PROGRAM KINOTEKE Studeni 2023.
The Investigator / Vyschetrovatel, 2022. Viktor Portel, 73 min. CZ/HR
Vladimír Dzuro bio je jedini češki istražitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Prikupljao je dokaze protiv ratnih zločinaca i počinitelja etničkog čišćenja, a njegova dva najveća slučaja bili su masakr na Ovčari, povezan s tadašnjim gradonačelnikom Vukovara Slavkom Dokmanovićem i etničko čišćenjeu sjeverozapadnoj Bosni za koje se odgovornim smatrao Željko Ražnatović-Arkan. Zajedno s Dzurom krećemo u metaforični, ali i vrlo realistični obilazak mjesta njegovih istraga u bivšoj Jugoslaviji i susret s preživjelim svjedocima etnički motiviranih zločina. Kako danas izgleda Balkan u kojemu se prije dvadeset pet godina odvijao konflikt? Što se dogodilo s ljudima koji na tim mjestima žive i danas, što je s njihovim sjećanjem? I na kraju najvažnije, je li ‘haška pravda’ imala ikakvo značenje i smisao za one koji su prošli najgore? (restart press)
Film je inspiriran knjigom glavnog protagonista Vladimíra Dzura ‘The Investigator – Demons of the Balkan War’, objavljenoj 2017. godine u Češkoj kao ‘Vyšetřovatel – Démoni balkánské války a světská. U pripremi je i hrvatsko izdanje knjige.
https://www.imdb.com/title/tt14319484/?ref_=fn_al_tt_1
Houria, 2022. Mounia Meddour, 104 min. AL/FR
Scenarij: Mounia Meddou
Uloge: Lyna Khoudri, Rachida Brakni, Nadia Kac
Alžir. Houria (25) nadarena je plesačica koja sanja da će jednoga dana postati članicom alžirskog nacionalnog baleta. Kako bi spojila kraj s krajem, tijekom dana radi kao čistačica, a po noći se kladi na tajno organizirane plesne bitke. Nakon što pobijedi u finalu, napada ju Ali koji je odlučan u tome da vrati svoj uloženi novac, jer se kladio protiv nje. Houria se budi u bolnici, a prognoza njezinog zdravlja daleko je od dobre: u nemogućnosti je govoriti i zasigurno više nikada neće plesati. Međutim, odbivši odustati od svog sna, ona cijelu sebe, srcem i dušom, daje u fizički oporavak. U rehabilitacijskom centru uskoro upoznaje druge žene čiji su životi također oštećeni. Houria odlučuje pomoći svima kako bi nadvladale svoja ranjena tijela i stale uspravno, a to će pokušati napraviti uz pomoć jedine stvari u kojoj je savršena: plesom...
Priča o oporavku, otporu i zajedništvu, ovaj put s plesom kao izlaznim ventilom i prostorom za slobodu. (Blai Morell / Fotogramas)
Odjednom, gledatelj postaje sjedinjen s onim što vidi na ekranu. (Luis Martínez / El Mundo, Španjolska)
Nevjerojatan film... Lyna Khoudri pripremala se godinu i pol dana za svoju ulogu. I možete to jako osjetiti, njezina izvedba je nevjerojatna. (Leno / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt15000700/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Houria%252C%25202022.%2520
Houria, 2022. Mounia Meddour, 104 min. AL/FR
Scenarij: Mounia Meddou
Uloge: Lyna Khoudri, Rachida Brakni, Nadia Kac
Alžir. Houria (25) nadarena je plesačica koja sanja da će jednoga dana postati članicom alžirskog nacionalnog baleta. Kako bi spojila kraj s krajem, tijekom dana radi kao čistačica, a po noći se kladi na tajno organizirane plesne bitke. Nakon što pobijedi u finalu, napada ju Ali koji je odlučan u tome da vrati svoj uloženi novac, jer se kladio protiv nje. Houria se budi u bolnici, a prognoza njezinog zdravlja daleko je od dobre: u nemogućnosti je govoriti i zasigurno više nikada neće plesati. Međutim, odbivši odustati od svog sna, ona cijelu sebe, srcem i dušom, daje u fizički oporavak. U rehabilitacijskom centru uskoro upoznaje druge žene čiji su životi također oštećeni. Houria odlučuje pomoći svima kako bi nadvladale svoja ranjena tijela i stale uspravno, a to će pokušati napraviti uz pomoć jedine stvari u kojoj je savršena: plesom...
Priča o oporavku, otporu i zajedništvu, ovaj put s plesom kao izlaznim ventilom i prostorom za slobodu. (Blai Morell / Fotogramas)
Odjednom, gledatelj postaje sjedinjen s onim što vidi na ekranu. (Luis Martínez / El Mundo, Španjolska)
Nevjerojatan film... Lyna Khoudri pripremala se godinu i pol dana za svoju ulogu. I možete to jako osjetiti, njezina izvedba je nevjerojatna. (Leno / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt15000700/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Houria%252C%25202022.%2520
Beurokeo, 2022. Hirokazu Koreeda, 129 min. KR
Scenarij: Hirokazu Koreed
Uloge: Song Kang-ho, Gang Dong-won, Ji-eun Lee, Bae Doona
Dobitnik nagrade za najboljeg glumca na festivalu u Cannesu!
Dobitnik nagrade za najbolji strani film na festivalu u Munchenu!
Radnja filma “Broker”, kojeg je režirao renomirani redatelj Hirokazu Koreeda (“Obiteljske veze”), prati dvojicu ilegalnih preprodavača tek rođene siročadi parovima koji ne mogu imati vlastitu djecu te koji na taj način zaobilaze birokraciju legalnog posvojenja.
Jedne noći mlada djevojka odluči svoje dijete ostaviti pred crkvom kako bi pronašlo udomljenje, ali odluči se vratiti kako bi se uvjerila da je njezino dijete našlo dobar dom. Međutim, umjesto toga ona uhvati na djelu dvojicu preprodavača (brokera) te se svo troje nakon toga zapute na uzbudljivo putovanje pronalaska ispravnih roditelja koji će otkupiti dijete. Stvari, logično, ne idu po planu budući su im na tragu dvije policajke…
„Broker“ je premijerno prikazan u Lumière Theatreu, glavnom kinu Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, 26. svibnja 2022. Nakon što je film završio, publika je pljeskala 12 minuta.
Izvedba ove premise je, na neki način, čudesna u svojoj osjetljivosti, postavljajući pitanja o pitanjima etike, izbora, novca, ubojstva i obitelji, te kako pronađi ljubav u svom ovom jadnom neredu. (Ella Kemp / IndieWirea)
Jedan od najljepših filmova godine. (Nicholas Barber / BBC)
Scenaristima se često prigovara da pojednostave i pojasne: Hirokazu ne drži do takvih pravila. Njegovi filmovi postaju čudniji i ljepši kako odmiču. (Paul Byrnes / Sydney Morning Herald)
Koreeda stalno hoda po rubu nevjerojatnog i karikaturalnog, na prstima hodajući po zategnutom užetu, ali majstorski izbjegava pad u svakoj (ne)prilici. (En Filme / Staff En Filme)
Ova korejska humoristična kriminalistička drama bavi se teškim problemima, ali redatelj Hirokazu Koreeda postavlja ih pomalo bajkovito sa svojom prepoznatljivom ljubaznošću i obzirnošću. (Tom Cassidy / Common Sense Media)
https://www.imdb.com/title/tt13056052/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_2_q_Beurokeo
Beurokeo, 2022. Hirokazu Koreeda, 129 min. KR
Scenarij: Hirokazu Koreed
Uloge: Song Kang-ho, Gang Dong-won, Ji-eun Lee, Bae Doona
Dobitnik nagrade za najboljeg glumca na festivalu u Cannesu!
Dobitnik nagrade za najbolji strani film na festivalu u Munchenu!
Radnja filma “Broker”, kojeg je režirao renomirani redatelj Hirokazu Koreeda (“Obiteljske veze”), prati dvojicu ilegalnih preprodavača tek rođene siročadi parovima koji ne mogu imati vlastitu djecu te koji na taj način zaobilaze birokraciju legalnog posvojenja.
Jedne noći mlada djevojka odluči svoje dijete ostaviti pred crkvom kako bi pronašlo udomljenje, ali odluči se vratiti kako bi se uvjerila da je njezino dijete našlo dobar dom. Međutim, umjesto toga ona uhvati na djelu dvojicu preprodavača (brokera) te se svo troje nakon toga zapute na uzbudljivo putovanje pronalaska ispravnih roditelja koji će otkupiti dijete. Stvari, logično, ne idu po planu budući su im na tragu dvije policajke…
„Broker“ je premijerno prikazan u Lumière Theatreu, glavnom kinu Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, 26. svibnja 2022. Nakon što je film završio, publika je pljeskala 12 minuta.
Izvedba ove premise je, na neki način, čudesna u svojoj osjetljivosti, postavljajući pitanja o pitanjima etike, izbora, novca, ubojstva i obitelji, te kako pronađi ljubav u svom ovom jadnom neredu. (Ella Kemp / IndieWirea)
Jedan od najljepših filmova godine. (Nicholas Barber / BBC)
Scenaristima se često prigovara da pojednostave i pojasne: Hirokazu ne drži do takvih pravila. Njegovi filmovi postaju čudniji i ljepši kako odmiču. (Paul Byrnes / Sydney Morning Herald)
Koreeda stalno hoda po rubu nevjerojatnog i karikaturalnog, na prstima hodajući po zategnutom užetu, ali majstorski izbjegava pad u svakoj (ne)prilici. (En Filme / Staff En Filme)
Ova korejska humoristična kriminalistička drama bavi se teškim problemima, ali redatelj Hirokazu Koreeda postavlja ih pomalo bajkovito sa svojom prepoznatljivom ljubaznošću i obzirnošću. (Tom Cassidy / Common Sense Media)
https://www.imdb.com/title/tt13056052/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_2_q_Beurokeo
Escort, 2023. Lukas Nola, 120 min. HR/NMK/RKS
Scenarij: Lukas Nola
Uloge: Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
Miro provodi noć s prostitutkom koju mu je netko poslao u hotelsku sobu. Nakon što je nađe mrtvu u kupaonici, ovaj sretno oženjen otac dvoje djece sve zataškava uz pomoć dvojice namještenika hotela, koji, htio on to ili ne, postaju neizbježan dio njegova života.
Moja osobna nemoć pred nasiljem i primitivizmom i nemoć ljudi iz moje okoline naveli su me na pisanje i snimanje ovog filma. Jedina konstanta ove dvije države u kojima sam živio su bahatost, primitivizam i nasilje (ne mislim na fizičko iako je i toga bilo) koje dominira i određuje skoro sva pravila po kojima ovo društvo funkcionira. Ne uvijek glasno, ponekad prikriveno ili sasvim neprimjetno. Ali prisutno. I bijes na sebe zbog toga što pristajem na to – to je bio moj prvi poriv da napišem ovu priču. (redatelj i scenarist Lukas Nola)
Smrt Lukasa Nole rastužila je mnoge izvan uskih okvira hrvatske kinematografske scene. Poštovan od strane kolega i voljen od strane glumaca i članova ekipe, smatran je jednim od dobrih duhova svoje nacionalne kinematografije. Njegov posljednji rad, „Escort“, premijerno je prikazan na Pulskom filmskom festivalu, i doima se kao zadnji kormilarev krik protiv nasilja i nepravde u samom tkivu hrvatskog društva. „Escort“ je Impresivno filmsko djelo na gotovo svim razinama. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Lukas Nola ostavio nam je "Escort", svoj najuzbudljiviji i najzreliji film. (Milena Zajović / VL)
U našoj kinematografiji nešto slično niste baš imali priliku često pogledati. (Ivica Perinović, ezadar)
Posthumna pulska projekcija je bila posebno emotivna i odigrala se točno deset godina nakon što je Nola 2013. trijumfirao na Pulskom festivalu dramom “Šuti”, nagrađenom sa šest Zlatnih arena, a redatelj je gledateljima za kraj ostavio punokrvni erotski triler kakvom je oduvijek stremio i uspio ga dovršiti prije smrti. (Marko Njegić / SD)
Neobični neo-noir će bez ikakve sumnje podijeliti publiku i podvojiti mišljenja. Vašem se kritičaru jako svidio. Štoviše, mislim da je Nolin posmrtni rad možda i njegov najbolji. (Jurica Pavičič / JL)
https://www.imdb.com/title/tt28150540/?ref_=fn_al_tt_1
Escort, 2023. Lukas Nola, 120 min. HR/NMK/RKS
Scenarij: Lukas Nola
Uloge: Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
Miro provodi noć s prostitutkom koju mu je netko poslao u hotelsku sobu. Nakon što je nađe mrtvu u kupaonici, ovaj sretno oženjen otac dvoje djece sve zataškava uz pomoć dvojice namještenika hotela, koji, htio on to ili ne, postaju neizbježan dio njegova života.
Moja osobna nemoć pred nasiljem i primitivizmom i nemoć ljudi iz moje okoline naveli su me na pisanje i snimanje ovog filma. Jedina konstanta ove dvije države u kojima sam živio su bahatost, primitivizam i nasilje (ne mislim na fizičko iako je i toga bilo) koje dominira i određuje skoro sva pravila po kojima ovo društvo funkcionira. Ne uvijek glasno, ponekad prikriveno ili sasvim neprimjetno. Ali prisutno. I bijes na sebe zbog toga što pristajem na to – to je bio moj prvi poriv da napišem ovu priču. (redatelj i scenarist Lukas Nola)
Smrt Lukasa Nole rastužila je mnoge izvan uskih okvira hrvatske kinematografske scene. Poštovan od strane kolega i voljen od strane glumaca i članova ekipe, smatran je jednim od dobrih duhova svoje nacionalne kinematografije. Njegov posljednji rad, „Escort“, premijerno je prikazan na Pulskom filmskom festivalu, i doima se kao zadnji kormilarev krik protiv nasilja i nepravde u samom tkivu hrvatskog društva. „Escort“ je Impresivno filmsko djelo na gotovo svim razinama. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Lukas Nola ostavio nam je "Escort", svoj najuzbudljiviji i najzreliji film. (Milena Zajović / VL)
U našoj kinematografiji nešto slično niste baš imali priliku često pogledati. (Ivica Perinović, ezadar)
Posthumna pulska projekcija je bila posebno emotivna i odigrala se točno deset godina nakon što je Nola 2013. trijumfirao na Pulskom festivalu dramom “Šuti”, nagrađenom sa šest Zlatnih arena, a redatelj je gledateljima za kraj ostavio punokrvni erotski triler kakvom je oduvijek stremio i uspio ga dovršiti prije smrti. (Marko Njegić / SD)
Neobični neo-noir će bez ikakve sumnje podijeliti publiku i podvojiti mišljenja. Vašem se kritičaru jako svidio. Štoviše, mislim da je Nolin posmrtni rad možda i njegov najbolji. (Jurica Pavičič / JL)
https://www.imdb.com/title/tt28150540/?ref_=fn_al_tt_1
50-GODIŠNJACI - DA LI SU DOBRO OSTARJELI?
Soylent Green, 1974. Richard Fleischer, 97 min. US
Scenarij: Stanley R. Greenberg prema zf romanu iz 1966. „Make Room! Make Room!“ Harryja Harrisona
Uloga: Charlton Heston, Leigh Taylor-Young, Chuck Connors, Joseph Cotten, Brock Peters, Paula Kelly, Edward G. Robinson
New York, 2022. godine. Oko 40 milijuna stanovnika u velegradu živi na rubu siromaštva, a opća prenapučenost je dovela do gotovo potpunog uništenja okoliša i pomanjkanja prirodnih izvora hrane. Velik broj ljudi živi na ulici ili u skučenim stanovima, dok malobrojna društvena krema, kao što su biznismeni i šefovi velikih kompanija, ima povlastice poput struje, vode, higijene ili svježe hrane. Efekt staklenika podigao je temperaturu do same granice izdržljivosti. Kako bi se spriječile goleme migracije, onemogućene su zakonom.
Uvjerljiva vizija distopijske budućnost. (konnsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Njegov najveći adut nije samo to što je točno predvidio mnoge stvari o budućnosti čovječanstva. "Soylent Green" odolijeva testu vremena još uvijek izazivajući tjeskobu. (Matthew Rozsa / Salon.com)
Ovakvu sliku budućnosti, koju danas već skoro da i živimo, dao je prije 50 godina film »Soylent Green« Richarda Fleischera koji daje depresivni pogled na budućnost Zemlje uništene ljudskom nepažnjom i pohlepom, a smatra se jednim od najboljih znanstveno-fantastičnih filmova svih vremena. Iako mainstream kritika nije bila pretjerano oduševljena filmom, među poklonicima žanra je »Soylent Green« stekao izuzetnu popularnost, a s vremenom i kultni status. (Kim Cuculić / NL)
„Soylent green“, iako po imenu zelen, predstavlja vječnu opomenu i zapravo svijetli crveno. Dakle, zeleno je crveno, kao crveni alarm za čovječanstvo u krizi. (Matija Horvat / goodtalking.hr)
„Soylent Green“ nije u cijelosti predvidio kako će naša današnjica izgledati, no svejedno je poslao apel na društvo u kojemu film vrlo promptno može postati surova realnost. (studentski.hr)
„Soylent Green“ kritika je politike koja ljude pretvara u stoku, ali i samih ljudi, za koje Sol kaže da su „uvijek bili pokvareni“ i koji parazitski režu granu na kojoj sjede sve do vlastitog istrebljenja. I zato je „Soylent Green“ aktualan, tematski lako prenosiv i shvatljiv i u ovom modernom dobu. (Inja Drače / ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt0070723/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_7_nm_1_q_SOYLENT%2520GREEN
Film se posebno pamtiti po posljednjem pojavljivanju velikog Edwarda G. Robinsona... Njegova "elegantna" scena smrti, uz pomoć lagane klasične glazbe i slika bogatih polja koji se prikazuju pred njim na visokom platnu, najbolja je u filmu.
El Shatt - nacrt za utopiju, 2023. Ivan Ramljak, 90 min. HR
Tema filma posvećena je važnom dijelu naše prošlosti koji je obilježio živote mnogih stanovnika Dalmacije – evakuaciji 28.000 Dalmatinaca u Egipat tijekom 2. svjetskog rata. Kroz zapanjujuće snimke svjedočimo činu Josipa Broza Tita koji je uz pomoć Saveznika 1944. godine, nakon kapitulacije Italije, a uoči dolaska njemačke vojske, organizirao evakuaciju tisuća ljudi na egipatski poluotok Sinaj, gdje su stvorili kompleks izbjegličkih logora te naredne dvije godine živjeli pod šatorima usred pustinje. Ti su logori predstavljali svojevrsni komunistički model naselja kojim je trebalo pokazati Zapadu kako će funkcionirati nova Jugoslavija kad završi 2. svjetski rat. Opsežna fotografska i filmska dokumentarna građa o El Shattu, temelj je na kojem, uz narativna svjedočanstava sudionika evakuacije, redatelj pripovijeda priču o utopijskoj zajednici izrasloj iz pustinjskog pijeska.
Za me je ono bilo lipše nego sada. Ima se svega – a onda smo svi bili gladni svega. I sve nam je bilo lipo i dobro. (protagonistice filma ‘El Shatt – nacrt za utopiju’)
Autor filma, Ivan Ramljak, kaže kako ga je za ovaj dokumentarac inspirirala činjenica da je njegov djed Karlo Pansini u El Shattu radio kao doktor, ali i da relativno malo, pogotovo mlađih ljudi u Hrvatskoj zna za tu važnu priču. „Projekcije filma su vrlo emotivne. Sudionici zbjega i njihovi potomci su sretni jer smo po njihovim riječima spasili tu temu od zaborava. Također, otvorili su se neki komunikacijski kanali među njima, jer iz nekog razloga nisu razgovarali o toj temi ni među sobom, što mi je bilo iznenađujuće.“
Najnježnija, najljepša, najtoplija, najljudskija i najjača šamarčina povijesnim revizionistima. (Zoran Tučkar / ravnododna.com)
U Ramljakovu filmu nema ustaša kao patnika i Tita kao krvoločnog hrvatoždera, već samo priča o običnom, životnom uspjehu težaka iz Dalmacije u pustinji Sinaja, a to nije dio preporučljive političke prošlosti. (Tvrtko Jakovina)
“El Shatt – nacrt za utopiju” precizno utjelovljuje prazno mjesto historije, ispunjavajući ga, ne samo konkretnim sadržajem, već i idejnim posredovanjima koja nadvladavaju prostorno-vremenska ograničenja. (Iva Rosandić / dokumentarni.net)
Gledajući i slušajući iskustva iz El Shatta, i ja sanjam za društvom koje se toliko ponosi svojim identitetom da svoju kulturnu grupu smatra svojim najboljim izaslanikom. A vođena tom mišlju, zadovoljna sam i Ramljakovim uratkom. Zahvaljujući njegovoj viziji i ustrajnosti, jedna siva povijesna crtica oživjela je poput boja kaleidoskopa. (ramona / kakavdobarfilm.eu)
https://www.imdb.com/title/tt27995484/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_5_nm_2_q_EL%2520SHATT%2520
PELIKAN
Pelikan, 2022. Filip Heraković, 87 min. HR
Scenarij: Filip Heraković, Nikolina Bogdanović
Uloge: Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre
Nogometaš Josip u toplicama se oporavlja od ozljede koljena koja mu ozbiljno ugrožava karijeru. Vrijeme provodi vježbajući s fizioterapeutom i primajući posjete sada već skoro bivše djevojke i bivšeg najboljeg prijatelja. Proživljava krizu identiteta i ima potrebu ponovno otkriti tko je on zapravo. Kada slučajno zaluta na prodajnu konferenciju koja se održava u hotelu i tamo ga zamijene s nekim drugim, Josip prihvaća novi identitet i počinje istraživati život iz drugačije perspektive.
Humorna drama u režiji Filipa Herakovića premijerno je prikazana na Talinn Black Nights Film Festivalu, gdje je nagrađena posebnom nagradom žirija.
Udarna je igla filma središnji glumac Edi Ćelić –ovdje je na svojim plećima, na neki način, morao nositi cijelu filmsku strukturu. (Damir Radić / zonafilma.com)
Fina festivalska (crno)humorna drama u tradiciji finskih dramskih komedija Akija Kaurismakija s unutarnjom toplinom skrivenom ispod naizgledne studene površine. (Marko Njegić / SD)
Prvijenac Filipa Herakovića možemo ocijeniti izvrsnom dramom nevelika trajanja, no velikoga dosega. Film je to o odnosima, sudbini, životu, perspektivnosti, studija je to lika i jednog životnog trenutka i ekfraza u malome. »Pelikan« je konzistentna, zaokružena, vizualno prijemčiva te simbolično iradirajuća drama koju valja pogledati, a redatelj Heraković je ovim uratkom nedvojbeno pokazao redateljski potencijal. (Ervin Pavleković / NL)
U konačnici, „Pelican“ je možda pomalo na strani "čudnog vala" (miješajući grčku hladnoću s finskom toplinom), ali također je zabavan i pronicav. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
https://www.imdb.com/title/tt22694732/?ref_=fn_al_tt_1
Nostalgia, 2022. Mario Martone, 117 min. IT / FR
Scenarij: Mario Martone i Ippolita Di Majo po romanu na-politanskog pisca Ermanna Ree
Uloge: Pierfrancesco Favino, Francesco Di Leva, Tommaso Ragno, Aurora Quattrocchi
Ponekad se morate vratiti, ali najbolje je nastaviti gledati prema naprijed.
Rodni gradovi nas brzo zaborave kad ih napustimo, čak i ako neki Ijudi koji su ostali ne zaborave na nas. Arhitektura, infrastruktura i cijele zajednice mijenjaju se prema sjećanjima - ili vizijama - kada se vratite. A kad se jednom vratite, čak i ono čega se sjećate mora vam se ponovno predstaviti; pločnici koji su se jednom navikli na vaše otiske moraju se ponovno razgaziti, poput novog para cipela. To je Martoneova „Nostalgija" - prikazuje Napulj iz posve nove vizure: iz melankolične perspektive nekoga tko ga je napustio prije četrdeset godina.
Felice Lasco vraća se u svoj rodni grad iz Kaira kako bi vidio majku. No želja da se poveže s prošlošću vodi ga u opasne vode. Ne pokoleba ga ni činjenica da je njegov najbolji prijatelj iz djetinjstva, Oreste, postao jedan od najozloglašenijih ljudi u Camorri. Mogu Ii dva čovjeka koja dijele strašnu tajnu pronaći mir?
Film „Nostalgija" premijerno je prikazan ove godine u glavnom natjecateljskom programu u Cannesu.
Hodajući po žici između gangsterske drame i studije karaktera, „Nostalgija" nas vodi kroz kriminalno podzemlje Napulja u potrazi za prošlošću koju bi možda bilo bolje ostaviti iza sebe. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Nevjerojatno snimljen i nevjerojatno odglumljen film koji dovodi u pitanje ideju nostalgije kako je prikazana u naslovu: ne radi se samo o tome da je nostalgija zabluda, ili da prošlost nije bila tako sjajna kao sto se čini gledana kroz ružičaste naočale. Radi se o tome da ne postoje prošlost i sadašnjost. (Peter Bradshaw / The Guardian)
Tužan, melankoničan film, izvrsno režiran i savršeno odglumljen. (Kevin Maher / Times, UK)
Vidite da se kraj bliži, ali senzualna kvaliteta filma i Favinova sjajna izvedba spašavaju ga od predvidljivosti. (Mark-ie Robson-Scott / The Arts Desk)
Stavljanje gangsterske teme u prvi plan možda je bilo zbunjujuće, ali redatelj vještinom i gracioznošću održava ravnotežu. (Bradley Gibson / Film Threat)
https://www.imdb.com/title/tt14034614/?ref_=fn_al_tt_2
El Shatt - nacrt za utopiju, 2023. Ivan Ramljak, 90 min. HR
Tema filma posvećena je važnom dijelu naše prošlosti koji je obilježio živote mnogih stanovnika Dalmacije – evakuaciji 28.000 Dalmatinaca u Egipat tijekom 2. svjetskog rata. Kroz zapanjujuće snimke svjedočimo činu Josipa Broza Tita koji je uz pomoć Saveznika 1944. godine, nakon kapitulacije Italije, a uoči dolaska njemačke vojske, organizirao evakuaciju tisuća ljudi na egipatski poluotok Sinaj, gdje su stvorili kompleks izbjegličkih logora te naredne dvije godine živjeli pod šatorima usred pustinje. Ti su logori predstavljali svojevrsni komunistički model naselja kojim je trebalo pokazati Zapadu kako će funkcionirati nova Jugoslavija kad završi 2. svjetski rat. Opsežna fotografska i filmska dokumentarna građa o El Shattu, temelj je na kojem, uz narativna svjedočanstava sudionika evakuacije, redatelj pripovijeda priču o utopijskoj zajednici izrasloj iz pustinjskog pijeska.
Za me je ono bilo lipše nego sada. Ima se svega – a onda smo svi bili gladni svega. I sve nam je bilo lipo i dobro. (protagonistice filma ‘El Shatt – nacrt za utopiju’)
Autor filma, Ivan Ramljak, kaže kako ga je za ovaj dokumentarac inspirirala činjenica da je njegov djed Karlo Pansini u El Shattu radio kao doktor, ali i da relativno malo, pogotovo mlađih ljudi u Hrvatskoj zna za tu važnu priču. „Projekcije filma su vrlo emotivne. Sudionici zbjega i njihovi potomci su sretni jer smo po njihovim riječima spasili tu temu od zaborava. Također, otvorili su se neki komunikacijski kanali među njima, jer iz nekog razloga nisu razgovarali o toj temi ni među sobom, što mi je bilo iznenađujuće.“
Najnježnija, najljepša, najtoplija, najljudskija i najjača šamarčina povijesnim revizionistima. (Zoran Tučkar / ravnododna.com)
U Ramljakovu filmu nema ustaša kao patnika i Tita kao krvoločnog hrvatoždera, već samo priča o običnom, životnom uspjehu težaka iz Dalmacije u pustinji Sinaja, a to nije dio preporučljive političke prošlosti. (Tvrtko Jakovina)
“El Shatt – nacrt za utopiju” precizno utjelovljuje prazno mjesto historije, ispunjavajući ga, ne samo konkretnim sadržajem, već i idejnim posredovanjima koja nadvladavaju prostorno-vremenska ograničenja. (Iva Rosandić / dokumentarni.net)
Gledajući i slušajući iskustva iz El Shatta, i ja sanjam za društvom koje se toliko ponosi svojim identitetom da svoju kulturnu grupu smatra svojim najboljim izaslanikom. A vođena tom mišlju, zadovoljna sam i Ramljakovim uratkom. Zahvaljujući njegovoj viziji i ustrajnosti, jedna siva povijesna crtica oživjela je poput boja kaleidoskopa. (ramona / kakavdobarfilm.eu)
https://www.imdb.com/title/tt27995484/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_5_nm_2_q_EL%2520SHATT%2520
Escort, 2023. Lukas Nola, 120 min. HR/NMK/RKS
Scenarij: Lukas Nola
Uloge: Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
Miro provodi noć s prostitutkom koju mu je netko poslao u hotelsku sobu. Nakon što je nađe mrtvu u kupaonici, ovaj sretno oženjen otac dvoje djece sve zataškava uz pomoć dvojice namještenika hotela, koji, htio on to ili ne, postaju neizbježan dio njegova života.
Moja osobna nemoć pred nasiljem i primitivizmom i nemoć ljudi iz moje okoline naveli su me na pisanje i snimanje ovog filma. Jedina konstanta ove dvije države u kojima sam živio su bahatost, primitivizam i nasilje (ne mislim na fizičko iako je i toga bilo) koje dominira i određuje skoro sva pravila po kojima ovo društvo funkcionira. Ne uvijek glasno, ponekad prikriveno ili sasvim neprimjetno. Ali prisutno. I bijes na sebe zbog toga što pristajem na to – to je bio moj prvi poriv da napišem ovu priču. (redatelj i scenarist Lukas Nola)
Smrt Lukasa Nole rastužila je mnoge izvan uskih okvira hrvatske kinematografske scene. Poštovan od strane kolega i voljen od strane glumaca i članova ekipe, smatran je jednim od dobrih duhova svoje nacionalne kinematografije. Njegov posljednji rad, „Escort“, premijerno je prikazan na Pulskom filmskom festivalu, i doima se kao zadnji kormilarev krik protiv nasilja i nepravde u samom tkivu hrvatskog društva. „Escort“ je Impresivno filmsko djelo na gotovo svim razinama. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Lukas Nola ostavio nam je "Escort", svoj najuzbudljiviji i najzreliji film. (Milena Zajović / VL)
U našoj kinematografiji nešto slično niste baš imali priliku često pogledati. (Ivica Perinović, ezadar)
Posthumna pulska projekcija je bila posebno emotivna i odigrala se točno deset godina nakon što je Nola 2013. trijumfirao na Pulskom festivalu dramom “Šuti”, nagrađenom sa šest Zlatnih arena, a redatelj je gledateljima za kraj ostavio punokrvni erotski triler kakvom je oduvijek stremio i uspio ga dovršiti prije smrti. (Marko Njegić / SD)
Neobični neo-noir će bez ikakve sumnje podijeliti publiku i podvojiti mišljenja. Vašem se kritičaru jako svidio. Štoviše, mislim da je Nolin posmrtni rad možda i njegov najbolji. (Jurica Pavičič / JL)
https://www.imdb.com/title/tt28150540/?ref_=fn_al_tt_1
Nostalgia, 2022. Mario Martone, 117 min. IT / FR
Scenarij: Mario Martone i Ippolita Di Majo po romanu na-politanskog pisca Ermanna Ree
Uloge: Pierfrancesco Favino, Francesco Di Leva, Tommaso Ragno, Aurora Quattrocchi
Ponekad se morate vratiti, ali najbolje je nastaviti gledati prema naprijed.
Rodni gradovi nas brzo zaborave kad ih napustimo, čak i ako neki Ijudi koji su ostali ne zaborave na nas. Arhitektura, infrastruktura i cijele zajednice mijenjaju se prema sjećanjima - ili vizijama - kada se vratite. A kad se jednom vratite, čak i ono čega se sjećate mora vam se ponovno predstaviti; pločnici koji su se jednom navikli na vaše otiske moraju se ponovno razgaziti, poput novog para cipela. To je Martoneova „Nostalgija" - prikazuje Napulj iz posve nove vizure: iz melankolične perspektive nekoga tko ga je napustio prije četrdeset godina.
Felice Lasco vraća se u svoj rodni grad iz Kaira kako bi vidio majku. No želja da se poveže s prošlošću vodi ga u opasne vode. Ne pokoleba ga ni činjenica da je njegov najbolji prijatelj iz djetinjstva, Oreste, postao jedan od najozloglašenijih ljudi u Camorri. Mogu Ii dva čovjeka koja dijele strašnu tajnu pronaći mir?
Film „Nostalgija" premijerno je prikazan ove godine u glavnom natjecateljskom programu u Cannesu.
Hodajući po žici između gangsterske drame i studije karaktera, „Nostalgija" nas vodi kroz kriminalno podzemlje Napulja u potrazi za prošlošću koju bi možda bilo bolje ostaviti iza sebe. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Nevjerojatno snimljen i nevjerojatno odglumljen film koji dovodi u pitanje ideju nostalgije kako je prikazana u naslovu: ne radi se samo o tome da je nostalgija zabluda, ili da prošlost nije bila tako sjajna kao sto se čini gledana kroz ružičaste naočale. Radi se o tome da ne postoje prošlost i sadašnjost. (Peter Bradshaw / The Guardian)
Tužan, melankoničan film, izvrsno režiran i savršeno odglumljen. (Kevin Maher / Times, UK)
Vidite da se kraj bliži, ali senzualna kvaliteta filma i Favinova sjajna izvedba spašavaju ga od predvidljivosti. (Mark-ie Robson-Scott / The Arts Desk)
Stavljanje gangsterske teme u prvi plan možda je bilo zbunjujuće, ali redatelj vještinom i gracioznošću održava ravnotežu. (Bradley Gibson / Film Threat)
https://www.imdb.com/title/tt14034614/?ref_=fn_al_tt_2
L'uomo senza colpa, 2022. Ivan Gergolet, 112 min. IT/SI/HR
Scenarij: Ivan Gergolet
Uloge: Valentina Carnelutti, Branko Završan, Enrico Elia Inserra, Rossana Mortara, Livia Rossi, Alessandro Bandini, Paolo Rossi, Giusi Merli
Angela je predana i osjećajna njegovateljica. Udovica je. Njezin muž, kao i mnogi drugi radnici u tom području, umro je od bolesti uzrokovanim azbestom. Kada čovjek odgovoran za te brojne smrti, sada invalid, završi u bolnici, ona prihvati ponudu njegova sina da postane njegova njegovateljica u nadi da će osvetiti. Ovo je početak Angelinog putovanja, putovanja u tragediju njezina gubitka, patnje i mržnje. Angela se osvećuje, no nema bijega od njezine prošlosti.
Drama s elementima psihološkog trilera radnjom je smještena u okolicu Trsta, a u filmu se većinom priča talijanski jezik. Film je odlično prihvaćen od strane kritike: na Pulskom filmskom festivalu su mu Marko Njegić (Slobodna Dalmacija) i Jurica Pavičić (Jutarnji list) dali ocjenu 4 (od mogućih 5), a Marko Stojiljković (Cineropa) ga je ocijenio s 5 i uvrstio na popis najboljih filmova godine. Također, na Bari International Film Festivalu - Bif&st, važnom festivalu za talijanske filmove, redatelj Ivan Gergolet osvojio je nagradu za najboljeg talijanskog redatelja.
"Čovjek bez krivnje "možda je malo previše proračunat za film koji se bavi ljudskim emocijama, ali je zapanjujuće zreo i dobro izveden prvijenac. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film velikog emocionalnog dojma, sposoban izraziti dramatičnu i snažnu psihičku i fizičku patnju između različitih izvođača. Nastup Valentine Carnelutti vrijedan je vaše pažnje. (Leonardo Lardieri / www.sentieriselvaggi.it)
U širem društvenom kontekstu, konflikt dvaju glavnih protagonista nadrasta osobno te zadobiva kolektivni predznak. Činjenica da je riječ o velikom, ali često zanemarivanom problemu s kojim se nose uglavnom pripadnici marginaliziranih društvenih slojeva, dodatno osnažuje važnost ovog filmskog ostvarenja. (JL)
https://www.imdb.com/title/tt4697200/?ref_=fn_al_tt_1
Escort, 2023. Lukas Nola, 120 min. HR/NMK/RKS
Scenarij: Lukas Nola
Uloge: Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
Miro provodi noć s prostitutkom koju mu je netko poslao u hotelsku sobu. Nakon što je nađe mrtvu u kupaonici, ovaj sretno oženjen otac dvoje djece sve zataškava uz pomoć dvojice namještenika hotela, koji, htio on to ili ne, postaju neizbježan dio njegova života.
Moja osobna nemoć pred nasiljem i primitivizmom i nemoć ljudi iz moje okoline naveli su me na pisanje i snimanje ovog filma. Jedina konstanta ove dvije države u kojima sam živio su bahatost, primitivizam i nasilje (ne mislim na fizičko iako je i toga bilo) koje dominira i određuje skoro sva pravila po kojima ovo društvo funkcionira. Ne uvijek glasno, ponekad prikriveno ili sasvim neprimjetno. Ali prisutno. I bijes na sebe zbog toga što pristajem na to – to je bio moj prvi poriv da napišem ovu priču. (redatelj i scenarist Lukas Nola)
Smrt Lukasa Nole rastužila je mnoge izvan uskih okvira hrvatske kinematografske scene. Poštovan od strane kolega i voljen od strane glumaca i članova ekipe, smatran je jednim od dobrih duhova svoje nacionalne kinematografije. Njegov posljednji rad, „Escort“, premijerno je prikazan na Pulskom filmskom festivalu, i doima se kao zadnji kormilarev krik protiv nasilja i nepravde u samom tkivu hrvatskog društva. „Escort“ je Impresivno filmsko djelo na gotovo svim razinama. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Lukas Nola ostavio nam je "Escort", svoj najuzbudljiviji i najzreliji film. (Milena Zajović / VL)
U našoj kinematografiji nešto slično niste baš imali priliku često pogledati. (Ivica Perinović, ezadar)
Posthumna pulska projekcija je bila posebno emotivna i odigrala se točno deset godina nakon što je Nola 2013. trijumfirao na Pulskom festivalu dramom “Šuti”, nagrađenom sa šest Zlatnih arena, a redatelj je gledateljima za kraj ostavio punokrvni erotski triler kakvom je oduvijek stremio i uspio ga dovršiti prije smrti. (Marko Njegić / SD)
Neobični neo-noir će bez ikakve sumnje podijeliti publiku i podvojiti mišljenja. Vašem se kritičaru jako svidio. Štoviše, mislim da je Nolin posmrtni rad možda i njegov najbolji. (Jurica Pavičič / JL)
https://www.imdb.com/title/tt28150540/?ref_=fn_al_tt_1
Nostalgia, 2022. Mario Martone, 117 min. IT / FR
Scenarij: Mario Martone i Ippolita Di Majo po romanu na-politanskog pisca Ermanna Ree
Uloge: Pierfrancesco Favino, Francesco Di Leva, Tommaso Ragno, Aurora Quattrocchi
Ponekad se morate vratiti, ali najbolje je nastaviti gledati prema naprijed.
Rodni gradovi nas brzo zaborave kad ih napustimo, čak i ako neki Ijudi koji su ostali ne zaborave na nas. Arhitektura, infrastruktura i cijele zajednice mijenjaju se prema sjećanjima - ili vizijama - kada se vratite. A kad se jednom vratite, čak i ono čega se sjećate mora vam se ponovno predstaviti; pločnici koji su se jednom navikli na vaše otiske moraju se ponovno razgaziti, poput novog para cipela. To je Martoneova „Nostalgija" - prikazuje Napulj iz posve nove vizure: iz melankolične perspektive nekoga tko ga je napustio prije četrdeset godina.
Felice Lasco vraća se u svoj rodni grad iz Kaira kako bi vidio majku. No želja da se poveže s prošlošću vodi ga u opasne vode. Ne pokoleba ga ni činjenica da je njegov najbolji prijatelj iz djetinjstva, Oreste, postao jedan od najozloglašenijih ljudi u Camorri. Mogu Ii dva čovjeka koja dijele strašnu tajnu pronaći mir?
Film „Nostalgija" premijerno je prikazan ove godine u glavnom natjecateljskom programu u Cannesu.
Hodajući po žici između gangsterske drame i studije karaktera, „Nostalgija" nas vodi kroz kriminalno podzemlje Napulja u potrazi za prošlošću koju bi možda bilo bolje ostaviti iza sebe. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Nevjerojatno snimljen i nevjerojatno odglumljen film koji dovodi u pitanje ideju nostalgije kako je prikazana u naslovu: ne radi se samo o tome da je nostalgija zabluda, ili da prošlost nije bila tako sjajna kao sto se čini gledana kroz ružičaste naočale. Radi se o tome da ne postoje prošlost i sadašnjost. (Peter Bradshaw / The Guardian)
Tužan, melankoničan film, izvrsno režiran i savršeno odglumljen. (Kevin Maher / Times, UK)
Vidite da se kraj bliži, ali senzualna kvaliteta filma i Favinova sjajna izvedba spašavaju ga od predvidljivosti. (Mark-ie Robson-Scott / The Arts Desk)
Stavljanje gangsterske teme u prvi plan možda je bilo zbunjujuće, ali redatelj vještinom i gracioznošću održava ravnotežu. (Bradley Gibson / Film Threat)
https://www.imdb.com/title/tt14034614/?ref_=fn_al_tt_2
50-GODIŠNJACI - DA LI SU DOBRO OSTARJELI?
Westworld, 1973. Michael Crichton, 98 min. US
Scenarij: Michael Crichton
Uloge: Yul Brynner, Richard Benjamin, James Brolin
Westworld je futuristički tematski park u kojem se gosti koji plaćaju mogu pretvarati da su revolveraši na umjetnom Divljem zapadu naseljenom androidima. Nakon što su platili pozamašnu ulaznicu, Blane i Martin odlučni su se opustiti obilazeći salone i pucajući iz oružja. Ali kada sustav poludi i Blane pogine u dvoboju s robotskim revolverašem, Martinova eskapistička fantazija iznenada poprima sumornu stvarnost.
Izvrstan film koji kombinira solidnu zabavu, jezivu aktualnost i izvanredno inteligentne vrijednosti serio-stripa. (Variety)
Ponekad filmovi fantazije i znanstvene fantastike daju rječitije portrete vremena u kojem su nastali nego njihovi realistički parnjaci. (Jennie Kermode / Eye for Film)
Pametna znanstveno-fantastična fantazija... s dovoljno domišljatosti i uvjerenja da bude uspješna diverzija za one koji traže roman, a ne sofisticiranu zabavu. (Kevin Thomas / Los Angeles Times)
Yul Brynner daje nezaboravnu izvedbu kao robotski kauboj u ovom zabavnom hibridu znanstvene fantastike i westerna. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Iako je, s obzirom na notornu sklonost gledanja prošlosti kroz ružičaste naočale, prilično nezahvalno ijedno razdoblje nazivati “zlatnim dobom”, u slučaju kinematografije bi se to moglo reći za 1970-e. To bi još više mogli govoriti ljubitelji znanstvene fantastike, kojima je upravo ta zlosretna era, barem kada je u pitanju Hollywood, pružila cijeli niz ostvarenja koja će desetljećima uživati reputaciju neospornih klasika. Razlog za to bi se mogao pronaći u sretnom spletu okolnosti kada se staro hollywoodsko carstvo srušilo, a novi režim još nije bio dovoljno učvršćen, pa su autori, poput razvikanijh imena Novog Hollywooda bili manje sputani komercijalnim, cenzorskim i drugim ograničenjima te stvarali nove svjetove mnogo uvjerljivije od eksploatacijskog geta koji im je prethodio, i manje infantilne od infantilnih blockbustera Lucasa i Spielberga. Jedno od takvih klasičnih ostvarenja je „Westworld“, režijski debi uglednog književnika Michaela Crichtona, na ovim prostorima nekoć distribuiran kao „Divlji zapad fantastike“, a danas kao „Stari Divlji zapad“. Iako je u svoje vrijeme bio pokopan od strane “mainstream” kritike, a među geekovskom populacijom zasjenjen popularnošću nešto kasnijih „Ratova zvijezda“, taj film danas uživa reputaciju neospornog žanrovskog klasika. (draxblog.com)
https://www.imdb.com/title/tt0070909/?ref_=nv_sr_srsg_3_tt_5_nm_3_q_westw
Houria, 2022. Mounia Meddour, 104 min. AL/FR
Scenarij: Mounia Meddou
Uloge: Lyna Khoudri, Rachida Brakni, Nadia Kac
Alžir. Houria (25) nadarena je plesačica koja sanja da će jednoga dana postati članicom alžirskog nacionalnog baleta. Kako bi spojila kraj s krajem, tijekom dana radi kao čistačica, a po noći se kladi na tajno organizirane plesne bitke. Nakon što pobijedi u finalu, napada ju Ali koji je odlučan u tome da vrati svoj uloženi novac, jer se kladio protiv nje. Houria se budi u bolnici, a prognoza njezinog zdravlja daleko je od dobre: u nemogućnosti je govoriti i zasigurno više nikada neće plesati. Međutim, odbivši odustati od svog sna, ona cijelu sebe, srcem i dušom, daje u fizički oporavak. U rehabilitacijskom centru uskoro upoznaje druge žene čiji su životi također oštećeni. Houria odlučuje pomoći svima kako bi nadvladale svoja ranjena tijela i stale uspravno, a to će pokušati napraviti uz pomoć jedine stvari u kojoj je savršena: plesom...
Priča o oporavku, otporu i zajedništvu, ovaj put s plesom kao izlaznim ventilom i prostorom za slobodu. (Blai Morell / Fotogramas)
Odjednom, gledatelj postaje sjedinjen s onim što vidi na ekranu. (Luis Martínez / El Mundo, Španjolska)
Nevjerojatan film... Lyna Khoudri pripremala se godinu i pol dana za svoju ulogu. I možete to jako osjetiti, njezina izvedba je nevjerojatna. (Leno / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt15000700/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Houria%252C%25202022.%2520
L'uomo senza colpa, 2022. Ivan Gergolet, 112 min. IT/SI/HR
Scenarij: Ivan Gergolet
Uloge: Valentina Carnelutti, Branko Završan, Enrico Elia Inserra, Rossana Mortara, Livia Rossi, Alessandro Bandini, Paolo Rossi, Giusi Merli
Angela je predana i osjećajna njegovateljica. Udovica je. Njezin muž, kao i mnogi drugi radnici u tom području, umro je od bolesti uzrokovanim azbestom. Kada čovjek odgovoran za te brojne smrti, sada invalid, završi u bolnici, ona prihvati ponudu njegova sina da postane njegova njegovateljica u nadi da će osvetiti. Ovo je početak Angelinog putovanja, putovanja u tragediju njezina gubitka, patnje i mržnje. Angela se osvećuje, no nema bijega od njezine prošlosti.
Drama s elementima psihološkog trilera radnjom je smještena u okolicu Trsta, a u filmu se većinom priča talijanski jezik. Film je odlično prihvaćen od strane kritike: na Pulskom filmskom festivalu su mu Marko Njegić (Slobodna Dalmacija) i Jurica Pavičić (Jutarnji list) dali ocjenu 4 (od mogućih 5), a Marko Stojiljković (Cineropa) ga je ocijenio s 5 i uvrstio na popis najboljih filmova godine. Također, na Bari International Film Festivalu - Bif&st, važnom festivalu za talijanske filmove, redatelj Ivan Gergolet osvojio je nagradu za najboljeg talijanskog redatelja.
"Čovjek bez krivnje "možda je malo previše proračunat za film koji se bavi ljudskim emocijama, ali je zapanjujuće zreo i dobro izveden prvijenac. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film velikog emocionalnog dojma, sposoban izraziti dramatičnu i snažnu psihičku i fizičku patnju između različitih izvođača. Nastup Valentine Carnelutti vrijedan je vaše pažnje. (Leonardo Lardieri / www.sentieriselvaggi.it)
U širem društvenom kontekstu, konflikt dvaju glavnih protagonista nadrasta osobno te zadobiva kolektivni predznak. Činjenica da je riječ o velikom, ali često zanemarivanom problemu s kojim se nose uglavnom pripadnici marginaliziranih društvenih slojeva, dodatno osnažuje važnost ovog filmskog ostvarenja. (JL)
https://www.imdb.com/title/tt4697200/?ref_=fn_al_tt_1
Beurokeo, 2022. Hirokazu Koreeda, 129 min. KR
Scenarij: Hirokazu Koreed
Uloge: Song Kang-ho, Gang Dong-won, Ji-eun Lee, Bae Doona
Dobitnik nagrade za najboljeg glumca na festivalu u Cannesu!
Dobitnik nagrade za najbolji strani film na festivalu u Munchenu!
Radnja filma “Broker”, kojeg je režirao renomirani redatelj Hirokazu Koreeda (“Obiteljske veze”), prati dvojicu ilegalnih preprodavača tek rođene siročadi parovima koji ne mogu imati vlastitu djecu te koji na taj način zaobilaze birokraciju legalnog posvojenja.
Jedne noći mlada djevojka odluči svoje dijete ostaviti pred crkvom kako bi pronašlo udomljenje, ali odluči se vratiti kako bi se uvjerila da je njezino dijete našlo dobar dom. Međutim, umjesto toga ona uhvati na djelu dvojicu preprodavača (brokera) te se svo troje nakon toga zapute na uzbudljivo putovanje pronalaska ispravnih roditelja koji će otkupiti dijete. Stvari, logično, ne idu po planu budući su im na tragu dvije policajke…
„Broker“ je premijerno prikazan u Lumière Theatreu, glavnom kinu Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, 26. svibnja 2022. Nakon što je film završio, publika je pljeskala 12 minuta.
Izvedba ove premise je, na neki način, čudesna u svojoj osjetljivosti, postavljajući pitanja o pitanjima etike, izbora, novca, ubojstva i obitelji, te kako pronađi ljubav u svom ovom jadnom neredu. (Ella Kemp / IndieWirea)
Jedan od najljepših filmova godine. (Nicholas Barber / BBC)
Scenaristima se često prigovara da pojednostave i pojasne: Hirokazu ne drži do takvih pravila. Njegovi filmovi postaju čudniji i ljepši kako odmiču. (Paul Byrnes / Sydney Morning Herald)
Koreeda stalno hoda po rubu nevjerojatnog i karikaturalnog, na prstima hodajući po zategnutom užetu, ali majstorski izbjegava pad u svakoj (ne)prilici. (En Filme / Staff En Filme)
Ova korejska humoristična kriminalistička drama bavi se teškim problemima, ali redatelj Hirokazu Koreeda postavlja ih pomalo bajkovito sa svojom prepoznatljivom ljubaznošću i obzirnošću. (Tom Cassidy / Common Sense Media)
https://www.imdb.com/title/tt13056052/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_2_q_Beurokeo
Nostalgia, 2022. Mario Martone, 117 min. IT / FR
Scenarij: Mario Martone i Ippolita Di Majo po romanu na-politanskog pisca Ermanna Ree
Uloge: Pierfrancesco Favino, Francesco Di Leva, Tommaso Ragno, Aurora Quattrocchi
Ponekad se morate vratiti, ali najbolje je nastaviti gledati prema naprijed.
Rodni gradovi nas brzo zaborave kad ih napustimo, čak i ako neki Ijudi koji su ostali ne zaborave na nas. Arhitektura, infrastruktura i cijele zajednice mijenjaju se prema sjećanjima - ili vizijama - kada se vratite. A kad se jednom vratite, čak i ono čega se sjećate mora vam se ponovno predstaviti; pločnici koji su se jednom navikli na vaše otiske moraju se ponovno razgaziti, poput novog para cipela. To je Martoneova „Nostalgija" - prikazuje Napulj iz posve nove vizure: iz melankolične perspektive nekoga tko ga je napustio prije četrdeset godina.
Felice Lasco vraća se u svoj rodni grad iz Kaira kako bi vidio majku. No želja da se poveže s prošlošću vodi ga u opasne vode. Ne pokoleba ga ni činjenica da je njegov najbolji prijatelj iz djetinjstva, Oreste, postao jedan od najozloglašenijih ljudi u Camorri. Mogu Ii dva čovjeka koja dijele strašnu tajnu pronaći mir?
Film „Nostalgija" premijerno je prikazan ove godine u glavnom natjecateljskom programu u Cannesu.
Hodajući po žici između gangsterske drame i studije karaktera, „Nostalgija" nas vodi kroz kriminalno podzemlje Napulja u potrazi za prošlošću koju bi možda bilo bolje ostaviti iza sebe. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Nevjerojatno snimljen i nevjerojatno odglumljen film koji dovodi u pitanje ideju nostalgije kako je prikazana u naslovu: ne radi se samo o tome da je nostalgija zabluda, ili da prošlost nije bila tako sjajna kao sto se čini gledana kroz ružičaste naočale. Radi se o tome da ne postoje prošlost i sadašnjost. (Peter Bradshaw / The Guardian)
Tužan, melankoničan film, izvrsno režiran i savršeno odglumljen. (Kevin Maher / Times, UK)
Vidite da se kraj bliži, ali senzualna kvaliteta filma i Favinova sjajna izvedba spašavaju ga od predvidljivosti. (Mark-ie Robson-Scott / The Arts Desk)
Stavljanje gangsterske teme u prvi plan možda je bilo zbunjujuće, ali redatelj vještinom i gracioznošću održava ravnotežu. (Bradley Gibson / Film Threat)
https://www.imdb.com/title/tt14034614/?ref_=fn_al_tt_2
L'uomo senza colpa, 2022. Ivan Gergolet, 112 min. IT/SI/HR
Scenarij: Ivan Gergolet
Uloge: Valentina Carnelutti, Branko Završan, Enrico Elia Inserra, Rossana Mortara, Livia Rossi, Alessandro Bandini, Paolo Rossi, Giusi Merli
Angela je predana i osjećajna njegovateljica. Udovica je. Njezin muž, kao i mnogi drugi radnici u tom području, umro je od bolesti uzrokovanim azbestom. Kada čovjek odgovoran za te brojne smrti, sada invalid, završi u bolnici, ona prihvati ponudu njegova sina da postane njegova njegovateljica u nadi da će osvetiti. Ovo je početak Angelinog putovanja, putovanja u tragediju njezina gubitka, patnje i mržnje. Angela se osvećuje, no nema bijega od njezine prošlosti.
Drama s elementima psihološkog trilera radnjom je smještena u okolicu Trsta, a u filmu se većinom priča talijanski jezik. Film je odlično prihvaćen od strane kritike: na Pulskom filmskom festivalu su mu Marko Njegić (Slobodna Dalmacija) i Jurica Pavičić (Jutarnji list) dali ocjenu 4 (od mogućih 5), a Marko Stojiljković (Cineropa) ga je ocijenio s 5 i uvrstio na popis najboljih filmova godine. Također, na Bari International Film Festivalu - Bif&st, važnom festivalu za talijanske filmove, redatelj Ivan Gergolet osvojio je nagradu za najboljeg talijanskog redatelja.
"Čovjek bez krivnje "možda je malo previše proračunat za film koji se bavi ljudskim emocijama, ali je zapanjujuće zreo i dobro izveden prvijenac. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film velikog emocionalnog dojma, sposoban izraziti dramatičnu i snažnu psihičku i fizičku patnju između različitih izvođača. Nastup Valentine Carnelutti vrijedan je vaše pažnje. (Leonardo Lardieri / www.sentieriselvaggi.it)
U širem društvenom kontekstu, konflikt dvaju glavnih protagonista nadrasta osobno te zadobiva kolektivni predznak. Činjenica da je riječ o velikom, ali često zanemarivanom problemu s kojim se nose uglavnom pripadnici marginaliziranih društvenih slojeva, dodatno osnažuje važnost ovog filmskog ostvarenja. (JL)
https://www.imdb.com/title/tt4697200/?ref_=fn_al_tt_1
The Investigator / Vyschetrovatel, 2022. Viktor Portel, 73 min. CZ/HR
Vladimír Dzuro bio je jedini češki istražitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Prikupljao je dokaze protiv ratnih zločinaca i počinitelja etničkog čišćenja, a njegova dva najveća slučaja bili su masakr na Ovčari, povezan s tadašnjim gradonačelnikom Vukovara Slavkom Dokmanovićem i etničko čišćenjeu sjeverozapadnoj Bosni za koje se odgovornim smatrao Željko Ražnatović-Arkan. Zajedno s Dzurom krećemo u metaforični, ali i vrlo realistični obilazak mjesta njegovih istraga u bivšoj Jugoslaviji i susret s preživjelim svjedocima etnički motiviranih zločina. Kako danas izgleda Balkan u kojemu se prije dvadeset pet godina odvijao konflikt? Što se dogodilo s ljudima koji na tim mjestima žive i danas, što je s njihovim sjećanjem? I na kraju najvažnije, je li ‘haška pravda’ imala ikakvo značenje i smisao za one koji su prošli najgore? (restart press)
Film je inspiriran knjigom glavnog protagonista Vladimíra Dzura ‘The Investigator – Demons of the Balkan War’, objavljenoj 2017. godine u Češkoj kao ‘Vyšetřovatel – Démoni balkánské války a světská. U pripremi je i hrvatsko izdanje knjige.
https://www.imdb.com/title/tt14319484/?ref_=fn_al_tt_1
Houria, 2022. Mounia Meddour, 104 min. AL/FR
Scenarij: Mounia Meddou
Uloge: Lyna Khoudri, Rachida Brakni, Nadia Kac
Alžir. Houria (25) nadarena je plesačica koja sanja da će jednoga dana postati članicom alžirskog nacionalnog baleta. Kako bi spojila kraj s krajem, tijekom dana radi kao čistačica, a po noći se kladi na tajno organizirane plesne bitke. Nakon što pobijedi u finalu, napada ju Ali koji je odlučan u tome da vrati svoj uloženi novac, jer se kladio protiv nje. Houria se budi u bolnici, a prognoza njezinog zdravlja daleko je od dobre: u nemogućnosti je govoriti i zasigurno više nikada neće plesati. Međutim, odbivši odustati od svog sna, ona cijelu sebe, srcem i dušom, daje u fizički oporavak. U rehabilitacijskom centru uskoro upoznaje druge žene čiji su životi također oštećeni. Houria odlučuje pomoći svima kako bi nadvladale svoja ranjena tijela i stale uspravno, a to će pokušati napraviti uz pomoć jedine stvari u kojoj je savršena: plesom...
Priča o oporavku, otporu i zajedništvu, ovaj put s plesom kao izlaznim ventilom i prostorom za slobodu. (Blai Morell / Fotogramas)
Odjednom, gledatelj postaje sjedinjen s onim što vidi na ekranu. (Luis Martínez / El Mundo, Španjolska)
Nevjerojatan film... Lyna Khoudri pripremala se godinu i pol dana za svoju ulogu. I možete to jako osjetiti, njezina izvedba je nevjerojatna. (Leno / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt15000700/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Houria%252C%25202022.%2520
PROGRAM: Soljenje pameti
GOST: Velimir Grgić
Boksuneun naui geot, 2002. Chan-wook Park, 129 min. KO
Scenarij: Myeong-chan Park, Mu-yeong Lee i Park Chan-wook
Uloge: Song Kang-ho, Shin Ha-kyun, Bae Doona
Suvremeni Seul. Ryu je gluhi radnik u elektroničkoj tvrtki i ima bolesnu sestru kojoj je potrebna transplantacija bubrega. On joj želi darovati vlastiti bubreg, ali ne može jer njegova krvna grupa nije kompatibilna s njezinom. Kada Ryu bude otpušten iz Ilshin Electronicsa, upoznaje ilegalne trgovce organima koji mu predlažu da im ustupi svoj bubreg i da još deset milijuna vona, kako bi oni nabavili bubreg prikladan za njegovu sestru. Ryu prihvaća trgovinu, ali nema novca da plati operaciju. Njegova anarhistička revolucionarna djevojka Cha Young-mi uvjerava ga da otme Yossun, kćer njegovog bivšeg poslodavca Parka, te zatraži otkupninu.
Čudno je svjedočanstvo njegove žustrosti da se, unatoč hladnokrvnom ubijanju i tragovima mrtvih, „Gospodin Vengeance“ osjeća toliko životnim. (Wesley Morris / Boston Globe)
Park nas tjera da razmislimo o svijetu u kojem se dobre namjere izjalove, pristojni ljudi čine loše stvari, a sudbina dijeli okrutne karte. Ali čak i u najmračnijim trenucima, „Sympathy...“ pronalazi iznenađujuće i srceparajuće komadiće ljudskosti. (Beth Accomando / KPBS.org)
https://www.imdb.com/title/tt0310775/?ref_=fn_al_tt_2
U zabavnom i informativnom predavanju, Velimir Grgić, autor nekoliko knjiga o azijskoj kinematografiji, uključujući i one o korejskom filmu i glazbi, provest će vas kroz povijest korejskog filma, od prvih dana nastanka i oblikovanja korejske kinematografije pod japanskom okupacijom do "okupacije" svjetskih festivala u Novom mileniju, zaključno s Oscarom za fenomen zvan "Parazit". Redatelj "Parazita", Bong Joon-ho, jedan je od članova "velike petorke" K-Filma, koja je probila zapadnjačke granice u prvih pet godina Novog milenija, a koja je također tema predavanja.
Petorki pripada i Park Chan-wook, čiji je arthouse triler "Simpatija za gospodina osvetu" osobni Grgićev izbor za film koji će uslijediti nakon predavanja, prvi dio trilogije osvete kojoj pripada i razvikani "Oldboy". No dok je "Oldboy" šekspirijanski rock and roll, "Gospodin osveta" je remek-djelo indie pop nihilizma, jedno od onih celuloidnih putovanja koje nas podsjeća zašto smo se prije dvadesetak godina zaljubili u korejski film.
PELIKAN
Pelikan, 2022. Filip Heraković, 87 min. HR
Scenarij: Filip Heraković, Nikolina Bogdanović
Uloge: Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre
Nogometaš Josip u toplicama se oporavlja od ozljede koljena koja mu ozbiljno ugrožava karijeru. Vrijeme provodi vježbajući s fizioterapeutom i primajući posjete sada već skoro bivše djevojke i bivšeg najboljeg prijatelja. Proživljava krizu identiteta i ima potrebu ponovno otkriti tko je on zapravo. Kada slučajno zaluta na prodajnu konferenciju koja se održava u hotelu i tamo ga zamijene s nekim drugim, Josip prihvaća novi identitet i počinje istraživati život iz drugačije perspektive.
Humorna drama u režiji Filipa Herakovića premijerno je prikazana na Talinn Black Nights Film Festivalu, gdje je nagrađena posebnom nagradom žirija.
Udarna je igla filma središnji glumac Edi Ćelić –ovdje je na svojim plećima, na neki način, morao nositi cijelu filmsku strukturu. (Damir Radić / zonafilma.com)
Fina festivalska (crno)humorna drama u tradiciji finskih dramskih komedija Akija Kaurismakija s unutarnjom toplinom skrivenom ispod naizgledne studene površine. (Marko Njegić / SD)
Prvijenac Filipa Herakovića možemo ocijeniti izvrsnom dramom nevelika trajanja, no velikoga dosega. Film je to o odnosima, sudbini, životu, perspektivnosti, studija je to lika i jednog životnog trenutka i ekfraza u malome. »Pelikan« je konzistentna, zaokružena, vizualno prijemčiva te simbolično iradirajuća drama koju valja pogledati, a redatelj Heraković je ovim uratkom nedvojbeno pokazao redateljski potencijal. (Ervin Pavleković / NL)
U konačnici, „Pelican“ je možda pomalo na strani "čudnog vala" (miješajući grčku hladnoću s finskom toplinom), ali također je zabavan i pronicav. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
https://www.imdb.com/title/tt22694732/?ref_=fn_al_tt_1
L'uomo senza colpa, 2022. Ivan Gergolet, 112 min. IT/SI/HR
Scenarij: Ivan Gergolet
Uloge: Valentina Carnelutti, Branko Završan, Enrico Elia Inserra, Rossana Mortara, Livia Rossi, Alessandro Bandini, Paolo Rossi, Giusi Merli
Angela je predana i osjećajna njegovateljica. Udovica je. Njezin muž, kao i mnogi drugi radnici u tom području, umro je od bolesti uzrokovanim azbestom. Kada čovjek odgovoran za te brojne smrti, sada invalid, završi u bolnici, ona prihvati ponudu njegova sina da postane njegova njegovateljica u nadi da će osvetiti. Ovo je početak Angelinog putovanja, putovanja u tragediju njezina gubitka, patnje i mržnje. Angela se osvećuje, no nema bijega od njezine prošlosti.
Drama s elementima psihološkog trilera radnjom je smještena u okolicu Trsta, a u filmu se većinom priča talijanski jezik. Film je odlično prihvaćen od strane kritike: na Pulskom filmskom festivalu su mu Marko Njegić (Slobodna Dalmacija) i Jurica Pavičić (Jutarnji list) dali ocjenu 4 (od mogućih 5), a Marko Stojiljković (Cineropa) ga je ocijenio s 5 i uvrstio na popis najboljih filmova godine. Također, na Bari International Film Festivalu - Bif&st, važnom festivalu za talijanske filmove, redatelj Ivan Gergolet osvojio je nagradu za najboljeg talijanskog redatelja.
"Čovjek bez krivnje "možda je malo previše proračunat za film koji se bavi ljudskim emocijama, ali je zapanjujuće zreo i dobro izveden prvijenac. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film velikog emocionalnog dojma, sposoban izraziti dramatičnu i snažnu psihičku i fizičku patnju između različitih izvođača. Nastup Valentine Carnelutti vrijedan je vaše pažnje. (Leonardo Lardieri / www.sentieriselvaggi.it)
U širem društvenom kontekstu, konflikt dvaju glavnih protagonista nadrasta osobno te zadobiva kolektivni predznak. Činjenica da je riječ o velikom, ali često zanemarivanom problemu s kojim se nose uglavnom pripadnici marginaliziranih društvenih slojeva, dodatno osnažuje važnost ovog filmskog ostvarenja. (JL)
https://www.imdb.com/title/tt4697200/?ref_=fn_al_tt_1
Samo kad se smijem, 2023. Vanja Juranić, 83 min. HR
Scenarij: Vanja Juranić, Elma Tataragić
Uloge: Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabova
Tina (28) živi u naizgled idiličnom braku u gradu na jadranskoj obali. Ona je domaćica koja brine o šestogodišnjoj kćerkici, dok njen suprug Frane (32) zarađuje za obitelj. Njihov odnos počinje se mijenjati kada Tina izrazi želju da završi fakultet koji je napustila zbog trudnoće. Unatoč prvotnom pristanku i podršci, Frane počinje pokazivati negodovanje koje se na početku svodi na sitne sabotaže. S vremenom, sukobi postaju sve češći, a svađe sve nasilnije.
Prije gotovo 20 godina jedan jedini sudski proces razotkrio je licemjerje i duboko ukorijenjeni patrijarhalni model koji leži u temeljima hrvatskog društva. Ani Magaš je suđeno, a na kraju je i osuđena na zatvorsku kaznu za ubojstvo supruga, nakon godina fizičkog i emocionalnog zlostavljanja u braku. Ovaj razglašeni slučaj poslužio je kao inspiracija za najnoviji film Vanje Juranića, „Samo kad se smijem“, koji je nedavno premijerno prikazan na Pulskom filmskom festivalu, gdje je svojoj glavnoj glumici Tihani Lazović donio Zlatnu arenu.
I dalje kroz medije svjedočimo strahovitim naslovima o premlaćivanju, zlostavljanju i ubijanju žena, a ovaj film je savršeno oruđe da se s njim dopre do žrtava i da ih se okuraži u pravoj odluci, da im se pomogne na sve moguće način. Sustav je truo i vapi za promjenama. S druge strane, koliko god potresan bio, ovakav film bi trebalo puštati u školama kako bi onima sa sverastućom količinom 'testosterona' do mozga doplivalo kako nije nimalo cool mlatiti žene i smatrati ih podređenima... Kratak i jasan zaključak, odličan i snažan film koji se nikako ne smije propustiti unatoč izuzetno bolnoj tematici. Ako ga ne vidite na nekom od nadolazećih festivala, obavezno ga pogledajte dočim stigne u kina. (Ivica Perinović, ezadar)
Gluma je također zvjezdana u cijelosti, s Tihanom Lazović koja dominira ekranom svojom pojavom i oštrim instinktima u emocionalno zahtjevnoj ulozi, ali također stvara različite vrste uvjerljivo nelagodne kemije s drugim glumcima. Slavko Sobin briljantan je kao zastrašujući muž koji od svoje žene traži poslušnost i zahvalnost, dok Jasna Đuričić uvjerljivo tumači ulogu žene uhvaćene između tradicionalnog svjetonazora i majčinskog instinkta da svojoj kćeri pomogne raskinuti lance iste tradicije. Na kraju, "Samo kad se smijem" možda nije revolucionarno filmsko djelo, ali je dobro promišljeno i napravljeno. Međutim, njegova društvena važnost u trenutnoj klimi nadilazi njegove čisto filmske kvalitete. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film »Samo kad se smijem« uvjerljiv je prikaz obiteljskih odnosa, psihologije i geneze nasilja s njegovim posljedicama, kritičko portretiranje uloge i pozicije žene u (južnjačkim) konturama patrijarhalnog društva ili jednostavno šokantna priča o posljedicama nasilja koje još uvijek uzimamo zdravo za gotovo, sve dok se ne dogodi i – nama. (Ervin Pavleković / NL)
https://www.imdb.com/title/tt22531044/?ref_=fn_al_tt_1
https://lupiga.com/vijesti/zena-nedostojna-prava-kako-je-plemenska-hrvatska-presudila-ani-magas
Napoleon, 2023. Ridley Scott, 158 min. UK/US
Scenarij: David Sarpa
Uloge: Joaquin Phoenix, Vanessa Kirby, Ludivine Sagnier, Tahar Rahim, Rupert Everett, Catherine Walker, Youssef Kerkour
Povijesno-biografski ep spektakularnih prizora bitaka koji detaljno prikazuje uspon i pad Napoleona Bonapartea.
Originalan i osoban pogled na Napoleonovo podrijetlo i njegov brzi, nemilosrdni uspon do cara, promatran kroz prizmu njegovog ovisničkog i često nestalnog odnosa sa suprugom i jednom pravom ljubavi, Joséphine. Film prikazuje Napoleonove slavne bitke, nemilosrdnu ambiciju i zadivljujući strateški um izvanrednog vojskovođe i ratnog vizionara.
"Napoleon je čovjek kojim sam oduvijek bio fasciniran. Došao je niotkuda kako bi zavladao svime - ali sve vrijeme je vodio romantični rat sa svojom ženom Joséphine. Pokorio je svijet kako bi pokušao pridobiti njezinu ljubav, a kad nije mogao, osvojio ga je kako bi je uništio, i pritom se uništio sam." (redatelj Ridley Scott)
U kolovozu 2023. Ridley Scott otkrio je da ima na umu i redateljsku verziju "Napoleona" od četiri i pol sata koja više istražuje caricu Joséphine i nada se da će je moći objaviti u kinima i na Apple TV+, nakon početne kino distribucije.
Ridley Scott namjerava dokazati da je car gol, u lukavom epu s bravuroznim detaljima. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Uzbudljiv biografski film. Scott se ne lišava staromodnih užitaka spektakla i uzbuđenja. Ipak, Phoenix je ključ svega: robusna izvedba koju odbija dotjerivanje. (Peter Bradshaw / The Guardian)
U "Napoleonu" Scott daje sebe do posljednjeg djelića - dramaturg, strateg za scenografiju, čak i komičar - kako bi isporučio ono što bi moglo biti remek-djelo njegovo kasne karijere. (Barry Hertz / Globe and Mail)
To je film koji, usprkos pokušajima da nam pokaže čovjeka koji stoji iza vojnog genija, u potpunosti oživljava tek na bojnom polju. (Wendy Ide / Observer)
Epski po opsegu, iznenađujući vještim humorom i, unatoč velikom trajanju, dosljedno uvjerljiv. (Mike Scott / Times-Picayune)
Uoči snimanja Ridley Scott je izazvao bijes komentarom o glavnom liku: "Uspoređujem ga s Aleksandrom Velikim, Adolfom Hitlerom, Staljinom. Slušajte, on je ostavio mnogo sranja za sobom.“ Scott se s „Napoleonon“ vraća u milje svog debija, „The Duellists“, i sasvim je moguće da je znao da će izjave Hitlera i Staljina stvoriti publicitet.
Francuzi nisu gubili vrijeme uzvrativši drskom Britancu. "Hitler i Staljin nisu izgradili ništa i samo su izazvali uništenje." (Pierre Branda, direktor Fondacije Napoléon); "Napoleon je izgradio stvari koje su i danas na svom mjestu. Nije uništio ni Francusku ni Europu. Njegovo nasljeđe je kasnije slavljeno, prihvaćeno i prošireno." (Thierry Lentz, Fondacija Napoléon)
Možete raspravljati o tome je li Napoleon bio tiranin ili ne – ja bih bio naklonjen tiraninu – ali on sigurno nije bio Hitler ili Staljin, dva autoritarna diktatora koji su brutalno tlačili svoj narod, što je rezultiralo milijunima smrti. Kad bih s nekim uspoređivao Napoleona, onda bih se vratio u povijest do Luja XIV., apsolutnog monarha koji je vodio nepotrebne ratove koji su koštali tisuće života. (Philip Dwyer, profesor povijesti na Sveučilištu Newcastle u Australiji i autor trotomne biografije Napoleona)
Vidim Napoleona kao vojskovođu - čovjeka vođenog osobnom ambicijom i apsolutno nemilosrdnog. Čovjek koji je imao vrlo jasnu viziju Francuske koju je trebao izgraditi i, doista, vrstu Europe koju je trebao izgraditi, da podrži svoj ratni stroj. Bilo kakva pomisao da je on bio nekakav osloboditelj, nekakav čovjek budućnosti – u suštini sve je to dio Napoleonove legende. Napoleonov propagandni stroj bio je vrlo, vrlo moćno oruđe u tijeku Carstva i oblikovao je verziju njegovih ratova u kojima je velik dio krivnje bio na perfidnom Albionu. Nije kriva Francuska – svi su ratovali protiv Francuske. Ova moćna Napoleonova legenda nastavlja djelovati do danas. Napoleon je živa prisutnost. Nastavlja oblikovati način na koji ga vidimo." (Charles Esdaile, Professor Emeritus na Sveučilištu u Liverpoolu i autor niza knjiga o Napoleonu, uključujući „Napoleon’s Wars: An International History 1803-15)
Napoleon je imao mnogo mana i bio je odvratan pojedinac, ali rasna ideologija koja je podupirala nacistički režim kod njega jednostavno nije postojala. Napoleon nije kriv za genocid. Napoleon se ne bavi masovnim čistkama. Pošteno govoreći prema Napoleonu, broj političkih zatvorenika tijekom njegove vladavine relativno je ograničen. Uspoređivati ga s Hitlerom i Staljinom je povijesna besmislica. (Charles Esdaile)
https://www.imdb.com/title/tt13287846/?ref_=fn_al_tt_1
Napoleon, 2023. Ridley Scott, 158 min. UK/US
Scenarij: David Sarpa
Uloge: Joaquin Phoenix, Vanessa Kirby, Ludivine Sagnier, Tahar Rahim, Rupert Everett, Catherine Walker, Youssef Kerkour
Povijesno-biografski ep spektakularnih prizora bitaka koji detaljno prikazuje uspon i pad Napoleona Bonapartea.
Originalan i osoban pogled na Napoleonovo podrijetlo i njegov brzi, nemilosrdni uspon do cara, promatran kroz prizmu njegovog ovisničkog i često nestalnog odnosa sa suprugom i jednom pravom ljubavi, Joséphine. Film prikazuje Napoleonove slavne bitke, nemilosrdnu ambiciju i zadivljujući strateški um izvanrednog vojskovođe i ratnog vizionara.
"Napoleon je čovjek kojim sam oduvijek bio fasciniran. Došao je niotkuda kako bi zavladao svime - ali sve vrijeme je vodio romantični rat sa svojom ženom Joséphine. Pokorio je svijet kako bi pokušao pridobiti njezinu ljubav, a kad nije mogao, osvojio ga je kako bi je uništio, i pritom se uništio sam." (redatelj Ridley Scott)
U kolovozu 2023. Ridley Scott otkrio je da ima na umu i redateljsku verziju "Napoleona" od četiri i pol sata koja više istražuje caricu Joséphine i nada se da će je moći objaviti u kinima i na Apple TV+, nakon početne kino distribucije.
Ridley Scott namjerava dokazati da je car gol, u lukavom epu s bravuroznim detaljima. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Uzbudljiv biografski film. Scott se ne lišava staromodnih užitaka spektakla i uzbuđenja. Ipak, Phoenix je ključ svega: robusna izvedba koju odbija dotjerivanje. (Peter Bradshaw / The Guardian)
U "Napoleonu" Scott daje sebe do posljednjeg djelića - dramaturg, strateg za scenografiju, čak i komičar - kako bi isporučio ono što bi moglo biti remek-djelo njegovo kasne karijere. (Barry Hertz / Globe and Mail)
To je film koji, usprkos pokušajima da nam pokaže čovjeka koji stoji iza vojnog genija, u potpunosti oživljava tek na bojnom polju. (Wendy Ide / Observer)
Epski po opsegu, iznenađujući vještim humorom i, unatoč velikom trajanju, dosljedno uvjerljiv. (Mike Scott / Times-Picayune)
Uoči snimanja Ridley Scott je izazvao bijes komentarom o glavnom liku: "Uspoređujem ga s Aleksandrom Velikim, Adolfom Hitlerom, Staljinom. Slušajte, on je ostavio mnogo sranja za sobom.“ Scott se s „Napoleonon“ vraća u milje svog debija, „The Duellists“, i sasvim je moguće da je znao da će izjave Hitlera i Staljina stvoriti publicitet.
Francuzi nisu gubili vrijeme uzvrativši drskom Britancu. "Hitler i Staljin nisu izgradili ništa i samo su izazvali uništenje." (Pierre Branda, direktor Fondacije Napoléon); "Napoleon je izgradio stvari koje su i danas na svom mjestu. Nije uništio ni Francusku ni Europu. Njegovo nasljeđe je kasnije slavljeno, prihvaćeno i prošireno." (Thierry Lentz, Fondacija Napoléon)
Možete raspravljati o tome je li Napoleon bio tiranin ili ne – ja bih bio naklonjen tiraninu – ali on sigurno nije bio Hitler ili Staljin, dva autoritarna diktatora koji su brutalno tlačili svoj narod, što je rezultiralo milijunima smrti. Kad bih s nekim uspoređivao Napoleona, onda bih se vratio u povijest do Luja XIV., apsolutnog monarha koji je vodio nepotrebne ratove koji su koštali tisuće života. (Philip Dwyer, profesor povijesti na Sveučilištu Newcastle u Australiji i autor trotomne biografije Napoleona)
Vidim Napoleona kao vojskovođu - čovjeka vođenog osobnom ambicijom i apsolutno nemilosrdnog. Čovjek koji je imao vrlo jasnu viziju Francuske koju je trebao izgraditi i, doista, vrstu Europe koju je trebao izgraditi, da podrži svoj ratni stroj. Bilo kakva pomisao da je on bio nekakav osloboditelj, nekakav čovjek budućnosti – u suštini sve je to dio Napoleonove legende. Napoleonov propagandni stroj bio je vrlo, vrlo moćno oruđe u tijeku Carstva i oblikovao je verziju njegovih ratova u kojima je velik dio krivnje bio na perfidnom Albionu. Nije kriva Francuska – svi su ratovali protiv Francuske. Ova moćna Napoleonova legenda nastavlja djelovati do danas. Napoleon je živa prisutnost. Nastavlja oblikovati način na koji ga vidimo." (Charles Esdaile, Professor Emeritus na Sveučilištu u Liverpoolu i autor niza knjiga o Napoleonu, uključujući „Napoleon’s Wars: An International History 1803-15)
Napoleon je imao mnogo mana i bio je odvratan pojedinac, ali rasna ideologija koja je podupirala nacistički režim kod njega jednostavno nije postojala. Napoleon nije kriv za genocid. Napoleon se ne bavi masovnim čistkama. Pošteno govoreći prema Napoleonu, broj političkih zatvorenika tijekom njegove vladavine relativno je ograničen. Uspoređivati ga s Hitlerom i Staljinom je povijesna besmislica. (Charles Esdaile)
https://www.imdb.com/title/tt13287846/?ref_=fn_al_tt_1
Samo kad se smijem, 2023. Vanja Juranić, 83 min. HR
Scenarij: Vanja Juranić, Elma Tataragić
Uloge: Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabova
Tina (28) živi u naizgled idiličnom braku u gradu na jadranskoj obali. Ona je domaćica koja brine o šestogodišnjoj kćerkici, dok njen suprug Frane (32) zarađuje za obitelj. Njihov odnos počinje se mijenjati kada Tina izrazi želju da završi fakultet koji je napustila zbog trudnoće. Unatoč prvotnom pristanku i podršci, Frane počinje pokazivati negodovanje koje se na početku svodi na sitne sabotaže. S vremenom, sukobi postaju sve češći, a svađe sve nasilnije.
Prije gotovo 20 godina jedan jedini sudski proces razotkrio je licemjerje i duboko ukorijenjeni patrijarhalni model koji leži u temeljima hrvatskog društva. Ani Magaš je suđeno, a na kraju je i osuđena na zatvorsku kaznu za ubojstvo supruga, nakon godina fizičkog i emocionalnog zlostavljanja u braku. Ovaj razglašeni slučaj poslužio je kao inspiracija za najnoviji film Vanje Juranića, „Samo kad se smijem“, koji je nedavno premijerno prikazan na Pulskom filmskom festivalu, gdje je svojoj glavnoj glumici Tihani Lazović donio Zlatnu arenu.
I dalje kroz medije svjedočimo strahovitim naslovima o premlaćivanju, zlostavljanju i ubijanju žena, a ovaj film je savršeno oruđe da se s njim dopre do žrtava i da ih se okuraži u pravoj odluci, da im se pomogne na sve moguće način. Sustav je truo i vapi za promjenama. S druge strane, koliko god potresan bio, ovakav film bi trebalo puštati u školama kako bi onima sa sverastućom količinom 'testosterona' do mozga doplivalo kako nije nimalo cool mlatiti žene i smatrati ih podređenima... Kratak i jasan zaključak, odličan i snažan film koji se nikako ne smije propustiti unatoč izuzetno bolnoj tematici. Ako ga ne vidite na nekom od nadolazećih festivala, obavezno ga pogledajte dočim stigne u kina. (Ivica Perinović, ezadar)
Gluma je također zvjezdana u cijelosti, s Tihanom Lazović koja dominira ekranom svojom pojavom i oštrim instinktima u emocionalno zahtjevnoj ulozi, ali također stvara različite vrste uvjerljivo nelagodne kemije s drugim glumcima. Slavko Sobin briljantan je kao zastrašujući muž koji od svoje žene traži poslušnost i zahvalnost, dok Jasna Đuričić uvjerljivo tumači ulogu žene uhvaćene između tradicionalnog svjetonazora i majčinskog instinkta da svojoj kćeri pomogne raskinuti lance iste tradicije. Na kraju, "Samo kad se smijem" možda nije revolucionarno filmsko djelo, ali je dobro promišljeno i napravljeno. Međutim, njegova društvena važnost u trenutnoj klimi nadilazi njegove čisto filmske kvalitete. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film »Samo kad se smijem« uvjerljiv je prikaz obiteljskih odnosa, psihologije i geneze nasilja s njegovim posljedicama, kritičko portretiranje uloge i pozicije žene u (južnjačkim) konturama patrijarhalnog društva ili jednostavno šokantna priča o posljedicama nasilja koje još uvijek uzimamo zdravo za gotovo, sve dok se ne dogodi i – nama. (Ervin Pavleković / NL)
https://www.imdb.com/title/tt22531044/?ref_=fn_al_tt_1
https://lupiga.com/vijesti/zena-nedostojna-prava-kako-je-plemenska-hrvatska-presudila-ani-magas
Samo kad se smijem, 2023. Vanja Juranić, 83 min. HR
Scenarij: Vanja Juranić, Elma Tataragić
Uloge: Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabova
Tina (28) živi u naizgled idiličnom braku u gradu na jadranskoj obali. Ona je domaćica koja brine o šestogodišnjoj kćerkici, dok njen suprug Frane (32) zarađuje za obitelj. Njihov odnos počinje se mijenjati kada Tina izrazi želju da završi fakultet koji je napustila zbog trudnoće. Unatoč prvotnom pristanku i podršci, Frane počinje pokazivati negodovanje koje se na početku svodi na sitne sabotaže. S vremenom, sukobi postaju sve češći, a svađe sve nasilnije.
Prije gotovo 20 godina jedan jedini sudski proces razotkrio je licemjerje i duboko ukorijenjeni patrijarhalni model koji leži u temeljima hrvatskog društva. Ani Magaš je suđeno, a na kraju je i osuđena na zatvorsku kaznu za ubojstvo supruga, nakon godina fizičkog i emocionalnog zlostavljanja u braku. Ovaj razglašeni slučaj poslužio je kao inspiracija za najnoviji film Vanje Juranića, „Samo kad se smijem“, koji je nedavno premijerno prikazan na Pulskom filmskom festivalu, gdje je svojoj glavnoj glumici Tihani Lazović donio Zlatnu arenu.
I dalje kroz medije svjedočimo strahovitim naslovima o premlaćivanju, zlostavljanju i ubijanju žena, a ovaj film je savršeno oruđe da se s njim dopre do žrtava i da ih se okuraži u pravoj odluci, da im se pomogne na sve moguće način. Sustav je truo i vapi za promjenama. S druge strane, koliko god potresan bio, ovakav film bi trebalo puštati u školama kako bi onima sa sverastućom količinom 'testosterona' do mozga doplivalo kako nije nimalo cool mlatiti žene i smatrati ih podređenima... Kratak i jasan zaključak, odličan i snažan film koji se nikako ne smije propustiti unatoč izuzetno bolnoj tematici. Ako ga ne vidite na nekom od nadolazećih festivala, obavezno ga pogledajte dočim stigne u kina. (Ivica Perinović, ezadar)
Gluma je također zvjezdana u cijelosti, s Tihanom Lazović koja dominira ekranom svojom pojavom i oštrim instinktima u emocionalno zahtjevnoj ulozi, ali također stvara različite vrste uvjerljivo nelagodne kemije s drugim glumcima. Slavko Sobin briljantan je kao zastrašujući muž koji od svoje žene traži poslušnost i zahvalnost, dok Jasna Đuričić uvjerljivo tumači ulogu žene uhvaćene između tradicionalnog svjetonazora i majčinskog instinkta da svojoj kćeri pomogne raskinuti lance iste tradicije. Na kraju, "Samo kad se smijem" možda nije revolucionarno filmsko djelo, ali je dobro promišljeno i napravljeno. Međutim, njegova društvena važnost u trenutnoj klimi nadilazi njegove čisto filmske kvalitete. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
Film »Samo kad se smijem« uvjerljiv je prikaz obiteljskih odnosa, psihologije i geneze nasilja s njegovim posljedicama, kritičko portretiranje uloge i pozicije žene u (južnjačkim) konturama patrijarhalnog društva ili jednostavno šokantna priča o posljedicama nasilja koje još uvijek uzimamo zdravo za gotovo, sve dok se ne dogodi i – nama. (Ervin Pavleković / NL)
https://www.imdb.com/title/tt22531044/?ref_=fn_al_tt_1
https://lupiga.com/vijesti/zena-nedostojna-prava-kako-je-plemenska-hrvatska-presudila-ani-magas
Napoleon, 2023. Ridley Scott, 158 min. UK/US
Scenarij: David Sarpa
Uloge: Joaquin Phoenix, Vanessa Kirby, Ludivine Sagnier, Tahar Rahim, Rupert Everett, Catherine Walker, Youssef Kerkour
Povijesno-biografski ep spektakularnih prizora bitaka koji detaljno prikazuje uspon i pad Napoleona Bonapartea.
Originalan i osoban pogled na Napoleonovo podrijetlo i njegov brzi, nemilosrdni uspon do cara, promatran kroz prizmu njegovog ovisničkog i često nestalnog odnosa sa suprugom i jednom pravom ljubavi, Joséphine. Film prikazuje Napoleonove slavne bitke, nemilosrdnu ambiciju i zadivljujući strateški um izvanrednog vojskovođe i ratnog vizionara.
"Napoleon je čovjek kojim sam oduvijek bio fasciniran. Došao je niotkuda kako bi zavladao svime - ali sve vrijeme je vodio romantični rat sa svojom ženom Joséphine. Pokorio je svijet kako bi pokušao pridobiti njezinu ljubav, a kad nije mogao, osvojio ga je kako bi je uništio, i pritom se uništio sam." (redatelj Ridley Scott)
U kolovozu 2023. Ridley Scott otkrio je da ima na umu i redateljsku verziju "Napoleona" od četiri i pol sata koja više istražuje caricu Joséphine i nada se da će je moći objaviti u kinima i na Apple TV+, nakon početne kino distribucije.
Ridley Scott namjerava dokazati da je car gol, u lukavom epu s bravuroznim detaljima. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Uzbudljiv biografski film. Scott se ne lišava staromodnih užitaka spektakla i uzbuđenja. Ipak, Phoenix je ključ svega: robusna izvedba koju odbija dotjerivanje. (Peter Bradshaw / The Guardian)
U "Napoleonu" Scott daje sebe do posljednjeg djelića - dramaturg, strateg za scenografiju, čak i komičar - kako bi isporučio ono što bi moglo biti remek-djelo njegovo kasne karijere. (Barry Hertz / Globe and Mail)
To je film koji, usprkos pokušajima da nam pokaže čovjeka koji stoji iza vojnog genija, u potpunosti oživljava tek na bojnom polju. (Wendy Ide / Observer)
Epski po opsegu, iznenađujući vještim humorom i, unatoč velikom trajanju, dosljedno uvjerljiv. (Mike Scott / Times-Picayune)
Uoči snimanja Ridley Scott je izazvao bijes komentarom o glavnom liku: "Uspoređujem ga s Aleksandrom Velikim, Adolfom Hitlerom, Staljinom. Slušajte, on je ostavio mnogo sranja za sobom.“ Scott se s „Napoleonon“ vraća u milje svog debija, „The Duellists“, i sasvim je moguće da je znao da će izjave Hitlera i Staljina stvoriti publicitet.
Francuzi nisu gubili vrijeme uzvrativši drskom Britancu. "Hitler i Staljin nisu izgradili ništa i samo su izazvali uništenje." (Pierre Branda, direktor Fondacije Napoléon); "Napoleon je izgradio stvari koje su i danas na svom mjestu. Nije uništio ni Francusku ni Europu. Njegovo nasljeđe je kasnije slavljeno, prihvaćeno i prošireno." (Thierry Lentz, Fondacija Napoléon)
Možete raspravljati o tome je li Napoleon bio tiranin ili ne – ja bih bio naklonjen tiraninu – ali on sigurno nije bio Hitler ili Staljin, dva autoritarna diktatora koji su brutalno tlačili svoj narod, što je rezultiralo milijunima smrti. Kad bih s nekim uspoređivao Napoleona, onda bih se vratio u povijest do Luja XIV., apsolutnog monarha koji je vodio nepotrebne ratove koji su koštali tisuće života. (Philip Dwyer, profesor povijesti na Sveučilištu Newcastle u Australiji i autor trotomne biografije Napoleona)
Vidim Napoleona kao vojskovođu - čovjeka vođenog osobnom ambicijom i apsolutno nemilosrdnog. Čovjek koji je imao vrlo jasnu viziju Francuske koju je trebao izgraditi i, doista, vrstu Europe koju je trebao izgraditi, da podrži svoj ratni stroj. Bilo kakva pomisao da je on bio nekakav osloboditelj, nekakav čovjek budućnosti – u suštini sve je to dio Napoleonove legende. Napoleonov propagandni stroj bio je vrlo, vrlo moćno oruđe u tijeku Carstva i oblikovao je verziju njegovih ratova u kojima je velik dio krivnje bio na perfidnom Albionu. Nije kriva Francuska – svi su ratovali protiv Francuske. Ova moćna Napoleonova legenda nastavlja djelovati do danas. Napoleon je živa prisutnost. Nastavlja oblikovati način na koji ga vidimo." (Charles Esdaile, Professor Emeritus na Sveučilištu u Liverpoolu i autor niza knjiga o Napoleonu, uključujući „Napoleon’s Wars: An International History 1803-15)
Napoleon je imao mnogo mana i bio je odvratan pojedinac, ali rasna ideologija koja je podupirala nacistički režim kod njega jednostavno nije postojala. Napoleon nije kriv za genocid. Napoleon se ne bavi masovnim čistkama. Pošteno govoreći prema Napoleonu, broj političkih zatvorenika tijekom njegove vladavine relativno je ograničen. Uspoređivati ga s Hitlerom i Staljinom je povijesna besmislica. (Charles Esdaile)
https://www.imdb.com/title/tt13287846/?ref_=fn_al_tt_1
PELIKAN
Pelikan, 2022. Filip Heraković, 87 min. HR
Scenarij: Filip Heraković, Nikolina Bogdanović
Uloge: Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre
Nogometaš Josip u toplicama se oporavlja od ozljede koljena koja mu ozbiljno ugrožava karijeru. Vrijeme provodi vježbajući s fizioterapeutom i primajući posjete sada već skoro bivše djevojke i bivšeg najboljeg prijatelja. Proživljava krizu identiteta i ima potrebu ponovno otkriti tko je on zapravo. Kada slučajno zaluta na prodajnu konferenciju koja se održava u hotelu i tamo ga zamijene s nekim drugim, Josip prihvaća novi identitet i počinje istraživati život iz drugačije perspektive.
Humorna drama u režiji Filipa Herakovića premijerno je prikazana na Talinn Black Nights Film Festivalu, gdje je nagrađena posebnom nagradom žirija.
Udarna je igla filma središnji glumac Edi Ćelić –ovdje je na svojim plećima, na neki način, morao nositi cijelu filmsku strukturu. (Damir Radić / zonafilma.com)
Fina festivalska (crno)humorna drama u tradiciji finskih dramskih komedija Akija Kaurismakija s unutarnjom toplinom skrivenom ispod naizgledne studene površine. (Marko Njegić / SD)
Prvijenac Filipa Herakovića možemo ocijeniti izvrsnom dramom nevelika trajanja, no velikoga dosega. Film je to o odnosima, sudbini, životu, perspektivnosti, studija je to lika i jednog životnog trenutka i ekfraza u malome. »Pelikan« je konzistentna, zaokružena, vizualno prijemčiva te simbolično iradirajuća drama koju valja pogledati, a redatelj Heraković je ovim uratkom nedvojbeno pokazao redateljski potencijal. (Ervin Pavleković / NL)
U konačnici, „Pelican“ je možda pomalo na strani "čudnog vala" (miješajući grčku hladnoću s finskom toplinom), ali također je zabavan i pronicav. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
https://www.imdb.com/title/tt22694732/?ref_=fn_al_tt_1
50-GODIŠNJACI - DA LI SU DOBRO OSTARJELI?
Day of the Jackal / Chacal, 1973. Fred Zinnemann, 145 min. UK/FR
Scenarij: Kenneth Ross prema istoimenom romanu Fredericka Forsytha
Uloge: Edward Fox, Alan Badel, Tony Britton, Cyril Cusack, Michael Lonsdale, Eric Porter, Delphine Seyrig
Film o profesionalnom ubojici poznatom samo kao "Šakal", angažiranom da ubije francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea u ljeto 1962.
Francuska paravojna skupina namjerava eliminirati predsjednika Charlesa de Gaullea, ali kada brojni pokušaji njegovog ubistva propadnu, pribjegavaju angažiranju zloglasnog ubojice poznatog kao "Šakal" (Edward Fox). Dok se zagonetni ubojica sprema ustrijeliti de Gaullea, usput uklanja sve problematične ljude. U međuvremenu, Lebel, vješti pariški policijski detektiv, počinje rješavati misterij ubojičina identiteta.
„Dan šakala“ nije sjajan film, ali je vraški dobar, jedan od rijetkih filmova objavljenih ove godine koji je vrijedan svih muka i troškova odlaska u kino. (John Hofsess / MacLeans Magazine)
Nisam bio spreman na to koliko je stvarno dobar: to nije samo napeti klasik, već prekrasno izveden primjer filmskog stvaralaštva. Sastavljen je kao dobar sat. Scenarij pomno sastavlja nevjerojatan niz materijala, a zatim ga Zinnemann koreografira tako da se priča – koliko god bila komplicirana – razvija u gotovo dokumentarnoj oštrini. Postoje neke riječi koje oklijevate koristiti u recenziji, jer zvuče toliko poput reklamnog teksta, ali u ovom slučaju mogu iskreno reći da je film čaroban. (Roger Ebert / Chicago Sun Times)
Zbog majstorske filmske i montažne vještine redatelja Freda Zinnemanna ono što je možda bila samo još jedna skupa zabava postaje, na tehničkoj razini, udžbenik na kolutima u gotovo zaboravljenoj temi sažetog snimanja filmova. Ukratko, kao što to često biva, drugorazredna fikcija pretvorena je u prvorazrednu kino zabavu. (Richard Schickel / Time)
https://www.imdb.com/title/tt0069947/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_2_q_day%2520of%2520the%2520j
Napoleon, 2023. Ridley Scott, 158 min. UK/US
Scenarij: David Sarpa
Uloge: Joaquin Phoenix, Vanessa Kirby, Ludivine Sagnier, Tahar Rahim, Rupert Everett, Catherine Walker, Youssef Kerkour
Povijesno-biografski ep spektakularnih prizora bitaka koji detaljno prikazuje uspon i pad Napoleona Bonapartea.
Originalan i osoban pogled na Napoleonovo podrijetlo i njegov brzi, nemilosrdni uspon do cara, promatran kroz prizmu njegovog ovisničkog i često nestalnog odnosa sa suprugom i jednom pravom ljubavi, Joséphine. Film prikazuje Napoleonove slavne bitke, nemilosrdnu ambiciju i zadivljujući strateški um izvanrednog vojskovođe i ratnog vizionara.
"Napoleon je čovjek kojim sam oduvijek bio fasciniran. Došao je niotkuda kako bi zavladao svime - ali sve vrijeme je vodio romantični rat sa svojom ženom Joséphine. Pokorio je svijet kako bi pokušao pridobiti njezinu ljubav, a kad nije mogao, osvojio ga je kako bi je uništio, i pritom se uništio sam." (redatelj Ridley Scott)
U kolovozu 2023. Ridley Scott otkrio je da ima na umu i redateljsku verziju "Napoleona" od četiri i pol sata koja više istražuje caricu Joséphine i nada se da će je moći objaviti u kinima i na Apple TV+, nakon početne kino distribucije.
Ridley Scott namjerava dokazati da je car gol, u lukavom epu s bravuroznim detaljima. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Uzbudljiv biografski film. Scott se ne lišava staromodnih užitaka spektakla i uzbuđenja. Ipak, Phoenix je ključ svega: robusna izvedba koju odbija dotjerivanje. (Peter Bradshaw / The Guardian)
U "Napoleonu" Scott daje sebe do posljednjeg djelića - dramaturg, strateg za scenografiju, čak i komičar - kako bi isporučio ono što bi moglo biti remek-djelo njegovo kasne karijere. (Barry Hertz / Globe and Mail)
To je film koji, usprkos pokušajima da nam pokaže čovjeka koji stoji iza vojnog genija, u potpunosti oživljava tek na bojnom polju. (Wendy Ide / Observer)
Epski po opsegu, iznenađujući vještim humorom i, unatoč velikom trajanju, dosljedno uvjerljiv. (Mike Scott / Times-Picayune)
Uoči snimanja Ridley Scott je izazvao bijes komentarom o glavnom liku: "Uspoređujem ga s Aleksandrom Velikim, Adolfom Hitlerom, Staljinom. Slušajte, on je ostavio mnogo sranja za sobom.“ Scott se s „Napoleonon“ vraća u milje svog debija, „The Duellists“, i sasvim je moguće da je znao da će izjave Hitlera i Staljina stvoriti publicitet.
Francuzi nisu gubili vrijeme uzvrativši drskom Britancu. "Hitler i Staljin nisu izgradili ništa i samo su izazvali uništenje." (Pierre Branda, direktor Fondacije Napoléon); "Napoleon je izgradio stvari koje su i danas na svom mjestu. Nije uništio ni Francusku ni Europu. Njegovo nasljeđe je kasnije slavljeno, prihvaćeno i prošireno." (Thierry Lentz, Fondacija Napoléon)
Možete raspravljati o tome je li Napoleon bio tiranin ili ne – ja bih bio naklonjen tiraninu – ali on sigurno nije bio Hitler ili Staljin, dva autoritarna diktatora koji su brutalno tlačili svoj narod, što je rezultiralo milijunima smrti. Kad bih s nekim uspoređivao Napoleona, onda bih se vratio u povijest do Luja XIV., apsolutnog monarha koji je vodio nepotrebne ratove koji su koštali tisuće života. (Philip Dwyer, profesor povijesti na Sveučilištu Newcastle u Australiji i autor trotomne biografije Napoleona)
Vidim Napoleona kao vojskovođu - čovjeka vođenog osobnom ambicijom i apsolutno nemilosrdnog. Čovjek koji je imao vrlo jasnu viziju Francuske koju je trebao izgraditi i, doista, vrstu Europe koju je trebao izgraditi, da podrži svoj ratni stroj. Bilo kakva pomisao da je on bio nekakav osloboditelj, nekakav čovjek budućnosti – u suštini sve je to dio Napoleonove legende. Napoleonov propagandni stroj bio je vrlo, vrlo moćno oruđe u tijeku Carstva i oblikovao je verziju njegovih ratova u kojima je velik dio krivnje bio na perfidnom Albionu. Nije kriva Francuska – svi su ratovali protiv Francuske. Ova moćna Napoleonova legenda nastavlja djelovati do danas. Napoleon je živa prisutnost. Nastavlja oblikovati način na koji ga vidimo." (Charles Esdaile, Professor Emeritus na Sveučilištu u Liverpoolu i autor niza knjiga o Napoleonu, uključujući „Napoleon’s Wars: An International History 1803-15)
Napoleon je imao mnogo mana i bio je odvratan pojedinac, ali rasna ideologija koja je podupirala nacistički režim kod njega jednostavno nije postojala. Napoleon nije kriv za genocid. Napoleon se ne bavi masovnim čistkama. Pošteno govoreći prema Napoleonu, broj političkih zatvorenika tijekom njegove vladavine relativno je ograničen. Uspoređivati ga s Hitlerom i Staljinom je povijesna besmislica. (Charles Esdaile)
https://www.imdb.com/title/tt13287846/?ref_=fn_al_tt_1
Grudi, 2020. Marija Perović, 92 min. MN/HR/RS
Scenarij: Vladislava Vojnović, Marija Perović, Nada Šargin
Uloge: Marija Skaričić, Vojin Četković, Dubravka Drakić
Film prati Anu, Zorku i Jelenu, koje se susreću u rodnom gradu na dvadeset i petoj godišnjici mature. Sada žive u tri različite zemlje nastale raspadom Jugoslavije, a u Nikšiću sreću i svog školskog prijateljia Fukija. Četvero prijatelja u nekoliko će dana preispitati svoje živote i suočiti s neizvjesnom budućnosti. (film je bio crnogorski kandidat za Oscara)
Nostalgični film o svima nama koji su se rodili 70-tih godina. Na festivalu ne treba ništa raditi, ali sada se ima što reći o energiji svijeta, pa se energija osjetila i prelila se preko Kanli kule. (Marija Perović, redateljica, na premijeri, na otvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom)
Ovo je film o čistoj ljubavi. (Vojin Ćetković)
https://www.imdb.com/title/tt11753030/?ref_=fn_al_tt_2
program se organizira u suradnji sa Zajednicom Crnogoraca Splita
Jeanne du Barry, 2023. Maïwenn, 113 min. FR
Scenarij: Maïwenn, Teddy Lussi-Modeste, Nicolas Livecchi
Uloge: Johnny Depp, Maïwenn, Melvil Poupaud
Film koji je svečano otvorio ovogodišnji festival u Cannesu i kojeg je do danas samo u francuskim kinima pogledalo gotovo 800.000 ljudi!
Jeanne Vaubernier, djevojka iz radničke klase odlučna da se uspinje na društvenoj ljestvici, koristi sav svoj šarm kako bi pobjegla iz siromaštva. Njezin ljubavnik, grof du Barry, nakon što se obogatio zahvaljujući njezinim ljubavnim spletkama, želi je predstaviti kralju pa uz pomoć utjecajnog vojvode de Richelieua osmisli njihovo upoznavanje. No njihov prvi susret nadmaši sva njegova prvotna očekivanja, jer za kralja Luja XV. i Jeanne to će biti ljubav na prvi pogled. S kurtizanom, kralj će iznova otkriti glad za životom, i to toliko da više ne može zamisliti svoj život bez nje pa je odlučuje imenovati službenom miljenicom. A rezultat svega je, naravno, skandal. Jer baš nitko drugi ne želi djevojku s ulice na dvoru.
Suptilna i dobro osmišljena kostimirana drama s dosta satire. (Geoffrey Macnab / The Independent)
Johnny Depp svojom karizmom, svojom sposobnošću da kaže toliko toga jednostavnim pogledom ili pokretom tijela, vlada filmom, a da pritom nikoga ne ugrožava. (Thierry Chèze / Premiere)
Velik dio eskapističke zabave ne dolazi toliko iz priče, već iz jednostavnog uživanja u raskošnim haljinama i kićenom dekoru, a dovoljno je i jednog i drugog da zaokupi većinu gledatelja. (Hannah Brown / Jerusalem Post)
Maïwenn je izvanredna, jednostavno nema druge riječi za to; nevjerojatan spoj glumačke i redateljske vještine. (Sarah Manvel / In Their Own League)
https://www.imdb.com/title/tt17277414/?ref_=fn_al_tt_1
Snajka: Dnevnik očekivanja, 2023. Tea Vidović Dalipi, 73 min. HR/IT/RKS
Scenarij: Tea Vidović Dalipi
Opservacijski dokumentarac o hrvatsko-romskom paru, Tei i Mirsadu, novorođenoj djevojčici Fridi i pokušaju zajed-ničkog života, razapetog između očekivanja obitelji i okoline u kulturno nespojivim društvima koja ne prihvaćaju različitosti.
Kada kažeš Cigan ili crn, ukazuješ na svoju privilegiranost, moć, bijelost. Izgovaranje tih riječi nanosi bol drugome. Onima koji to govore bih rekla: nemojte to raditi i naučite svoju djecu da to ne rade. (Tea Vidović Dalipi, autorica filma / sociologinja i istraživačica migracija o svom filmskom debiju)
Ovaj izuzetno osoban film razotkriva niz obiteljskih rituala, tradicijskih stereotipa, pa i kulturnog rasizma, u kojima dvoje zaljubljenih pokušavaju pronaći pravu mjeru između zadovoljavanja slike koju o njima imaju njihovi roditelji i potrebe da zadrže svoje autentično ja i žive prema vlastitim vrijednostima. (restart press)
„Snajka: Dnevnik očekivanja“ treba smatrati filmskim uspjehom, pogotovo za početnika koji je u biti stekao potrebne vještine tijekom snimanja. Međutim, njegova vrijednost kao elokventnog početka za uspostavljanje dijaloga među kulturama čak je i veća od toga. (Marko Stojiljković / Cineuropa)
https://www.imdb.com/title/tt11325374/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_q_SNAJKA%253A%2520DNEVNIK%2520O%25C4%258CEKIVANJA
https://www.portalnovosti.com/tea-vidovic-dalipi-bijelci-si-cesto-dopustaju-lezerni-rasizam
ARHIVA programa Kinoteke
O kinoteci
Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.
Članarina i ulaznice
Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) sat prije prve projekcije.
Cijena pojedinačne kino karte iznosi 3,5 eura.
Cijena pojedinačne kino karte za članove kinoteke iznosi 2,00 eura.
Cijena pojedinačne kino karte za školske projekcije 2,00 eura (s tim da najmanji iznos za organizaciju projekcije iznosi 60 eura odnosno 30 posjetitelja).
Cijena iskaznice za kinoteku – zaposleni 35 eura.
Cijena iskaznice za umirovljenike, nezaposlene, studente i đake iznosi 25 eura.