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 29.06.

2001: ODISEJA U SVEMIRU

2001: A Space Odyssey, 1968.
20:15 sati



50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
2001: A Space Odyssey, 1968. Stanley Kubrick, 150 min. UK/US
Scenarij:
Stanley Kubrick, Arthur Clarke (scenarij svoje porijeklo vuče iz Clarkovog doprinosa BBC-jevom natječaju za kratku priču iz 1948. godine. “The Sentinel”)
Uloge: Keir Dullea, Gary Lockwood, William Sylvester. Douglas Rain, Daniel Richter. Leonard Rossiter, Margaret Tyzack, Robert Beatty
   Mjesec se uzdiže iz kozmičke tmine. Dok mu površina lagano klizi beskrajnim ništavilom, na horizontu izviruje dobro nam poznati plavi planet. U pozadini svira simfonija “Thus Spoke Zarathustra” R. G. Straussa, koja u gledateljima budi žudnju za eksploracijom nepoznatog svijeta, dok se nad Zemljinim horizontom javlja treća sferična figura, ognjeni titan, zvijezda koja u svojoj orbiti drži svega devet planeta. Glazba dostiže svoj vrhunac dok simetrični kozmički prizor biva okupiran naslovom filma koji je prije 50 godina promijenio svijet – 2001: Odiseja u svemiru.
   Geometrično tijelo (»monolit«) pojavljuje se u raznim fazama povijesti čovječanstva: u prvom dijelu filma (Osvit čovjeka) uzbudi primate koji nakon njegove pojave počinju koristiti kost kao oruđe, u drugom (u bliskoj budućnosti 2001), nakon što su primljeni signali iz svemira koji svjedoče o postojanju izvanzemaljske inteligencije, pronađen je na Mjesecu što se dovodi u vezu s tim signalima pa se stoga organizira ekspedicija koju vode astronauti Bowman i Poole. Njihovu zadaću otežava najsavršeniji postojeći kompjutor, HAL 9000, koji izaziva nesreću, pa letjelica mora programiranim upravljanjem nastaviti putovanje prema izvoru signala kraj Jupiterova satelita. To je treći dio (Jupiter i s onu stranu beskonačnoga) u kojemu Bowman, prošavši kroz »tunel svjetlosti«, odn. »lijevak vremena«, stiže u prostor neočekivanog izgleda u kojemu se kroz njegov preobražavani lik sažeto rekapitulira cijela filogeneza, a uz nazočnost monolita... (HFL)
   2.4. 1968. U Uptown kinu u Washingtonu održana je svjetska premijera Kubrickove Odiseje (2001: A Space Odyssey). Nakon pune četiri godine priprema Kubrick i Clarke priveli su kraju projekt „poslovično dobrog znanstveno-fantastičnog filma“. Kubrick je bio dovoljno pošten prema sebi da prizna kako ne posjeduje takvu žanrovsku upućenost. Učinio je ono što ga je dalje vodilo k uspjehu: zamolio je za suradnju Arthura Clarkea, čije literarno majstorstvo nimalo nije zaostajalo za Kubrickovim filmskim. Clarke je odlučio napisati potpuno novu priču i simultano su tijekom pisanja radili na scenariju. Nisu ni slutili da će produkt njihovog rada biti jedan od ključnih naslova filmske umjetnosti, filma koji se i nakon 50 godina smatra istinskim remek djelom s mnogo neodgovorenih pitanja koja istodobno golicaju maštu znanstvenika i filmofila. Sam Clarke je nakon probnog gledanja izjavio: „Ako itko kaže da je nakon prvog gledanja razumio Odiseju, smatrat ću da nismo uspjeli.“
   Pedeset godina poslije…. U pitanju je film kojeg u 2018. godini i dalje ne razumijemo ništa bolje nego u 1968. godini. Kubrick je svojim radom postavio standarde za filmsko pripovijedanje kao i za korištenje praktičnih efekata na filmu. U pitanju je rad koji je nadahnuo i podigao generacije redatelja, scenarista i ostalih filmskih radnika, kako u žanru znanstvene fantastike, tako i daleko izvan njega... Na kraju, možda uopće nije bitno što je bila primarna intencija koju je Stanley Kubrick namijenio ovom filmu. Dok god nas 2001: Odiseja u svemiru uspijeva potaknuti na emotivnu reakciju ili promišljanje, želju i žudnju za novim znanjem i eksploracijom beskrajnih prostranstava svemira, filmska umjetnost će živjeti. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Cijeli SF je u ovom filmu (ako ne i čitav film kao takav), tematski, estetski, svakojako. Kubrick je s 'vjerojatno najvećom elipsom u povijesti kinematografije', od životinjske kosti do svemirskog broda, vizionarski premostio evoluciju kinematografske znanstvene fantastike, od kostura 'science fiction' žanra do svemira. Bilo je bitnih SF filmova i prije Kubrickova, no nijedan nije napravio takvu (r)evoluciju za žanr kao '2001'. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   "Još uvijek ne znamo jesmo li sami u svemiru ili negdje postoji inteligentni izvanzemaljski život. Baveći se tim pitanjima, film nam se obraća danas kao što je to činio 1968.", Nils Daniel Peiler, jedan od kustosa izložbe posvećene "Odiseji" u Muzeju filma u Frankfurtu.
   "Film me je opčinio, tada su znanstvenu fantastiku počeli shvaćati ozbiljno" (George Lucas)
   “On se usudio nanovo osmisliti  prostor i vrijeme” (Darren Aronofsky)
   “Nemam ideje o čemu zaista govori. Znam da je predivno, govori mi mnogo stvari, premda ga ne razumijem, znam da me tjera na razmišljanje.” (Terry Gilliam)
   Scena svemirskog broda koji se okreće u orbiti jedan je od onih rijetkih trenutaka kada doista povjerujete kako vas filmovi mogu odvesti u neku drugu dimenziju. (Roger Ebert)
   Genijalnost filma "2001: Odiseja u svemiru" ne leži toliko u tome što Stanley Kubrick čini, nego kako malo. Ovo je djelo umjetnika toliko uvjerenog u svoju viziju da nije uključio nijedan kadar samo da bi zadržao našu pažnju. On smanjuje svaku scenu do njene biti i ostavlja ju na ekranu dovoljno dugo da kontempliramo o njoj, da da se nastani u našoj mašti. Među ZF filmovima, "2001" se ne brine toliko o tome da nas intrigira, nego da inspirira naš um...Većina filmova je o likovima sa ciljem na umu, koji ga zadrže i ostvare nakon komičnih ili dramatičnih avantura. "2001" nije o cilju nego o izazovu, potrebi. Ne intrigira svoje efekte na specifične dijelove priče, niti traži da se identificiramo sa Daveom Bowmanom ili nekim drugim likom. Ona nama kaže; postali smo ljudska bića kada smo počeli razmišljati. Naš um nam je dao oruđe da razumijemo gdje živimo i tko smo. Sada je vrijeme da idemo dalje u idući korak, da znamo da nismo na planetu nego među zvijezdama, i da nismo meso nego inteligencija. (Roger Ebert)
   2001. je najbolje putovanje pod utjecajem 'kino LSD-ija... (Gaspar Noe)
   Kako drugačije nazvati ovaj film nego čista umjetnost? (Dan Jardine)
   Ako se možete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" će vam proširiti razum... (David Elliott)
   Apsolutno svaka nanosekunda filma doima se kao da ju je snimalo nešto što je daleko superiornije od naše rase i ako ju je stvarno snimao Kubrick onda to može značiti samo jedno – Stanley Kubrick nije bio iz ove galaksije... (Marko Pačar, www.fak.hr)
Ne, Stanley Kubrick nije napravio najbolji film svih vremena – Odiseja nema sve elemente koji bi najbolji film svih vremena trebao imati. Stanley Kubrick je napravio NAJVEĆI film svih vremena; jer kad napravite nešto nakon čega gledatelj ima osjećaj kao da je dva sata pričao s Bogom, onda znate da niste napravili nešto iznimno, znate da ste napravili nešto što se može nazvati samo i jedino – najvećim. (Marko Pačar, www.fak.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0062622/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica:

- 20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA