PROGRAM KINOTEKE Studeni 2019.

PONEDJELJAK / 04.11.

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUVREMENI POLJSKI FILM: POMILOVANJE

Ulaskawienie, 2018.
20:00 sati



Ulaskawienie, 2018. Jan Jakub Kolski, 100 min. PL
Scenarij:
Jan Jakub Kolski
Uloge: Grażyna Błęcka-Kolska, Jan Jankowski, Michał Kaleta, Krzysztof Globisz, Michał Malinowski, Michał Kowalski, Dobromir Dymiecki, Wojciech Mecwaldowski
   Vremenski smješten u stvarnosti poslijeratne Poljske, film priča o roditeljima koji se bore s tugom nakon sinove smrti i krenu s njim na posljedni put.
Sin Hanne i Jakuba, vojnik Armije Krajowe, Waclaw „Odrowąż" Szewczyk je ujesen 1946. godine ubijen od strane Sigurnosne službe. Nakon niza poniženja koja su morali pretrpjeti gledajući kako predstavnici novih vlasti skrnave tijelo njihovog djeteta, Hanna i Jakub odlučuju da moraju osigurati sinu dostojanstven sprovod u Kalwariji Paclawskoj koja je udaljena 500 kilometara od mjesta gdje sami žive. Putovanje roditelja kroz poslijeratnu Poljsku, još uvijek punu užasa, postaje metaforična ekskurzija u dubinu ljudske duše i pokušaj da se ponovno stvori definicija čovječanstva u svijetu u kojem se susjedi okreću jedan protiv drugoga, a neprijatelj može postati neočekivani saveznik.
   12. Festival poljskih filmova „Visla" u Moskvi2019.: III. nagrada za „prikaz teških vremena kroz duboko osobnu priču"
   Poljski filmski festival 2018. Zlatni lav - najbolja glavna ženska uloga, najbolja kostimografija, najbolji scenarij
https://www.imdb.com/title/tt8308330/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 05.11.

SUVREMENI POLJSKI FILM: JULIUSZ

Juliusz, 2018.
17:30 sati



Juliusz, 2018. Aleksander Pietrzak, 97 min. PL
Scenarij:
Abelard Giza, Kacper Ruciński, Łukasz Światowiec, Michał Chaciński, Aleksander Pietrzak
Uloge: Wojciech Mecwaldowski, Jan Peszek, Anna Smołowik, Rafał Rutkowski, Jerzy Skolimowski, Maciej Stuhr
   Glavni junak Juliusz je hodajuća nesreća – sve što dotakne pretvara se u prašinu. Osim vlastitih problema mora se brinuti o bolesnom, ali razvratnom ocu koji bez obzira na dva srčana udara ne želi promijeniti svoj način života. Čini se da život obaju muškaraca može promijeniti bezbrižna veterinarka Dorota koju su slučajno upoznali.
https://www.imdb.com/title/tt8657824/?ref_=nv_sr_6?ref_=nv_sr_6

100UA: RUSI DOLAZE!

The Russians Are Coming, the Russians Are Coming, 1966.
20:00 sati



The Russians Are Coming, the Russians Are Coming, 1966. Norman Jewison, 127 min.
Oscar: nominacija za najbolji film
Scenarij
: William Rose po romanu „The Off-Islanders“ Nathaniela Benchleya
Uloge: Carl Reiner, Eva Marie Saint, Alan Arkin, Theodore Bikel
   Ruska podmornica nasuče se na pješčani sprud ispred obale Nove Engleske, a njen zapovjednik šalje svog zamjenika i nekoliko članova posade na kopno kako bi u lokalnom gradiću, lažno se izdajući za Norvežane, pokušali nabaviti brod s kojim bi "diskretno" oteglili podmornicu natrag na otvoreno more.Njihovi napori, međutim, izazivaju sve veću sumnju dijela žitelja koji postaju uvjereni kako su u pitanju pripreme za invaziju te niz komičnih nesporazuma eskalira do ozbiljne prijetnje izbijanja Trećeg svjetskog rata.
   Film je napravljen u vrijeme kada su se hladnoratovske napetosti počele smirivati te je predstavljao jedno od tada prilično rijetkih ostvarenja u kojima su ruski likovi umjesto kao negativci prikazani kao "obični" ljudi koji su se našli u problemima koje, na kraju, zajednički pokušavaju riješiti sa Amerikancima. Film je doživio veliki uspjeh kako u kino-dvoranama, tako i kod kritičara, te je osvojio Zlatni globus za najbolji mjuzikl ili komediju. Prema Jewisonovim riječima, neke od kopija su bile poslane u SSSR gdje su tamošnje vlasti izrazile zadovoljstvo načinom prikaza Rusa. Kasniji kritičari su, međutim, bili nešto manje skloni filmu, držeći da je Jewison, pogotovo u završnim scenama, pretjerao u nastojanju da kroz nekoliko alegorijskih scena gledatelje uvjeri u nužnost miroljubive koegzistencije.
https://www.imdb.com/title/tt0060921/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

100 GODINA UNITED ARTISTA
   U želji da dobiju veću kontrolu nad svoji projektima, Charles Chaplin, D. W. Griffith, Mary Pickford i Douglas Fairbanks1919. godine osnivaju United Artist, nezavisnu kompaniju za proizvodnju i distribuciju filmova.
   Vodeći filmaši tog vremena željeli su potpunu slobodu u proizvodnji i distribuciji svojih filmova. Tvrtka je također vodila distribuciju visokokvalitetnih filmova nezavisnih proizvođača. UA je bila prva velika produkcijska tvrtka koju kontroliraju njezini umjetnici, a ne poslovni ljudi. UA je također započeo trend među studijima da djeluju kao distributeri i onih filmova koje nisu proizveli.
   Tijekom povijesti njihovi filmovi (bilo u produkciji, bilo u distribuciji ) 39 puta su nominirani za Oscara u kategoriji najboljeg filma. 13 filmova potvrdilo je nominacije.

 

SRIJEDA / 06.11.

SUVREMENI POLJSKI FILM: KLUB SKITNICA

Klub wlóczykijów, 2015.
17:30 sati



Klub wlóczykijów, 2015. Tomasz Szafrański, 98 min. PL
Scenarij:
Tomasz Szafrański
Uloge: Bogdan Kalus, Franciszek Dziduch, Jakub Wróblewski, Kamila Bujalska, Piotr Janusz, Tomasz Karolak, Wojciech Mecwaldowski
   Kornel i Maks provode ljetne praznike pred zaslonom kompjutora i ne razmišljaju o povratku dosadnom stvarnom životu. Sve mijenja iznenadni posjet "crne ovce" njihove obitelji, ujaka Dionizija. Nepredvidljivi rođak odvuče dječake u stvarni svijet pun neočekivanih događaja i neobičnih likova. Pod njihovim vodstvom Klub skitnica kreće na putovanje koje ima za cilj pronaći blago koje je sakrio Kornelov pradjed prije mnogo godina. Stvari se kompliciraju kada lukavi zločinci dolaze na trag skrivenog blaga.
https://www.imdb.com/title/tt4375114/?ref_=nm_flmg_dr_6

BERLINALE SPECIAL: GUNDERMANN

Gundermann, 2018.
20:00 sati



Gundermann, 2018. Andreas Dresen, 127 min.
NJEMAČKE FILMSKE NAGRADE 2018. NAJBOLJI FILM, REŽIJA I SCENARIJ !
Scenarij:
Laila Stieler
Uloge: Alexander Scheer, Anna Unterberger, Axel Prahl, Thorsten Merten, Eva Weißenborn
   Film je 2019. godine osvojio šest nagrada Lola (za najbolji film, najbolju režiju, najbolju mušku glavnu ulogu, najbolji scenarij, najbolju scenografiju i najbolju kostimografiju).
   „Gundermann“ pripovijeda o bageristu koji piše pjesme. On je pjesnik, klaun i idealist koji sanja, nada se, voli i bori. On je uhoda kojeg uhode. Rastreseni borac za bolji svijet koji ne zna bolje. „Gundermann“ je film o ljubavi i glazbi, drama o krivnji i upletenosti, priča o potiskivanju i suočavanju. Gundermann je ujedno i film o domovini koji iznova baca svjetlo na zemlju koje više nema. Za to još nije prekasno, ali krajnje je vrijeme.
   Der Film wurde 2019 mit 6 Lolas ausgezeichnet (bester Film, beste Regie, beste männliche Hauptrolle, bestes Drehbuch, bestes Szenenbild, bestes Kostümbild)
   „Gundermann“erzählt von einem Baggerfahrer, der Lieder schreibt. Der ein Poet ist, ein Clown und ein Idealist. Der träumt und hofft und liebt und kämpft. Ein Spitzel, der bespitzelt wird. Ein Weltverbesserer, der es nicht besser weiß. Ein Zerrissener. „Gundermann“ist ein Liebes- und Musikfilm, ein Drama über Schuld und Verstrickung, eine Geschichte vom Verdrängen und Sich-Stellen. „Gundermann“ist ein Film über Heimat. Er blickt noch einmal neu auf ein verschwundenes Land. Es ist nicht zu spät dafür. Es ist an der Zeit.

https://www.imdb.com/title/tt7205942/?ref_=fn_al_tt_1
PROGRAM BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA

ČETVRTAK / 07.11.

DISNEYEV KLASIK: BAMBI

Bambi, 1942.
12:00 sati



Bambi, 1942. James Algar, Samuel Armstrong, David Hand, Graham Heid, Bill Roberts, Paul Satterfield, Norman Wright, Arthur Davis, Clyde Geronimi, 70 min. US SINKRONIZIRANO!
   Animirana priča o Bambiju, lanetu prozvanom šumskim princem prilikom dolaska na svijet. Kako raste, sprijateljuje se s drugim životinjama, uči vještine potrebne za preživljavanje i čak pronalazi ljubav. Ali jednog dana stižu lovci...
   »Bambi« je peti animirani film u Disneyevoj produkciji i postao je klasik animacije. U filmu je Bambi lane koje će jednog dana nositi titulu princa šume, koju danas ponosno nosi njegov otac, čuvar svih šumskih stvorenja. Kad nije uz majku, Bambi provodi vrijeme s prijateljima, zecom, srnom i tvorom. Radoznalo i veselo lane, Bambi stalno zapitkuje majku o svijetu koji ga okružuje te o opasnostima koje stanovnicama šume prijete svaki dan. Jednog dana tragedija pogodi šumu – lovci ubiju majku, a Bambi ostane sam...
   Uz tri nominacije za Oskara (najbolji zvuk, najbolja pjesma i originalna glazba) ovaj bezvremeni crtić o gubitku, odrastanju, ljubavi i hrabrosti je na listi Američkog filmskog instituta 10 najboljih animacija zauzeo treće mjesto, a na listi 100 heroja i negativaca istog filmskog instituta čovjek (lovac) zauzima 20. mjesto kao negativac.
   Film je nastao prema istoimenom romanu austrijskog pisca Felixa Saltena, a riječ je o svevremenskoj priči o lanetu i njegovim šumskim prijateljima, koja po nekima simbolizira i smrt nevinog djetinjstva. »Bambi« je predivna priča koja može zainteresirati kako djecu, tako i odrasle. Autor Felix Salten jako je volio prirodu i životinje i iz tog razloga napisao je ovo čarobno djelo. Priča je potekla iz mašte, iskustva i znanja autora o životinjama. Priča je to jednom lanetu, o cijelom njegovom životu – od njegova dolaska na svijet, od nespretnih prvih koraka i naivnog divljenja svemu kroz opasnosti, zanose, tjeskobu i promjene što ih donose godišnja doba, do ozbiljne zrele dobi kad više nema iznenađenja i život se prima kakav jest. Knjiga govori o životu koji je svakom od nas dan, govori nam o životu kao takvom. O životnim spoznajama, iskustvima, boli i patnji, ali i ljubavi i sreći. »Bambi« je poučna knjiga koja osim djeci, može poslužiti i odraslima da spoznaju sebe i svoj život. Čovjek se u ovoj priči pojavljuje kao strašni i nadmoćni On. To je biće koje životinjama donosi strah i patnju. Autorova pouka je da se prema životinjama trebamo odnositi s brigom, pažnjom i ljubavlju.
https://www.imdb.com/title/tt0034492/?ref_=fn_al_tt_1

VUKOVAR SPLITU: TUGA I SLAVA

Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019.
20:00 sati



CANNES 2019. NAJBOLJI GLUMAC
Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019. Pedro Almodóvar, 113 min. ES
Scenari
j: Pedro Almodóvar
Uloge: Penélope Cruz, Antonio Banderas, Leonardo Sbaraglia, Asier Etxeandia
   Film „Pain and Glory“ donosi nam priču o ponovnim susretima iskusnog Salvadora Malla, filmskog redatelja koji fizički propada. Neki od njih događaju se licem u lice, drugi se odvijaju u njegovom sjećanju: njegovo djetinjstvo 60-ih kada je s roditeljima emigrirao u selo u Valenciji u potrazi za boljim životom, njegovoj prvoj žudnji, prvoj pravoj ljubavi u Madridu tijekom 80-ih, boli koja je uslijedila nakon prekida te ljubavi dok je ona još uvijek bila na vrhuncu, njegovom pisanju kao jedinoj terapiji da zaboravi nezaboravljivo, njegovom ranom otkrivanju kinematografije i praznini, beskonačnoj praznini koja je odgovorna za njegovu nesposobnost daljnjeg bavljenja filmom. Film „Pain and Glory“ priča nam priču o kreaciji, o tome koliko ju je teško odvojiti od vlastitog života i o strasti koja toj kreaciji daje razum i nadu. U prisjećanju na vlastitu prošlost, Salvador osjeća snažnu potrebu za istom, a u toj potrebi možda se krije i njegov spas.
    Nakon serije doista osrednjih filmova koje je naštancao u ovom desetljeću, Almodóvar je napravio svoj možda najbolji film u posljednjih 10 godina. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8291806/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 08.11.

DISNEYEV KLASIK: BAMBI

Bambi, 1942.
12:00 sati



Bambi, 1942. James Algar, Samuel Armstrong, David Hand, Graham Heid, Bill Roberts, Paul Satterfield, Norman Wright, Arthur Davis, Clyde Geronimi, 70 min. US SINKRONIZIRANO!
   Animirana priča o Bambiju, lanetu prozvanom šumskim princem prilikom dolaska na svijet. Kako raste, sprijateljuje se s drugim životinjama, uči vještine potrebne za preživljavanje i čak pronalazi ljubav. Ali jednog dana stižu lovci...
   »Bambi« je peti animirani film u Disneyevoj produkciji i postao je klasik animacije. U filmu je Bambi lane koje će jednog dana nositi titulu princa šume, koju danas ponosno nosi njegov otac, čuvar svih šumskih stvorenja. Kad nije uz majku, Bambi provodi vrijeme s prijateljima, zecom, srnom i tvorom. Radoznalo i veselo lane, Bambi stalno zapitkuje majku o svijetu koji ga okružuje te o opasnostima koje stanovnicama šume prijete svaki dan. Jednog dana tragedija pogodi šumu – lovci ubiju majku, a Bambi ostane sam...
   Uz tri nominacije za Oskara (najbolji zvuk, najbolja pjesma i originalna glazba) ovaj bezvremeni crtić o gubitku, odrastanju, ljubavi i hrabrosti je na listi Američkog filmskog instituta 10 najboljih animacija zauzeo treće mjesto, a na listi 100 heroja i negativaca istog filmskog instituta čovjek (lovac) zauzima 20. mjesto kao negativac.
   Film je nastao prema istoimenom romanu austrijskog pisca Felixa Saltena, a riječ je o svevremenskoj priči o lanetu i njegovim šumskim prijateljima, koja po nekima simbolizira i smrt nevinog djetinjstva. »Bambi« je predivna priča koja može zainteresirati kako djecu, tako i odrasle. Autor Felix Salten jako je volio prirodu i životinje i iz tog razloga napisao je ovo čarobno djelo. Priča je potekla iz mašte, iskustva i znanja autora o životinjama. Priča je to jednom lanetu, o cijelom njegovom životu – od njegova dolaska na svijet, od nespretnih prvih koraka i naivnog divljenja svemu kroz opasnosti, zanose, tjeskobu i promjene što ih donose godišnja doba, do ozbiljne zrele dobi kad više nema iznenađenja i život se prima kakav jest. Knjiga govori o životu koji je svakom od nas dan, govori nam o životu kao takvom. O životnim spoznajama, iskustvima, boli i patnji, ali i ljubavi i sreći. »Bambi« je poučna knjiga koja osim djeci, može poslužiti i odraslima da spoznaju sebe i svoj život. Čovjek se u ovoj priči pojavljuje kao strašni i nadmoćni On. To je biće koje životinjama donosi strah i patnju. Autorova pouka je da se prema životinjama trebamo odnositi s brigom, pažnjom i ljubavlju.
https://www.imdb.com/title/tt0034492/?ref_=fn_al_tt_1

VUKOVAR SPLITU: BOGU HVALA

Grâce a Dieu / By the Grace of God, 2019.
20:00 sati



BERLIN 2019. VELIKA NAGRADA ŽIRIJA
Grâce a Dieu / By the Grace of God, 2019. François Ozon, 137 min. FR
Scenarij:
François Ozon
Uloge: Melvil Poupaud, Denis Ménochet, Swann Arlaud
   Alexandre živi sa suprugom i djecom u Lyonu. Jednog dana slučajno otkriva da svećenik, koji ga je zlostavljao dok je bio izviđač, još uvijek radi s mladima. Probuđena su duga potisnuta sjećanja. Zbunjen, Alexandre napokon pronalazi hrabrost da poduzme akciju protiv tog čovjeka. Njegova potraga za drugim žrtvama svećenika, koji je vrlo cijenjen u svom uredu, vodi Alexandrea do Françoisa i Emmanuela. Svaki od ova tri čovjeka bori se sa sobom na drugačiji način. I svaki od njih morat će se boriti sa sjenama svoje prošlosti kako bi se nosili s dalekosežnim posljedicama tog procesa. Stvaranje organizacije za samopomoć "La Parole Libérée" (Oslobođena riječ) samo je prvi korak.
Film je nastao na temelju stvarnog slučaja oca Bernarda Preynata koji je 2016. optužen za seksualno zlostavljanje oko 70 dječaka u Lyonu.
   Ozonov film naslov nosi po citatu rečenice lyonskog nadbiskupa Barbarina koji se tijekom jedne konferencije za novinare nepromišljeno zaletio i rekao da su “grace a dieu” (hvala Bogu), “optužbe već otišle u zastaru”. Već iz naslova je jasno da se Ozonov film manje bavi grijehom djelom (pojedinca) a više grijehom propusta (institucije). Lyonski biskupi su - kao i splitski biskup kod nas - desetljećima znali za problem, zataškavali su ga i prikrivali, odgađali su osudu, a oni među žrtvama koji su doprli do nadbiskupa dobili bi kao zadovoljštinu zajedničku molitvu i toplo tapšanje. Na koncu je zbog toga lyonska nadbiskupija i sama dospjela na sud. Prema informacijama s odjavne špice filma, sam Preynat još nije osuđen, a presuda protiv nadbiskupa i nadređenih očekuje se ove godine. (Jurica Pavičić, Jutarnji list)
https://www.imdb.com/title/tt8095860/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 09.11.

DISNEYEV KLASIK: BAMBI

Bambi, 1942.
12:00 sati



Bambi, 1942. James Algar, Samuel Armstrong, David Hand, Graham Heid, Bill Roberts, Paul Satterfield, Norman Wright, Arthur Davis, Clyde Geronimi, 70 min. US SINKRONIZIRANO!
   Animirana priča o Bambiju, lanetu prozvanom šumskim princem prilikom dolaska na svijet. Kako raste, sprijateljuje se s drugim životinjama, uči vještine potrebne za preživljavanje i čak pronalazi ljubav. Ali jednog dana stižu lovci...
   »Bambi« je peti animirani film u Disneyevoj produkciji i postao je klasik animacije. U filmu je Bambi lane koje će jednog dana nositi titulu princa šume, koju danas ponosno nosi njegov otac, čuvar svih šumskih stvorenja. Kad nije uz majku, Bambi provodi vrijeme s prijateljima, zecom, srnom i tvorom. Radoznalo i veselo lane, Bambi stalno zapitkuje majku o svijetu koji ga okružuje te o opasnostima koje stanovnicama šume prijete svaki dan. Jednog dana tragedija pogodi šumu – lovci ubiju majku, a Bambi ostane sam...
   Uz tri nominacije za Oskara (najbolji zvuk, najbolja pjesma i originalna glazba) ovaj bezvremeni crtić o gubitku, odrastanju, ljubavi i hrabrosti je na listi Američkog filmskog instituta 10 najboljih animacija zauzeo treće mjesto, a na listi 100 heroja i negativaca istog filmskog instituta čovjek (lovac) zauzima 20. mjesto kao negativac.
   Film je nastao prema istoimenom romanu austrijskog pisca Felixa Saltena, a riječ je o svevremenskoj priči o lanetu i njegovim šumskim prijateljima, koja po nekima simbolizira i smrt nevinog djetinjstva. »Bambi« je predivna priča koja može zainteresirati kako djecu, tako i odrasle. Autor Felix Salten jako je volio prirodu i životinje i iz tog razloga napisao je ovo čarobno djelo. Priča je potekla iz mašte, iskustva i znanja autora o životinjama. Priča je to jednom lanetu, o cijelom njegovom životu – od njegova dolaska na svijet, od nespretnih prvih koraka i naivnog divljenja svemu kroz opasnosti, zanose, tjeskobu i promjene što ih donose godišnja doba, do ozbiljne zrele dobi kad više nema iznenađenja i život se prima kakav jest. Knjiga govori o životu koji je svakom od nas dan, govori nam o životu kao takvom. O životnim spoznajama, iskustvima, boli i patnji, ali i ljubavi i sreći. »Bambi« je poučna knjiga koja osim djeci, može poslužiti i odraslima da spoznaju sebe i svoj život. Čovjek se u ovoj priči pojavljuje kao strašni i nadmoćni On. To je biće koje životinjama donosi strah i patnju. Autorova pouka je da se prema životinjama trebamo odnositi s brigom, pažnjom i ljubavlju.
https://www.imdb.com/title/tt0034492/?ref_=fn_al_tt_1

VUKOVAR SPLITU: PARAZIT

Gisaengchung / Parasite, 2019.
20:00 sati



CANNES 2019. NAJBOLJI FILM
Gisaengchung / Parasite, 2019. Bong Joon Ho, 131 min. KO
Scenarij:
Joon-ho Bong, Jin Won Han
   Uloge:Kang-ho Song, Sun-kyun Lee, Yeo-jeong Jo
Četveročlana obitelj Ki-taeka je bliska, ali potpuno nezaposlena, pred njom je mračna budućnost. Sina Ki-wooa preporučuje njegov prijatelj, student na prestižnom sveučilištu, za dobro plaćeni posao podučavanja, te se nada da će tako imati redovite prihode. Sa svim očekivanjima svoje obitelji, Ki-woo odlazi u obiteljski dom na intervju. Stigavši u kuću gospodina Parka, vlasnika globalne IT tvrtke, Ki-woo susreće njegovu suprugu Yeon-kia, lijepu mladu damu. Ali nakon ovog prvog susreta između dviju obitelji, uslijediti će nezaustavljivi niz nezgoda.    

   Politički provokativna korejska crna komedija „Parazit“ zasluženo je pobijedila u Cannesu...Riječ je o filmu koji je tijekom canneskih dvanaest dana pobudio najviše reakcija, najviše smijeha i aplauza, o filmu koji ima i nemali komercijalni potencijal, a kao plus mu treba dodati i to što je politički provokativan. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt6751668/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 10.11.

VUKOVAR SPLITU: SINONIMI

Synonymes / Synonyms, 2019.
20:00 sati



BERLIN 2019. NAJBOLJI FILM
Synonymes / Synonyms, 2019. Nadav Lapid, 123 min. IL
Scenarij:
Nadav i Haim Lapid
Uloge: Tom Mercier, Quentin Dolmaire, Louise Chevillotte
   U Parizu stvari ne krenu baš najbolje za Yoava. On pokuca na vrata stana koji je prazan te u njemu odluči otići pod tuš, ali mu za to vrijeme stvari bivaju ukradene. Ipak, ovaj mladi Izraelac došao je u grad s velikim očekivanjima. Odlučan je u namjeri da se što brže odrekne svoje nacionalnosti. Za njega je biti Izraelcem poput tumora koji treba biti odstranjen kirurškim zahvatom, a postati Francuzom bi značilo njegovo spasenje. Kako bi izbrisao svoje podrijetlo, Yoav najprije krene s jezikom: od sada nadalje on neće progovoriti niti riječi na hebrejskom. Rječnik francuskog jezika postaje njegov stalni suputnik. Nužni posjet izraelskoj ambasadi samo ga dodatno iritira; on smatra da su njegovi sunarodnjaci postali prava davež. Ali test naturalizacije također ima svojih mana. U isto vrijeme mladi francuski par s kojim se sprijatelji ima neobične ideje kako mu pomoći.
https://www.imdb.com/title/tt7016254/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 11.11.

SJEĆANJE NA VUKOVAR: “SKUPLJANJE KOSTIJU”

MONODRAMA MLADENKE GRUICE
20:00 sati



SJEĆANJE NA VUKOVAR
MONODRAMA MLADENKE GRUICE “SKUPLJANJE KOSTIJU”
(prema svjedočanstvu Grle Pedić)

   Monodrama „Skupljanje kostiju“ je potresno svjedočanstvo Grle Pedić čiji je sin Ante poginuo 1991. Za vrijeme okupacije sela u Paljuvu, u zadarskom zaleđu, mjesec dana, svaku noć, stara majka iskradala se iz zatočeništva i obilazila svog mrtvog sina jedinca, te pokrivala dekom da mu strvinari ne bi oskvrnavili tijelo. Grla, nazvana još i majka hrabrost, svoju je potresnu životnu priču ispričala je Ivani Haberle iz udruge koja se bavi prikupljanjem svjedočanstava iz Domovinskog rata, samo dva mjeseca prije svoje smrti. Ivana Haberle objavila je priču u zbirci „Koracima nade u istinu“, a Mladenka Gruica pretočila u snažnu monodramu
   Ovo je priča o trpljenju razdiruće neprolazne boli, u zarobljeništvu, ali i nedostižnoj snazi prkosa, vjere i ufanja u ljubav i Boga. (Mladenka Gruica)

UTORAK / 12.11.

KAMO SI OTIŠLA, BERNADETTE?

Where'd You Go, Bernadette, 2019.
17:30 sati



Where'd You Go, Bernadette, 2019. Richard Linklater, 109 min. US
Scenarij:
Richard Linklater, Holly Gent i Vincent Palmo Jr. prema istoimenom romanu Marije Semple
Uloge: Cate Blanchett, Billy Crudup, Kristen Wiig, Emma Nelson, James Urbaniak, Judy Greer, Trojanski Bellisario, Zoë Chao, Laurence Fishburne
   Bernadete Fox stara je 50 godina, ima odanog, ali u Microsoftu prezaposlenog supruga te pametnu petnaestogodišnju kći i duboko je nesretna. Svoju poslovnu i umjetničku karijeru genijalne arhitektice sama je prekinula povrijeđena odnosom prema njezinom stvaralaštvu, a njezinu duševnom zdravlju nije pomoglo ni krhko zdravlje kći Bee u ranom djetinjstvu. Ona mrzi jednostavnost Seatllea u kojemu žive, izlazi iz derutne kuće samo kad mora, zaštićena maramama i naočalama te skupom odjećom kojom dodatno želi naglasiti svoje nepripadanje tom društvu.
   Obećanje je obećanje pa Bernadette sa suprugom treba ispuniti obećanje koje su dali Bee ako s izvrsnim ocjenama završi razred samo što se mlada dama predomislila i umjesto ponija želi putovanje s roditeljima na Antarktik. Roditelji pristaju, Bernadette se čak uključuje u organizaciju putovanja, ali niz događaja dovodi je do granice pucanja i ona nestaje bez traga. Jedina osoba koja vjeruje da je može pronaći je Bee i ona je spremna otići na kraj svijeta da nađe svoju najbolju prijateljicu, svoju mamu.
   „Smijat će se. Pustiti čak i suzu. Hvala Bogu da je Cate Blanchett snimila film s Linklaterom.“ (Stuart Klawans, The Nation)
   „Cate Blanchett daje jedan od najiskrenijih i najranjivijih prikaza majčinstva viđen na ekranu u posljednje vrijeme. Smiješan, lud, emotivan - ali na kraju i najvažnije, nadahnjujuć film.“ (Julia Swift, My Champlain Valley)

https://www.imdb.com/title/tt2365580/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1


   O ROMANU (PRVEDENOM I KOD NAS / MOZAIK KNJIGA):
   Puno je tema Maria Semple dotakla u romanu „Kamo si otišla, Bernadette?“ Sloboda umjetničkog stvaranja i vizionarstvo suprotstavljeno novcu i moći novopečenih bogataša,  granice smislenosti i korisnosti za čovječanstvo mnogih tehnoloških inovacija, očuvanje okoliša, odnosi unutar nukleusa tročlane obitelji, odnosi unutar mikrozajednice susjedstva, sve to možete pronaći u ovom, tek na prvi pogled, vedrom romanu. (Dubravka Scukanec, svijetfilma.eu)
   „Kamo si otišla, Bernadette svježa je, zabavna i dotjerana knjiga, ali najviše mi se svidjelo to što ni u jednom trenutku nisam imala pojma što će se sljedeće dogoditi. Kao u ludoj vožnji u zabavnom parku.“ (Kate Atkinson)
   „Likovi u Bernadette doživljavaju, doduše, prave emocionalne boli, ali Semple ima toliko duha, mašte i sposobnosti uvida da su njihove priče urnebesne. Progutao sam tu knjigu s nesputanim zadovoljstvom.“ (Jonathan Franzen)
   „Maria Semple spretnom, nježnom rukom secira otvoreno tkivo složenih odnosa disfunkcionalne obitelji. Kamo si otišla, Bernadette pobjedonosan je spoj društvenih zapažanja i crne komedije iz pera vješte kroničarke depresivnog ozračja koje prati bogataške slojeve.“ (Patrick deWitt)
   „Divna, smiješna knjiga koja vas stalno iznenađuje… Pravo zadovoljstvo.“ (Matthew Kneal)

100UA: RAZJARENI BIK

Raging Bull, 1980.
20:00 sati



Raging Bull, 1980. Martin Scorsese, 129 min.
Oscar: nominacija za najbolji film
Scenarij:
Jake LaMotta, Joseph Carter, Peter Savage, Paul Schrader, Mardik Martin
Uloge: Robert De Niro, Cathy Moriarty, Joe Pesci, Frank Vincent, Nicholas Colasanto
   Legendarni američki boksač Jake LaMotta (1921), jedan od najžešćih i najboljih boraca ikada, preminuo je 19. 9. 2017. uslijed komplikacija nastalih zbog upale pluća. Tijekom profesionalne karijere LaMotta se borio u 106 mečeva, od čega je pobijedio u njih 83 (30 puta nokautom), izgubio u njih 19, a 4 meča završila su remijem. U meču protiv Francuza Marcela Cerdana 1949. postao je svjetski prvak u srednjoj kategoriji, a tu je titulu držao skoro dvije godine prije nego ga je u slavnom "Masakru na Valentinovo" porazio veliki Sugar Ray Robinson. S njim je LaMotta boksao čak šest puta i samo jednom pobijedio (Tri najteža protivnika koje sam imao bili su Sugar Ray Robinson, Sugar Ray Robinson i Sugar Ray Robinson. Borio sam se protiv Sugara toliko puta da je pravo čudo kako nisam obolio od dijabetesa). 1970. godine LaMotta je objavio memoare, prema kojima je Martin Scorsese snimio film “Raging Bull”, koji je 1981. godine nagrađen s dva Oscara, a dan danas se smatra jednim od dva najbolja filma na temu boksa (drugi je Rocky). LaMottu je odigrao Robert de Niro, koji je za tu ulogu nabacio 27 kilograma, da bi mogao odraditi ulogu LaMotte po završetku karijere. Za odrađeni posao je osvojio prvog od svoja dva Oscara. Osim toga, za odraditi boksačke scene ga je trenirao upravo LaMotta. Do kraja života je LaMotta živio u New Yorku, ženio se ukupno sedam puta te je imao dva sina i četiri kćeri. Nakon boksačke karijere je jedno vrijeme nastupao kao stand up komičar, a osim toga je glumio u 15 hollywoodskih filmova. Bio je vlasnik nekoliko barova te je do smrti ostao vjeran svom hedonističkom načinu života.
   Scorseseovo remek djelo biografska je priča o destruktivnom boksaču Jakeu LaMotti čija borba u ringu je neusporedivo lakša u odnosu na onu izvan njega. Nemogućnost da se nosi s prezahtjevnom okolinom pomiješana s impulzivnom naravi dovest će do raspada sistema u LaMottinoj glavi. Početak je to strmoglavog pada kako na profesionalnom tako i na privatnom planu.
   Scorsese je sam tvrdio da nije imao pojma o boksu kada je snimao ovaj film i upravo to je razlog zašto je ovaj tako dobro ispao. Odan tek svojoj umjetničkoj viziji, a ne dvodimenzionalnoj mistifikaciji sporta prema kojem se osjeća naklonost, „Raging Bull“  stavlja naglasak na sirovo nasilje kao jedini način da muškarci pronađu svoje mjesto u društvu.
   Pogledaš "Razjarenog bika" i shvatiš da je potraga završena, shvatiš da si pronašao "svoj" film za vječnost. Netko će kazat "Taksist", netko "Kum" ali sad su to već nijanse i neke sitne osobne preferencije.To je zapravo to - the best of modernog američkog filma... (cul-de-sac, www.forum.hr)
https://www.imdb.com/title/tt0081398/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 13.11.

BERLINALE SPECIAL: OBIČNA ŽENA

Nur eine Frau, 2019.
17:30 sati



Nur eine Frau, 2019. Sherry Hormann, 90 min.
Scenarij:
Florian Öller prema knjizi „Ehrenmord: Ein deutsches Schicksal“ Matthiasa Deißa & Joa Golla
Uloge: Amila Bagriacik, Rauand Taleb, Aram Arami
    Film „Obična žena“ prikazuje sudbinu Njemice turskih korijena Hatun Ayhrun Sürücü i njezinu borbu za slobodan, samoodređen život protiv otpora obitelji. Hatunina braća ne žele prihvatiti njezin životni stil, pa vrijeđanja i prijetnje postaju sve grublji. Mlada žena na kraju podnosi prijavu protiv najstarijeg brata, više se ne osjeća sigurno kod kuće i s djetetom odseli kod prijateljice. Obitelj istovremeno pokušava pronaći ženu za brata, koji će se pretvoriti u ubojicu. Mladu Turkinju Melek (Evin) u samo nekoliko tjedana uspiju preodgojiti u strogu muslimanku. Ona postaje dio plana: nakon Hatunine smrti preuzeti malenog dječaka i brinuti se o njemu. Zatim se dogodi ubojstvo.
   Der Film Nur eine Frau zeichnet das Schicksal der Deutschtürkin Hatun Ayhrun Sürücü nach, ihren Kampf um ein freies, selbstbestimmtes Leben gegen den Widerstand der Familie. Ihre Brüder wollen ihren Lebensstil nicht akzeptieren, immer massiver wird sie beleidigt und bedroht. Schließlich erstattet die junge Frau Anzeige gegen ihren ältesten Bruder. Hatun fühlt sich zu Hause nicht mehr sicher und zieht mit ihrem Kind zu einer Freundin. Parallel versucht die Familie eine Frau für den späteren Mörder, den Bruder zu finden. In nur wenige Wochen schaffen sie es, die junge Türkin Melek (Evin) zu einer strengen Muslima zu erziehen. Sie wird Teil des Plans, den kleinen Jungen von Hatun nach ihrem Tod zu übernehmen und zu betreuen. Dann geschieht der Mord.
https://www.imdb.com/title/tt9248340/?ref_=fn_al_tt_1
PROGRAM BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA

RAZBIJAČICA SUSTAVA

Systemsprenger, 2019.
20:00 sati



EVROPSKE FILMSKE NAGRADE 2019.: 2 nominacije (film, glavna glumica)
Systemsprenger, 2019. Nora Fingscheidt, 118 min.
BERLIN 2019. SREBRNI MEDVJED; VUKOVAR FILM FESTIVAL 2019. NAJBOLJI FILM; NJEMAČKI KANDIDAT ZA OSCARA
Scenarij:
Nora Fingscheidt
Uloge: Helena Zengel, Albrecht Schuch, Gabriela Maria Schmeide
   Bernadette ili Benni, kako želi da je zovu, nježna je djevojčica silne energije i „razbijačica sustava“. Tako nazivaju djecu koja radikalno krše sva pravila, dosljedno se protive strukturama i malo-pomalo ispadnu iz svih modela pomoći za djecu i mlade u Njemačkoj. Gdje god prihvate tu devetogodišnjakinju, ubrzo je ponovno izbace. A ona upravo na to i cilja, budući da čezne za tim da ponovo živi kod majke, žene koja je neizmjerno preopterećena neuračunljivošću vlastite kćeri.
   Prema svojem višestruko nagrađivanom scenariju Nora Fingscheidt inscenira intenzivnu dramu o neobuzdanoj čežnji djeteta za ljubavlju i zaštićenosti, ali i o nasilnom potencijalu koji u tome leži. Film ujedno opisuje i neumorne pokušaje odgojitelj(ic)a i psiholog(inj)a da djeci koja nepredvidivim ispadima predstavljaju prijetnju sebi i drugima pruže perspektivu, oslanjajući se na poštovanje, povjerenje i pouzdanje.
    Bernadette oder Benni, wie sie genannt werden will, ein zartes Mädchen mit ungestümer Energie, ist ein „Systemsprenger“. So nennt man Kinder, die radikal jede Regel brechen, Strukturen konsequent verweigern und nach und nach durch alle Raster der deutschen Kinder- und Jugendhilfe fallen. Wo immer die Neunjährige aufgenommen wird, fliegt sie schon nach kurzer Zeit wieder raus. Und genau darauf hat sie es abgesehen, denn sie sehnt sich danach, wieder bei ihrer Mutter zu leben. Einer Frau, die maßlos überfordert ist von der Unberechenbarkeit ihrer eigenen Tochter.
   Nach ihrem mehrfach preisgekrönten Drehbuch inszeniert Nora Fingscheidt ein intensives Drama über die unbändige Sehnsucht eines Kindes nach Liebe und Geborgenheit und das darin liegende Gewaltpotenzial. Zugleich beschreibt der Film die unermüdlichen Versuche von Erzieher*innen und Psycholog*innen, mit Respekt, Vertrauen und Zuversicht eine Perspektive für solche Kinder zu schaffen, die durch ihre unvorhersehbaren Ausbrüche andere und sich selbst zu zerstören drohen.

https://www.imdb.com/title/tt8535968/?ref_=fn_al_tt_1
PROGRAM BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA

ČETVRTAK / 14.11.

ZFF PUTUJE: MLIJEKO

Mjolk / Héraðið / The County, 2019.
20:00 sati



Mjolk / Héraðið / The County, 2019. Grimur Hakonarson, 92 min. IS
Scenarij:
Grimur Hakonarson
Uloge: Arndís Hrönn Egilsdóttir, ?orsteinn Bachmann, Avar ?ór Benediktsson
   Prošle godine smo vam predstavili jaku i ponosnu Hallu, a sada dopustite da vam predstavimo jednako neustrašivu i odlučnu Ingu, u novom filmu redatelja “Ovnova”, Grimura Hakonarsona. Nakon tragičnog gubitka, Inga se odjednom nalazi u situaciji za koju se čini da nema izlaza: sama u vodstvu velike mliječne farme, do grla u dugovima i suočena s korpucijom u svom okrugu. Kroz dramatičnu situaciju, redatelj nas vodi s puno humora, a film je nakon premijere na Toronto Film Festivalu 2019. dočekan hvalospjevima kritike.
https://www.imdb.com/title/tt8390612/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 15.11.

ZFF PUTUJE: EIA I SOVE

17:30 sati



Eia joulud tondikakul / Phantom Owl Forest, 2018. Anu Aun, 90 min. EST
Scenarij
: Anu Aun
Uloge: Maria Annus, Robert Annus, Annabrith Heinmaa
   Nova obiteljska pustolovina iz Estonije, donosi priču o sasvim drugačijem duhu božićnih praznika. Mlada Eia provodi zimske praznike na tajnovitoj farmi gdje će tek otkriti da je pred njom izazov spašavanja lokalne šume i svih njenih bića. U trenutno aktualnoj borbi za očuvanje našeg planeta i osvještavanje ljudskog utjecaja na klimatske promjene, ovaj naslov se bavi temom koja potiče mlade na očuvanje prirode.
https://www.imdb.com/title/tt9261284/?ref_=nm_flmg_dr_1

ZFF PUTUJE: ALICE I GRADONAČELNIK

Alice et la maire / Alice and the Mayor, 2019.
20:00 sati



Alice et la maire / Alice and the Mayor, 2019. Nicolas Pariser, 105 min.
Scenarij:
Nicolas Pariser
Uloge: Fabrice Luchini, Anais Demoustier, Nora Hamzawi
   Od milja nazvan političkim slatkišem, ova komična drama donosi pogled na dugovječnog gradonačelnika Lyona koji zapada u krizu svog mandata kada ostaje bez ideja. Kako bi riješili taj problem, zapošljava se mlada Alice da gradonačelniku pomogne u stvaranju novih ideja za dobrobit grada. Redatelj provodi gledatelje kroz političku igru različitih strana, od mlade Alice koja zastupa nove načine razmišljanja,  ali se ne snalazi u svijetu gradonačelnikovog ureda, te njoj u kontrast iskusnog, inteligentnog i pomalo poraženog gradonačelnika, koji je stečenim iskustvom svjestan da politika nekad ne igra na ruku boljeg svijeta. Film je na Festivalu u Cannesu osvojio nagradu Europa Cinemas Label, te otvara 17. Zagreb Film Festival u Zagrebu.
https://www.imdb.com/title/tt8903840/?ref_=nm_knf_t2

SUBOTA / 16.11.

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

NOĆ KAZALIŠTA: PONAD PUČINAM

Ponad pučinam, 2019.
20:00 sati



Ponad pučinam, 2019. Marica Grgurinović, 25 min. HR
Scenarij:
Marica Grgurinović
Izvođači: Marica Grgurinović, Valentina Šerbec, Sanja Krivošić, Katica Mrgić, Igor Bogdanović, Darko Zanki
Kostimografkinja i rekviziterka: Miranda Vidović
Snimatelji: Ante Majić, Igor Bogdanović
Montažerka: Ana-Marija Fabijanić
Autori glazbe: Maša Ljotić Plichta, Ane Paška, Nenad Kovačić, Luka Lu Zulin
Postprodukcija zvuka i slike: Igor Bogdanović
   "Ponad Pučinam" je kratki autorski film koji govori o intimnom putovanju unutarnjim prostranstvima ispričan jezikom osobne mitologije i simbolima mora, otoka i broda koji će premijeru imati na Noć kazališta 16.11.19. u splitskoj kinoteci Zlatna vrata povodom autoričinog 40.og rođendana.Film je realiziran u sklopu 6. i 7. BESA festivala i kazališnog kampa na otocima Svecu i Biševu.
https://www.besa.hr/

 

PONEDJELJAK / 18.11.

SUDBINO, LJUBAVI MOJA

Mektoub Is Mektoub, 2017.
19:00 sati



Mektoub Is Mektoub, 2017. Abdellatif Kechiche, 180 min.
Scenarij:
Abdellatif Kechiche i Ghalia Lacroix  po romanu Françoisa Bégaudeaua
Uloge: Shain Boumedine, Ophélie Bau, Salim Kechiouche
   Amin, scenarist i fotograf u usponu, vraća se u svoj rodni gradić na jugu Francuske nakon što je godinu dana živio u Parizu. Vrijeme provodi na plažama i u barovima, družeći se s prijateljima iz djetinjstva i upoznavajući nove ljude. Ljetna svjetla mediteranske obale vode njegovu potragu za ljubavlju za koju se nada da će ju doživjeti baš kao u filmovima. Inspiracija dolazi u obliku mnogih djevojaka koje ga očaravaju, ali kada je u pitanju ljubav – tu može odlučiti samo sudbina.
   Ova saga o odrastanju radnjom smještena u 1994. godinu nostalgičan je pogled na nevinost koju sadržava mladost.
    Kechiche se iznova dokazuje kao veliki redatelj mladih uzbibanih tijela i oslobođenog erosa. Jer, »Mektoub« postaje nešto poput hetero varijante autorova prethodnog komada “Adelin život”. U konačnici, ovo je film o ljepo-tama i nostalgijama mladosti, nešto poput ero-tiziranije verzije Rohmerove »Ljetne priče«, koje će prekinuti tek poneki emotivni incident, tako uobičajen za dob Kechicheovih prota-gonista. (Dragan Rubeša, Novi List)
https://www.imdb.com/title/tt6121444/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 19.11.

SUDBINO, LJUBAVI MOJA

Mektoub Is Mektoub, 2017.
17:00 sati



Mektoub Is Mektoub, 2017. Abdellatif Kechiche, 180 min.
Scenarij:
Abdellatif Kechiche i Ghalia Lacroix  po romanu Françoisa Bégaudeaua
Uloge: Shain Boumedine, Ophélie Bau, Salim Kechiouche
   Amin, scenarist i fotograf u usponu, vraća se u svoj rodni gradić na jugu Francuske nakon što je godinu dana živio u Parizu. Vrijeme provodi na plažama i u barovima, družeći se s prijateljima iz djetinjstva i upoznavajući nove ljude. Ljetna svjetla mediteranske obale vode njegovu potragu za ljubavlju za koju se nada da će ju doživjeti baš kao u filmovima. Inspiracija dolazi u obliku mnogih djevojaka koje ga očaravaju, ali kada je u pitanju ljubav – tu može odlučiti samo sudbina.
   Ova saga o odrastanju radnjom smještena u 1994. godinu nostalgičan je pogled na nevinost koju sadržava mladost.
    Kechiche se iznova dokazuje kao veliki redatelj mladih uzbibanih tijela i oslobođenog erosa. Jer, »Mektoub« postaje nešto poput hetero varijante autorova prethodnog komada “Adelin život”. U konačnici, ovo je film o ljepo-tama i nostalgijama mladosti, nešto poput ero-tiziranije verzije Rohmerove »Ljetne priče«, koje će prekinuti tek poneki emotivni incident, tako uobičajen za dob Kechicheovih prota-gonista. (Dragan Rubeša, Novi List)
https://www.imdb.com/title/tt6121444/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 20.11.

BERLINALE SPECIAL: ORAY

Oray, 2019.
17:30 sati



Oray, 2019. Mehmet Akif Büyükatalay, 100 min.
BERLIN 2019. NAJBOLJI DEBITANT !
Scenarij:
Mehmet Akif Büyükatalay
Uloge: Zejhun Demirov, Deniz Orta , Cem Göktaş, Faris Yüzbaşioglu
   Film je na Berlinalu 2019. godine osvojio nagradu za najbolji filmski prvijenac koju dodjeljuje Društvo za upravljanje kinematografskim i televizijskim pravima (Gesellschaft zur Wahrnehmung von Film- und Fernsehrechten).
   Oray u svađi sa suprugom Burcu izgovori islamsku formulu „talak“ za rastavu braka. Imam mu pojašnjava posljedice: Oray se na tri mjeseca mora odvojiti od Burcu. Tu nenadanu pauzu u vezi Oray odluči iskoristiti za novi početak i seli se u Köln. Tamo pronalazi posao na buvljaku, ali i novu vjersku zajednicu koju vodi mladi imam Bilal. Oray uskoro i sam počne propovijedati te postane omiljen, naročito među mlađim članovima zajednice, što kod imama Bilala izazove zavist. Kada Burcu iznenada posjeti muža, oboje uvide da im je pauza godila. Još uvijek se vole. Stoga Oray moli Bilala za savjet, ali Bilal zastupa strože tumačenje islamskog prava od imama u njegovoj bivšoj zajednici: izgovaranje „talaka“ ne podrazumijeva pauzu, nego konačnu rastavu.
   Redatelj Mehmet Akif Büyükatalay u gotovo dokumentarističkom stilu prikazuje kako se pojedinac muči sa složenim sustavom religije i kako svoje ljudsko ispunjenje pokušava pronaći između vjere u ljubav i ljubavi prema vjeri.
   Ausgezeichnet mit dem Preis für den Besten Erstlingsfilm der Gesellschaft zur Wahrnehmung von Film- und Fernsehrechten auf dem Berlinale 2019
   Bei einem Streit mit seiner Ehefrau Burcu spricht Oray die islamische Scheidungsformel „talaq“ aus. Der Imam klärt ihn über die Konsequenzen auf: Oray muss sich für drei Monate von Burcu trennen. Oray nutzt die ihnen auferlegte Beziehungspause für einen Neuanfang und zieht nach Köln. Hier findet er einen Job auf einem Trödelmarkt und sucht sich eine neue Gemeinde, die von dem jungen Imam Bilal geleitet wird. Bald fängt Oray selbst an zu predigen und ist vor allem bei jungen Gemeindemitgliedern beliebt, was bei Bilal Neid auslöst. Als Burcu ihrem Mann einen Überraschungsbesuch abstattet, merken sie, dass die Pause ihnen gut getan hat. Sie lieben sich nach wie vor. Deshalb bittet er Bilal um Rat. Doch der vertritt eine strengere Auslegung des islamischen Rechts als der Imam in seiner Heimatgemeinde: das Aussprechen von „talaq“ bedeute nicht Pause, sondern endgültige Scheidung.
   In nahezu dokumentarischem Duktus erzählt Regisseur Mehmet Akif Büyükatalay, wie sich ein Einzelner am komplexen System einer Religion abarbeitet und seine menschliche Erfüllung zwischen seinem Glauben an die Liebe und seiner Liebe zum Glauben sucht.

https://www.imdb.com/title/tt7807036/?ref_=fn_al_tt_1
PROGRAM BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA

BERLINALE SPECIAL: DJEČAKU TREBA SVJEŽI ZRAK

Der Junge muss mal an die frische Luft, 2018.
20:00 sati



Der Junge muss mal an die frische Luft, 2018. Caroline Link, 100 min. DE
NAJGLEDANIJI FILM U NJEMAČKIM KINIMA 2018. !
Scenarij
: Ruth Toma prema knjizi Hapea Kerkelinga
Uloge: Julius Weckauf, Luise Heyer, Sönke Möhring, Joachim Król, Maren Kroymann
   Rurska oblast 1972. godine. Debeljuškasti devetogodišnjak Hans-Peter odrasta pod paskom svoje vesele rodbine, koja se često i rado zabavlja. Svoj izniman talent za nasmijavanje drugih Hans-Peter svakodnevno vježba u dućančiću svoje bake Änne. No, ipak nije sve ružičasto. Tamne sjene nadviju se nad dječakovom svakodnevicom nakon što mu majka završi na operaciji, poslije koje postaje sve potištenija. Za Hansa-Petera to je poticaj da još intenzivnije usavršava svoj komedijaški dar. )Dirljiva priča iz djetinjstva jednog od najvećih njemačkih zabavljača Hapea Kerkelinga.)
   Caroline Link, redateljica filma „Beyond Silence“ (Jenseits der Stille) i Oskarom nagrađenog filma „Nigdje u Africi“ (Nirgendwo in Afrika), nesumnjivo je jedna od najpoznatijih i najuspješnijih filmskih autorica u Njemačkoj.
   Ruhrpott 1972. Der pummelige, 9-jährige Hans-Peter wächst auf in der Geborgenheit seiner fröhlichen und feierwütigen Verwandtschaft. Sein großes Talent, andere zum Lachen zu bringen, trainiert er täglich im Krämerladen seiner Oma Änne. Aber leider ist nicht alles rosig. Dunkle Schatten legen sich auf den Alltag des Jungen, als seine Mutter nach einer Operation immer bedrückter wird. Für Hans-Peter ein Ansporn, seine komödiantische Begabung immer weiter zu perfektionieren. Die berührende Kindheitsgeschichte eines der größten Entertainer Deutschlands, Hape Kerkeling.
   Caroline Link, Regisseurin von Jenseits der Stille sowie dem Oscar prämierten Nirgendwo in Afrika, gehört mit Sicherheit zu den bekanntesten und erfolgreichsten Filmfrauen in Deutschland.

https://www.imdb.com/title/tt5581284/?ref_=nm_flmg_dr_2
PROGRAM BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA

ČETVRTAK / 21.11.

VLAST

El Reino, 2019.
17:30 sati



El Reino, 2019. Rodrigo Srogoyen, 121 min ES/FR
POSEBNA PROJEKCIJA PRILAGOĐENIH TITLOVA ZA OSOBE OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:
Isabel Pena, Rodrigo Sorogoyen
Uloge: Antonio de la Torre, Mónica López, Josep Maria Pou
   Manuel Gómez Vidal karizmatični je i popularni političar u svojoj regiji: uživa visoki društveni položaj, ima sretnu obitelj i mnoštvo prijatelja. Istovremeno, on je korumpirani političar koji se godinama bogati koristeći javna sredstva. Nakon neuspjelog pokušaja prikrivanja afere bliskog suradnika, Manuel i sam biva izložen oku javnosti. U novonastaloj situaciji, članovi stranke pokušavaju krivnju za čitavu aferu prebaciti na njega, no Manuel se neće tako lako predati. Koliko je daleko osoba spremna ići kako bi zadržala moć?
Film je dobitnik 7 nagrada Goya, uključujući one za najbolju režiju, scenarij te glavnog i sporednog glumca.
https://www.imdb.com/title/tt7095482/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PAVAROTTI

Pavarotti, 2019.
20:00 sati



Pavarotti, 2019. Ron Howard, 120 min. US
   Filmski tim koji nam se predstavio hvaljenim dokumentarcem „The Beatles: Eight Days a Week“ donosi nam svoj novi dragulj – „Pavarotti“, fantastičan film koji diže zastor i pokazuje nam ikonu koja je operu približila ljudima diljem svijeta. Dobitnik prestižne nagrade Oscar, redatelj Ron Howard publiku stavlja direktno u prve redove u ovom prikazu Glasa… Čovjeka… Legende. Luciano Pavarotti svoj je cijeli život dao glazbi, a svoj glas svijetu. Ovo pravo kinematografsko iskustvo prepuno je njegovih povijesnih izvedbi i intimnih intervjua uključujući nikad prije viđene snimke i najmoderniju Dolby Atmos tehnologiju.
https://www.imdb.com/title/tt6964076/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 25.11.

   Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama, odlukom Ujedninjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, obilježava se u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Aktivistice protiv nasilja u obitelji ovaj dan obilježavaju od 1981. godine. U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Podatci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Iz tih razloga žene se samoorganiziraju i otvaraju skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji.

Isha Ovedet, 2018. Michal Aviad, 93 min. IL
Scenarij
: Michal Aviad, Sharon Azulay Eyal, Michal Vinik
Uloge: Liron Ben-Shlush, Menashe Noy, Oshri Cohen
   U fokusu filma su mlada žena Orna, majka troje djece udata za muškarca koji pokušava uhodati novi restoran koji je netom pokrenuo i njezin poslodavac Benny, moćni građevinski poduzetnik srednjih godina, dovoljno srednjih da se u njima cakli dosada i požuda. Orna je fizički potpuno obuzeta poslom te joj vrlo gust raspored nameće silnu odgovornost i oduzima svaki slobodni trenutak koji bi provela s obitelji. Benny je također oženjen, i živi na vrlo visokoj nozi, ali njegov ego ima puno jače apetite od mirnog obiteljskog života.
   „Zaposlena žena“ ujedno je i esencijalni prikaz interesa kroz igru moći u kojoj kocka ima dvije strane: strah i hrabrost. Strah je sveprisutan kroz cijeli film, a hrabrost se pokazuje tek na kraju filma kao pokušaj raskrinkavanja straha iz razloga da bi mu se moglo suprotstaviti. (Mirjana Tepšić, www.ziher.hr)
    #MeToo pokret je uzeo maha i nagnao žene da hrabro istupe iz sjene i prokažu seksualne predatore. 'Zaposlena žena' nije utemeljena na nekoj istinitoj priči izrezanoj iz novina, ali kao da jest, tj. kao da gledamo isječak iz nečijeg života. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt8844204/?ref_=ttfc_fc_tt

UTORAK / 26.11.

SUDBINO, LJUBAVI MOJA

Mektoub Is Mektoub, 2017.
17:00 sati



Mektoub Is Mektoub, 2017. Abdellatif Kechiche, 180 min.
Scenarij:
Abdellatif Kechiche i Ghalia Lacroix  po romanu Françoisa Bégaudeaua
Uloge: Shain Boumedine, Ophélie Bau, Salim Kechiouche
   Amin, scenarist i fotograf u usponu, vraća se u svoj rodni gradić na jugu Francuske nakon što je godinu dana živio u Parizu. Vrijeme provodi na plažama i u barovima, družeći se s prijateljima iz djetinjstva i upoznavajući nove ljude. Ljetna svjetla mediteranske obale vode njegovu potragu za ljubavlju za koju se nada da će ju doživjeti baš kao u filmovima. Inspiracija dolazi u obliku mnogih djevojaka koje ga očaravaju, ali kada je u pitanju ljubav – tu može odlučiti samo sudbina.
   Ova saga o odrastanju radnjom smještena u 1994. godinu nostalgičan je pogled na nevinost koju sadržava mladost.
    Kechiche se iznova dokazuje kao veliki redatelj mladih uzbibanih tijela i oslobođenog erosa. Jer, »Mektoub« postaje nešto poput hetero varijante autorova prethodnog komada “Adelin život”. U konačnici, ovo je film o ljepo-tama i nostalgijama mladosti, nešto poput ero-tiziranije verzije Rohmerove »Ljetne priče«, koje će prekinuti tek poneki emotivni incident, tako uobičajen za dob Kechicheovih prota-gonista. (Dragan Rubeša, Novi List)
https://www.imdb.com/title/tt6121444/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PAVAROTTI

Pavarotti, 2019.
20:15 sati



Pavarotti, 2019. Ron Howard, 120 min. US
   Filmski tim koji nam se predstavio hvaljenim dokumentarcem „The Beatles: Eight Days a Week“ donosi nam svoj novi dragulj – „Pavarotti“, fantastičan film koji diže zastor i pokazuje nam ikonu koja je operu približila ljudima diljem svijeta. Dobitnik prestižne nagrade Oscar, redatelj Ron Howard publiku stavlja direktno u prve redove u ovom prikazu Glasa… Čovjeka… Legende. Luciano Pavarotti svoj je cijeli život dao glazbi, a svoj glas svijetu. Ovo pravo kinematografsko iskustvo prepuno je njegovih povijesnih izvedbi i intimnih intervjua uključujući nikad prije viđene snimke i najmoderniju Dolby Atmos tehnologiju.
https://www.imdb.com/title/tt6964076/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 27.11.

OPTUŽENA

Acusada, 2019.
17:00 sati



Acusada, 2019. Gonzalo Tobal, 107 min. AR/MEX
POSEBNA PROJEKCIJA PRILAGOĐENIH TITLOVA ZA OSOBE OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij
: Ulises Porra, Gonzalo Tobal
Uloge: Lali Espósito, Leonardo Sbaraglia, Inés Estévez
   Dolores je živjela bezbrižnim studentskim životom dok njezina najbolja prijateljica nije brutalno ubijena. Dvije godine kasnije, Dolores je jedina optužena za okrutni zločin koji privlači veliku pozornost medija i stavlja je u središte javnosti: svatko ima mišljenje o njezinoj nevinosti ili krivnji. Dane provodi skrivena u kući, pripremajući se za suđenje, a njeni roditelji složni su u namjeri da pod svaku cijenu obrane kćer. Osim što su angažirali najboljeg odvjetnika, opsesivno kontroliraju sve što se događa oko nje: kako izgleda, što radi, što jede i s kim se druži. Kako se suđenje bliži i pritisak raste, u obitelji se pojavljuju nove sumnje i tajne.
https://www.imdb.com/title/tt7952000/?ref_=nm_knf_t2

Werk ohne Autor, 2019. Florian Henckel von Donnersmarck, 188 min.
NJEMAČKI KANDIDAT ZA OSCARA !
Scenarij
: Florian Henckel von Donnersmarck
Uloge: Tom Schilling, Paula Beer, Sebastian Koch, Oliver Masucci
   Film je premijerno prikazan u Veneciji 2018. godine, gdje je konkurirao za Zlatnog lava. Nominiran je za Oskara 2019. godine (za najbolji strani film) i Zlatni globus 2019. godine (za najbolji film s neengleskog govornog područja).
   U vrijeme podjele Njemačke mladi umjetnik Kurt Barnert uspijeva pobjeći iz DDR-a u Saveznu Republiku Njemačku. No, time za njega ne počinje miran život – previše ga muče traume iz djetinjstva i mladosti koje je pretrpio za vrijeme vladavine nacista i SED-a. Upoznaje studenticu Elizabeth, ljubav svog života, s kojom se uskoro vjenča. Odjednom mu polazi za rukom slikanje slika kojima uspijeva prebroditi ne samo vlastita iskustva, nego i doživljaje cijele jedne generacije. Kurtovu sreću, međutim, zasjeni težak odnos s kompleksnim tastom, profesorom Seebandom, jer on snosi podosta krivice za važne događaje u Kurtovu životu...
   Florian Henckel von Donnersmarck  debitantskim je filmom „Život drugih“ (Das Leben der Anderen) postao iznimna pojava u njemačkoj kinematografiji. Kad netko za završni rad na Visokoj filmskoj školi u Münchenu odmah dobije Oskara za najbolji film na stranom jeziku i ujedno ostvari izniman uspjeh na blagajnama njemačkih i međunarodnih kina, tada svakako možemo govoriti o velikom iznenađenju. „Djelo bez autora“ (Werk ohne Autor) priča je o moći umjetnosti, ali i o tome kako se umjetnost odražava na ljude koji se njome bave, kroz prikaz triju desetljeća njemačke povijesti prepune kolektivnih i osobnih trauma. Iako taj opis možda zvuči zamorno, autorov film razotkriva se kao snažna, ali i zabavna drama s  elementima psihološkog trilera.
   Der Film wurde in Venedig 2018 uraufgeführt, wo er für den Goldenen Löwen konkurrierte. Deutschlands Nominierung für den Oskar 2019 (Bester fremdsprachiger Film) und den Golden Globe 2019 (Bester nicht-englischsprachiger Film).
   Zu Zeiten der deutschen Teilung gelingt dem jungen Künstler Kurt Barnert (Tom Schilling) die Flucht aus der DDR in die Bundesrepublik. Doch ein friedliches Leben will sich für ihn nicht einstellen – zu sehr plagen ihn seine Kindheits- und Jugendtraumata, die er während der Herrschaft der Nazis und der SED-Zeit erlitten hat. Doch dann lernt er die Studentin Elizabeth (Paula Beer) kennen und damit die Liebe seines Lebens, die er bald heiratet. Plötzlich gelingen ihm Bilder, mit denen er nicht nur seine eigenen Erlebnisse verarbeitet, sondern auch die einer ganzen Generation. Doch Kurts Glück wird durch das schwierige Verhältnis zu seinem undurchsichtigen Schwiegervater Professor Seeband (Sebastian Koch) überschattet. Denn dieser trägt einige Schuld an den schwerwiegenden Ereignissen in Kurts Leben...
   Florian Henckel von Donnersmarck war seit seinem Debüt „Das Leben der Anderen“ eine Ausnahmeerscheinung im deutschen Kino: Wenn jemand mit seinem Abschlussfilm bei der Münchener Filmhochschule gleich mal den Fremdsprachen-Oscar einsammelt und dazu noch einen herausragenden Erfolg an den deutschen und internationalen Kinokassen hinlegt, dann darf man da durchaus von einem Donnerschlag sprechen. „Werk ohne Autor“ ist eine Geschichte über die Kraft der Kunst und was sie mit den Menschen macht, die sich mit ihr auseinandersetzen; eingebettet in eine drei Dekaden umspannende deutsche Geschichte voller kollektiver und persönlicher Traumata. Was in dieser Beschreibung womöglich sperrig und anstrengend klingt, entpuppt sich als ein ebenso kraftvolles wie kurzweiliges Drama mit Anklängen des psychologischen Thrillers.

https://www.imdb.com/title/tt5311542/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1
PROGRAM BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA

ČETVRTAK / 28.11.

PAVAROTTI

Pavarotti, 2019.
17:30 sati



Pavarotti, 2019. Ron Howard, 120 min. US
   Filmski tim koji nam se predstavio hvaljenim dokumentarcem „The Beatles: Eight Days a Week“ donosi nam svoj novi dragulj – „Pavarotti“, fantastičan film koji diže zastor i pokazuje nam ikonu koja je operu približila ljudima diljem svijeta. Dobitnik prestižne nagrade Oscar, redatelj Ron Howard publiku stavlja direktno u prve redove u ovom prikazu Glasa… Čovjeka… Legende. Luciano Pavarotti svoj je cijeli život dao glazbi, a svoj glas svijetu. Ovo pravo kinematografsko iskustvo prepuno je njegovih povijesnih izvedbi i intimnih intervjua uključujući nikad prije viđene snimke i najmoderniju Dolby Atmos tehnologiju.
https://www.imdb.com/title/tt6964076/?ref_=fn_al_tt_1

TUGA I SLAVA

Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019.
20:00 sati



EVROPSKE FILMSKE NAGRADE 2019.: 4 nominacije (film, režija, glavni glumac, scenarij)
Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019. Pedro Almodóvar, 113 min. ES
CANNES 2019. NAJBOLJI GLUMAC
Scenarij
: Pedro Almodóvar
Uloge: Penélope Cruz, Antonio Banderas, Leonardo Sbaraglia, Asier Etxeandia
   Film „Pain and Glory“ donosi nam priču o ponovnim susretima iskusnog Salvadora Malla, filmskog redatelja koji fizički propada. Neki od njih događaju se licem u lice, drugi se odvijaju u njegovom sjećanju: njegovo djetinjstvo 60-ih kada je s roditeljima emigrirao u selo u Valenciji u potrazi za boljim životom, njegovoj prvoj žudnji, prvoj pravoj ljubavi u Madridu tijekom 80-ih, boli koja je uslijedila nakon prekida te ljubavi dok je ona još uvijek bila na vrhuncu, njegovom pisanju kao jedinoj terapiji da zaboravi nezaboravljivo, njegovom ranom otkrivanju kinematografije i praznini, beskonačnoj praznini koja je odgovorna za njegovu nesposobnost daljnjeg bavljenja filmom. Film „Pain and Glory“ priča nam priču o kreaciji, o tome koliko ju je teško odvojiti od vlastitog života i o strasti koja toj kreaciji daje razum i nadu. U prisjećanju na vlastitu prošlost, Salvador osjeća snažnu potrebu za istom, a u toj potrebi možda se krije i njegov spas.
    Nakon serije doista osrednjih filmova koje je naštancao u ovom desetljeću, Almodóvar je napravio svoj možda najbolji film u posljednjih 10 godina. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8291806/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 29.11.

TUGA I SLAVA

Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019.
17:30 sati



EVROPSKE FILMSKE NAGRADE 2019.: 4 nominacije (film, režija, glavni glumac, scenarij)
Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019. Pedro Almodóvar, 113 min. ES
CANNES 2019. NAJBOLJI GLUMAC
Scenarij
: Pedro Almodóvar
Uloge: Penélope Cruz, Antonio Banderas, Leonardo Sbaraglia, Asier Etxeandia
   Film „Pain and Glory“ donosi nam priču o ponovnim susretima iskusnog Salvadora Malla, filmskog redatelja koji fizički propada. Neki od njih događaju se licem u lice, drugi se odvijaju u njegovom sjećanju: njegovo djetinjstvo 60-ih kada je s roditeljima emigrirao u selo u Valenciji u potrazi za boljim životom, njegovoj prvoj žudnji, prvoj pravoj ljubavi u Madridu tijekom 80-ih, boli koja je uslijedila nakon prekida te ljubavi dok je ona još uvijek bila na vrhuncu, njegovom pisanju kao jedinoj terapiji da zaboravi nezaboravljivo, njegovom ranom otkrivanju kinematografije i praznini, beskonačnoj praznini koja je odgovorna za njegovu nesposobnost daljnjeg bavljenja filmom. Film „Pain and Glory“ priča nam priču o kreaciji, o tome koliko ju je teško odvojiti od vlastitog života i o strasti koja toj kreaciji daje razum i nadu. U prisjećanju na vlastitu prošlost, Salvador osjeća snažnu potrebu za istom, a u toj potrebi možda se krije i njegov spas.
    Nakon serije doista osrednjih filmova koje je naštancao u ovom desetljeću, Almodóvar je napravio svoj možda najbolji film u posljednjih 10 godina. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8291806/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

KAMO SI OTIŠLA, BERNADETTE?

Where'd You Go, Bernadette, 2019.
20:00 sati



Where'd You Go, Bernadette, 2019. Richard Linklater, 109 min. US
Scenarij:
Richard Linklater, Holly Gent i Vincent Palmo Jr. prema istoimenom romanu Marije Semple
Uloge: Cate Blanchett, Billy Crudup, Kristen Wiig, Emma Nelson, James Urbaniak, Judy Greer, Trojanski Bellisario, Zoë Chao, Laurence Fishburne
   Bernadete Fox stara je 50 godina, ima odanog, ali u Microsoftu prezaposlenog supruga te pametnu petnaestogodišnju kći i duboko je nesretna. Svoju poslovnu i umjetničku karijeru genijalne arhitektice sama je prekinula povrijeđena odnosom prema njezinom stvaralaštvu, a njezinu duševnom zdravlju nije pomoglo ni krhko zdravlje kći Bee u ranom djetinjstvu. Ona mrzi jednostavnost Seatllea u kojemu žive, izlazi iz derutne kuće samo kad mora, zaštićena maramama i naočalama te skupom odjećom kojom dodatno želi naglasiti svoje nepripadanje tom društvu.
   Obećanje je obećanje pa Bernadette sa suprugom treba ispuniti obećanje koje su dali Bee ako s izvrsnim ocjenama završi razred samo što se mlada dama predomislila i umjesto ponija želi putovanje s roditeljima na Antarktik. Roditelji pristaju, Bernadette se čak uključuje u organizaciju putovanja, ali niz događaja dovodi je do granice pucanja i ona nestaje bez traga. Jedina osoba koja vjeruje da je može pronaći je Bee i ona je spremna otići na kraj svijeta da nađe svoju najbolju prijateljicu, svoju mamu.
   „Smijat će se. Pustiti čak i suzu. Hvala Bogu da je Cate Blanchett snimila film s Linklaterom.“ (Stuart Klawans, The Nation)
   „Cate Blanchett daje jedan od najiskrenijih i najranjivijih prikaza majčinstva viđen na ekranu u posljednje vrijeme. Smiješan, lud, emotivan - ali na kraju i najvažnije, nadahnjujuć film.“ (Julia Swift, My Champlain Valley)

https://www.imdb.com/title/tt2365580/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1


   O ROMANU (PRVEDENOM I KOD NAS / MOZAIK KNJIGA):
   Puno je tema Maria Semple dotakla u romanu „Kamo si otišla, Bernadette?“ Sloboda umjetničkog stvaranja i vizionarstvo suprotstavljeno novcu i moći novopečenih bogataša,  granice smislenosti i korisnosti za čovječanstvo mnogih tehnoloških inovacija, očuvanje okoliša, odnosi unutar nukleusa tročlane obitelji, odnosi unutar mikrozajednice susjedstva, sve to možete pronaći u ovom, tek na prvi pogled, vedrom romanu. (Dubravka Scukanec, svijetfilma.eu)
   „Kamo si otišla, Bernadette svježa je, zabavna i dotjerana knjiga, ali najviše mi se svidjelo to što ni u jednom trenutku nisam imala pojma što će se sljedeće dogoditi. Kao u ludoj vožnji u zabavnom parku.“ (Kate Atkinson)
   „Likovi u Bernadette doživljavaju, doduše, prave emocionalne boli, ali Semple ima toliko duha, mašte i sposobnosti uvida da su njihove priče urnebesne. Progutao sam tu knjigu s nesputanim zadovoljstvom.“ (Jonathan Franzen)
   „Maria Semple spretnom, nježnom rukom secira otvoreno tkivo složenih odnosa disfunkcionalne obitelji. Kamo si otišla, Bernadette pobjedonosan je spoj društvenih zapažanja i crne komedije iz pera vješte kroničarke depresivnog ozračja koje prati bogataške slojeve.“ (Patrick deWitt)
   „Divna, smiješna knjiga koja vas stalno iznenađuje… Pravo zadovoljstvo.“ (Matthew Kneal)

SUBOTA / 30.11.

KAMO SI OTIŠLA, BERNADETTE?

Where'd You Go, Bernadette, 2019.
17:30 sati



Where'd You Go, Bernadette, 2019. Richard Linklater, 109 min. US
Scenarij:
Richard Linklater, Holly Gent i Vincent Palmo Jr. prema istoimenom romanu Marije Semple
Uloge: Cate Blanchett, Billy Crudup, Kristen Wiig, Emma Nelson, James Urbaniak, Judy Greer, Trojanski Bellisario, Zoë Chao, Laurence Fishburne
   Bernadete Fox stara je 50 godina, ima odanog, ali u Microsoftu prezaposlenog supruga te pametnu petnaestogodišnju kći i duboko je nesretna. Svoju poslovnu i umjetničku karijeru genijalne arhitektice sama je prekinula povrijeđena odnosom prema njezinom stvaralaštvu, a njezinu duševnom zdravlju nije pomoglo ni krhko zdravlje kći Bee u ranom djetinjstvu. Ona mrzi jednostavnost Seatllea u kojemu žive, izlazi iz derutne kuće samo kad mora, zaštićena maramama i naočalama te skupom odjećom kojom dodatno želi naglasiti svoje nepripadanje tom društvu.
   Obećanje je obećanje pa Bernadette sa suprugom treba ispuniti obećanje koje su dali Bee ako s izvrsnim ocjenama završi razred samo što se mlada dama predomislila i umjesto ponija želi putovanje s roditeljima na Antarktik. Roditelji pristaju, Bernadette se čak uključuje u organizaciju putovanja, ali niz događaja dovodi je do granice pucanja i ona nestaje bez traga. Jedina osoba koja vjeruje da je može pronaći je Bee i ona je spremna otići na kraj svijeta da nađe svoju najbolju prijateljicu, svoju mamu.
   „Smijat će se. Pustiti čak i suzu. Hvala Bogu da je Cate Blanchett snimila film s Linklaterom.“ (Stuart Klawans, The Nation)
   „Cate Blanchett daje jedan od najiskrenijih i najranjivijih prikaza majčinstva viđen na ekranu u posljednje vrijeme. Smiješan, lud, emotivan - ali na kraju i najvažnije, nadahnjujuć film.“ (Julia Swift, My Champlain Valley)

https://www.imdb.com/title/tt2365580/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1


   O ROMANU (PRVEDENOM I KOD NAS / MOZAIK KNJIGA):
   Puno je tema Maria Semple dotakla u romanu „Kamo si otišla, Bernadette?“ Sloboda umjetničkog stvaranja i vizionarstvo suprotstavljeno novcu i moći novopečenih bogataša,  granice smislenosti i korisnosti za čovječanstvo mnogih tehnoloških inovacija, očuvanje okoliša, odnosi unutar nukleusa tročlane obitelji, odnosi unutar mikrozajednice susjedstva, sve to možete pronaći u ovom, tek na prvi pogled, vedrom romanu. (Dubravka Scukanec, svijetfilma.eu)
   „Kamo si otišla, Bernadette svježa je, zabavna i dotjerana knjiga, ali najviše mi se svidjelo to što ni u jednom trenutku nisam imala pojma što će se sljedeće dogoditi. Kao u ludoj vožnji u zabavnom parku.“ (Kate Atkinson)
   „Likovi u Bernadette doživljavaju, doduše, prave emocionalne boli, ali Semple ima toliko duha, mašte i sposobnosti uvida da su njihove priče urnebesne. Progutao sam tu knjigu s nesputanim zadovoljstvom.“ (Jonathan Franzen)
   „Maria Semple spretnom, nježnom rukom secira otvoreno tkivo složenih odnosa disfunkcionalne obitelji. Kamo si otišla, Bernadette pobjedonosan je spoj društvenih zapažanja i crne komedije iz pera vješte kroničarke depresivnog ozračja koje prati bogataške slojeve.“ (Patrick deWitt)
   „Divna, smiješna knjiga koja vas stalno iznenađuje… Pravo zadovoljstvo.“ (Matthew Kneal)

TUGA I SLAVA

Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019.
20:00 sati



EVROPSKE FILMSKE NAGRADE 2019.: 4 nominacije (film, režija, glavni glumac, scenarij)
Dolor y gloria / Pain and Glory, 2019. Pedro Almodóvar, 113 min. ES
CANNES 2019. NAJBOLJI GLUMAC
Scenarij
: Pedro Almodóvar
Uloge: Penélope Cruz, Antonio Banderas, Leonardo Sbaraglia, Asier Etxeandia
   Film „Pain and Glory“ donosi nam priču o ponovnim susretima iskusnog Salvadora Malla, filmskog redatelja koji fizički propada. Neki od njih događaju se licem u lice, drugi se odvijaju u njegovom sjećanju: njegovo djetinjstvo 60-ih kada je s roditeljima emigrirao u selo u Valenciji u potrazi za boljim životom, njegovoj prvoj žudnji, prvoj pravoj ljubavi u Madridu tijekom 80-ih, boli koja je uslijedila nakon prekida te ljubavi dok je ona još uvijek bila na vrhuncu, njegovom pisanju kao jedinoj terapiji da zaboravi nezaboravljivo, njegovom ranom otkrivanju kinematografije i praznini, beskonačnoj praznini koja je odgovorna za njegovu nesposobnost daljnjeg bavljenja filmom. Film „Pain and Glory“ priča nam priču o kreaciji, o tome koliko ju je teško odvojiti od vlastitog života i o strasti koja toj kreaciji daje razum i nadu. U prisjećanju na vlastitu prošlost, Salvador osjeća snažnu potrebu za istom, a u toj potrebi možda se krije i njegov spas.
    Nakon serije doista osrednjih filmova koje je naštancao u ovom desetljeću, Almodóvar je napravio svoj možda najbolji film u posljednjih 10 godina. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8291806/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja se otvara sat vremena prije početka prve projekcije.

Cijena ulaznica:

- 20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA