PROGRAM KINOTEKE Prosinac 2021.

SUBOTA / 04.12.

SENZORNA PROJEKCIJA: MALI PRINC

The Little Prince / Le Petit Prince, 2015.
17:30 sati



The Little Prince /Le Petit Prince, 2015. Mark Osborne, 108 min. UK/J
   Svi odrasli su nekada bili djeca… Ali samo nekolicina njih se toga sjeća...

   Prije 115 godina, točnije 29. lipnja 1900., rođen je Antoine de Saint-Exupery, jedan od pionira međunarodnih poštanskih letova, pilot u vremenu kad je zrakoplovstvo bilo nedovoljno razvijeno. Letio je između francuskog Toulousea do Dakara u Senegalu. Tijekom 2. svjetskog rata pobjegao je u New York, ali će se vratiti kasnije i letjeti nad Mediteranom. 31. srpnja 1944. poletio je s Korzike u izviđačkom avionu P-38 i nestao negdje nad Sredozemljem kod Marseillea...
   To je kraća pilotska biografija osobe koja je nama – nadam se i vama – puno značajnija kao pisac. Objavio je nekoliko romana i pripovijedaka, no najveću popularnost je stekao djelom "Mali princ" u kojem na slikovit i originalan način govori o potrebi čovjeka za bliskošću, prijateljstvom i ljubavlju dotičući se važnih problema poput osamljenosti, površnosti i željom za vlasti...
   „Malog princa“ Saint-Exupéry je napisao 1943. dok je živio u SAD-u. Prevedena je na preko 230 svjetskih jezika i dijalekta, i prodana u više od 80 milijuna primjeraka, tako da je to jedna od najprodavanijih knjiga svijeta. „Mali princproglašen je za najboljom knjigom 20. stoljeća u Francuskoj.
„Mali princ“ bio je oduvijek izazov za filmsku industriju i do sada je snimljeno desetak verzija u animiranom i igranom obliku: prvi su ga adaptirali Nijemci 1954., a najboljom se pak smatra verzija Willa Vintona iz 1979. - fantastičan prikaz Exuperijeve bezvremenske priče.  2015. godine završena je najmbicioznija adaptacija suradnjom francuskih i japanskih animatora.
https://www.imdb.com/title/tt1754656/?ref_=nv_sr_1

   SENZORNE PROJEKCIJE Pod motom "kino za sve i dostupno svima" na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…
   Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji neće trebati pretjerano se preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino jer je sadržaj pomno biran i mora zadovoljavati puno kriterija.
   Obzirom na pandemiju korona virusa, te konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i značajnija, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano na način da bude senzorno optimalno, predstavlja značajan preventivni faktor.
   Na senzornim projekcijama djeca su na prvom mjestu, tako da njihove potrebe moraju biti zadovoljene pod motom kino za sve dostupno svima. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi. Djeca koja su od najranije dobi uključena u takve aktivnosti u lokalnoj zajednici, kasnije postaju pojedinci koji su tolerantniji, te socijalno i emocionalno zrelije ličnosti.
   Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, prof. edukacijske rehabilitacije i psihoterapeut i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti.
   Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma, već stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti, te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti. (www.nueva.hr)

DINASTIJA GUCCI

House of Gucci, 2021.
19:30 sati



House of Gucci, 2021. Ridley Scott, 157 min. CA/US
Scenarij:
Becky Johnston i Roberto Bentivegna prema knjizi Sare Gay Forden „Kuća Gucci: Senzacionalna priča o ubojstvu, ludilu, glamuru i pohlepi / The House of Gucci: Sensational Story of Murder, Madness, Glamour, and Greed“
Uloge: Lady Gaga, Adam Diver, Al Pacino, Jared Leto, Jeremy Irons, Salma Hayek, Reeve Carney
   Nisam imala pojma da sam se udala za čudovište (Patrizia Reggiani)
   Nisi... Udala si se za Guccija. (Maurizio GuccI)

   „Dinastija Gucci“ inspirirana je šokantnom, istinitom pričom o obiteljskom carstvu talijanske modne kuće Gucci. Obuhvaća tri desetljeća ljubavi, izdaje, dekadencije, osvete i u konačnici, ubojstvo.
   Kontroverzna priča oko talijanske obitelji snima se pod redateljskom palicom Ridleyja Scotta i radnjom je smještena u 1995. godinu kada je Maurizio Gucci, unuk osnivača luksuzne kuće, na putu prema svom uredu ubijen, a njegova supruga Patrizia Reggiani bila je optužena za naručivanje atentata. Tako je i stekla nadimak "Crna udovica". Poznata po svom over-the-top stilu i britkom jeziku, na pitanje zašto ga sama nije ubila, odgovorila je, "Moj vid nije toliko dobar, a nisam htjela promašiti".
   Duga je priča o nastanku ovog filma: u lipnju 2006. Ridley Scott trebao je režirati film (s Angelinom Jolie i Leonardom DiCapriom) o propasti obiteljske dinastije Gucci, unatoč tome što je obitelj odbacila projekt. U veljači 2012. Scottova kći Jordan Scott zamijenila ga je na mjestu redatelja i bila je u pregovorima s Penélope Cruz. U studenom 2016., Wong Kar-wai preuzeo je dužnost redatelja od Jordan Scott, s Margot Robbie u naslovnoj ulozi. U studenom 2019., ponovo preuzima Ridley Scott, a modna kuća surađuje s produkcijom i daje im potpuni pristup arhivi za garderobu i rekvizite.
   Nastojala sam od Patrizije napraviti pravu osobu, a ne karikaturu. Osjećala sam da je najbolji način odavanja počasti Mauriziu i Talijanima da moja izvedba bude autentična, iz perspektive žene. Ne Italo-Amerikanke, nego Talijanke. (Lady Gaga)
   U početku sam pozdravila njen izbor jer mislim da je genijalka. Ali iznerviralo me to što me nije kontaktirala kako bih je upoznala. Nije to stvar novca, to je pitanje dobrog razuma i poštovanja. (Patrizia Reggiani o Lady Gagi)
   Od njezina prvog pojavljivanja, jasno je da film pripada Gagi. (David Rooney / Hollywood Reporter)
   Savršena izvedba Lady Gage. (rotten tomatoes)
   Uzbudljiva, smiješna i krajnje zanosna sapunica. (Clarisse Loughrey / Independent)
   Unatoč svojim bezbrojnim nedostacima, film je sjajna, veličanstvena zbrka koju ne možete prestati gledati. (Joseph Walsh / The Arts Desk)
   „House of Gucci“  vjerojatno je najsmješnija komedija i najluđa tragedija godine. (Lissa Wilkinson / Vox)
   Majstorski, ali divlje neuravnoteženi prikaz skandalozne povijesti proslavljenog modnog carstva. (Tomris Laffly / rogerebert.com)

https://www.imdb.com/title/tt11214590/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 07.12.

DINASTIJA GUCCI

House of Gucci, 2021.
17:00 sati



House of Gucci, 2021. Ridley Scott, 157 min. CA/US
Scenarij:
Becky Johnston i Roberto Bentivegna prema knjizi Sare Gay Forden „Kuća Gucci: Senzacionalna priča o ubojstvu, ludilu, glamuru i pohlepi / The House of Gucci: Sensational Story of Murder, Madness, Glamour, and Greed“
Uloge: Lady Gaga, Adam Diver, Al Pacino, Jared Leto, Jeremy Irons, Salma Hayek, Reeve Carney
   Nisam imala pojma da sam se udala za čudovište (Patrizia Reggiani)
   Nisi... Udala si se za Guccija. (Maurizio GuccI)

   „Dinastija Gucci“ inspirirana je šokantnom, istinitom pričom o obiteljskom carstvu talijanske modne kuće Gucci. Obuhvaća tri desetljeća ljubavi, izdaje, dekadencije, osvete i u konačnici, ubojstvo.
   Kontroverzna priča oko talijanske obitelji snima se pod redateljskom palicom Ridleyja Scotta i radnjom je smještena u 1995. godinu kada je Maurizio Gucci, unuk osnivača luksuzne kuće, na putu prema svom uredu ubijen, a njegova supruga Patrizia Reggiani bila je optužena za naručivanje atentata. Tako je i stekla nadimak "Crna udovica". Poznata po svom over-the-top stilu i britkom jeziku, na pitanje zašto ga sama nije ubila, odgovorila je, "Moj vid nije toliko dobar, a nisam htjela promašiti".
   Duga je priča o nastanku ovog filma: u lipnju 2006. Ridley Scott trebao je režirati film (s Angelinom Jolie i Leonardom DiCapriom) o propasti obiteljske dinastije Gucci, unatoč tome što je obitelj odbacila projekt. U veljači 2012. Scottova kći Jordan Scott zamijenila ga je na mjestu redatelja i bila je u pregovorima s Penélope Cruz. U studenom 2016., Wong Kar-wai preuzeo je dužnost redatelja od Jordan Scott, s Margot Robbie u naslovnoj ulozi. U studenom 2019., ponovo preuzima Ridley Scott, a modna kuća surađuje s produkcijom i daje im potpuni pristup arhivi za garderobu i rekvizite.
   Nastojala sam od Patrizije napraviti pravu osobu, a ne karikaturu. Osjećala sam da je najbolji način odavanja počasti Mauriziu i Talijanima da moja izvedba bude autentična, iz perspektive žene. Ne Italo-Amerikanke, nego Talijanke. (Lady Gaga)
   U početku sam pozdravila njen izbor jer mislim da je genijalka. Ali iznerviralo me to što me nije kontaktirala kako bih je upoznala. Nije to stvar novca, to je pitanje dobrog razuma i poštovanja. (Patrizia Reggiani o Lady Gagi)
   Od njezina prvog pojavljivanja, jasno je da film pripada Gagi. (David Rooney / Hollywood Reporter)
   Savršena izvedba Lady Gage. (rotten tomatoes)
   Uzbudljiva, smiješna i krajnje zanosna sapunica. (Clarisse Loughrey / Independent)
   Unatoč svojim bezbrojnim nedostacima, film je sjajna, veličanstvena zbrka koju ne možete prestati gledati. (Joseph Walsh / The Arts Desk)
   „House of Gucci“  vjerojatno je najsmješnija komedija i najluđa tragedija godine. (Lissa Wilkinson / Vox)
   Majstorski, ali divlje neuravnoteženi prikaz skandalozne povijesti proslavljenog modnog carstva. (Tomris Laffly / rogerebert.com)

https://www.imdb.com/title/tt11214590/?ref_=nv_sr_srsg_0

DETEKTIVSKA PRIČA

Detective Story, 1951.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Detective Story, 1951. William Wyler, 103 min. US
Scenarij:
Philip Yordan, Robert Wyler (prema drami Sidneya Kingsleya)
Uloge: Kirk Douglas, Eleanor Parker, William Bendix, Cathy O'Donnell, George Macready
   Film koji je najviše utjecao na NYPD i slične današnje policijske serije.
   Policijski detektiv James McLeod iskrena je i poštena osoba s izraženim principima zbog kojih svijet često vidi crno-bijelo. Trenutno radi na slučaju doktora Karla Schneidera za kojeg je uvjeren da radi ilegalne pobačaje. Tik pred zaključenje slučaja, glavna svjedokinja mu otkaže suradnju, najvjerojatnije jer je potkupljena…
   Filmska adaptacija bolja je od originalne kazališne predstave. (Time)
   Zadivljujuće precizno režirana drama staroga kova. (J.H. / Večernji list)
   Jedini Wylerov film noir nominiran je za četiri Oscara, no jedina nagrada pripala je glumici Lee Grant za lik kleptomanke, ali na festivalu u Cannesu. Radnja više-manje čitavog filma zbiva se uglavnom unutar jedne veće prostorije, a u njoj se neprekidno kreće petnaestak ljudi ... Sve te likove Wyler je, po svom običaju, izvrsno profilirao, svi se razlikuju, i to do te mjere da uvjeravaju kako je život u New Yorku vrlo zanimljiv. No, osim likova, ugođaja, pa i sugestije jedinstva vremena, mjesta i radnje (sve traje nešto dulje od pola dana), dakle, elemenata koji su mogli impresionirati i one koji će poslije raditi slične filmove i televizijske serije, najviše je impresionirala Wylerova režija u takvu skučenu prostoru u kojemu neprekidno caruje metež. (Ante Peterlić, matica.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0043465/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 08.12.

6. DALMATIA FILM FESTIVAL-1A:

KRATKI PROGRAM
17:30 sati



6. DALMATIA FILM FESTIVAL-1A: KRATKI PROGRAM

6. DALMATIA FILM FESTIVAL-1B:

DOKUMENTARNI PROGRAM
18:30 sati



6. DALMATIA FILM FESTIVAL-1B: DOKUMENTARNI PROGRAM

6. DALMATIA FILM FESTIVAL-1C:

DUGOMETRAŽNI PROGRAM
19:30 sati



6. DALMATIA FILM FESTIVAL-1C: DUGOMETRAŽNI PROGRAM

ČETVRTAK / 09.12.

6. DALMATIA FILM FESTIVAL-2A:

KRATKI PROGRAM
17:30 sati



6. DALMATIA FILM FESTIVAL-2A: KRATKI PROGRAM

6. DALMATIA FILM FESTIVAL-2B:

DOKUMENTARNI PROGRAM
18:30 sati



6. DALMATIA FILM FESTIVAL-2B: DOKUMENTARNI PROGRAM

6. DALMATIA FILM FESTIVAL-2C:

DUGOMETRAŽNI PROGRAM
19:30 sati



6. DALMATIA FILM FESTIVAL-2C: DUGOMETRAŽNI PROGRAM

PETAK / 10.12.

TRIJUMF

Un Triomphe, 2021.
17:30 sati



Un Triomphe, 2021. Emmanuel Courcol, 105 min. FR
Scenarij:
Khaled Amara, Emmanuel Courcol, Thierry de Carbonnières
Uloge: Kad Merad, David Ayala, Lamine Cissokho, Sofian Khammes
   Etienne je ne baš uspješan glumac koji održava glumačku radionicu u zatvoru, gdje okuplja skupinu zatvorenika kako bi uprizorili Beckettovu dramu „Čekajući Godota“. Kad mu se pruži prilika ovu živopisnu grupicu povesti na turneju po Francuskoj, neminovno iskrsne pitanje hoće li uspjeti ustrajati u dramskim očekivanjima, te kakav će odjek njihov nastup polučiti u glavnom gradu – Parizu.
   Prije nekoliko godina, Marc Bordure, moj producent, upoznao me s dokumentarnim filmom o redatelju Janu Jönsonu, koji je postavljao „Čekajući Godota“ sa zatvorenicima u zatvoru u Švedskoj. Predstava je je bila tako uspješna da su išli na turneju, sve do finala u Kraljevskom kazalištu u Göteborgu. Rekao mi je: "ova je priča za tebe"... Počeo sam razmišljati o Francuskoj i suvremenoj transpoziciji priče. Beckettova drama se činila malo suhoparna, pa zar se radnja ne bi mogla premjestiti na neko drugo polje? U svakom slučaju bilo je potrebno sve iznova izmisliti jer švedsko zatvorsko okruženje 80-tih bilo je drugačije od današnjih francuskih zatvora. (redatelj Emmanuel Courcol)
   Nisam želio da se moja želja za autentičnim filmom o zatvoru povinuje estetici pseudodokumentarca s ručnom kamerom ili neurednim okruženjem i prigušenim svjetlom. Želio sam stvoriti dinamičnu kameru, koja ostaje lagana i fluidna, koja se može fokusirati na lica zatvorenika i samog Etienna. (redatelj Emmanuel Courcol)
   Pomislio sam – beznačajna, možda inspirativna priča prošarana humorom - i pogriješio. „Trijumf“ je previše sofisticiran film da bi postao zarobljenikom mojih (unaprijed donesenih) predrasuda. Uz fino napisan scenarij i izvrsne glumačke izvedbe, „Trijumf“  je mnogo više nego što se na prvi pogled čini – iako potvrđuje moć umjetnosti da oslobađa i osnažuje, daje svrhu i ispunjenje na načine koji će iz vas izmamiti osmijeh. (www.sparklyprettybriiiight.com)
   „Trijumf“ istražuje neobična i neočekivana mjesta na kojima se talent može iskazati. I u tome uspijeva jer uravnotežuje emocije slobode i zatvorenosti. (Janet Walker / www.haute-lifestyle.com)
   Stavljajući kazalište u središte filma i pokazujući kako zatvorenici bez iskustva na pozornici malo-pomalo postaju veliki glumci, ovaj se film pokazuje kao izvrstan film za dobro raspoloženje zbog kojeg želimo toliko pljeskati ovom filmu ispunjen istinskom ljubavlju prema kazalištu i prije svega pokazuje da svi imamo pravo na drugu šansu i da nikada ne smijemo odustati. Uvijek moramo dati najbolje od sebe, a posebno svoje kvalitete dijeliti s drugima. (mulderville.net)

https://www.imdb.com/title/tt12444440/?ref_=nv_sr_srsg_0

JANJE

Dýrið, 2021.
20:00 sati



EUROPA CINEMAS DAY
Dýrið, 2021. Valdimar Jóhannsson, 106 min. IL/S/PL
Scenarij:
Sjón, Valdimar Jóhannsson
Uloge: Noomi Rapace, Hilmir Snær Guðnason, Björn Hlynur Haraldsson, Ingvar Sigurðsson
   Bračni par María i Ingvar žive na izoliranoj islandskoj farmi sa stadom ovaca. Jednoga dana u staji nailaze na uznemirujuće otkriće – neobično misteriozno novorođenče. Njihova odluka da ga zadrže i odgoje kao vlastito dijete za sobom će povući teške posljedice.
   Ova jezovita folklorna bajka premijerno je prikazana u programu Izvjestan pogled u Cannesu, gdje je osvojila Nagradu za originalnost. „Janje“ je najgledaniji film u povijesti islandske kinematografije i njihov kandidat za Oscara.
   Noomi Rapace (originalna Lisbeth Salander iz „Millenium“ trilogije Stiega Larssona) spektakularna je u ulozi Marije. A „Janje“ je vrhunska drama za koju mislim da je jedan od najboljih filmova koje sam gledao u 2021. (paul-allaer / imdb)
https://www.imdb.com/title/tt9812474/?ref_=fn_al_nm_1a

SUBOTA / 11.12.

SENZORNA PROJEKCIJA: PČELICA MAJA

Maya the Bee Movie, 2014.
17:30 sati



Maya the Bee Movie, 2014. Alexs Stadermann, Simon Pickard, 79 min. DE
   Popularni animirani lik stiže nam u dugometražnoj verziji. Riječ je o „Pčelici Maji“, a ideja za snimanje potekla je od njemačko-australskog kreativnog tima koji žele prikazati Maju u modernom svjetlu, no zadržati priču koja je nit vodilja Pčelice Maje – toplu priču o prijateljstvu.
   „Pčelica Maja“ popularni je lik njemačke dječje književnosti koji se prvi put pojavio daleke 1912. Godine. Na filmu se prvi pojavila 1924. U režiji njemačkog fotografa Wolfram Junghansa, no nama je najpoznatiji po japanskoj animiranoj seriji koja se snimala 1975. i 1976.
   U verziji koju ćemo gledati, znatiželjna pčelica Maja i njezin prijatelj Pavo spašavaju košnicu od pohlepne kraljičine savjetnice i okončavaju dugotrajno neprijateljstvo između pčela i stršljena...
https://www.imdb.com/title/tt3336368/?ref_=fn_al_tt_1

   SENZORNE PROJEKCIJE: Pod motom "kino za sve i dostupno svima" na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…
   Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji neće trebati pretjerano se preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino jer je sadržaj pomno biran i mora zadovoljavati puno kriterija.
   Obzirom na pandemiju korona virusa, te konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i značajnija, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano na način da bude senzorno optimalno, predstavlja značajan preventivni faktor.
   Na senzornim projekcijama djeca su na prvom mjestu, tako da njihove potrebe moraju biti zadovoljene pod motom kino za sve dostupno svima. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi. Djeca koja su od najranije dobi uključena u takve aktivnosti u lokalnoj zajednici, kasnije postaju pojedinci koji su tolerantniji, te socijalno i emocionalno zrelije ličnosti.
   Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, prof. edukacijske rehabilitacije i psihoterapeut i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti.
   Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma, već stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti, te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti. (www.nueva.hr)

TALIJANSKA PRIČA

Made In Italy, 2020.
20:00 sati



Made In Italy, 2020. James D'Arcy, 94 min. UK/IT
Scenarij: James D'Arcy
Uloge: Liam Neeson, Micháel Richardson, Valeria Bilello, LindsayDuncan
   Romantična komedija radnjom je smještena u Toskanu, a prati boemskog londonskog umjetnika Roberta koji se sa svojim otuđenim sinom Jackom vraća u Italiju kako bi na brzinu prodao kuću koju je naslijedio od pokojne supruge. Međutim, nitko od njih dvojice nije spreman pronaći nekad prelijepu vilu u tako očajnom stanju… Renoviranje kreću po zlu, a otac i sin ubrzo se nađu u sukobu – i to ne po prvi put. Zbog svog pomalo komičnog nedostatka iskustva u vezi radova u kući, Robert će potražiti pomoć od živopisnih lokalnih stanovnika, ali za Jacka stanje u kojem se nalazi kuća čini se da oslikava njegovu osobnu potragu za uspomenama na sretnija vremena s majkom. Kada se Jack zaljubi u Nataliju, živahnu mladu talijansku kuharicu, on kao da obnavlja svoje tijelo i dušu s delicijama iz njezine lokalne tratorije – sve do trenutka dok se ne nađu u opasnosti od Natalijinog ljubomornog i prijetećeg supruga…
   Toscana, taj idiličan raj u kojem uvijek sja sunce, teren je pogodan za romantiku i ponovni susret sa samim sobom. Sve to ćemo pronaći u predvidljivom, ali laganom i efektnom debiju Jamesa D'Arcyja. (Blai Morell / Fotogramias)
   Ispovijed, svjedočanstvo, pomirenje... Nije teško definirati glavni uzrok zašto volim ovaj film - dirljiv je van svake sumnje, gluma je graciozna. Ali država! Točnije lokacije, posebna su. Dakle, da, to je film koji mi se sviđa! (Kirpianuscus/imdb)
   Podcijenjeni dragulj! (joiningjt/imdb)
   Ovo je film koji mi je danas trebao. Prekrasna toskanska vila i spektakularni toskanski predjeli podsjetili su me besprijekornu, jednostavno fantastičnu kuhinju moje majke. Udaljio me od svjetovnosti anglosaksonske tmurnosti, dao mi je da čujem sjajnu glazbu, pružio mi je dobru glumu. Nije me briga za male klišeje i mane... Bilo je lijepo na nekoliko razina i to je ono što mi je danas trebalo. (eyeintrees/imdb)

https://www.imdb.com/title/tt9207700/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 14.12.

ZBORNICA

Zbornica, 2021.
17:30 sati



Zbornica, 2021. Sonja Torokić, 126 min. HR
Scenarij:
Sonja Torokić
Uloge: Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz
   Suočena s restrikcijama školskog sistema te okružena obeshrabrenim učiteljima, nova i entuzijastična osnovnoškolska pedagogica Anamarija ulazi u vlastitu borbu s problematičnim profesorom povijesti, nesvjesna da upravo tim putem polako postaje sve sličnija kolegama u zbornici.
   Film je svjetsku premijeru imao na 55. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyima na kojem je osvojio posebno priznanja glavnog i Ekumenskog žirija.
   Scenarij filma rezultat je brojnih razgovora s prosvjetarima i čitanja tisuća 'skrivenih' forumaških ispovijedi. Sve te priče opterećene su klaustrofobijom i nepomičnošću sustava, bez obzira na individualne napore pojedinaca. Zato se tako dobro u zbornici ogledava i čitavo društvo, svi se u tome možemo prepoznati. (redateljica i scenaristica Sonja Torokić)
   Riječ je o artistički obojenoj, dvosatnoj drami koja uz sugerirajuću glazbenu podlogu, još bolju scenarističku podlogu te izvrsne glumačke kreacije bačene u mrežu prenapregnutih međusobnih odnosa i pozicija neće nikoga ostaviti ravnodušnim – niti prosvjetara, niti bilo kojeg člana društva. (Ervin Pavleković, Nivi List)
"Zbornica" je kruna dosadašnje Tarokićkine filmografije, veoma zahtjevan, ambiciozan i promišljeno režiran dramski film s iskricama društvene satire i crnog humora. Imponira ambicija redateljice, kao i njezina zrela egzekucija. (Marko Njegić, SD)
   Impresivna debitantska drama. (Variety)

https://www.imdb.com/title/tt14950912/

DRAMA LJUBOMORE

Dramma della gelosia (tutti i particolari in cronaca), 1970.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Dramma della gelosia (tutti i particolari in cronaca), 1970. Ettore Scola, 107 min. IT
Scenarij:
Agenore Incrocci, Furio Scarpelli, Ettore Scola
Uloge: Marcello Mastroianni, Monica Vitti, Giancarlo Giannini
   Oreste je 45-godišnji zidar koji živi sa ženom (koja ima 58 godina i čini se da mu je majka) i dvoje djece koje je imala iz prvog braka. Vodi monoton, dosadan život dok jednog dana, tijekom posjeta groblju, ne upozna Adelaide, mladu prodavačicu cvijeća. To je ljubav na prvi pogled. Strast koju osjeća u tom trenutku više mu ne dozvoljava misliti na druge stvari, samo na ovu djevojku. Ništa ga više ne zanima, ni rasprave Komunističke partije u njegovom susjedstvu, ni novine, ni ono što ljudi misle. Brine ga samo njegova strast, koju dijeli s Adelaidom... do dana dok se ne pojavi Nello.
   Ettore Scola veliku pozornost prvi put pobuđuje „Dramom ljubomore“ zasnovanom na motivima napasne zavodljivosti i nevjere, kojim stječe ugled izrazitog predstavnika commedie all’italiana. Za ulogu u filmu Marcello Mastroianni osvojio je nagradu za najboljeg glumca na u Cannesu 1970. godine.
   Jedna od najboljih talijanskih komedija ikada snimljenih, zadivljujuća farsa o ljubavnom trokutu u modernom Rimu. (Italiangerry/imdb)
   Počinje kao ozbiljan film, naizgled prilično sirov i bez uljepšavanja, ali malo-pomalo, humor je sve zastupljeniji i shvaćamo da je ova dramatična priča zapravo komedija. I to kakva komedija! Jedan od najuspješnijih talijanskih filmova sedamdesetih, i svakako višeslojan. Društveni film s običnim ljudima koji teško žive, to je i politički film koji osuđuje mlitavost i korupciju, ali to je (prije svega) komedija koja preobražava dramu u opasni ljubavni trokut. Tragikomedija u svoj svojoj raskoši. Ovo je velika umjetnost. (films.oeil-ecran.com)
   Sjajan, smiješan, prekrasno snimljen, nevjerojatno odglumljen (favorit mi je Monica Vitti). (RaulFerreiraZem/imdb)

https://www.imdb.com/title/tt0065662/?ref_=nm_flmg_wr_32

SRIJEDA / 15.12.

GLORIA

Gloria, 1980.
20:00 sati



   U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata
AKTIVIRAJ SE I KRENI
Gloria, 1980. John Cassavetes, 123 min. US
Scenarij:
John Cassavetes
Uloge: Gena Rowlands, Julie Carmen, Buck Henry, John Adames, Lupe Garnica, John Finnegan
   Kad knjigovođa Jack Dawn odluči predati policiji podatke o djelatnosti mafijaških šefova, njega i njegovu obitelj ubiju. Jedini preživjeli je šestogodišnji sin Phil, kojega spasi Gloria, susjeda Dawnovih i bivša djevojka jednog od gangstera. Kako dječak posjeduje očevu knjižicu s podacima, mafijaši krenu u potragu za njim i Glorijom, koja ga odluči zaštititi.
   Ulogu Glorije briljantno je odigrala Gena Rowlands - Gloria je jedan od onih snažnih ženskih likova koji se pamte. Postoji i (bespotrebni) remake filma u kojem Gloriju glumi Sharon Stone. Akira Kurosawa naveo je „Gloriju“ kao jedan od svojih omiljenih filmova. (Tijekom snimanja John Cassavetes je pozvao stvarne gangstere i tražio njihova mišljenja o realizmu scene. Kruži priča da se jedan profesionalni ubojica posvađao s Cassavetesom oko toga kako bi se scena doista odigrala da je on bio u toj situaciji.)
   Film je osvojio Zlatnog lava na filmskom festivalu u Veneciji (podijelio ga je s „Atlantic Cityjem“ Louisa Mallea), a Gena Rowlands je bila nominirana za Oscara u kategoriji najbolje glavne glumice.
   John Cassavetes je očito namjeravao snimiti komercijalni film, ali, kao nepopustljiva ličnost, pretvorio ga je u djelić čiste avangarde. (Dave Kehr / Chicago Reader)
   Iz uvodne montaže jasno je da smo u rukama majstora. (Geoff Andrew / Time Out)
   Ono što je važno je da imamo briljantno napisan, sjajno odglumljen lik Glorije. (Beth Horning / Sojourner)

https://www.imdb.com/title/tt0080798/?ref_=fn_tt_tt_6

ČETVRTAK / 16.12.

DINASTIJA GUCCI

House of Gucci, 2021.
17:00 sati



House of Gucci, 2021. Ridley Scott, 157 min. CA/US
Scenarij:
Becky Johnston i Roberto Bentivegna prema knjizi Sare Gay Forden „Kuća Gucci: Senzacionalna priča o ubojstvu, ludilu, glamuru i pohlepi / The House of Gucci: Sensational Story of Murder, Madness, Glamour, and Greed“
Uloge: Lady Gaga, Adam Diver, Al Pacino, Jared Leto, Jeremy Irons, Salma Hayek, Reeve Carney
   Nisam imala pojma da sam se udala za čudovište (Patrizia Reggiani)
   Nisi... Udala si se za Guccija. (Maurizio GuccI)

   „Dinastija Gucci“ inspirirana je šokantnom, istinitom pričom o obiteljskom carstvu talijanske modne kuće Gucci. Obuhvaća tri desetljeća ljubavi, izdaje, dekadencije, osvete i u konačnici, ubojstvo.
   Kontroverzna priča oko talijanske obitelji snima se pod redateljskom palicom Ridleyja Scotta i radnjom je smještena u 1995. godinu kada je Maurizio Gucci, unuk osnivača luksuzne kuće, na putu prema svom uredu ubijen, a njegova supruga Patrizia Reggiani bila je optužena za naručivanje atentata. Tako je i stekla nadimak "Crna udovica". Poznata po svom over-the-top stilu i britkom jeziku, na pitanje zašto ga sama nije ubila, odgovorila je, "Moj vid nije toliko dobar, a nisam htjela promašiti".
   Duga je priča o nastanku ovog filma: u lipnju 2006. Ridley Scott trebao je režirati film (s Angelinom Jolie i Leonardom DiCapriom) o propasti obiteljske dinastije Gucci, unatoč tome što je obitelj odbacila projekt. U veljači 2012. Scottova kći Jordan Scott zamijenila ga je na mjestu redatelja i bila je u pregovorima s Penélope Cruz. U studenom 2016., Wong Kar-wai preuzeo je dužnost redatelja od Jordan Scott, s Margot Robbie u naslovnoj ulozi. U studenom 2019., ponovo preuzima Ridley Scott, a modna kuća surađuje s produkcijom i daje im potpuni pristup arhivi za garderobu i rekvizite.
   Nastojala sam od Patrizije napraviti pravu osobu, a ne karikaturu. Osjećala sam da je najbolji način odavanja počasti Mauriziu i Talijanima da moja izvedba bude autentična, iz perspektive žene. Ne Italo-Amerikanke, nego Talijanke. (Lady Gaga)
   U početku sam pozdravila njen izbor jer mislim da je genijalka. Ali iznerviralo me to što me nije kontaktirala kako bih je upoznala. Nije to stvar novca, to je pitanje dobrog razuma i poštovanja. (Patrizia Reggiani o Lady Gagi)
   Od njezina prvog pojavljivanja, jasno je da film pripada Gagi. (David Rooney / Hollywood Reporter)
   Savršena izvedba Lady Gage. (rotten tomatoes)
   Uzbudljiva, smiješna i krajnje zanosna sapunica. (Clarisse Loughrey / Independent)
   Unatoč svojim bezbrojnim nedostacima, film je sjajna, veličanstvena zbrka koju ne možete prestati gledati. (Joseph Walsh / The Arts Desk)
   „House of Gucci“  vjerojatno je najsmješnija komedija i najluđa tragedija godine. (Lissa Wilkinson / Vox)
   Majstorski, ali divlje neuravnoteženi prikaz skandalozne povijesti proslavljenog modnog carstva. (Tomris Laffly / rogerebert.com)

https://www.imdb.com/title/tt11214590/?ref_=nv_sr_srsg_0

GRETA

I Am Greta, 2020.
20:00 sati



I Am Greta, 2020. Nathan Grossman, 97 min. SW/US/UK/DE
Scenarij:
Hanna Lejonqvist, Per K. Kirkegaard, Olof Berglind
   Zašto bih trebala obrazovanje, ako nema budućnosti [zbog klimatskih promjena]. (Greta Thunberg)
   Da bismo izašli iz klimatske krize, potrebno nam je drugačije razmišljanje od onog koje nas je dovelo do krize. Ljudi poput mene, koji imaju Aspergerov sindrom i autizam, oni koji ne slijede uspostavljene socijalne obrasce, nisu prihvatili izbjegavanje važnih problema. Mi se usuđujemo postavljati teška pitanja. (Greta Thunberg)

   Mlada švedska aktivistica Greta Thunberg počela je svoju borbu za klimu prvim štrajkom u ljeto 2018., točnije, školski protest za klimu ispred zgrade švedskog parlamenta. U samo nekoliko mjeseci njezina “mala protestna akcija“ prerasta u globalni pokret kroz koji se susrela s nizom moćnih političara i drugih javnih osoba. Svojim aktivnostima pokušava ukazati na to koliko su klimatske promjene opasne, a drastične promjene na razini pojedinih država za sada još nisu donesene. Dokumentarac „Ja sam Greta“ prati život ove mlade aktivistice od prvog štrajka za klimu, preko putovanja održivom jedrilicom do SAD-a, do niza govora u utjecajnim institucijama koje je održala diljem svijeta. Pokazuje i njen odnos s obitelji te borbu s Aspergerovim sindromom.
   U ožujku 2019. godine, Norvežani su je nominirali za Nobelovu nagradu za mir. Iste godine proglašena je za osobu godine časopisa Time.
   Film „Ja sam Greta“ je imao premijeru na filmskom festivalu u Veneciji.
   Na početku snimanja nisam mogao ni pretpostaviti kakvu će popularnost Greta uživati samo nekoliko meseci kasnije, ali mi je drago što sada cijeli svijet ima priliku vidjeti i njen život iza kamera i van kongresnih sala. (redatelj Nathan Grossman)
https://www.imdb.com/title/tt10394738/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 17.12.

FRANCUSKA DEPEŠA

The French Dispatch of the Liberty, Kansas Evening Sun, 2021.
17:30 sati



The French Dispatch of the Liberty, Kansas Evening Sun, 2021. Wes Anderson, 108 min. DE/US
Scenarij:
Wes Anderson prema priči koju je osmislio s Romanom Coppolom, Hugom Guinnessom i Jasonom Schwartzmanom (Film je inspiriran Andersonovom ljubavlju prema „The New Yorkeru“, a neki likovi i događaji u filmu temelje se na ekvivalentima iz stvarnog života iz časopisa)
Uloge: Benicio del Toro, Adrien Brody, Tilda Swinton, Léa Seydoux, Frances McDormand, Timothée Chalamet, Lyna Khoudri, Jeffrey Wright, Mathieu Amalric , Stephen Park, Bill Murray, Owen Wilson, Liev Schreiber, Edward Norton, Willem Dafoe, Saoirse Ronan, Elisabeth Moss, Jason Schwartzman, Anjelica Huston
   Deseti igrani film kultnog redatelja Wesa Andersona zapravo je ljubavno pismo upućeno sedmoj sili, kojem niti ovog puta nisu mogle odoljeti najveće filmske zvijezde današnjice.
   Priča počinje smrću glavnog urednika (prema željama izraženim u njegovoj oporuci, izlazak novina odmah se obustavlja nakon posljednjeg oproštajnog broja), kada se redakcija okuplja kako bi odabrala tri priče koje će objaviti u komemorativnom izdanju časopisa. A one pripovijedaju o umjetniku osuđenom na doživotnu kaznu zatvora zbog dvostrukog ubojstva, o studentskim neredima šezdesetih  i o otmici koju je razriješio šef kuhinje.
   Priču nije lako objasniti, riječ je o američkom novinaru sa sjedištem u Francuskoj koji kreira vlastiti časopis. To je više portret ovog čovjeka, nego film o slobodi tiska, ali kada govorite o novinarima, govorite i o tome što se događa u stvarnom svijetu. (redatelj i ko-scenarist Wes Anderson)
   Oda puna ljubavi duhu novinarstva... najviše će uživati obožavatelji pomno uređene estetike Wesa Andersona. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Svaki trenutak krasi Andersonova ljubav prema pisanoj riječi i čudnim likovima koji joj posvećuju svoj profesionalni život. (David Rooney / Hollywood Reporter)

https://www.imdb.com/title/tt8847712/?ref_=nv_sr_srsg_0

ZBORNICA

Zbornica, 2021.
20:00 sati



Zbornica, 2021. Sonja Torokić, 126 min. HR
Scenarij:
Sonja Torokić
Uloge: Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz
   Suočena s restrikcijama školskog sistema te okružena obeshrabrenim učiteljima, nova i entuzijastična osnovnoškolska pedagogica Anamarija ulazi u vlastitu borbu s problematičnim profesorom povijesti, nesvjesna da upravo tim putem polako postaje sve sličnija kolegama u zbornici.
   Film je svjetsku premijeru imao na 55. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyima na kojem je osvojio posebno priznanja glavnog i Ekumenskog žirija.
   Scenarij filma rezultat je brojnih razgovora s prosvjetarima i čitanja tisuća 'skrivenih' forumaških ispovijedi. Sve te priče opterećene su klaustrofobijom i nepomičnošću sustava, bez obzira na individualne napore pojedinaca. Zato se tako dobro u zbornici ogledava i čitavo društvo, svi se u tome možemo prepoznati. (redateljica i scenaristica Sonja Torokić)
   Riječ je o artistički obojenoj, dvosatnoj drami koja uz sugerirajuću glazbenu podlogu, još bolju scenarističku podlogu te izvrsne glumačke kreacije bačene u mrežu prenapregnutih međusobnih odnosa i pozicija neće nikoga ostaviti ravnodušnim – niti prosvjetara, niti bilo kojeg člana društva. (Ervin Pavleković, Nivi List)
"Zbornica" je kruna dosadašnje Tarokićkine filmografije, veoma zahtjevan, ambiciozan i promišljeno režiran dramski film s iskricama društvene satire i crnog humora. Imponira ambicija redateljice, kao i njezina zrela egzekucija. (Marko Njegić, SD)
   Impresivna debitantska drama. (Variety)

https://www.imdb.com/title/tt14950912/

SUBOTA / 18.12.

MERIDA HRABRA

Brave, 2012.
17:30 sati



(SUVREMENI) DISNEYEV KLASIK
Brave, 2012.
Brenda Chapman, Mark Andrews, 93 min. US
Scenarij: Brenda Chapman, Mark Andrews, Steve Purcell
   Od davnina, priče o epskim bitkama i mističnim legendama prenosile su se naraštajima diljem krševitih i tajanstvenih škotskih brda. „Disney“ i „Pixar“ donose priču o hrabroj Meridi koja se oduprla tradiciji i suočila s izazovima sudbine da bi promijenila svoju budućnost. Film prati junačko putovanje Meride, tvrdoglave kćeri kralja Fergusa i kraljice Elinor, vješte s lukom i strijelom. U želji da ucrta vlastiti put u životu, Merida se odupire drevnim običajima, a postupci nehotice izazovu kaos i bijes u kraljevstvu...
https://www.imdb.com/title/tt1217209/?ref_=nv_sr_srsg_0

FRANCUSKA DEPEŠA

The French Dispatch of the Liberty, Kansas Evening Sun, 2021.
20:00 sati



The French Dispatch of the Liberty, Kansas Evening Sun, 2021. Wes Anderson, 108 min. DE/US
Scenarij:
Wes Anderson prema priči koju je osmislio s Romanom Coppolom, Hugom Guinnessom i Jasonom Schwartzmanom (Film je inspiriran Andersonovom ljubavlju prema „The New Yorkeru“, a neki likovi i događaji u filmu temelje se na ekvivalentima iz stvarnog života iz časopisa)
Uloge: Benicio del Toro, Adrien Brody, Tilda Swinton, Léa Seydoux, Frances McDormand, Timothée Chalamet, Lyna Khoudri, Jeffrey Wright, Mathieu Amalric , Stephen Park, Bill Murray, Owen Wilson, Liev Schreiber, Edward Norton, Willem Dafoe, Saoirse Ronan, Elisabeth Moss, Jason Schwartzman, Anjelica Huston
   Deseti igrani film kultnog redatelja Wesa Andersona zapravo je ljubavno pismo upućeno sedmoj sili, kojem niti ovog puta nisu mogle odoljeti najveće filmske zvijezde današnjice.
   Priča počinje smrću glavnog urednika (prema željama izraženim u njegovoj oporuci, izlazak novina odmah se obustavlja nakon posljednjeg oproštajnog broja), kada se redakcija okuplja kako bi odabrala tri priče koje će objaviti u komemorativnom izdanju časopisa. A one pripovijedaju o umjetniku osuđenom na doživotnu kaznu zatvora zbog dvostrukog ubojstva, o studentskim neredima šezdesetih  i o otmici koju je razriješio šef kuhinje.
   Priču nije lako objasniti, riječ je o američkom novinaru sa sjedištem u Francuskoj koji kreira vlastiti časopis. To je više portret ovog čovjeka, nego film o slobodi tiska, ali kada govorite o novinarima, govorite i o tome što se događa u stvarnom svijetu. (redatelj i ko-scenarist Wes Anderson)
   Oda puna ljubavi duhu novinarstva... najviše će uživati obožavatelji pomno uređene estetike Wesa Andersona. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Svaki trenutak krasi Andersonova ljubav prema pisanoj riječi i čudnim likovima koji joj posvećuju svoj profesionalni život. (David Rooney / Hollywood Reporter)

https://www.imdb.com/title/tt8847712/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 21.12.

TALIJANSKA PRIČA

Made In Italy, 2020.
17:30 sati



Made In Italy, 2020. James D'Arcy, 94 min. UK/IT
Scenarij: James D'Arcy
Uloge: Liam Neeson, Micháel Richardson, Valeria Bilello, LindsayDuncan
   Romantična komedija radnjom je smještena u Toskanu, a prati boemskog londonskog umjetnika Roberta koji se sa svojim otuđenim sinom Jackom vraća u Italiju kako bi na brzinu prodao kuću koju je naslijedio od pokojne supruge. Međutim, nitko od njih dvojice nije spreman pronaći nekad prelijepu vilu u tako očajnom stanju… Renoviranje kreću po zlu, a otac i sin ubrzo se nađu u sukobu – i to ne po prvi put. Zbog svog pomalo komičnog nedostatka iskustva u vezi radova u kući, Robert će potražiti pomoć od živopisnih lokalnih stanovnika, ali za Jacka stanje u kojem se nalazi kuća čini se da oslikava njegovu osobnu potragu za uspomenama na sretnija vremena s majkom. Kada se Jack zaljubi u Nataliju, živahnu mladu talijansku kuharicu, on kao da obnavlja svoje tijelo i dušu s delicijama iz njezine lokalne tratorije – sve do trenutka dok se ne nađu u opasnosti od Natalijinog ljubomornog i prijetećeg supruga…
   Toscana, taj idiličan raj u kojem uvijek sja sunce, teren je pogodan za romantiku i ponovni susret sa samim sobom. Sve to ćemo pronaći u predvidljivom, ali laganom i efektnom debiju Jamesa D'Arcyja. (Blai Morell / Fotogramias)
   Ispovijed, svjedočanstvo, pomirenje... Nije teško definirati glavni uzrok zašto volim ovaj film - dirljiv je van svake sumnje, gluma je graciozna. Ali država! Točnije lokacije, posebna su. Dakle, da, to je film koji mi se sviđa! (Kirpianuscus/imdb)
   Podcijenjeni dragulj! (joiningjt/imdb)
   Ovo je film koji mi je danas trebao. Prekrasna toskanska vila i spektakularni toskanski predjeli podsjetili su me besprijekornu, jednostavno fantastičnu kuhinju moje majke. Udaljio me od svjetovnosti anglosaksonske tmurnosti, dao mi je da čujem sjajnu glazbu, pružio mi je dobru glumu. Nije me briga za male klišeje i mane... Bilo je lijepo na nekoliko razina i to je ono što mi je danas trebalo. (eyeintrees/imdb)

https://www.imdb.com/title/tt9207700/?ref_=fn_al_tt_1

SALO ILI 120 DANA SODOME

Salò o le 120 giornate di Sodoma, 1970.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Salò o le 120 giornate di Sodoma, 1970. Pier Paolo Pasolini, 117 min. IT
Scenarij:
Pier Paolo Pasolini, Sergio Citti, Pupi Avati
Uloge: Paolo Bonacelli, Giorgio Cataldi, Aldo Valletti, Umberto Paolo Quintavalle, Sergio Fascetti, Franco Merli, Caterina Boratto, Hélène Surgère, Graziella Aniceto
   Umjetnik, ako je nesebičan i strastven, uvijek je živi protest. (Pier Paolo Pasolini)
   Salò, glavni grad Mussolinijeve fašističke Socijalne republike, 1944. U palači na obali jezera Garda, četiri dužnosnika organiziraju sadističke orgije ustrojene pripovijedanjem triju pripovjedačica uz klavirsku pratnju, iživljavajući se nad bezimenim mladićima i djevojkama.
   „Salo“ je došao kao iznenađenje i šok, mračna i beskrajno depresivna vizija života puna neviđeno nasilnih scena. „Salo“ je bio zabranjen u mnogim državama zbog svojeg grafičkog portreta silovanja, mučenja i ubojstava. Film je bio zabranjen u Australiji1976. Zabrana je skinuta tek 17 godina kasnije, 1993., da bi opet bila obnovljena 1998. U Britaniji je film 1976. zabranjen od BBFC-a za prikazivanje. U Njemačkoj je 1976. film konfisciran od državnog odvjetnika kako bi ga zabranio u toj zemlji. U SAD-u je film prikazan na filmskom festivalu u New Yorku1977., ali je onda isto tako zabranjen... I danas je zabranjen u mnogim zemljama.
   Pasolinijevaa namjera bila je iskoristiti neobuzdanu upotrebu moći, dovedenu do krajnje granice seksualnog poniženja, kao metaforu za sam fašizam, viđen kao filozofija koja štuje moć radi nje same. Premda zasnovan na djelu Markiza de Sadea, film je smješten u kratkotrajnu Republiku Salo, gdje se Musolini ukopao na kraju 2. Svjetskog rata. Passolini je bio u vrtlogu tih događaja, a i brat mu je ubijen u Salou. Ovo je posljednji film koji je režirao Pier Paolo Pasolini jer je nedugo nakon premijere ubijen pod neobičnim okolnostima.
     Film je alegorija na moderni kapitalizam, u kojem su materijalne vrijednosti i želja za konzumerskim užitkom i profitom potpuno uništila duhovni život i humanost. (Pier Paolo Pasolini)
   Ovo je težak film za gledati, ali jedan koji vas natjera da razmišljate. (Derek Smith / Slant Magazine)
   Pasolinijev film je nihilistični, blijed pogled u srce čovjeka. I makar na površini izgleda da nema nikakve vrline koje ga iskupljuju, to je zapravo složen film koji istražuje ne samo tamnu stranu u nama, nego i našu pasivnost koja dopušta tiranima poput onih u ovoj priči i u knjizi da čine takve grozote. Ipak, usprkos ovim umjetničkim aspiracijama, mnogi su izabrali jednostavno odbaciti film kao ništa više nego jednu elaborirano snimljenu eksploataciju... Ovo je zastrašujuća vizija podređenosti, degradacije i uništenja ljudskog duha pošto četiri vladara neprestano napadaju svoje zatvorenike u svrhu svojeg užitka... Na kraju, „Salo“ je snažna, uznemirujuča alegorija koja gleda duboko u najtamnije kutove ljudske psihe i nikada ne trepne dok to otkriva. Da, to je eksploatacijski, ali i umjetnički film napravljen od filmaša koji je želio konfrontirati samozadovoljstvo kinematografije i ljudske vrste. (Mike Bracken / Flipside Movie Emporium)

https://www.imdb.com/title/tt0073650/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 22.12.

NEDJELJA U GRADU AVRAYU

Les dimanches de Ville d'Avray, 1962.
17:30 sati



   U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata
AKTIVIRAJ SE I KRENI
Les dimanches de Ville d'Avray, 1962. Serge Bourguignon, 110 min. FR
Scenarij:
Serge Bourguignon i Antoine Tudal prema romanu Bernarda Eschassériauxa
Uloge: Hardy Krüger, Nicole Courcel, Patricia Gozzi
   Pierre je bivši vojni pilot koji je, zbog traumatičnog incidenta tokom rata u Indokini (uvjeren da je ubio djevojčicu), doživio potpuni slom. Pierre je žrtva onoga što se danas naziva posttraumatskim stresom i povukao se u svoju ljušturu. Nitko, čak ni njegova prijateljica Madeleine, neće uspjeti dati pravi smisao njegovom životu. Ipak, njegovo se stanje popravi kada se upozna i sprijatelji sa djevojčicom koja živi u sirotištu. Međutim, okolina ne razumije njihov odnos što će dovesti do tragičnog nesporazuma.
   „Les Dimanches de Ville-dAvray“ je osvojio niz prestižnih nagrada, a među kojima se ističe Oscar za najbolji strani film. I dok je u Americi (i Japanu) bio sjajno prihvaćen, na matičnom teritoriju baš i ne: „previše sentimentalan film za intelektualce i previše intelektualan za širu javnost”. Unatoč mišljenju kritičara u Francuskoj ga je vidjelo 1.800.000 gledatelja.
   Remek-djelo", negdje između Truffautovih „400 udaraca“ i filmova Renoira. (New York Times)
   Ovo je pravo remek-djelo. Čista ljubavna priča između četrdesetogodišnjeg muškarca, koji je i sam bio traumatiziran ratom, i desetogodišnje djevojčice. Ovakav film danas se ne bi mogao snimiti, ne trebam objašnjavati zašto. Ali ono što mi se najviše sviđa u ovom filmu je lik Nicole Courcel, prijateljice glavnog lika. Ona savršeno razumije njihov odnos i dat će sve od sebe da pomogne. Znam da je ovakvih tema već bilo, ali sam siguran da je ova među najboljima. Ako ne i NAJBOLJA. (searchanddestroy-1/imdb)
   Ove dvije usamljene duše tvore duhovnu vezu i njihov je odnos čaroban - odnos između čovjeka koji je poput djeteta, i djeteta koje je vrlo zrelo. (brogmiller/imdb)

https://www.imdb.com/title/tt0055910/?ref_=fn_al_tt_1

PARALELNE MAJKE

20:00 sati



Madres Paralelas, 2021. Pedro Almodovar, 123 min. ES/FR
Scenarij:
Pedro Almodovar
Uloge: Penelope Cruz, Rossy de Palma, Aitana Sánchez-Gijón, Milena Smit
   Novi film velikog redatelja Pedra Almodovara (Sve o mojoj majci, Pričaj s njom, Tuga i slava) otvorio je 78. Međunarodni filmski festival u Veneciji (devetominutne ovacije nakon završetka filma), a desetak dana kasnije Penelope Cruz osvojila je nagradu za najbolju glumicu na festivalu!
   Dvije žene, Janis i Ana, zajedno se nalaze u bolničkoj sobi gdje svaka očekuje rođenje djeteta. Niti jedna niti druga nisu u vezi, a obje su zatrudnile igrom slučaja. Sredovječna Janis ne žali za trudnoćom i poprilično je ushićena. Adolescentica Ana s druge se strane kaje, a usto je uplašena i traumatizirana. Janis ju pokušava ohrabriti dok se obje poput mjesečarki kreću bolničkim hodnicima. Nekoliko riječi koje će izmijeniti u satima čekanja do poroda između njih dvije stvorit će neočekivanu povezanost, a koja će razvojem situacije i novonastalim komplikacijama promijeniti njihove živote zauvijek.
   S filmom ‘Paralelne majke’ vratio sam se u svijet žena, vratio sam se majčinstvu i obitelji. Govorim o važnosti nasljednika. Puno je majki u mojoj filmografiji ali one iz ovog filma su drugačije. (Pedro Almodovar)
   Bez obzira na ton filma, postoje određene boje, taktovi i stilski odabiri koji su nedvojbeno Pedro. Na svijetlu, tamnocrvenu boju ne gledamo isto zahvaljujući njegovom radu. Jedna od velikih radosti u gledanju njegova filma je gledati kako se radnja mijenja od onoga što ste očekivali i onoga što zapravo jest. I ovdje je tako: Almodóvar najvišeg ranga, Almodovar koji potkopava očekivanja nudeći nam emotivniju, opsjednutiju političku sliku. (Christopher James / Film Experience)
   Almodóvar postavlja čitav niz komunikacijskih posuda kako bi progovorio o novim modelima obitelji, seksualnosti i identiteta, ali prije svega o ženi kao standardu na kojem se temelji cijelo naše društvo. Neudate žene koje moraju napredovati snagom svojih instinkta i svojih uvjerenja, žene koje daju otkaz, žene koje uče, žene koje daju sebe, žene koje se bore. (Beatriz Martínez / fotogramas.es)
   Almodóvarov najpolitičkiji film do sada. (Raphael Abraham / Financial Times)
   Scenarij i režija oscarovski su kalibar. Jedan od najboljih Almodóvarovih filmova. (Dwight Brown/Top Critic)
   Od početnih kadrova do završne špice, ovo je izvrsna predstava Penélope Cruz. Ali s lekcijom iz španjolske povijesti. (Kevin Maher Times/UK)

https://www.imdb.com/title/tt12618926/?ref_=fn_al_tt_1
NAPOMENA: PREMIJERA 22.12. U 20.00 SAMO UZ COVID PROPUSNICE !!! (drugi dan projekcije po uobičajenom: do 30 ljudi u dvorani)

  

ČETVRTAK / 23.12.

PARALELNE MAJKE

17:30 sati



Madres Paralelas, 2021. Pedro Almodovar, 123 min. ES/FR
Scenarij:
Pedro Almodovar
Uloge: Penelope Cruz, Rossy de Palma, Aitana Sánchez-Gijón, Milena Smit
   Novi film velikog redatelja Pedra Almodovara (Sve o mojoj majci, Pričaj s njom, Tuga i slava) otvorio je 78. Međunarodni filmski festival u Veneciji (devetominutne ovacije nakon završetka filma), a desetak dana kasnije Penelope Cruz osvojila je nagradu za najbolju glumicu na festivalu!
   Dvije žene, Janis i Ana, zajedno se nalaze u bolničkoj sobi gdje svaka očekuje rođenje djeteta. Niti jedna niti druga nisu u vezi, a obje su zatrudnile igrom slučaja. Sredovječna Janis ne žali za trudnoćom i poprilično je ushićena. Adolescentica Ana s druge se strane kaje, a usto je uplašena i traumatizirana. Janis ju pokušava ohrabriti dok se obje poput mjesečarki kreću bolničkim hodnicima. Nekoliko riječi koje će izmijeniti u satima čekanja do poroda između njih dvije stvorit će neočekivanu povezanost, a koja će razvojem situacije i novonastalim komplikacijama promijeniti njihove živote zauvijek.
   S filmom ‘Paralelne majke’ vratio sam se u svijet žena, vratio sam se majčinstvu i obitelji. Govorim o važnosti nasljednika. Puno je majki u mojoj filmografiji ali one iz ovog filma su drugačije. (Pedro Almodovar)
   Bez obzira na ton filma, postoje određene boje, taktovi i stilski odabiri koji su nedvojbeno Pedro. Na svijetlu, tamnocrvenu boju ne gledamo isto zahvaljujući njegovom radu. Jedna od velikih radosti u gledanju njegova filma je gledati kako se radnja mijenja od onoga što ste očekivali i onoga što zapravo jest. I ovdje je tako: Almodóvar najvišeg ranga, Almodovar koji potkopava očekivanja nudeći nam emotivniju, opsjednutiju političku sliku. (Christopher James / Film Experience)
   Almodóvar postavlja čitav niz komunikacijskih posuda kako bi progovorio o novim modelima obitelji, seksualnosti i identiteta, ali prije svega o ženi kao standardu na kojem se temelji cijelo naše društvo. Neudate žene koje moraju napredovati snagom svojih instinkta i svojih uvjerenja, žene koje daju otkaz, žene koje uče, žene koje daju sebe, žene koje se bore. (Beatriz Martínez / fotogramas.es)
   Almodóvarov najpolitičkiji film do sada. (Raphael Abraham / Financial Times)
   Scenarij i režija oscarovski su kalibar. Jedan od najboljih Almodóvarovih filmova. (Dwight Brown/Top Critic)
   Od početnih kadrova do završne špice, ovo je izvrsna predstava Penélope Cruz. Ali s lekcijom iz španjolske povijesti. (Kevin Maher Times/UK)

https://www.imdb.com/title/tt12618926/?ref_=fn_al_tt_1
NAPOMENA: PREMIJERA 22.12. U 20.00 SAMO UZ COVID PROPUSNICE !!! (drugi dan projekcije po uobičajenom: do 30 ljudi u dvorani)

  

PARALELNE MAJKE

20:00 sati



Madres Paralelas, 2021. Pedro Almodovar, 123 min. ES/FR
Scenarij:
Pedro Almodovar
Uloge: Penelope Cruz, Rossy de Palma, Aitana Sánchez-Gijón, Milena Smit
   Novi film velikog redatelja Pedra Almodovara (Sve o mojoj majci, Pričaj s njom, Tuga i slava) otvorio je 78. Međunarodni filmski festival u Veneciji (devetominutne ovacije nakon završetka filma), a desetak dana kasnije Penelope Cruz osvojila je nagradu za najbolju glumicu na festivalu!
   Dvije žene, Janis i Ana, zajedno se nalaze u bolničkoj sobi gdje svaka očekuje rođenje djeteta. Niti jedna niti druga nisu u vezi, a obje su zatrudnile igrom slučaja. Sredovječna Janis ne žali za trudnoćom i poprilično je ushićena. Adolescentica Ana s druge se strane kaje, a usto je uplašena i traumatizirana. Janis ju pokušava ohrabriti dok se obje poput mjesečarki kreću bolničkim hodnicima. Nekoliko riječi koje će izmijeniti u satima čekanja do poroda između njih dvije stvorit će neočekivanu povezanost, a koja će razvojem situacije i novonastalim komplikacijama promijeniti njihove živote zauvijek.
   S filmom ‘Paralelne majke’ vratio sam se u svijet žena, vratio sam se majčinstvu i obitelji. Govorim o važnosti nasljednika. Puno je majki u mojoj filmografiji ali one iz ovog filma su drugačije. (Pedro Almodovar)
   Bez obzira na ton filma, postoje određene boje, taktovi i stilski odabiri koji su nedvojbeno Pedro. Na svijetlu, tamnocrvenu boju ne gledamo isto zahvaljujući njegovom radu. Jedna od velikih radosti u gledanju njegova filma je gledati kako se radnja mijenja od onoga što ste očekivali i onoga što zapravo jest. I ovdje je tako: Almodóvar najvišeg ranga, Almodovar koji potkopava očekivanja nudeći nam emotivniju, opsjednutiju političku sliku. (Christopher James / Film Experience)
   Almodóvar postavlja čitav niz komunikacijskih posuda kako bi progovorio o novim modelima obitelji, seksualnosti i identiteta, ali prije svega o ženi kao standardu na kojem se temelji cijelo naše društvo. Neudate žene koje moraju napredovati snagom svojih instinkta i svojih uvjerenja, žene koje daju otkaz, žene koje uče, žene koje daju sebe, žene koje se bore. (Beatriz Martínez / fotogramas.es)
   Almodóvarov najpolitičkiji film do sada. (Raphael Abraham / Financial Times)
   Scenarij i režija oscarovski su kalibar. Jedan od najboljih Almodóvarovih filmova. (Dwight Brown/Top Critic)
   Od početnih kadrova do završne špice, ovo je izvrsna predstava Penélope Cruz. Ali s lekcijom iz španjolske povijesti. (Kevin Maher Times/UK)

https://www.imdb.com/title/tt12618926/?ref_=fn_al_tt_1
NAPOMENA: PREMIJERA 22.12. U 20.00 SAMO UZ COVID PROPUSNICE !!! (drugi dan projekcije po uobičajenom: do 30 ljudi u dvorani)

  

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) sat prije prve projekcije.

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA