DR. STRANGELOVE

Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964.

55 GODINA KUBRICKOVA KLASIKA
DR. STRANGELOVE ILI: KAKO SAM NAUČIO NE BRINUTI I ZAVOLIO BOMBU
Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964. Stanley Kubrick, 95 min. UK/USA
Scenarij: 
Stanley Kubrick, Peter George, Terry Southern, Peter Sellers i Stanley Kubrick po romanu Petera Georgea „Crvena uzbuna“
Uloge: Peter Sellers, George C. Scott, Sterling Hayden, Keenan Wynn, Slim Pickens, Peter Bull, James Earl Jones, Tracy Reed
   Američki general Jack D. Ripper, psihotični je lik koji Sovjetski Savez smatra velikom prijetnjom ljudskom rodu te naređuje američkoj zrakoplovnoj floti nuklearni napad na isti. Britanski satnik Lionela Mandrakea jedini je „racionalan“ i protivi se atomskom napadu na Sovjetski Savez. Zaključavši ih u svoju sobu, general kroz cijeli film satniku objašnjava ozbiljnost opasnosti od Sovjeta...
   Ova crnohumorna satira snimljena je 1964., u jeku Hladnoga rata, a prati skupinu poremećenih vojnih vrhovnika i poludjelih znanstvenika koji donose odluke o nuklearnom istrebljenju. ‘Dr. Strangelove’ nije samo jedno od nezaobilaznih ostvarenja iz povijesti filmske umjetnosti, već i film koji je istovremeno i bezvremenski, a koji bi danas teško mogao biti snimljen. Premda ideju o kraju svijeta pretvara u sofisticiranu satiričnu zabavu, film pruža dubinski ozbiljnu i snažnu kritiku apsurdnosti rata i vojne logike... (jutarnji list)
   To je doba Hladnoga rata, nesmiljene utrke u naoružanju, borbe za prevlast u svijetu i velikih ideologija. U cijelom tom kaosu mali čovjek je postrani samo kao promatrač i objekt koji čak ne može niti odlučivati o svojoj sudbini što je vidljivo iz filma i prepušten je grupi psihički opasnih osoba i nepredvidljivom računalu koji u svakom trenutku mogu razoriti svijet. Na sreću taj se crni, kataklizmički scenario nije ostvario, a film Dr.Strangelove ostaje svjedokom svoga vremena i upozorenje i opomena budućim generacijama. (Dražen Klinčić / http://povijest.net)
   Probna projekcija bila je zakazana za 22. studeni 1963. godine, na dan Atentata na Johna F. Kennedyja. Zbog atentata objavljivanje je odgođeno do kraja siječnjaa 1964. godine, jer se smatralo da javnost nije raspoložena za takav film.
   Peter Sellers je ovim filmom postao jedini glumac u povijesti koji je nominiran za Oscara za film u kojem igra tri uloge. (Sellers je zapravo trebao isprva glumiti četiri uloge. Odigrao je tri: Dr. Strangelovea, predsjednika SAD-a Muffleya i Mandrakea, ali je odustao od četvrte, pukovnika T. J. Konga, jer nije uspio usavršiti teksaški naglasak. Kubrick je zbog toga za tu ulogu angažirao Slima Pickensa, ali mu nije rekao da se radi o komediji nego o drami (!), te mu savjetovao da ulogu odglumi ozbiljno – sa neobičnim ishodom).
   Kubrick je započeo samo s labavom idejom snimanja trilera o nukleranom napadu, koja se nadograđuje na strah Hladnog rata. Dok je radio istraživanja za planirani film, Kubrick je postao svjestan suptilne i nestabilne „ravnoteže straha“ između nuklearnih velesila, te njegovog paradoksa. Iako je isprva htio snimiti dramu, no pišući scenarij je postao svjestan komičnog tona čudne situacije u kojoj su se SAD i Sovjetski Savez krenuli međusobno uništiti, a da to nisu niti htjeli niti su mogli zaustaviti. Priča pokazuje noćnu moru političara u kojem je huškanje protiv drugih država rezultiralo mržnjom zbog koje je pokrenut proces uništenja. Sam general Jack D. Ripper je dobio naziv po Jacku Trbosjeku (Jack the Ripper) kako bi se samo naglasilo kakve sve sumnjive tipove i manijake vojska zapošljava, dok je sovjetski veleposlanik Alexei de Sadesky dobio ime po Marquisu de Sadeu. Film je pun satiričnih žalaca na Hladni rat i preispitivanja zdravog razuma takve politike, pa humor samo produbljuje jezu i gorčinu. Prikazujući najgori mogući scenarij apokalipse, film nastupa kao upozorenje na stanje svijeta.
   Remek-djelo iz 1964. godine  koje je redatelja Stanleyja Kubricka, nakon brojnih dotadašnjih kritika, lansiralo u društvo najboljih filmskih umjetnika, nedvojbeno je jedna od najboljih crnih komedija ikad snimljenih. Kubrick koristi svoj film kao savršenu kritiku besmisla tadašnjih političkih događanja, ali i rata generalno, služivši se satirom kao glavnim umjetničkim sredstvom. „Dr. Strangelove“ teme rata, kraja svijeta i političke nestabilnosti koja je definirala 20. stoljeće servira gledateljima kao bolesnu i morbidnu šalu koja zbunjuje i samo produbljuje osjećaj zastrašenosti i jeze prema prikazanim događajima. Kroz cijeli film se suptilno proteže teza da su ljudi, sa svojom savršenom logikom i brzorazvijajućom tehnologijom, tvorci vlastite propasti. (Tena Trstenjak, www.ziher.hr)
   Iako je pri premijeri izazvao podvojene kritike, danas se „Dr. Strangelove“ jednoglasno hvali i smatra klasikom. Roger Ebert je film stavio na svoju listu velikih filmova; „Kubrick je snimio vjerojatno najbolju političku satiru stoljeća, film koji je povukao tepih ispod Hladnog rata argumentirajući da, ako „nuklearna zaštita“ uništi sav život na Zemlji, teško je reči što je zaštitila. Humor „Dr. Strangelovea“ se stvara na temelju jednostavnog komičnog principa; ljudi koji pokušavau biti smiješni nisu nikada smiješni kao ljudi koji pokušavaju biti ozbiljni i u tome ne uspijevaju…“Dr. Strangelove“ i „2001: Odiseja u svemiru“ su Kubrickova remek-djela. Ta dva filma dijele zajedničku temu; čovjek stvori strojeve koji funkcioniraju sa savršenom logikom i koji donesu katastrofe...
   Čak niti zastarjeli politički, vojni i kulturni kontekst „Dr. Strangelovea“ ne mogu oduzeti njegovu bezvremenost i univerzalnu vrijednost. Različita carstva mogu se pojaviti i nestati, različiti ratovi se mogu voditi i gubiti, tehnologija se razvija, ali jedna stvar ostaje ista – stvar koja je tema u svim Kubrickovim filmovima – ljudska nesavršenost. I ta nesavršenost se manifestira u sposobnosti čovječanstva da se uništi. Mizantrop Kubrick nije mogao ne iskoristiti šansu za sarkazam. Zbog toga je „Dr. Strangelove“ istodobno i smiješan i duboko uznemirujuć… (Dragan Antulov)
    „Jedan od najvećih – i bez sumnje najurnebesnijih – antiratnih izjava ikada stavljenih na film. (Marjorie Baumgarten)
   „Film uvijek poručuje nešto, a gledatelj bi morao biti gluh i slijep da ne prepozna mete sarkazma“ (James Berardinelli)
   „Ne samo da je film zločesto smiješan, nego je i subverzivni antiratni film koji pokazuje kako konflikt može eskalirati i kako kraj svijeta lako može doći“. (Christopher Null)

https://www.imdb.com/title/tt0057012/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 22.01.
20:15 sati

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

JAVNA NABAVA - SPECIJALISTIČKI PROGRAM

Specijalistički program javne nabave održavat će se od 4. do 8. veljače 2019. (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 31. siječnja 2019.