OSMI PUTNIK

ALIEN, 1979.

ALIEN, 1979. Ridley Scott, 116 min. UK/US
40 GODINA KLASIKA RIDLEYA SCOTTA
Scenarij:
Dan O'Bannon prema priči Dana O'Bannona i Ronalda Shusetta
Uloge: Sigourney Weaver, Tom Skerritt, John Hurt, Veronica Cartwright, Harry Dean Stanton, Ian Holm, Yaphet Kotto
   Sedmeročlana posada trgovačkog svemirskog teretnjaka Nostromo, natovarenog s dvadeset milijuna tona mineralnih ruda, putuje natrag na Zemlju. Članovi posade na čelu s kapetanom Dallasom bude se iz sna uvjereni da će im Tvrtka u čijem je vlasništvu brod, isplatiti poveće sume zbog dobro obavljenog posla. Osim Dallasa, u letjelici su još i časnica Ripley, njezina kolegica Lambert, zatim Parker, Brett, Kane, te jedini android u ljudskoj ekipi Ash. I premda se činilo da je njihov povratak kući rutinska stvar, iznenadni poziv u pomoć s obližnjeg planetoida imena LV-426 natjera kapetana Dallasa da postupi prema pravilima i odmah izvidi o čemu je riječ. Sletjevši na planet, posada na površini ne naiđe ni kakav oblik života, ali otkrije napušteni svemirski brod u kojem se Kaneu nešto zalijepi za lice. Unatoč protivljenju časnice Ripley, ostali članovi odluče vratiti Kanea na Nostromo. U međuvremenu, brodsko računalo uspije signal dešifrirati kao upozorenje, a ne poziv u pomoć.
   Početkom sedamdesetih, Dan O’Bannon i John Carpenter, dva mlada filmska zanesenjaka, upoznali su se na na USC-u (University of Southern California) i započeli rad na „Dark Staru“ (1974). O’Bannon i Carpenter zajednički su osmislili priču i napisali scenarij za ono što je trebalo biti tek običan studenski film, ali je nekako s vremenom prerastao u cjelovečernji. Kako sam O’Bannon kaže; napravili su najbolji studentski film ikad, ali i najgori kino film ikad, no odmah spremno dodaje da nije bilo tog filma, ne bi bilo ni „Aliena“. Jer, „Dark Star“  je priča o grupi svemirskih čistača koji dožive svašta; od napada izvanzemaljskog organizma pa do kvara kompjuterskog programa i O’Bannon je tu ideju želio pretvoriti u pravi film. Koju godinu kasnije započeo je rad na scenariju radnog naslova „Star Beast“ koji će na kraju postati „Alien“.
   * Redatelj filma je trebao biti Walter Hill (ali i Robert Aldrich, Peter Yates, Jack Clayton), no on je stolicu prepustio Ridleyu, ali je ostao kao jedan od producenata filma.
   * Veronica Cartwright je trebala glumiti Ripley, no producenti su dali prednost Weaverici. Ripley je prvenstveno trebao biti muški lik. Kay Lenz se javila na audiciju za ulogu Ripley, a jedan od prijedloga osim Weaver je bila i Meryl Streep
  * Većina dijaloga u filmu je improvizacija, a koncept vanzemaljca umjetnika H.R. Gigera je mijenjan nekoliko puta zbog prenaglašenih seksualnih konotacija
  * Ridley Scott je zamišljao mnogo mračniji kraj gdje bi Alien odgrizao Ripley glavu i sjeo za konzolu, te bi njenim glasom poslao poruku na Zemlju (no producentskoj kompaniji Fox se nije svidjela takva pre mračna ideja).
  * Bez sumnje, jedna od najupečatljivijih scena cijelog serijala je smrt Kanea, scena kad saznamo kakvo je sjeme facehugger postavio u njega. Netom nakon što mu se izvanzemaljsko biće zalijepilo na facu i tko zna što mu ubacilo niz grlo, ostatak posade je zgrožen implantatom koji izađe na površinu – probivši mu prsa – uz dotad rijetko viđenu količinu krvi. U toj smo se sceni prvi puta susreli s baby alienom. Scena graniči s grotesknom, no istovremeno je umjetnička u redateljskoj genijalnosti Ridleya Scotta, obzirom da glumcima nije rekao ništa o tome što će se dogoditi, nego je jednostavo snimio njihove reakcije. Rezultat je jedna od najuvjerljivijih scena u kinematografiji.
   * Film se referira na dvije knjige pisca Josepha Conrada i to se vidi po nazivima svemirskih brodova Nostromo i Narcissus   
   * Dio scenografije u filmu je korišten i u "Blade Runner" (1982), a većina interijera unutrašnjosti Nostroma je preuzeto sa groblja aviona
   * O'Bannon je insipraciju o nesenju jaja facehuggea izvukao iz prirode kad je gledao kako jedna vrst ose (iz porodice Pompilidae) polaže jaja u pauka tarantulu; za facehuggeov unutrašnji dio su poslužile kamenice,
   * U izvornim ilustracijama H.R. Gigera, koje su inspirirale izgled Aliena, stvorenje je imalo oči. Za film, Giger je inzistirao da stvorenje nema oči, dajući tako mračni izgled hladne i emocionalne zvijeri koja lovi mirisom.
   * Američki FIlmski Institut ga je stavio na 7 mjesto najboljih SF filmova.
   * Studio Fox nije želio producirati film jer je bio prekrvav, no projekt je želio progurati Roger Corman, no kad je W. Hill ušao u igru kao producent Fox je ipak pristao na sve uz uvijet da film ne bude prekrvav
   * Kanadski pisac Alfred Elton van Vogt je optužio producente „Aliena“ za plagijat njegove priče "Discord in Scarlet" iz 1939. godine (koju je isto ubacio 1950-te u novelu "Voyage of the Space Beagle")... svi su se nagodili izvan sudnice,
   * Unatoč objavljivanju nove verzije filma pod nazivom "Alien: The Director's Cut" (2003), Ridley Scott je izjavo da još uvijek osjeća izvorni „Alien“ svojom savršenom vizijom filma. Novija verzija nosi naslov "The Director's Cut" u marketinške svrhe, a sadrži neke izbrisane scene koje su mnogi obožavatelji željeli vidjeti uključene u film.
   Gledajući danas, „Alien“ je napravio svašta za filmski svijet; uspješno pokrenuo nekoliko karijera (Sigourney, Scott, O’Bannon) malo razbudio uspavani SF žanr koji je tada dobivao tešku infuziju dobrih financijskih uspjeha koristeći se bajkama (Star Wars) ili pozitivnim susretima s trećom vrstom (Close Encounters Third Kind), a ujedno je učinio i neke inovacijske postupke standardnim dijelom snimanja filmova (manje je više). Kad se sve to stavi na papir, to je uistinu impresivna računica za ono što se opisivalo kao ”još jedan monster film u svemiru”. (Danijel Špelić, https://inverzija.net)
   Prije 40 godina, publika je svjedočila stvaranju jednog od najfascinantnijih i najprepoznatljivijih svemirskih čudovišta svih vremena, legendarnoj kreaciji Švicarca H.R. Gigera. Na stranu odličan film, sam „Alien“ kao biće je fascinantan. Od jezivog face-huggera, koji ga ispušta u ljudsko tijelo, preko efektne scene izlaska, do dvostrukih ralja i oštrih kandži i repa gotovo nesavladivog odraslog stvora, osjećaj užasa, strave i paranoje je neizbježan. Iz današnje perspektive, o grabežljivcu se zna gotovo sve i prestao je biti misteriozno, nepoznato biće, no 1979. publika nije znala što ju je pogodilo. Za razliku od Cameronovog akcijskog spektakla koji je uslijedio, prvi dio franšize je klaustrofobični, iskonski horror pun stravičnog ugođaja, kojemu tagline „In space no one can hear you scream“ savršeno pristaje. (Matej Lovrić, www.fak.hr)
   „U svemiru te nitko ne može čuti kad vrištiš“, citat s postera „Osmog putnika“ klasičan je mamac, ali zadovoljavajuće vrištanje moglo se čuti u kinodvoranama. Prkoseći maniji „Zvjezdanih ratova“, Ridley Scott uskrsnuo je jeftini žanr strašnih čudovišta iz svemira, spojio ga s profinjenim, skupim vizualnim efektima i stvorio znanstveno fantastični horor za odrasle koji privlači pažnju i uništava živce... (Angela Erigo, 1001 film koji svakako trebate pogledati)
      Jedna od velikih snaga filma je njegov ritam. Uzima si vrijeme. Čeka. Dopušta tišinu (veličanstveni uvodni kadrovi sadrže glazbu Jerryja Goldsmitha koja sadrži oskudno zvučno, metalno cvokotanje). Stvara težinu otkrića ekipe tako što je gradi malenim koracima... (Roger Ebert)
   Razlog zašto je to tako dobar film - uvažavaju ga istodobno i kritičari, koji normalno preziru taj žanr, i prosječni kino gledatelji - je taj što je destilacija svega što nas straši u filmovima... (David McIntee)
   Najvažnija stvar u filmu ove vrste nije ono što vidite, već učinak onoga što mislite da ste vidjeli... (Ridley Scott)
   Bila je to najnevjerojatnija filmska projekcija na kojoj sam ikada bio. Ljudi su vrištali i istrčavali iz kino dvorane... (britanski filmski montažer Terry Rawlings opisuje projekciju filma u Dallasu)

https://www.imdb.com/title/tt0078748/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 25.05.
20:15 sati

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA