PROGRAM KINOTEKE Siječanj 2018.

UTORAK / 02.01.

MOJ ŽIVOT KAO TIKVICA (ANIMIRANI/TITLOVANI)

Ma vie de Courgette, 2016.
11:00 sati



Ma vie de Courgette, 2016. Claude Barras, 70 min.  FR/H
Scenarij:
Céline Sciamma, Claude Barras
   U ovoj priči nije riječ o povrću. Junak ove animirane pustolovine je hrabri maleni dječak zvan Tikvica. Kada tragičnim spletom  događaja izgubi majku, mladi Tikvica ostaje sam na svijetu. Simpatični policajac Raymond odvodi ga u dom pun djece koja su također ostala bez roditelja. Isprva zastrašen neobičnim, ponekad i surovim mjestom, on se s vremenom nauči otvoriti te ondje pronalazi novu obitelj i iskrenu ljubav....
   Animafest 2017. Nagrada publike
   Oscar 2017. Nominacija za najbolji animirani film
   César 2017. Nagrada za najbolji dugometražni animirani film i najbolji adaptirani scenarij
   Zlatni globus 2017. Nominacija za najbolji animirani film
   Evropske filmske nagrade 2016. Najbolji dugometražni animirani film
http://www.imdb.com/title/tt2321405/?ref_=nv_sr_1

MANCHESTER BY THE SEA

Manchester by the Sea, 2016.
20:00 sati



NAJBOLJE (KOD NAS) U 2017.

2016. NAJBOLJI GLUMAC & IZVORNI SCENARIJ
Manchester by the Sea, 2016. Kenneth Lonergan, 137 min. US
Scenarij:
Kenneth Lonergan
Uloge: Casey Affleck, Kyle Chandler, C.J. Wilson, Gretchen Mol, Michelle Williams, Lucas Hedges, Kara Hayward, Anna Baryshnikov, Heather Burns, Matthew Broderick
   Nakon osobne tragedije od koje se još uvijek nije oporavio, Lee Chandler (Affleck) nevoljko se vraća u rodni gradić Manchester na obali države Massachussetts. Tamo ga dočekuje 16-godišnji Patrick, koji je nenadano ostao bez oca pa je Leeju povjerena skrb nad nestašnim tinejdžerom...
   “Manchester By The Sea” jedan je od najhvaljenijih filmova posljednjeg desetljeća i (bio je) jedan od najizglednijih kandidata za Oscara.
   Riječ je o zaista dobrom filmu, pažljivo napisanom, slojevitom, vješto režiranom, nabijenom emocijama, divno snimljenom i sjajno odglumljenom...( Marko Stojiljković / film-na-dan.blogspot.hr)
   Ne postoji konkretna emocija koju ovaj film izaziva. Nakon njegovog gledanja nećemo otići bolnoga srca niti ozarenog lica. Ovo nije eskapističko djelo koje će se gledati kako bi se utažila žeđ za određenom emocijom koja nam nedostaje, ne. Ovo je jednostavno – život. Nije prepun smijeha, velikih količina adrenalina ili neprekidne patnje, već svega po malo. Naposljetku, jedno gledanje Manchestera neće biti dovoljno za otkrivanje svih njegovih slojeva pomno napisanih u samom scenariju, koji je majstorsko djelo i sam po sebi. Iako možda neće biti za svakoga, „Manchester by the Sea“ veliko je postignuće, kako tehničko, tako i umjetničko … (electronicus / www.ffa.hr)
   Lonergan ne podcjenjuje svoju publiku, te u filmu pravi jedan od najhrabrijih filmskih poteza 2016. godine, stapa sekvence sjećanja i sadašnjosti u istu color paletu, dizajn scenografije i kostimografiju... (Arman Fatić / www.ziher.hr)
   U svojem novom filmu “Manchester by the Sea” filmaš Kenneth Lonergan precizno i sveobuhvatno predstavlja utjecaje gubitka i patnje na ljudski život. Film se sastoji od nevjerojatnog glumačkog ansambla predvođenog glavnom ulogom koju sjajno tumači Casey Affleck. Osjećajan, iskren i duboko ljudski film koji još jednom potvrđuje da je Lonerganov talent za hvatanje osjećajne iskrenosti uistinu nedostižan... (Adam Chitwood / collider.com)

http://www.imdb.com/title/tt4034228/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 03.01.

