PROGRAM KINOTEKE Siječanj 2019.

SRIJEDA / 02.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): PAT I MAT NA FILMU

Pat a mat ve filmu, 2016.
12:00 sati



KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): PAT I MAT NA FILMU
Pat a mat ve filmu, 2016. Marek Beneš, 80 min. CZ
   Otkad su 1976. Lubomir Beneš i Vladimir Jiránek na svjetlo dana donijeli likove Pata i Mata (A je to), dvojica nerazdvojnih prijatelja i najšarmantnijih nespretnjakovića, postali su dijelom televizijske povijesti i jedni od najomiljenjih animiranih likova koje s istim žarom prate i mali i veliki, i to ne samo u njihovoj domovini Češkoj, već i diljem svijeta. Dok su se puhale svijeće za 40. rođendan popularne serije, Lubomirov sin Marek Beneš, simpatične je majstore preselio na veliki ekran, i njihovu avanturu u carstvu umjetnosti, prvi put produžio na dugometražnu varijantu od 80 minuta. I ovaj put, kako bi se srušile sve jezične barijere i jaz različitih generacija, Pat i Mat, uz poznati zarazni veseli ritam u pozadini, nisu baš od nekih (velikih) riječi pa svoje zgode i nezgode s urnebesno duhovitim slapstick momentima, obavljaju bez dijaloga, već uz samo šeprtljave pokrete i izraženu mimiku.
https://www.imdb.com/title/tt0841929/?ref_=nm_flmg_dr_2

Juliet, Naked, 2018. Jesse Peretz, 97 min. US
Scenarij:
Jim Taylor, Tamara Jenkins, Jesse Peretz  
Uloge: Chris O'Dowd, Rose Byrne, Ethan Hawke, Phil Davis    
   Snimljen prema istoimenom romanu popularnog Nicka Hornbyja, „Juliet, gola“ je komična (i romantična) priča o životu i novim životnim prilikama.    Annie se nalazi zaglavljena u dugotrajnoj ljubavnoj vezi s Duncanom, opsesivnim obožavateljem opskurnog rock izvođača Tuckera Crowea . Međutim, kada se u javnosti pojavi akustična demo snimka jednog od Tuckerovih hitova od prije dvadeset i pet godina, životi Annie i Duncana do temelja će se promijeniti pogotovo nakon što se susretnu s do tada neuhvatljivim rokerom…
https://www.imdb.com/title/tt5607096/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 03.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): PAT I MAT 2

Pat a Mat opet v akcii, 2018.
12:00 sati



Pat a Mat opet v akcii, 2018. Marek Beneš, 60 min. CZ
   Pat i Mat su 40 godina jedan drugom bili najbolji susjedi i prijatelji. Sada su se odlučili osvrnuti na svoj ludi život. Što može biti bolje od kućnog filma na 35-milimetarskoj vrpci na kojoj su zabilježeni brojni trenuci iz njihovog svakodnevnog života?
https://www.imdb.com/title/tt9296694/?ref_=nm_flmg_dr_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 04.01.

A Stork's Journey, 2017. Toby Genkel, Reza Memari 85 min. DE/BE/NO/LUX/US
   Vrapčić Richard, siroče kojeg su od rođenja odgajale rode, vjeruje da je jedan od njih. Ali kad dođe vrijeme za migraciju, njegova obitelj roda mora mu otkriti njegov pravi identitet i ostaviti ga u šumi, jer ne bi preživio putovanje do Afrike.  Odlučan u tome da dokaže da je on ipak roda, Richard sam kreće sam na jug, te mu se pridružuje ekscentrična sova Olga s izmišljenim prijateljem i Kiki, narcisoidni papagaj, disko-pjevač. Na ovom epskom putovanju, suočit će se sa brojnim preprekama, poput smrtonosnih šišmiša, golubova koji su ovisnici o internetu i  vrana mafijaša. Kad konačno stignu u Afriku, Richard će morati spasiti svog brata rodu iz kandži čudovišnog jazavca. Najmanja roda će morati naučiti da je najveći vrabac kako bi oslobodila svoj pravi potencijal i ponovo se ujedinila sa svojom obitelji.
https://www.imdb.com/title/tt3823116/?ref_=nv_sr_1

KLIMAKS

Climax, 2018.
17:30 sati



Climax, 2018. Gaspar Noé, 95 min. FR
Scenarij:
Gaspar Noé
Uloge: Sofia Boutella, Romain Guillermic, Smile Kiddy, Claude Gajan Maull
   Sredina je 90-ih, a dvadeset urbanih plesača okupilo se na trodnevnoj probi u zatvorenoj školi koja se nalazi u srcu šume kako bi podijelili posljednji ples. Uskoro organiziraju zabavu u kojoj glavnu ulogu igra zdjela alkohola. Nedugo potom atmosfera se zahuktava, a tijekom cijele noći obuzme ih čudnjikavo ludilo. Očito je da su drogirani, ali ne mogu dokučiti tko ih je drogirao i zašto. Ubrzo za sve plesače postaje nemoguće oduprijeti se vlastitim neurozama i psihozama, a zamamni i nabijeni ritam glazbe potpuno ih je hipnotizirao. I premda se neki zbog toga osjećaju kao u raju, mnogi od njih uronit će direktno u osobni pakao. (navodno je riječ o istinitom događaju masovnog trovanja LSD-om na zatvorenoj zabavi jedne plesne trupe u Francuskoj sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća).
   „Climax“ je svejedno djelo genija, što se vidi u pojedinim kadrovima i scenama, kao i po tehničkoj dotjeranosti filma, što je autoru i inače sve jača strana... (film na dan blogspot)
https://www.imdb.com/title/tt8359848/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 05.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): RINGE RINGE RAJA

Duck Duck Goose, 2017.
12:00 sati



Duck Duck Goose, 2017. Christopher Jenkins, 91 min. US
   U novoj animiranoj komediji za cijelu obitelj, susrećemo se s likom simpatičnog gusana po imenu Peng. Peng je umišljen, svojevoljni neženja, kojeg ne zanima tradicija njegove vrste, ni obiteljske vrijednosti, a djeca su mu toliko odbojna da čak odbija predvoditi jato mlađih naraštaja u skoroj selidbi na jug.
   Voli svoju slobodu i živi u trenutku, bez brige i pameti. Uvjeren da o svemu zna najbolje te da je u svemu bolji od drugih, vrijeme provodi odvajajući se od jata i izvodeći lude akrobacije u letu. Prilikom jedna takve vratolomije, Peng se zanese, doživljava nezgodu te pada u jato pačića. Pritom nehotice razdvaja brata i sestru, 16 dana stare Chao i Chi, od ostalih njihove vrste.Ozlijeđenog krila, zaglavio je na tlu i u toplije krajeve mora pješice. Kao da to nije bilo dovoljno, na taj put sada mora s patkama. On, gusan, s patkama! Štoviše, djecom patkama! Vidno nezadovoljan razvojem situacije, ni ne sluti da se upušta u avanturu života. Krilo mu je već slomljeno, a moglo bi biti i srce.
https://www.imdb.com/title/tt4940416/?ref_=fn_al_tt_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
17:30 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 08.01.

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
17:30 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

IN MEMORIAM NICOLAS ROEG: PERFORMANCE

Performance, 1970.
20:15 sati



IN MEMORIAM NICOLAS ROEG
   Nicolas Roeg, britanski je filmski redatelj i snimatelj (London, 15.3. 1928 –23.11. 2018). Na filmu od 1947., od 1959. snimatelj, surađivao s Rogerom Cormanom, Richardom Lesterom, Johnom Schlesingerom i dr..., a posebno se istaknuo atraktivnom fotografijom u „Fahrenheitu 451“ Francoise Truffauta iz 1966. Kao redatelj (u suradnji s Donaldom Cammellom) debitirao cijenjenim modernističkim kriminalističkim filmom, studijom dekadencije „Performance“, a priznanja kritike dobila su i tri njegova iduća filma: „Walkabout“ (1971), „Ne okreći se!“ (Don’t Look Now, 1973) i „Čovjek koji je pao na Zemlju“ (The Man Who Fell to Earth, 1976), koje odlikuje sklonost vizualnoj rafiniranosti, nekonvencionalnoj naraciji, egzotici, bizarnosti i fantastici.
Performance, 1970. 105 min. UK
Scenarij:
Donald Cammell
Uloge: James Fox, Mick Jagger, Anita Pallenberg, Michele Breton, Ann Sidney, John Bindon, Stanley Meadows, Allan Cuthbertson, Anthony Morton
   Chas je gangster koji, pobjegavši iz zatvora i skrivajući se pred policijom, pronađe utočište u kući u kojoj su Turner,  pjevač samouvjerenoga ponašanja i njegove dvije, podjednako neobične djevojke, Lucy i Pherber. U početku je njihova antipatija prema pridošlom jako izražena i gotovo da prerasta u nasilje. No uskoro novopečeni prijatelji otkriju da imaju mnogo toga zajedničkoga i počnu provoditi trenutke zabavljajući se grupnim seksom i uživanjem u drogama. Cijeli njihov svijet sve se više doima kao dekadentna idila, ali prijeđe granicu i razvije se u mučnu psihološku igru u kojoj Chas postane potpuno podložan Turneru...
   Neobičan eksperimentalno-umjetnički film koji danas, kao i u vrijeme svoga nastanka, uživa status jednoga od najintrigantnijih filmova toga stila i toga razdoblja. Radi se o izopačenoj, deliričnoj priči o doživljajima promiskuitetnog para čiji način života ne poremeti ni susret s opasnim i podjednako nenormalnim kriminalcem. Osim želje da što je moguće bolje predoče svijet narkomansko-promiskuitetnog miljea (u ovom slučaju u Londonu s početka sedamdesetih godina), namjera autora filma ujedno je i dati osvrt na opće agresivno raspoloženje svijeta u tadašnjem vremenu... (tvprofil.com)
   Granice zamišljenog i stvarnog, prošlosti i sadašnjosti, zbilje i ludila, realističkog i fantastičkog, uspostavljaju se i brišu dinamičnom montažom koja neprestano remeti orijentaciju u prostoru i vremenu povezujući sekvence i likove asocijativnim spojevima, usporedbama i kontrastima, dok se prividno nesumjerljivi svjetovi organiziranoga kriminala i rock’n’roll hedonizma međusobno zrcale oblikujući simbiotičko jedinstvo. Inovativna koncepcija glazb. podloge J. Nitzschea također spaja disparatne oblike, fragmente dijaloga i raznorodne zvučne efekte, tvoreći kontrapunkt i nadopunu vizualnom... (T.Brlek/HFL)

https://www.imdb.com/title/tt0066214/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 09.01.

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
17:30 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
20:15 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 10.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 11.01.

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
20:15 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

SUBOTA / 12.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): HRABRI MALIŠAN

Minuscule - La vallée des fourmis perdues, 2013.
12:00 sati



Minuscule - La vallée des fourmis perdues, 2013. Hélene Giraud, Thomas Szabo, 89 min. FR/BE
   Ova vješto napravljena animacija nastala na osnovu izuzetno popularne TV serije ostavlja gledatelje bez riječi i još jednom dokazuje kako, kad se radi o crtanim filmovima, Francuzi to rade sasvim drugačije, usudili bi se reći, inteligentnije - bolje. Autori ovog filma imali su puno stvarniji pristup, pa tako u ovom filmu, kao i u stvarnom životu, mravi i bubamare ne govore.
   Priča prati mikrosvijet insekata i počinje kada mladi par nakon piknika u prirodi ostavi iza sebe ostatke hrane koja bi grupi crnih mravi mogla biti ulov godine. Ali prije nego mravi uspiju ukrasti svoj plijen i odnijeti ga u skrovište na put im se postave tek rođene bubamare. Oni vrlo brzo postanu dobri prijatelji ali tada u cijelu priču ulazi grupa crvenih, zločestih mrava koji pokušaju oteti plijen.
   Film odlikuju smisao za humor, impresivan pejzaži, upoznavanje djece sa životom i suživotom kukaca i insekata, te svakako predstavlja odličnu zabavu za cijelu obitelj.
https://www.imdb.com/title/tt2368672/?ref_=fn_al_tt_1

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
17:30 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 14.01.

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
20:15 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

UTORAK / 15.01.

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

130 GODINA CHARLIE CHAPLINA: SVJETLA POZORNICE

Limelight, 1952.
20:15 sati



Limelight, 1952. Charlie Chaplin, 137 min.
Scenarij:
Charlie Chaplin
Uloge: Charles Chaplin, Claire Bloom, Nigel Bruce
   Nad London se 1914. godine nadvila sjenka Prvog svjetskog rata. Nikome nije do smijeha i nekoć slavni varijetetski komičar Calavero  ostaje bez angažmana. Boca mu je glavni prijatelj sve dok jednoga dana slučajno ne spasi od samoubojstva mladu susjedu Terry…
   Dok je bio na turneji po Britaniji kako bi promovirao film, Chaplin je saznao da su mu odbili molbu za povratnu vizu za SAD zbog njegovih navodnih komunističkih simpatija (Chaplin odlazi u Švicarsku, gdje ostaje sve do 1972. godine, kad se vraća kako bi primio Oscar za životno djelo. Osim uručenog kipića, Chaplin tu večer može pamtiti i kao večer u kojoj je primio i najdulje ovacije u povijesti Akademije, punih 12 minuta).
   Kao sol na ranu došla je zabrana prikazivanja filma u SAD-u. Zabrana filma bila je ironična jer je to najapolitičniji Chaplinov film iz tog perioda. Dijelom je za to zaslužan njegov prethodni film, „Gospodin Verdoux“ (1947.), koji je bio crna komedija kojom je kritizirao kapitalizam. Film je u Americi prikazan tek 1972., a Chaplin, Larry Russell i Ray Rasch nagrađeni su Oscarom za najbolju glazbu. Akademija je nakon toga promijenila pravila kako bi spriječila nagrađivanje filmova starijih od dvije godine. „Svjetla pozornice“ su jedan od Chaplinovih najmanje poznatih filmova, ali je jedan od najautobiografskijih te pruža uvid u njegovu osobnost i karijeru. Njegova vlastita karijera počela je 1914., a u priči o vremešnom zabavljaču koji gleda nazad na svoju slavnu karijeru Chaplin se vjerojatno suočava sa strahom da će i on jednom biti zaboravljen.
https://www.imdb.com/title/tt0044837/?ref_=nv_sr_1
   GOST UREDNIK: Joško Jerončić, ravnatelj Multimedijalnog Kulturnog centra u Splitu

SRIJEDA / 16.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 17.01.

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
17:30 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
20:15 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 18.01.

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
17:30 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 19.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): LUIS I DRUŠTVO IZ SVEMIRA

Luis & the Aliens, 2018.
12:00 sati



Luis & the Aliens, 2018. Christoph Lauenstein, Wolfgang Lauenstein, Sean McCormack, 86 min. DE/DK/LUX
   Luis je jedanaestogodišnji dječak, poprilično usamljen u svojoj svakodnevici. Jednog dana na njegovu se kuću iznenada sruši NLO i on sklapa neobično prijateljstvo s tri simpatična vanzemaljca. Luis njima pomaže u zadatku koji su došli obaviti na Zemlju, a oni u znak zahvalnosti Luisu nude pomoć oko onoga što njega muči. Predlažu mu da ga spase od odlaska u internat i on takvu ponudu ne može odbiti. Kad se bublasti mali zeleni daju u akciju da poprave jedan ljudski život, čitavoj družini slijedi uzbudljiva i nezaboravna avantura…
https://www.imdb.com/title/tt4410000/?ref_=fn_al_tt_1

HLADNI RAT

17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
20:15 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 21.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
20:15 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 22.01.

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
17:30 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

DR. STRANGELOVE

Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964.
20:15 sati



55 GODINA KUBRICKOVA KLASIKA
DR. STRANGELOVE ILI: KAKO SAM NAUČIO NE BRINUTI I ZAVOLIO BOMBU
Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964. Stanley Kubrick, 95 min. UK/USA
Scenarij: 
Stanley Kubrick, Peter George, Terry Southern, Peter Sellers i Stanley Kubrick po romanu Petera Georgea „Crvena uzbuna“
Uloge: Peter Sellers, George C. Scott, Sterling Hayden, Keenan Wynn, Slim Pickens, Peter Bull, James Earl Jones, Tracy Reed
   Američki general Jack D. Ripper, psihotični je lik koji Sovjetski Savez smatra velikom prijetnjom ljudskom rodu te naređuje američkoj zrakoplovnoj floti nuklearni napad na isti. Britanski satnik Lionela Mandrakea jedini je „racionalan“ i protivi se atomskom napadu na Sovjetski Savez. Zaključavši ih u svoju sobu, general kroz cijeli film satniku objašnjava ozbiljnost opasnosti od Sovjeta...
   Ova crnohumorna satira snimljena je 1964., u jeku Hladnoga rata, a prati skupinu poremećenih vojnih vrhovnika i poludjelih znanstvenika koji donose odluke o nuklearnom istrebljenju. ‘Dr. Strangelove’ nije samo jedno od nezaobilaznih ostvarenja iz povijesti filmske umjetnosti, već i film koji je istovremeno i bezvremenski, a koji bi danas teško mogao biti snimljen. Premda ideju o kraju svijeta pretvara u sofisticiranu satiričnu zabavu, film pruža dubinski ozbiljnu i snažnu kritiku apsurdnosti rata i vojne logike... (jutarnji list)
   To je doba Hladnoga rata, nesmiljene utrke u naoružanju, borbe za prevlast u svijetu i velikih ideologija. U cijelom tom kaosu mali čovjek je postrani samo kao promatrač i objekt koji čak ne može niti odlučivati o svojoj sudbini što je vidljivo iz filma i prepušten je grupi psihički opasnih osoba i nepredvidljivom računalu koji u svakom trenutku mogu razoriti svijet. Na sreću taj se crni, kataklizmički scenario nije ostvario, a film Dr.Strangelove ostaje svjedokom svoga vremena i upozorenje i opomena budućim generacijama. (Dražen Klinčić / http://povijest.net)
   Probna projekcija bila je zakazana za 22. studeni 1963. godine, na dan Atentata na Johna F. Kennedyja. Zbog atentata objavljivanje je odgođeno do kraja siječnjaa 1964. godine, jer se smatralo da javnost nije raspoložena za takav film.
   Peter Sellers je ovim filmom postao jedini glumac u povijesti koji je nominiran za Oscara za film u kojem igra tri uloge. (Sellers je zapravo trebao isprva glumiti četiri uloge. Odigrao je tri: Dr. Strangelovea, predsjednika SAD-a Muffleya i Mandrakea, ali je odustao od četvrte, pukovnika T. J. Konga, jer nije uspio usavršiti teksaški naglasak. Kubrick je zbog toga za tu ulogu angažirao Slima Pickensa, ali mu nije rekao da se radi o komediji nego o drami (!), te mu savjetovao da ulogu odglumi ozbiljno – sa neobičnim ishodom).
   Kubrick je započeo samo s labavom idejom snimanja trilera o nukleranom napadu, koja se nadograđuje na strah Hladnog rata. Dok je radio istraživanja za planirani film, Kubrick je postao svjestan suptilne i nestabilne „ravnoteže straha“ između nuklearnih velesila, te njegovog paradoksa. Iako je isprva htio snimiti dramu, no pišući scenarij je postao svjestan komičnog tona čudne situacije u kojoj su se SAD i Sovjetski Savez krenuli međusobno uništiti, a da to nisu niti htjeli niti su mogli zaustaviti. Priča pokazuje noćnu moru političara u kojem je huškanje protiv drugih država rezultiralo mržnjom zbog koje je pokrenut proces uništenja. Sam general Jack D. Ripper je dobio naziv po Jacku Trbosjeku (Jack the Ripper) kako bi se samo naglasilo kakve sve sumnjive tipove i manijake vojska zapošljava, dok je sovjetski veleposlanik Alexei de Sadesky dobio ime po Marquisu de Sadeu. Film je pun satiričnih žalaca na Hladni rat i preispitivanja zdravog razuma takve politike, pa humor samo produbljuje jezu i gorčinu. Prikazujući najgori mogući scenarij apokalipse, film nastupa kao upozorenje na stanje svijeta.
   Remek-djelo iz 1964. godine  koje je redatelja Stanleyja Kubricka, nakon brojnih dotadašnjih kritika, lansiralo u društvo najboljih filmskih umjetnika, nedvojbeno je jedna od najboljih crnih komedija ikad snimljenih. Kubrick koristi svoj film kao savršenu kritiku besmisla tadašnjih političkih događanja, ali i rata generalno, služivši se satirom kao glavnim umjetničkim sredstvom. „Dr. Strangelove“ teme rata, kraja svijeta i političke nestabilnosti koja je definirala 20. stoljeće servira gledateljima kao bolesnu i morbidnu šalu koja zbunjuje i samo produbljuje osjećaj zastrašenosti i jeze prema prikazanim događajima. Kroz cijeli film se suptilno proteže teza da su ljudi, sa svojom savršenom logikom i brzorazvijajućom tehnologijom, tvorci vlastite propasti. (Tena Trstenjak, www.ziher.hr)
   Iako je pri premijeri izazvao podvojene kritike, danas se „Dr. Strangelove“ jednoglasno hvali i smatra klasikom. Roger Ebert je film stavio na svoju listu velikih filmova; „Kubrick je snimio vjerojatno najbolju političku satiru stoljeća, film koji je povukao tepih ispod Hladnog rata argumentirajući da, ako „nuklearna zaštita“ uništi sav život na Zemlji, teško je reči što je zaštitila. Humor „Dr. Strangelovea“ se stvara na temelju jednostavnog komičnog principa; ljudi koji pokušavau biti smiješni nisu nikada smiješni kao ljudi koji pokušavaju biti ozbiljni i u tome ne uspijevaju…“Dr. Strangelove“ i „2001: Odiseja u svemiru“ su Kubrickova remek-djela. Ta dva filma dijele zajedničku temu; čovjek stvori strojeve koji funkcioniraju sa savršenom logikom i koji donesu katastrofe...
   Čak niti zastarjeli politički, vojni i kulturni kontekst „Dr. Strangelovea“ ne mogu oduzeti njegovu bezvremenost i univerzalnu vrijednost. Različita carstva mogu se pojaviti i nestati, različiti ratovi se mogu voditi i gubiti, tehnologija se razvija, ali jedna stvar ostaje ista – stvar koja je tema u svim Kubrickovim filmovima – ljudska nesavršenost. I ta nesavršenost se manifestira u sposobnosti čovječanstva da se uništi. Mizantrop Kubrick nije mogao ne iskoristiti šansu za sarkazam. Zbog toga je „Dr. Strangelove“ istodobno i smiješan i duboko uznemirujuć… (Dragan Antulov)
    „Jedan od najvećih – i bez sumnje najurnebesnijih – antiratnih izjava ikada stavljenih na film. (Marjorie Baumgarten)
   „Film uvijek poručuje nešto, a gledatelj bi morao biti gluh i slijep da ne prepozna mete sarkazma“ (James Berardinelli)
   „Ne samo da je film zločesto smiješan, nego je i subverzivni antiratni film koji pokazuje kako konflikt može eskalirati i kako kraj svijeta lako može doći“. (Christopher Null)

https://www.imdb.com/title/tt0057012/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 23.01.

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
17:30 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

GRACE JONES: BLOODLIGHT AND BAMI

Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017.
20:15 sati



Grace Jones: Bloodlight and Bami, 2017. Sophie Fiennes, 115 min. UK/IE
   Veća od života, divlja, strašna, androgina – Grace Jones igra sve ove uloge. No ovdje je upoznajemo i u ulozi ljubavnice, kćeri, majke, sestre, pa čak i bake, a ona se razotkriva pred našim očima i pomaže nam da upoznamo što se nalazi iza maske.
   Film prati Grace na putovanju automobilom duž njezine rodne Jamajke sa sinom Paulom i nećakinjom Chantal, gdje otkrivamo njezine obiteljske korijene i priču o traumatičnom djetinjstvu. Grace i njezina braća Chris i Noel, koje je nekoliko godina odgajao nasilan i autoritativan polu-djed Mas P, pokušavaju shvatiti i riješiti se ovog formativnog iskustva. Za to vrijeme senzualnost otoka i njegov tropski sjaj odzvanjaju užicima koji su podjednako utjecali na Grace i njezin apetit za životom.
   Na jamajčanskom dijalektu bloodlight označava crveno svjetlo koje signalizira snimanje u studiju, a bami vrstu kruha koju je Grace posebno voljela kao mala. U filmu se izmjenjuju prizori Jamajke s javnim i privatnim životom Grace Jones. Vidimo je kao ciganku između Tokija, Pariza, Moskve, Londona i New Yorka, umjetnicu u jamajčanskom studiju s glazbenim dvojcem Slyjem i Robbiejem (koji je prate tijekom cijele karijere), ili kako prepričava obožavateljicama iza scene o svojem slavnom TV pojavljivanju kod Russella Hartyja iz vlastite perspektive. Topla i duhovita, ona je podjednako i Bako – divlji hedonist i ljubitelj zabava – i snažna i ustrajna poslovna žena.
   Njezina pozornica je stalna točka na koju se film vraća, s pjesmom Love Is the Drug izvedenom poput arije, koja film vodi do finala, te najdirljivijim scenama, među kojima je susret s francuskim fotografom Jean Paulom Goudeom, ocem njezina sina Paula i tvorcem njezinih legendarnih omota albuma. Ovo je Grace kakvu još nismo vidjeli, koja nas podsjeća što to znači usuditi se stvarno živjeti. U svim svojim vidljivim kontradikcijama, Grace Jones doima se kao iznimka, no i kao identifikacijska točka: ona je iznimka koja potvrđuje pravilo.
   Nije teško reći što je Grace Jones. Ona je prije svega Pojava, pažljivo dizajnirana i dotjerana, sama od sebe ili tuđom rukom, ali u svakom izdanju napravljena tako da upada u oči i da se pamti. Ona je model. Ona je pjevačica, zapravo više izvođač, “performer”. Ona je glumica. Ona je androgina i agresivna. Ona je glamurozna ratnica i cijeli svijet je njena pozornica... (Marko Stojiljković/ dopmagazin.com)
https://www.imdb.com/title/tt6903636/?ref_=nv_sr_2

ČETVRTAK / 24.01.

SMRT STALJINA

Death of a Stalin, 2017.
17:30 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJA KOMEDIJA 2018.
Death of a Stalin, 2017.  Armando Iannucci, 107 min. UK/FR/BE/CA
Scenarij:
Armando Iannucci, David Schneider, Ian Martin , Peter Fellows i Fabien Nury prema grafičkoj mapi „Smrt Staljina“ Fabiena Nuryja i Thierryja Robina
Uloge: Olga Kurylenko, Steve Buscemi, Jeffrey Tambor, Rupert Friend, Michael Palin
   Interni politički život Sovjetskog saveza tijekom 50-ih godina dobiva crnohumornu formu u novom filmu škotskog scenarista i redatelja Armanda Iannuccija. Iannucci je autor čije su likove i zaplete u političkim satirama nekada znali nazivati pretjeranima ili karikiranima, ali to više nitko ne čini, posebice otkad su gotovo navlas identične karikature diljem svijeta zauzele čelne položaje
   U danima nakon Staljinovog konačnog pada, njegovi ministri tuku se za kontrolu: neki žele pozitivne promjene u Sovjetskom savezu, drugi imaju mračnije motive. Međutim svi dijele jedan zajednički motiv: očajnički žele preživjeti.
   Kao u neka stara vremena film je zabranjen u Rusiji. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski obrazložio je zabranu zaključkom kako film na podrugljiv način ismijava kompletnu povijest jedne države koja je porazila fašistički režim...vrijeđa Staljinove žrtve i nepodoban je za prikazivanje uoči 75 godišnjice bitke za Staljingrad. Kako je svaka zabrana uvijek vrlo dobra reklama tako je "Smrt Staljina" dobio neočekivani vjetar u leđa i privukao dodatnu znatiželju ljubitelja filma. Čime je Iannucci natjerao Ruse da zabrane film, spoj političke drame i komedije? (Tihomir Polančec, goodtalking)
   Steve Buscemi kao manipulativni brbljavac Nikita Hruščov, Michael Palin kao Molotov, Simon Russell Beale kao Berija, Jason Isaac kao Žukov... - svi gadno našpičeni na vodeću fotelju nakon Staljinove smrti - u mračnom satiričnom filmu Armanda Ianuccija stalno plešu po oštrici između urnebesno smiješnog i stravično tragičnog... (Zrinka Pavlić, tportal)
   Smijat ćete se i bit će vam pomalo krivo, sve dok ne shvatite da se ne smijete stvarnim krvavim događanjima već gluposti i bijedi svih tih malih ljudi koji su stjecajem okolnosti postali veliki... (Darko Lisac, http://aktivirajkarlovac.net)

   https://www.imdb.com/title/tt4686844/?ref_=nv_sr_1

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
20:15 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 25.01.

SRETNI LAZZARO

Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018.
17:30 sati



CANNES 2018. NAJBOLJI SCENARIJ
Lazzaro felice / Happy as Lazzaro, 2018. Alice Rohrwacher, 125 min. IT / CH / FR / DE
Scenarij
: Alice Rohrwacher
Uloge: Adriano Tardiolo, Luca Chikovani, Alba Rohrwacher, Agnese Graziani
   Ovo je priča o Lazaru, mladom zemljoradniku koji je toliko dobar da ljudi često misle da je glup, i Tancrediju, mladom i maštovitom plemiću. Njihovim životima u izoliranom pastirskom selu Inviolati dominira grozna markiza Alfonsina de Luna, kraljica cigareta. Njih dvojica čvrsto će se povezati kada Tancredi zatraži od Lazara da mu pomogne u organizaciji vlastite otmice. Ova čudna i nevjerojatna alijansa je pravo otkriće za Lazara. To je prijateljstvo zahvaljujući kojem će Lazar putovati kroz vrijeme u potrazi za Tancredijem. Kada prvi puta dođe u veliki grad, Lazar je poput fragmenta iz prošlosti izgubljen u modernom svijetu.
   Utjecaj vjerojatno najpoznatijeg talijanskog filmaša Federica Fellinija i dalje je snažan na talijansku kinematografiju, a to se posebno može vidjeti na filmu "Sretni Lazzaro" za koji je njegova autorica Alice Rohrwacher u Cannesu dobila nagradu za najbolji scenarij. Riječ je o filmu koji se smjestio negdje na pola puta između naturalizma braće Taviani i Fellinijevog magijskog realizma odnosno nadrealizma, prepunom simbolike i parabola, ali i nevjerojatno poetičnom, filozofskom i alegorijskom djelu, koje još danima nakon gledanja ne izlazi iz glave. Zbog toga i ne čudi da je ovaj film jedan od 50 kandidata za europski film godine i što se naosvajao pregršt nagrada po festivalima i što ga je na kraju otkupio i Netflix, koji će ga distribuirati na svjetskom tržištu. Film je to prepun nostalgije, s nizom referenci na brojne poznate filmove bogate talijanske kinematografije... (blog / GamBeeFilmTvKnjiževnost)
https://www.imdb.com/title/tt6752992/?ref_=nv_sr_1

JUŽNI VJETAR

Južni vetar, 2018.
20:15 sati



Južni vetar, 2018. Miloš  Avramović, 130 min. RS
Scenarij:
Miloš Avramović, Petar Mihajlović
Uloge: Miloš Biković, Dragan Bjelogrlić, Nebojša Glogovac, Srđan Todorović, Miloš Timotijević, Jovana Stojiljković, Bogdan Diklić
   U životu Petra Maraša, pripadnika beogradske automobilske mafije, stvari počinju dobivati smisao. Napušta roditeljski dom i s dugogodišnjom djevojkom Sofijom useljava se u svoj novi stan. Klan čiji je pripadnik, a kojim upravlja iskusni „Car“, dobro „radi“. Posao je uigran, novca ima dovoljno za sve, a policija im ne pravi probleme. Sve će se to promijeniti kada Maraš na svoju ruku ukrade bugarski Mercedes, ne znajući da je u autu pošiljka heroina...
   Rođen sam 1978. i odrastao u kvartu Mirijevo na beogradskoj Zvezdari. Moji su roditelji bili akademski obrazovani građani koji su se jako loše snašli u devedesetima, za Slobodana Miloševića, kada je srednji sloj radikalno osiromašio. Brat i ja doslovno smo odrasli na ulici i tamo svjedočili svemu što vidite u ovom filmu, porastu kriminala, svaki od agresivnih tinejdžera imao je vatreno oružje, ukoliko ste upali u takvo društvo, mogli ste se lako obogatiti ali i stradati. Srećom, to nije bilo za mene. (Miloš Avramović)
   Avramovićev film je - ukratko - filmska esencija čistog testosterona... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   “Južni vjetar” bez konkurencije je najveći ovogodišnji filmski fenomen u regiji, u Srbiji je skupio pola milijuna gledatelja, poharao Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, a distributer Art Vista organizirao je blic prikazivanja i u dijaspori, u Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Na redu su Slovenija, Makedonija, a krajem godine i Hrvatska. Uspjeh “Južnog vjetra” tim je začudniji jer to nije spektakl kakav je bio serijal “Montevideo”, pun nostalgije za prošlim vremenima, nego čisti žanrovski film koji veže publiku uzbudljivom, bogato razvedenom pričom i sugestivnim likovima... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   „Južni vjetar“ Miloša Avramovića žestoki je kriminalistički (akcijski) triler, punokrvni žanrovski film koji u hrvatskoj kinematografiji nema pandana, ali ima u srpskoj. Ovo su na određeni način 'Rane' za 21. stoljeće, dostojan nasljednik ponajboljeg srpskog 'tarantinovskog' filma... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt5207158/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/juzni-vjetar-najveci-ovogodisnji-filmski-fenomen-u-regiji-totalni-uspjeh-srpske-kinematografije-najmocniji-u-zadnja-dva-desetljeca/8121407/

SUBOTA / 26.01.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): DJEČAK S PLANINE

Schellen-Ursli / Little Mountain Boy, 2015.
12:00 sati



Schellen-Ursli / Little Mountain Boy, 2015. Xavier Koller, 100 min. CH
Scenarij:
Stefan Jäger, Xavier Koller
Uloge: Jonas Hartmann, Peter Jecklin, Julia Jeker
   Dječak mora izdržati snažnu, jaku zimu kako bi sačuvao važno obiteljsko nasljeđe. Međutim, prije nego se upusti na ovo teško putovanje, najprije mora pomoći svojoj obitelji da preživi financijski kolaps, spasiti kozu, svog omiljenog kućnog ljubimca te uz pomoć svog najboljeg prijatelja nadmudriti nasilnika koji se namjerio baš na našeg junaka. Hoće li uspjeti vratiti se u svoje selo i proslaviti praznik koji označava kraj zime
https://www.imdb.com/title/tt4136636/?ref_=nv_sr_1

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
17:30 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

HLADNI RAT

20:15 sati



EVROPSKE NAGRADE / NAJBOLJI FILM  2018.
CANNES 2018. NAJBOLJI REDATELJ
Zimna wojna / Cold War, 2018. Pavel Pawlikovski, 88 min. PL/FR/UK
Scenarij:
Janusz Glowacki, Piotr Borkowski i Pavel Pawlikovski
Uloge: Joanna Kulig, Tomasz Kot, Borys Szyc
   Wiktor je cijenjeni pijanist i dirigent koji tijekom politički turbulentnih 50-ih godina u Poljskoj skupa s kolegicom Irenom organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji su voljni vježbati i izvoditi priredbe poljskih kulturnih običaja. Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između Wiktora i Zule uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak…
   Pawlikowski nam donosi još jednu senzualnu, prizemljenu priču u kojoj se emocije i strasti nekog izgubljenog vremena epizodično otkrivaju u 88 minuta rada. Nepravedno, ali ipak zbog velike završnice neminovno, je reći da „Cold War“ oživljava i rekontekstualizira dašak realizma iz književnosti 19. stoljeća. One koji su upoznati s Pawelovim prethodnim radom „Ida“, očekuje još jedno nezaboravno iskustvo, ovoga puta uz malo više dinamike i glazbene pozadine... (Arman Fatić, www.ziher.hr)
   Ovakve priče se ne izmišljaju, ovakve priče se žive. Redatelj Pawel Pawlikowski ju je pronašao na sebi najpoznatijem terenu, životu svojih roditelja. Njihova ljubavna priča se protezala puna 4 desetljeća i bila je prošarana čestim prekidima i pomirenjima, životima s obje strane 'željezne ograde'... Ukoliko se uzdate u moj sud, ''Cold War'' (iliti ''Zimna wojna'' u originalu) jest film koji svakako morate pogledati. Razlozi? Prekrasna kamera, izvanredna režija i upečatljiva gluma (posebice ona Joanne Kulig). Pametnom dosta, zar ne? Eh da. Spomenut ću i kako je jedan djelić filma sniman u našem Splitu i kako u kratkim epizodama možete ugledati naše glumce Slavka Sobina i Dražena Šivaka... (Ivica Perinović, ezadar.rtl.hr)
   „Hladni rat“ doista je remek-djelo poetike i estetike, koji posebno krasi fascinantna visoko estetizirana crno-bijela fotografija i manji format slike, vrlo sličnoga stila prethodnoga filma Pawłikowskoga, mnogostruko nagrađivane »Ide«... (Marijana Jakovljević, glaskoncila.hr)

   „Hladni rat“ dobitnik je čak pet nagrada Evropske filmske akademije, uključujući i onu za najbolji film. Pavel Pawlikovski dobitnik je i nagrade za najboljeg redatelja na filmskom festivalu u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt6543652/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 28.01.

KOJA JE OVO DRŽAVA

Koja je ovo država, 2018.
20:15 sati



Koja je ovo država, 2018. Vinko Brešan, 118 min. HR
Scenarij:
Mate Matišić
Uloge: Goran Bogdan, Goran Navojec, Lazar Ristovski, Sebastian Cavazza, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Zdenko Jelčić, Alma Prica, Krešimir Mikić
   Iz kreativne radionice redatelja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića stiže film „Koja je ovo država“. Film sačinjavaju tri priče čiju strukturu i međusobnu povezanost otkrivamo tijekom filma. Nosioc prve priče je General, druge Ministar, a treće priče razbješnjeli umirovljenici. Osnova zapleta je motiv da se ministar, koji je došao položiti kamen temeljac za novo krilo kaznionice, sam zaključao u zatvorsku ćeliju iz koje nikako ne želi izići.
   'Koja je ovo država' s dosta hrabrosti i subverzije govori o Hrvatskoj danas zatočenoj u jučerašnjici s pripadajućim traumama i kosturima iz ormara hrvatske prošlosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Ono što je sigurno jest da je ovaj film sačinjen od velike količine apsurda. Ovo je na određeni način komedija apsurda. Scenarist Mate Matišić i ja pokušali smo dotjerati stvarnost koju imamo do apsurda tako da u pretjerivanju dođemo do istine. Koliko smo uspjeli, vidjet ćemo. (Vinko Brešan u intervjuu SD)

https://www.imdb.com/title/tt8246980/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 29.01.

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
17:30 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

GORAN GOLOVKO... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



   Nažalost, gripa je uzela svoj danak i "kod nas", pa naša najavljena gošća, gđa. Agar Pata, stiže kad ozdravi (nadamo joj se u veljači) . Kao u sličnim slučajevima do sada, uvijek nam u pomoć pristižu dragi sugrađani, pa je večerašnji izbornik redatelj Goran Golovko.

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

 

 

SRIJEDA / 30.01.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
17:30 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

MARY SHELLEY

Mary Shelley, 2018.
20:15 sati



Mary Shelley, 2018. Haifaa Al-Mansour, 120 min. UK
Scenarij:
Emma Jensen, Haifaa Al-Mansour
Uloge: Elle Fanning, Bel Powley, Maisie Williams
   Godine 1814. Mary Wollstonecraft-Godwin je 16-godišnjakinja koja živi u Londonu i radi u knjižnici svoga oca, spisatelja Williama Godwina skupa sa svojom pomajkom Mary Jane Clairmont i polu-sestrom Claire Clarimont. Tijekom putovanja u Škotsku gdje odsjeda u jednoj od kuća prijatelja svoga oca, Mary upoznaje 21-godišnjeg pjesnika Percyja Shelleyja koji za nju pokazuje interes kakav do sada nitko prije nije pokazao. Vrativši se u London ona neočekivano ponovno susreće Percyja, nakon što se ovaj pojavi na kućnom pragu njezinog oca tražeći od njega da mu bude učenik. Fascinirana Percyjem, Mary započne burnu vezu s njim, unatoč protivljenju svog oca i pomajke…
   Ugled književnice Mary Shelley dugo je vremena počivao na trima njenima ulogama: kći Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, supruga Percyja Bysshea Shelleyja, autorica romana Frankenstein. Međutim, takvo poimanje svodi plodnu autoricu koja se velik dio život uzdržavala vlastitim perom na ‘čudo od jednog romana’. Srećom, 80-e godine prošloga stoljeća sa sobom donose zbirku njezinih pisama te prvu znanstveno utemeljenu biografiju (Emily Sunstein, Mary Shelley: Romance and Reality), što dovodi do revitalizacije interesa za Shelleyjin život i djelo, te ponovnu (pr)ocjenu njena opusa. Darovita kritičarka i urednica, autorica brojnih putopisa, pjesama, kratkih priča, eseja, književnih prikaza, biografskih crtica i romana, Mary Shelley danas slovi kao jedna od vodećih figura engleskog romantizma. (Nada Kujundžić / voxfeminae.net)
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/

ČETVRTAK / 31.01.

MARY SHELLEY

Mary Shelley, 2018.
17:30 sati



Mary Shelley, 2018. Haifaa Al-Mansour, 120 min. UK
Scenarij:
Emma Jensen, Haifaa Al-Mansour
Uloge: Elle Fanning, Bel Powley, Maisie Williams
   Godine 1814. Mary Wollstonecraft-Godwin je 16-godišnjakinja koja živi u Londonu i radi u knjižnici svoga oca, spisatelja Williama Godwina skupa sa svojom pomajkom Mary Jane Clairmont i polu-sestrom Claire Clarimont. Tijekom putovanja u Škotsku gdje odsjeda u jednoj od kuća prijatelja svoga oca, Mary upoznaje 21-godišnjeg pjesnika Percyja Shelleyja koji za nju pokazuje interes kakav do sada nitko prije nije pokazao. Vrativši se u London ona neočekivano ponovno susreće Percyja, nakon što se ovaj pojavi na kućnom pragu njezinog oca tražeći od njega da mu bude učenik. Fascinirana Percyjem, Mary započne burnu vezu s njim, unatoč protivljenju svog oca i pomajke…
   Ugled književnice Mary Shelley dugo je vremena počivao na trima njenima ulogama: kći Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, supruga Percyja Bysshea Shelleyja, autorica romana Frankenstein. Međutim, takvo poimanje svodi plodnu autoricu koja se velik dio život uzdržavala vlastitim perom na ‘čudo od jednog romana’. Srećom, 80-e godine prošloga stoljeća sa sobom donose zbirku njezinih pisama te prvu znanstveno utemeljenu biografiju (Emily Sunstein, Mary Shelley: Romance and Reality), što dovodi do revitalizacije interesa za Shelleyjin život i djelo, te ponovnu (pr)ocjenu njena opusa. Darovita kritičarka i urednica, autorica brojnih putopisa, pjesama, kratkih priča, eseja, književnih prikaza, biografskih crtica i romana, Mary Shelley danas slovi kao jedna od vodećih figura engleskog romantizma. (Nada Kujundžić / voxfeminae.net)
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/
https://voxfeminae.net/strasne-zene/tragicna-romanticarka-mary-shelley/

DIVLJI ŽIVOT

Wildlife, 2018.
20:15 sati



TORINO FILM FESTIVAL 2018: NAJBOLJI FILM
Wildlife, 2018. Paul Dano, 105 min. USA
Scenarij:
Paul Dano, Zoe Kazan (prema romanu Richarda Forda)
Uloge: Jake Gyllenhaal, Carey Mulligan, Ed Oxenbould, Bill Camp
   Jeanette i njezin muž Jerry žive u gradiću u Montani početkom 1960-ih. Njihov brak dolazi na kušnju kad Jerry izgubi posao i pošalju ga na nekoliko tjedana kao vatrogasca volontera na gašenje šumskih požara. Za to vrijeme njihov četrnaestogodišnji sin Joe promatra kako mu se roditelji udaljavaju i kako se njegova majka sve više mijenja. A Jeanette će nekako morati prehraniti obitelj i izaći iz uobičajene uloge kućanice.
   Ova nezavisna drama redateljski je prvijenac holivudskog glumca Paula Danoa: “Ovo je priča o sazrijevanju sva tri člana obitelji, majke, oca i sina.” Film je premijerno prikazan ove godine na Sundanceu.
   Gotovo je prirodno za glumca, dakle umjetnika koji privlači pažnju na sebe putem realizacije tuđe vizije, da ponekad poželi podijeliti samo svoju viziju nečega, pa se prihvati pisanja i režije. Transferi tog tipa su česti, ali nisu uvek uspješni, ipak su druge stvari tu u igri, a ne samo izdavanje ili slušanje naređenja, pa nema nikakvih garancija da će dobar glumac postati dobar redatelj. U tom smislu je redateljski prvenac Paula Dana, ovogodišnji festivalski hit „Wildlife“, primjer prilično uspješnog i izuzetno zanimljivog transfera, iako se ne može do kraja tvrditi da je riječ o nekakvom remek-djelu filmske umjetnosti, a razlog za kritičke hvalospjeve je moguće pronaći i u Danovoj reputaciji, ali i u pametnom nadovezivanju na aktuelni društveni trenutak. (Marko Stojiljković / dopmagazin)
https://www.imdb.com/title/tt5929754/?ref_=nv_sr_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica:

20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA