2001: ODISEJA U SVEMIRU

2001: A Space Odyssey, 1968.

50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
2001: A Space Odyssey, 1968. Stanley Kubrick, 150 min. UK/US
Scenarij:
Stanley Kubrick, Arthur Clarke (scenarij svoje porijeklo vuče iz Clarkovog doprinosa BBC-jevom natječaju za kratku priču iz 1948. godine. “The Sentinel”)
Uloge: Keir Dullea, Gary Lockwood, William Sylvester. Douglas Rain, Daniel Richter. Leonard Rossiter, Margaret Tyzack, Robert Beatty
   Mjesec se uzdiže iz kozmičke tmine. Dok mu površina lagano klizi beskrajnim ništavilom, na horizontu izviruje dobro nam poznati plavi planet. U pozadini svira simfonija “Thus Spoke Zarathustra” R. G. Straussa, koja u gledateljima budi žudnju za eksploracijom nepoznatog svijeta, dok se nad Zemljinim horizontom javlja treća sferična figura, ognjeni titan, zvijezda koja u svojoj orbiti drži svega devet planeta. Glazba dostiže svoj vrhunac dok simetrični kozmički prizor biva okupiran naslovom filma koji je prije 50 godina promijenio svijet – 2001: Odiseja u svemiru.
   Geometrično tijelo (»monolit«) pojavljuje se u raznim fazama povijesti čovječanstva: u prvom dijelu filma (Osvit čovjeka) uzbudi primate koji nakon njegove pojave počinju koristiti kost kao oruđe, u drugom (u bliskoj budućnosti 2001), nakon što su primljeni signali iz svemira koji svjedoče o postojanju izvanzemaljske inteligencije, pronađen je na Mjesecu što se dovodi u vezu s tim signalima pa se stoga organizira ekspedicija koju vode astronauti Bowman i Poole. Njihovu zadaću otežava najsavršeniji postojeći kompjutor, HAL 9000, koji izaziva nesreću, pa letjelica mora programiranim upravljanjem nastaviti putovanje prema izvoru signala kraj Jupiterova satelita. To je treći dio (Jupiter i s onu stranu beskonačnoga) u kojemu Bowman, prošavši kroz »tunel svjetlosti«, odn. »lijevak vremena«, stiže u prostor neočekivanog izgleda u kojemu se kroz njegov preobražavani lik sažeto rekapitulira cijela filogeneza, a uz nazočnost monolita... (HFL)
   2.4. 1968. U Uptown kinu u Washingtonu održana je svjetska premijera Kubrickove Odiseje (2001: A Space Odyssey). Nakon pune četiri godine priprema Kubrick i Clarke priveli su kraju projekt „poslovično dobrog znanstveno-fantastičnog filma“. Kubrick je bio dovoljno pošten prema sebi da prizna kako ne posjeduje takvu žanrovsku upućenost. Učinio je ono što ga je dalje vodilo k uspjehu: zamolio je za suradnju Arthura Clarkea, čije literarno majstorstvo nimalo nije zaostajalo za Kubrickovim filmskim. Clarke je odlučio napisati potpuno novu priču i simultano su tijekom pisanja radili na scenariju. Nisu ni slutili da će produkt njihovog rada biti jedan od ključnih naslova filmske umjetnosti, filma koji se i nakon 50 godina smatra istinskim remek djelom s mnogo neodgovorenih pitanja koja istodobno golicaju maštu znanstvenika i filmofila. Sam Clarke je nakon probnog gledanja izjavio: „Ako itko kaže da je nakon prvog gledanja razumio Odiseju, smatrat ću da nismo uspjeli.“
   Pedeset godina poslije…. U pitanju je film kojeg u 2018. godini i dalje ne razumijemo ništa bolje nego u 1968. godini. Kubrick je svojim radom postavio standarde za filmsko pripovijedanje kao i za korištenje praktičnih efekata na filmu. U pitanju je rad koji je nadahnuo i podigao generacije redatelja, scenarista i ostalih filmskih radnika, kako u žanru znanstvene fantastike, tako i daleko izvan njega... Na kraju, možda uopće nije bitno što je bila primarna intencija koju je Stanley Kubrick namijenio ovom filmu. Dok god nas 2001: Odiseja u svemiru uspijeva potaknuti na emotivnu reakciju ili promišljanje, želju i žudnju za novim znanjem i eksploracijom beskrajnih prostranstava svemira, filmska umjetnost će živjeti. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Cijeli SF je u ovom filmu (ako ne i čitav film kao takav), tematski, estetski, svakojako. Kubrick je s 'vjerojatno najvećom elipsom u povijesti kinematografije', od životinjske kosti do svemirskog broda, vizionarski premostio evoluciju kinematografske znanstvene fantastike, od kostura 'science fiction' žanra do svemira. Bilo je bitnih SF filmova i prije Kubrickova, no nijedan nije napravio takvu (r)evoluciju za žanr kao '2001'. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   "Još uvijek ne znamo jesmo li sami u svemiru ili negdje postoji inteligentni izvanzemaljski život. Baveći se tim pitanjima, film nam se obraća danas kao što je to činio 1968.", Nils Daniel Peiler, jedan od kustosa izložbe posvećene "Odiseji" u Muzeju filma u Frankfurtu.
   "Film me je opčinio, tada su znanstvenu fantastiku počeli shvaćati ozbiljno" (George Lucas)
   “On se usudio nanovo osmisliti  prostor i vrijeme” (Darren Aronofsky)
   “Nemam ideje o čemu zaista govori. Znam da je predivno, govori mi mnogo stvari, premda ga ne razumijem, znam da me tjera na razmišljanje.” (Terry Gilliam)
   Scena svemirskog broda koji se okreće u orbiti jedan je od onih rijetkih trenutaka kada doista povjerujete kako vas filmovi mogu odvesti u neku drugu dimenziju. (Roger Ebert)
   Genijalnost filma "2001: Odiseja u svemiru" ne leži toliko u tome što Stanley Kubrick čini, nego kako malo. Ovo je djelo umjetnika toliko uvjerenog u svoju viziju da nije uključio nijedan kadar samo da bi zadržao našu pažnju. On smanjuje svaku scenu do njene biti i ostavlja ju na ekranu dovoljno dugo da kontempliramo o njoj, da da se nastani u našoj mašti. Među ZF filmovima, "2001" se ne brine toliko o tome da nas intrigira, nego da inspirira naš um...Većina filmova je o likovima sa ciljem na umu, koji ga zadrže i ostvare nakon komičnih ili dramatičnih avantura. "2001" nije o cilju nego o izazovu, potrebi. Ne intrigira svoje efekte na specifične dijelove priče, niti traži da se identificiramo sa Daveom Bowmanom ili nekim drugim likom. Ona nama kaže; postali smo ljudska bića kada smo počeli razmišljati. Naš um nam je dao oruđe da razumijemo gdje živimo i tko smo. Sada je vrijeme da idemo dalje u idući korak, da znamo da nismo na planetu nego među zvijezdama, i da nismo meso nego inteligencija. (Roger Ebert)
   2001. je najbolje putovanje pod utjecajem 'kino LSD-ija... (Gaspar Noe)
   Kako drugačije nazvati ovaj film nego čista umjetnost? (Dan Jardine)
   Ako se možete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" će vam proširiti razum... (David Elliott)
   Apsolutno svaka nanosekunda filma doima se kao da ju je snimalo nešto što je daleko superiornije od naše rase i ako ju je stvarno snimao Kubrick onda to može značiti samo jedno – Stanley Kubrick nije bio iz ove galaksije... (Marko Pačar, www.fak.hr)
Ne, Stanley Kubrick nije napravio najbolji film svih vremena – Odiseja nema sve elemente koji bi najbolji film svih vremena trebao imati. Stanley Kubrick je napravio NAJVEĆI film svih vremena; jer kad napravite nešto nakon čega gledatelj ima osjećaj kao da je dva sata pričao s Bogom, onda znate da niste napravili nešto iznimno, znate da ste napravili nešto što se može nazvati samo i jedino – najvećim. (Marko Pačar, www.fak.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0062622/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

SUBOTA / 29.06.
20:15 sati

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

JAVNA NABAVA - USAVRŠAVANJE

Jednodnevni seminari programa usavršavanja javne nabave održat će se 9. rujna, 10. rujna i 20 rujna 2019.