UVIJEK SVOJA

11:00 sati



Jamais contente, 2016. Emilie Deleuze, 90 min. FR
Scenarij:
Émilie Deleuze, Marie Desplechin, Ivan Guyot, Laurent Guyot
Uloge: Léna Magnien, Patricia Mazuy, Philippe Duquesne, Catherine Hiegel, Alex Lutz, Nathan Melloul, Axel Auriant-Blot, Mehdi Messaoudi
   Duhovita priča o 13-godišnjoj Aurori koja, neki bi rekli, vodi dosadan život. Ali Aurorin život nije nimalo jednostavan jer je svakodnevno suočena s raznim očekivanjima njene okoline: dobre ocjene u školi, popularnost, ljepota... Uz sve to Aurora je tvrdoglava, prkosna, oštra  jezika i beskompromisnog stava prema životu, vršnjacima, roditeljima i prijateljima. Kada se na sve to doda novi učitelj francuskog jezika, prijetnje da će biti poslana u internat, prve ljubavi i pjevanje u bendu, Aurorin život podsjeća na humorističnu psihološku dramu.   

   Najboljim evropskim filmom za mlade proglašen je francuski film UVIJEK SVOJA (Jamais contente). Nagradu mlade publike (Youth Audience Award) organizira Evropska filmska akademija...
http://www.imdb.com/title/tt4741376/?ref_=fn_al_tt_1

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
17:30 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

TRAINSPOTTING 2

Trainspotting 2, 2017.
20:00 sati



NAJBOLJE (KOD NAS) U 2017!

Trainspotting 2, 2017. Danny Boyle, 117 min. GB
Scenarij:
John Hedge
Uloge: Ewan McGregor, Robert Carlyle, Jonny Lee Miller, Ewan Bremner
   Prošlo je dvadeset godina. Mnogo toga se promijenilo, ali mnogo toga je ostalo potpuno isto. Mark Renton živi u Amsterdamu, sanjajući o prošlosti i svim dobrim vremenima koje je imao sa svojim prijateljima... Vrijeme je za povratak: vraća se na jedino mjesto koje je ikada mogao zvati domom. Svi ga čekaju: Spud, Sick Boy i Begbie. I drugi stari prijatelji također ga čekaju: tuga, gubitak, radost, osvega, mržnja, prijateljstvo, ljubav, čežnja, strah, kajanje, samo-destrukcija i smrtna opasnost… Svi su se skupili kako bi mu poželjeli dobrodošlicu.
   Baš kao i mi koji se pitamo hoće li nastavak uspjeti (is)pratiti kultni uspjeh koji je definirao duh vremena za generaciju ljubitelja filma, ljubitelje glazbe i „korisnika“?
   1996. godine je britanska crna komedija, 'Trainspotting', u žižu javnosti izbacila neke nove ljude britanske filmske scene. Ta ista ekipa nam još jednom dolazi u nastavku filma - Renton, Begbie, Sick Boy i Spud vraćaju se na velika platna nakon 20 godina odsutnosti i to bolji nego ikada: "Svi smo bili vrlo nervozni prije nego što smo se odlučili to napraviti, ali jednom kad smo vidjeli scenarij bili smo sigurni kako nećemo uništiti nasljeđe prvoga filma nego da ćemo nadodati na to nasljeđe...“
   Nastavak se djelomično temelji na knjizi “Porno” Irvina Welsha, a radnja filma smještena je dvadeset godina nakon izvornika. "Uspješno su preuzeti najdinamičniji dijelovi iz knjiga Trainspotting i Porno", rekao je Welsh objasnivši kako film nije direktna adaptacija te nadodavši kako je film u isto vrijeme više suvremen. "Na neki način mislim da je nastavak bolji film... oni su postali ikonični likovi a ovaj film će taj status još više učvrstiti. Film daje osjećaj velikog epskog filma. Mislim da je izvanredno postignuće u isto vrijeme zadržati duh knjiga i napraviti moderni britanski film." Svoje uzbuđenje oko novog filma nije krio, a kritičarima je poručio: "Uvijek ćeš imati kritičare koji jauču kako ovo nije kao originalni Trainspotting ili one koji misle da je previše nalik  originalu... Bit će to izvrstan film, izvrstan samostalni film koji istovremeno dobro funkcionira s prvim filmom i spaja ih u jedan svijet.
   „Dirljiva elegija za izgubljenom mladosti i frustrirajući podsjetnik na protekle (slavne) dane... „(Henry Fitzherbert, Daily Express)
   „Ništa ne boli više od nostalgije. Ako ste skloni tome, T2 Trainspotting će vas pogoditi poput pinte stakla i nehajno baciti natrag u pub...“ (Josephine Livingstone, New Republic)

http://www.imdb.com/title/tt2763304/?ref_=nv_sr_1

O ROMANU (objavljen u izdanju VBZ-a):
   Sick Boy, Begbie, Renton i Spud imena su koja su duboko usađena u svijest svih konzumenata popularne kulture iz devedesetih. Irvine Welsh svojim romanom "Porno" vraća se tim svojim, najpopularnijim (anti)junacima i baca ih u neke nove avanture koje ponovno, naravno, sa poštivanjem zakona nemaju ama baš nikakve veze. A, po svemu sudeći, "Porno" nikako neće biti zadnje naše druženje sa njima…
   "Irvine Welsh je po mnogim ocjenama napisao možda ne najznačajniji svoj roman, ali jest svoj najbolji do sada. U pričama njegovih junaka otkriva se čitav svijet raznovrsnih ljudi, gotovo svaka rečenica korespondira sa suvremenošću kao katalog pojava našeg vremena. Welsh u "Pornu" ima nebrojen niz motiva koji radnju neprekidno vuku naprijed, a mreža pojedinačnih slika svijeta ispričanih izuzetno duhovitim dijalozima i monolizima u književnom je smislu virtuozna." (Borivoj Radaković)

 

ČETVRTAK / 04.01.

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
17:30 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:00 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE

75. ZLATNI GLOBUS (2018.) NAJBOLJI STRANI FILM
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

 

PETAK / 05.01.

IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
17:30 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE

75. ZLATNI GLOBUS (2018.) NAJBOLJI STRANI FILM
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

 

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
20:00 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 06.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:00 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE

75. ZLATNI GLOBUS (2018.) NAJBOLJI STRANI FILM
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

 

PONEDJELJAK / 08.01.

KVADRAT

The Square, 2017.
20:30 sati



The Square, 2017. Ruben Östlund, 151 min. DK/FR/DE/S
Scenarij:
Ruben Östlund
Uloge: Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø
   Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Nakon što putem aplikacije locira mobitel odluči ostaviti gnjevno pismo u poštanskim sandučićima svih potencijalnih lopova. Suluda gesta pretvori se u noćnu moru kad Christian dobije neočekivani odgovor na svoje pismo. Paralelno Christian priprema svoju sljedeću veliku izložbu, 'Kvadrat', instalaciju koja poziva prolaznike na altruizam. No uskoro će saznati kako nije lako živjeti prema vlastitim idealima. PR agencija koja radi za muzej pokreće kontroverznu medijsku kampanju koja će izazvati burne reakcije javnosti i dovesti našeg junaka u egzistencijalnu krizu.
   Pojam “square” možemo tumačiti na tri načina. Prvo, riječ je o trgu, u doslovnom, ali i metaforičnom smislu, dakle mjestu gde se ljudi sastaju kako bi trgovali, razmjenjivali mišljenje i uopće imali socijalne kontakte. Drugo, ista riječ označava pravokutnik kao geometrijski oblik, dakle prostor omeđen jasnim, unaprIijed definiranim rubovima. Treće, ista riječ se uslengu koristi za konzervativca, ne toliko u društveno-političkom smislu, koliko u smislu osobe koja vrlo rijetko izlazi iz svoje ograničene zone ugode. U samom filmu Kvadrat je naziv umjetničke instalacije koja spada u istoimenu izložbu čije su pripreme u punom jeku.
   Žestoka satira umjetničkog miljea bavi se rastućim trendom egocentrične individualnosti i gubitkom zajedništva u društvu medijske mašinerije i spektakla. Švedski redatelj Ruben Östlund stvorio je nevjerojatno zabavan, ali istovremeno moćan i uznemirujuć film koji ispituje granice političke korektnosti, umjetničke slobode i slobode govora. Apstraktna umjetnička instalacija koja bi trebala predstavljati socijalnu utopiju postaje paradigma kukavičluka ovog svijeta, i Östlund se ruga njegovom licemjerju ne propuštajući nijedan detalj, uz zaprepašćujuću inteligenciju i nevjerojatan humor.
   Ovo je do sada Östlundov najfiniji rad, originalan po konceptu i izvedbi, koji glatko klizi od komičnih do duboko dramskih elemenata uz izvanredan casting... (Marina Richter, monitor.jhr)
   „The Square“ se zaista može protumačiti kao dalja razrada centralne teme Östlundova prethodnog filma „Turist“ (muškog kukavičluka uslijed sebičnosti) podignuta na još viši nivo, i kada je riječ o humoru i kada je riječ o drami i implikacijama. „The Square“ ipak nije savršen film, ali svakako je riječ o jednom od filmova godine i jednom od filmova o kojima ćemo još slušati i raspravljati. (Marko Stojiljković, Lupiga.com)

   Cannes Film Festival 2017. Zlatna palma
   30. Evropske filmske nagrade 2017.Najbolji film, komedija, režija, scenarij, glumac i scenografija
   Zlatni globus 2017. nominacija za najbolji strani film
http://www.imdb.com/title/tt4995790/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 09.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

POLJUBAC ŽENE PAUKA

O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985., 120 min.
Scenarij:
Leonard Schraderprema romanu Manuela Puiga
Uloge: William Hurt,Raul Julia,Sonia Braga,José Lewgoy,Milton Gonçalves
   U brazilskome zatvoru ćeliju dijele dvije potpuno različite osobe, transrodni sanjar Luis Molina osuđen za nemoralno ponašanje (seks s maloljetnikom) i ljevičarski aktivist Valentin Arregui koji je politički zatvorenik. Luis, krateći vrijeme, priča priču satkanu od dva filma i vlastita života. Valentin se isprva protivi spomenu filma koji je zapravo nacistička propaganda, no Luis se orijentira na romantični dio priče. Dok čuvari muče Valentina da bi izdao svoje suradnike, on i Luis postupno se zbližavaju.
http://www.imdb.com/title/tt0089424/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u São Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u São Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

SRIJEDA / 10.01.

KRALJ NOĆI

O Rei da Noite, 1975
17:30 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
O Rei da Noite, 1975., 97 min.
Scenarij
: Hector Babenco (priča),Orlando Senna
Uloge: Paulo José, Marília Pêra, Vick Militello,Isadora de Farias,Cristina Pereira
   Već ostarjeli Tertuliano priča svoju životnu priču. Rođen je dvadesetih prošloga stoljeća u São Paulu, a već prva ljubav prošla mu je nesretno. Aninha, djevojka koju je volio, zbog zdravstvenih problema je odselila u Europu i pisma su im bila jedini kontakt. On je započeo studij prava i radio sa stricem, a u drugu ljubavnu vezu upustio se s prostitutkom i kabaretskom pjevačicom zvanom Kraljica noći. Upoznaje i tri kćeri majčine prijateljice s kojima također ima romantične veze…
http://www.imdb.com/title/tt0073246/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u São Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u São Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije.(HFS)

 

CRVENI PERISTIL / RANI RADOVI

Rani radovi, 1969.
20:30 sati



CRVENI PERISTIL 1968.-2018.

   Program 50 obljetnice Crvenog Peristila u Kinoteci počinje kraćim filmskim podsjetnikom, da bi se nakon toga poveo razgovor o tom događaju. Moderator je Pave Majić, a sugovornik Slaven Sumić. Postoji mogućnost da projekciji "Ranih radova" prisustvuje i redatelj Želimir Žilnik (hvala mu na ustupljenom filmu) te njegov slovenski kolega Karpo Godina.
   "Moglo bi se doista kazati da nas je bitno odredila generacijska svijest o pravu na svoje mišljenje i na izraz novog nekonformističkog svjetonazora. Pave Dulčić i ja smo prije 1968. u dva navrata bili u Parizu, no i drugamo širom zapadne Evrope, osjećali smo se nekako dijelom tog 'novog svijeta', novih 'bohema', buntovnika, beatnika i hipija… Vrativši se u Split, fascinaciju Parizom pokušali smo iskazati svojim nekonformizmom. U ponašanju - među prvima smo u Splitu nosili izrazito duge kose i brade te naravno bili jasno 'obilježeni' kao drugačiji - i u promišljanju života i umjetnosti. Iz Pariza smo donijeli i ideju squata te čvrstu odluku da se splitskoj javnosti predstavimo radom koji će svi zamijetiti. Radom ili akcijom koja će biti naš vrisak, dokaz da smo tu, da postojimo" (Slaven Sumić 1998. u razgovoru sa Zlatkom Gallom)

Rani radovi, 1969. Želimir Žilnik, 97 min. YU(RS)
   Moramo stalno propitivati dominantnu sliku svijeta, a ne joj podilaziti. Samo tako možemo napredovati kao društvo... (Želimir Žilnik)
   U vrijeme studentskih nemira 1968. u bivšoj Jugoslaviji, troje mladića i djevojka Jugoslava odlaze od kuće i idu po zemlji u potrazi za istinskim revolucionarnim socijalizmom i za društvom koje vjeruje u istinu. Jugoslava također želi otkriti da li je moguće poboljšati položaj žena u okviru ovog socijalističkog društva.  Film obiluje svježinom ideja, pokretljivom kamerom, avangardnom režijom, te svim onim bitnim elementima koji taj film čine i danas zanimljivim.Nakon velikog uspjeha i osvajanja Zlatnog medvjeda na Berlinaleu 1969. i kratkog prikazivanja, film završava u bunkeru i biva zabranjen.
   „Rani radovi“ na alegoričan način izlažu priču mladih sudionika studentskih demonstracija, u lipnju 1968. u Beogradu: trojica mladića i djevojka Jugoslava suprotstavljaju se malograđanskoj rutini svakodnevice. U želji da "promijene svet", nadahnuti tekstovima mladog Karla Marksa, odlaze u sela i tvornice "probuditi svijest" ljudi, ohrabriti ih u borbi za emancipaciju i dostojanstven život. U tom radu na terenu suočavaju se s primitivizmom i bijedom, ali i s vlastitim ograničenjima, slabostima, nemoći, ljubomorom. Bivaju i uhićeni. Frustrirani što je planirana revolucija neostvarena, trojica mladića odlučuju eliminirati Jugoslavu, svjedokinju njihove nesposobnosti. Pucaju u nju, prekrivaju je partijskom zastavom, pale njezino tijelo te od namjeravane akcije ostaje samo taman stup dima koji se diže u nebo... (www.motovunfilmfestival.com)
http://www.imdb.com/title/tt0064874/?ref_=fn_al_tt_1
   Intervju Marka Njegića sa Želimirom Žilnikom povodom gostovanja u Kinoteci Zlatna vrata tijekom radionice Ex-Oriente...
http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/318639/zelimir-zilnik-s-miloradom-bibicem-mosorom-trebao-sam-snimiti-film

 

ČETVRTAK / 11.01.

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
17:30 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



OSMI POVJERENIK
8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

PETAK / 12.01.

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



OSMI POVJERENIK
8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
20:00 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 13.01.

IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
17:30 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE

75. ZLATNI GLOBUS (2018.) NAJBOLJI STRANI FILM
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

 

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



OSMI POVJERENIK
8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

UTORAK / 16.01.

IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
17:30 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE

75. ZLATNI GLOBUS (2018.) NAJBOLJI STRANI FILM
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

 

PIXOTE, ZAKON NAJSLABIJEG

Pixote, A Lei do mais Fraco, 1981.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
Pixote, A Lei do mais Fraco, 1981., 128 min.
Scenarij
: Hector Babenco,Jorge Durán (prema knjizi Joséa Louzeira)
Uloge: Fernando Ramos da Silva,Jorge Juliao,Gilberto Moura,Edilson Lino,Zenildo Oliveira Santos
   Portret brutalnog odrastanja na ulicama Sao Paula gdje djeca veoma brzo gube nevinost u kontaktu s kriminalom, prostitucijom i nasiljem.     Glavni lik je desetogodišnji Pixote kojeg policija pokupi zajedno s ostalom djecom beskućnicima te ih pošalje u odgojni centar za mlade delikvente. Tamo mu je život još strašniji, počne udisati ljepilo kako bi se lakše nosio sa zlostavljanjem i silovanjem domskih čuvara.
Glumci u filmu su uglavnom amateri, napušteni dječaci uzeti s gradskih ulica. Fernando Ramos Da Silva, jedanaestogodišnjak koji igra glavnu ulogu, i sam je imao životna iskustva slična naslovnom liku. Uloga u filmu ga je nakratko proslavila, no zbog nepismenosti nije mogao uspješno nastaviti glumačku karijeru pa se vratio na ulicu, radio s bandama i bavio prodajom droge; u dobi od 19 godina ubili su ga policajci u vlastitom domu.
http://www.imdb.com/title/tt0082912/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u Sao Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u Sao Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

SRIJEDA / 17.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

LÚCIO FLÁVIO

Lúcio Flávio, O Passageiro da Agonia, 1977.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
Lúcio Flávio, O Passageiro da Agonia, 1977., 118 min.
Scenarij:
Hector Babenco,Jorge Durán,José Louzeiro
Uloge:Reginaldo Faria,Ana Maria Magalhaes,Milton Gonçalves,Paulo César Peréio,Ivan Cândido
   Film je temeljen na stvarnoj životnoj priči Lúcia Flávia, brazilskog bandita iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća poznatog po pljački banaka i spektakularnim bjegovima. Živio je u Rio de Janeiru, a prije nego je ubijen u kaznionici 1975. godine, otkrio je mrežu korumpiranih policajaca i dao informacije o Odjelu smrti, skupini policajaca koji su ubijali kriminalce ne dajući im priliku za pošteno suđenje.
http://www.imdb.com/title/tt0077878/?ref_=nv_sr_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u Sao Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u Sao Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

ČETVRTAK / 18.01.

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
17:30 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



OSMI POVJERENIK
8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

PETAK / 19.01.

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



OSMI POVJERENIK
8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
20:00 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 20.01.

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
17:30 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
20:00 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

PONEDJELJAK / 22.01.

KVADRAT

The Square, 2017.
17:00 sati



The Square, 2017. Ruben Östlund, 151 min. DK/FR/DE/S
Scenarij:
Ruben Östlund
Uloge: Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø
   Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Nakon što putem aplikacije locira mobitel odluči ostaviti gnjevno pismo u poštanskim sandučićima svih potencijalnih lopova. Suluda gesta pretvori se u noćnu moru kad Christian dobije neočekivani odgovor na svoje pismo. Paralelno Christian priprema svoju sljedeću veliku izložbu, 'Kvadrat', instalaciju koja poziva prolaznike na altruizam. No uskoro će saznati kako nije lako živjeti prema vlastitim idealima. PR agencija koja radi za muzej pokreće kontroverznu medijsku kampanju koja će izazvati burne reakcije javnosti i dovesti našeg junaka u egzistencijalnu krizu.
   Pojam “square” možemo tumačiti na tri načina. Prvo, riječ je o trgu, u doslovnom, ali i metaforičnom smislu, dakle mjestu gde se ljudi sastaju kako bi trgovali, razmjenjivali mišljenje i uopće imali socijalne kontakte. Drugo, ista riječ označava pravokutnik kao geometrijski oblik, dakle prostor omeđen jasnim, unaprIijed definiranim rubovima. Treće, ista riječ se uslengu koristi za konzervativca, ne toliko u društveno-političkom smislu, koliko u smislu osobe koja vrlo rijetko izlazi iz svoje ograničene zone ugode. U samom filmu Kvadrat je naziv umjetničke instalacije koja spada u istoimenu izložbu čije su pripreme u punom jeku.
   Žestoka satira umjetničkog miljea bavi se rastućim trendom egocentrične individualnosti i gubitkom zajedništva u društvu medijske mašinerije i spektakla. Švedski redatelj Ruben Östlund stvorio je nevjerojatno zabavan, ali istovremeno moćan i uznemirujuć film koji ispituje granice političke korektnosti, umjetničke slobode i slobode govora. Apstraktna umjetnička instalacija koja bi trebala predstavljati socijalnu utopiju postaje paradigma kukavičluka ovog svijeta, i Östlund se ruga njegovom licemjerju ne propuštajući nijedan detalj, uz zaprepašćujuću inteligenciju i nevjerojatan humor.
   Ovo je do sada Östlundov najfiniji rad, originalan po konceptu i izvedbi, koji glatko klizi od komičnih do duboko dramskih elemenata uz izvanredan casting... (Marina Richter, monitor.jhr)
   „The Square“ se zaista može protumačiti kao dalja razrada centralne teme Östlundova prethodnog filma „Turist“ (muškog kukavičluka uslijed sebičnosti) podignuta na još viši nivo, i kada je riječ o humoru i kada je riječ o drami i implikacijama. „The Square“ ipak nije savršen film, ali svakako je riječ o jednom od filmova godine i jednom od filmova o kojima ćemo još slušati i raspravljati. (Marko Stojiljković, Lupiga.com)

   Cannes Film Festival 2017. Zlatna palma
   30. Evropske filmske nagrade 2017.Najbolji film, komedija, režija, scenarij, glumac i scenografija
   Zlatni globus 2017. nominacija za najbolji strani film
http://www.imdb.com/title/tt4995790/?ref_=nv_sr_1

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
20:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

UTORAK / 23.01.

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
17:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

CARANDIRU

Carandiru, 2003.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
Carandiru, 2003., 145 min.

Scenarij: Hector Babenco,Fernando Bonassi,Victor Navas (prema knjizi Dráuzioa Varelle)
Uloge: Luiz Carlos Vasconcelos,Milton Gonçalves,Ivan de Almeida,Ailton Graça,Maria Luísa Mendonça
   Drama temeljena na knjizi liječnika, specijalista za AIDS, koji je radio u kaznionici Carandiru, jednom od najvećih i najnasilnijih zatvora Latinske Amerike. U njemu se 1992. godine dogodio masakr u kojem je policija ubila više stotinu zatvorenika. Film je snimljen na originalnoj lokaciji i s mnogim bivšim zatvorenicima kao glumcima, a zatvor je srušen prije nego je film krenuo u prikazivanje. Kroz naraciju liječnika i epizodne priče upoznajemo različite zatvorenike i njihov zatvorski život.
http://www.imdb.com/title/tt0293007/?ref_=fn_al_tt_1

Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u Sao Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u Sao Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

SRIJEDA / 24.01.

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
17:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

POLJUBAC ŽENE PAUKA

O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985., 120 min.
Scenarij:
Leonard Schraderprema romanu Manuela Puiga
Uloge: William Hurt,Raul Julia,Sonia Braga,José Lewgoy,Milton Gonçalves
   U brazilskome zatvoru ćeliju dijele dvije potpuno različite osobe, transrodni sanjar Luis Molina osuđen za nemoralno ponašanje (seks s maloljetnikom) i ljevičarski aktivist Valentin Arregui koji je politički zatvorenik. Luis, krateći vrijeme, priča priču satkanu od dva filma i vlastita života. Valentin se isprva protivi spomenu filma koji je zapravo nacistička propaganda, no Luis se orijentira na romantični dio priče. Dok čuvari muče Valentina da bi izdao svoje suradnike, on i Luis postupno se zbližavaju.
http://www.imdb.com/title/tt0089424/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u São Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u São Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

ČETVRTAK / 25.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

FLORIDA PROJECT

The Florida Project, 2017.
20:00 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij
: Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
  Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)

https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/

http://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 26.01.

FLORIDA PROJECT

The Florida Project, 2017.
17:30 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij
: Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
  Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)

https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/

http://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_1

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
20:00 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

SUBOTA / 27.01.

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



OSMI POVJERENIK
8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:00 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE

75. ZLATNI GLOBUS (2018.) NAJBOLJI STRANI FILM
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

 

PONEDJELJAK / 29.01.

INGRID BERGMAN: NJENIM RIJEČIMA

oDOKa:NENAD POLIMAC predstavlja dokumentarni film
20:00 sati



oDOKa:NENAD POLIMAC predstavlja dokumentarni film o Ingrid Bergman
Ingrid Bergman - Njenim riječima
(Jag är Ingrid, 2015.Stig Björkman, 114 min. S)

   U proljeće 2011. godine redatelj Stig Björkman sreće se sa Isabelom Rosellini, kćerkom Ingrid Bergman, koja mu sugerira da “napravi film o Mami”. Zahvaljujući Isabeli, Bjorkman vjerodostojno prikazuje Ingrid koristeći njene riječi i slike. Sedam puta nominirana i nagrađena sa čak tri Oskara, Ingrid Bergman bila je jedna od najtalentiranijih glumica zlatnog doba Hollywooda i ostala je upamćena po nesvakidašnjim izvedbama u filmovima „Casablanca“ (1942), „Plinska svJetlost“ (1944) i „Jesenja sonata“ (1978)...
   http://www.imdb.com/title/tt4621016/?ref_=fn_al_nm_1a
   https://hr.wikipedia.org/wiki/Nenad_Polimac
   Intervju Marka Njegića sa Nenadom Polimcem povodom izdavanja njegove knjige „Leksikon YU filma“...
   http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/319013/nenad-polimac-hrvatskom-filmu-fali-bezobrazluka

UTORAK / 30.01.

FLORIDA PROJECT

The Florida Project, 2017.
17:30 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij
: Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
  Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)

https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/

http://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_1

ZORAN ČUTURA ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:00 sati



ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA
Filmski klub kinoteke Zlatna vrata

   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 20.00 LANA BARIĆ
UTO 31.1. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 20.00 ZORAN 2 (ČUTURA + PREDIN)

   Gost koji "otvara" godinu potrudio se da zapamtimo njegovo gostovanje: sa sobom dovodi još jednog gosta koji će večer učiniti zanimljivom i u filmskom i u glazbenom smislu.
   Sa Zoranom Čuturom započeli smo (i završili) pregovore prije nekoliko mjeseci, i sva korespondencija - u međuvremenu - sa njime potvrdila je našu odluku o pravilnom izboru. Oni sa dužim sjećanjem prisjetit će ga se kao vrsnog košarkaša (koji je karijeru završio u dresu Splita), kasnije sjajnog novinara koji je svojim tekstovima i analizama točno detektirao (cit: Ćiro Blažević) sve zablude hrvatske košarke zadnja dva desetljeća. I nije samo košarka u njegovom fokusu, već i glazba, kazalište, film...
   Najkraće: sportaš-intelektualac u KZV 30.1. u 20.00
   http://balkans.aljazeera.net/profil/zoran-cutura
   http://www.germanijak.hr/tagovi/5/zoran-cutura/6828
   http://www.novilist.hr/Sport/Kosarka/ZORAN-CUTURA-OTVORENO-Mi-kao-nacija-zivimo-u-proslosti.-A-isti-je-slucaj-i-s-kosarkom
   http://www.trusty.hr/scena/kazaliste/293-cutura-o-tri-zene-tene-stivicic-u-hnk-odlicna-predstava-s-dominantnom-ninom-violic.html
   http://www.trusty.hr/scena/kazaliste/444-cutura-o-hit-predstavi-hnk-tko-pjeva-zlo-ne-misli-nije-savrsena-predstava-ali-evo-zasto-je-treba-obavezno-vidjeti.html

 

SRIJEDA / 31.01.

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
17:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

FLORIDA PROJECT

The Florida Project, 2017.
20:00 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij
: Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
  Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)

https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/

http://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica

- Klasika 10,00 kn (za članove Kinoteke-ulaz besplatan)
- Art 20,00 kn (za članove Kinoteke-10,00 kn)

Godišnja iskaznica

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA