PROGRAM KINOTEKE Listopad 2021.

PETAK / 01.10.

SUTRA

Demain, 2015.
17:30 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
Demain, 2015. Cyril Dion i Mélanie Laurent, 118 min.
Scenarij:
Cyril Dion
   Prikazivanje rješenja, pripovijedanje pozitivne priče... To je možda najbolji način da se riješe ekološke, ekonomske i socijalne krize koje su pogodile naše zemlje. Nakon što je poseban brifing za časopis „Nature“ objavio moguće izumiranje jednog dijela čovječanstva prije kraja 21. stoljeća, Cyril Dion i Melanie Laurent, zajedno s četveročlanim timom, proveli su istragu u deset različitih zemalja da dokuče što bi moglo dovesti do te katastrofe i, prije svega, kako je izbjeći. Na tom putovanju susreli su pionire koji ponovno izumljuju poljoprivredu, energiju, ekonomiju, demokraciju i obrazovanje. Pridruživši se konkretnim i pozitivnim akcijama koje se već provode, počeli su shvaćati kakav bi mogao biti svijet sutrašnjice.
https://www.imdb.com/title/tt4449576/?ref_=fn_al_tt_1

8 ŽENA

8 femmes, 2002.
20:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
8 femmes, 2002. François Ozon, 118 min. FR
Scenarij:
François Ozon i Marina de Van prema drami Roberta Thomasa
Uloge: Danielle Darrieux, Catherine Deneuve, Isabelle Huppert, Emmanuelle Béart, Fanny Ardant, Virginie Ledoyen, Ludivine Sagnier, Firmine Richard
   Osam velikih francuskih glumica u Agathi Christie na komični način.
   Catherine Denevue je Gaby, Virginie Ledoyen i Ludivine Sagnier su joj kćerke, Danielle Darrieux joj je majka, Isabelle Huppert sestra, Fanny Ardant rođakinja, a Enmmanuele Beart i Firmine Richard sluge.
   Sve su zatočene jedne olujne, zimske, snježne noći u kući, a idiličnu atmosferu kvari postojanje jednog mrtvog tijela tj. Gabinog supruga, prekinute telefonske linije i činjenica da sve one sumnjaju jedna na drugu da su ubojice.
   Domišljatim i vrckastim dijalogom, neočekivanim, a često i urnebesno smiješnim obratima, Ozon je napravio odličnu, zabavnu komediju s daškom mjuzikla i misterije... (filmski.net)
   Film koji je toliko originalan, tako smiješan, toliko živ s dramom, intrigama, misterijom i bojama, da ga želite vidjeti iznova i iznova. (Jonathan Curiel /San Francisco Chronicle).

https://www.imdb.com/title/tt0283832/?ref_=nv_sr_srsg_0

KINOTEKA NA BAČVICAMA: ŽALAC

The Sting, 1973.
20:30 sati



   U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA NA BAČVICAMA
The Sting, 1973. George Roy Hill
   AUTORSKI TIM: Tony Bill, Michael Phillips, Julia Phillips
(producent), George Roy Hill (redatelj), David S. Ward (scenarij), Robert Surtees (fotografija), William Reynolds (montaža), Marvin Hamlisch (skladatelj), Henry Bumstead (scenografija), Edith Head (kostimografija)
   ULOGE: Paul Newman (Henry "Shaw" Gondorff ), Robert Redford (Johnny "Kelly" Hooker),  Robert Shaw (Doyle Lonnegan), Robert Earl Jones (Luther Coleman), Charles Durning (William Snyder), Ray Walston (J.J. Singleton), Eileen Brennan (Billie), Harold Gould (Kid Twist), John Heffernan (Eddie Niles), Jack Kehoe (Erie Kid), Sally Kirkland (Crystal)
   Doyle Lonnegan: Your boss is quite a card player, Mr. Kelly; how does he do it?
   Johnny Hooker: He cheats.

   Paul Newman i Robert Redford u jednoj od najpoznatijih krimi komedija stare škole.
   Mladi Johnny Hooker je sitni kriminalac koji tek uči zanat prakticirajući sitne pljačke, sve pod nadzorom mentora Luthera. U jednom od takvih sitnih prepada opljačkaju čovjeka za kojeg se ispostavlja da je kurir velikog bossa Doylea Lonnengana kojem se to nimalo neće svidjeti. Hookera pritišće korumpirani policajac prijeteći da će ga izručiti Lonnenganu ukoliko mu ne plati. Uspjeva se izvući, no ne dovoljno brzo da bi upozorio Luthera koji plaća životom. Shrvan, osvete željan Johnny odlazi kod Lutherovog prijatelja i nekad velikog pljačkaša Henryja Gondorfa s kojim okuplja ekipu spremnu za osvetu odnosno veliku pljačku Lonnenganove gotovine.
   George Roy Hill prvi je put režirao Paula Newmana i Roberta Redforda 1969. u „Butchu Cassidyju i Sundance Kidu“. Rezultati su potvrdili zainteresiranost publike za vesterne i dokazali  komercijalnu privIačnost Newmana i Redforda. Okupivši ih ponovno četiri godine kasnije u „Žalcu“, filmu o prijevari, Hill je dao glumcima još više prostora, ali ovaj put bez bilo kakve tragične rezonancije. lzvanvremenost ragtimea Scotta Joplina odzvanja glazbenom podlogom i, na kraju, komplicirana prijevara porazi najopasnijega negativca. 'Žalac' je nominiran za čak 10 Oscara 1973. godine.
   Film je dobio sjajne kritike i bio je veliki uspjeh na kino blagajnama od 1973. do 1974. zaradivši  više od 160 milijuna dolara - danas bi to bilo otprilike milijarda dolara što bi ga smjestilo na 20. mjesto filmova s najvećom zaradom u Sjedinjenim Državama (prilagođene inflacije / cijena karata).
   Paul Newman, Robert Redford i redatelj George Roy Hill dokazuju da šarm, humor i nekoliko pametnih preokreta mogu tvoriti sjajan film. (kritičarski konsenzus / rotten tomatoes)
   Ironizirajući žanrovske konvencije gangsterskog žanra, film je postigao izniman komercijalni uspjeh te je (što je rijetkost za gangsterske filmove i komedije) dobio Oscara za najbolji film, a nagrađeni su i režija, izvorni scenarij, glazba, montaža, scenografija i kostimografija. U raskošno produciranom, nepretencioznom, duhovitom i dopadljivom djelu, razdoblje je rekonstruirano uvjerljivo i ikonografski pažljivo, iako je popularna glasovirska tema „The Entertainer“ ragtime glazbenika Scotta Joplina nastala još 1902. Film počiva na karizmi dvojice glavnih glumaca (i izvrsnom R. Shawu), pri čemu Newman u starijoj ulozi ležerno parira Redfordovoj svježini. (D. Primorac/HFL)
   Ponekad me gotovo podsjeća na ukrštanje Jacquesa Tatija s Robertom Altmanom. Lijepo je imati detektivski film koji se više bavi humorom i karakterom nego krvlju; evo jednog, kako kažu, za cijelu obitelj. (quedeseries.es)
   Treba vidjeti kak su se filmovi delali kad nije bilo toliko specijalnih efekata, kad je film bio baziran na dobroj priči i glumcima. U ovom slučaju fenomenalni Paul Newman i odličan Robert Redford čija glatka gluma stvarno čini film užitkom za gledanje a priča je odlična i napeta. Old school. (kiks/filmskinet)
   Nisam ljubitelj gledanja starijih filmova, pogotovo kultnih klasika, jer mi je gomila novih odgledanih oduzela ljepotu novog i neočekivanog, što su bili u svoje vrijeme, i donekle prigušila/onemogućila doživljaj vanvremenskog i kultnog. Ipak, kod ovog filma me oduševila lakoća gledanja. Bila sam umorna i sva nikakva, a opet mi je tih dva sata proletjelo s nekim blagim poluosmijehom na licu i bez zijevanja, pauziranja i ustajanja. Priča je pitka, teče lagano i zabavno, glumci su genijalni šmekeri, a fora s "činovima" mi je dodatno prijala. (Bojana Nađ/forum)
   Možda nije velika umjetnost, ali „Žalac“ je svejedno ukusni kolaž. Plavooki Newman i Redford s kosom boje pijeska izgledaju sjajno, a u njihovu prijateljstvu ukorijenjena je radost majstora ekrana koji jezde kroz komičnu pustolovinu o lojalnosti i varki. (Garrett Chaffin-Quiway / 1001 film koji morate pogledati prije nego umrete)

https://www.imdb.com/title/tt0070735/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 02.10.

AVANTURA NA SJEVERU (ANIM.)

Tout en haut du monde, 2015.
17:30 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
Tout en haut du monde, 2015. Rémi Chayé i Muhammad Omar Faruk, 81 min.
Scenarij:
Claire Paoletti, Patricia Valeix, Fabrice de Costil
   Godina je 1892. u Sankt Peterburgu. Sašu, mladu rusku aristokratkinju, oduvijek je očaravao život njezina djeda. Taj čuveni istraživač projektirao je veličanstven arktički brod, ali se nije vratio sa svoje zadnje ekspedicije na Sjevernom polu. Kako bi sačuvala čast svoje obitelji, Saša bježi. Krenuvši prema Velikom sjeveru, prati trag svojega djeda u potrazi za njegovim čuvenim brodom.
https://www.imdb.com/title/tt2262345/?ref_=fn_al_tt_1

ADELIN ŽIVOT

La vie d'Adèle, 2013.
19:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
La vie d'Adèle, 2013. Abdellatif Kechiche, 180 min. FR
Scenarij:
Abdellatif Kechiche i Ghalia Lacroix prema stripu „Le Bleu est une couleur chaude" Julie Maroh
Uloge: Léa Seydoux, Adèle Exarchopoulos, Salim Kechiouche
   Život mlade Adele iz temelja se promijeni one noći kad upozna Emmu, djevojku modre kose, koja joj omogući da otkrije svoje čežnje… „Adelin život“ apsolutni je pobjednik festivala u Cannesu 2013.: postao je prvi film u povijesti za koji su glavnu nagradu festivala, Zlatnu palmu, uz redatelja dobile obje glavne glumice, Adèle Exarchopoulos i Léa Seydoux, a kritika ga je praktički jednoglasno nahvalila kao iznimno uvjerljiv prikaz nastanka i raspada jedne ljubavne veze...
   “Adele” je i sjajan komad filmske režije, film pokretljive i inteligentne kamere, sav u krupnim planovima, te unatoč popriličnoj duljini dinamičan i brz. Riječ je o rasnom filmu koji zaslužuje pohvale naprosto kao - dobar film...“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Žene su dominantnije i ekspresivnije u mojim filmovima. Muškarci postoje u njima, no više borave u pozadini. Ali, prije svega prednost prolaza ima potraga za ljudskim bićem, ne nužno ženom. Bilo je vrlo važno pokazati životni put koji mlada žena, djevojka, prolazi i teškoće s kojima se suočava da postigne nešto na tom putu. Unatoč tome što joj se događa, usponima i padovima, ona je vjerna svome cilju, da radi kao učiteljica, za zajedničko dobro ljudi. Naravno, put mlade žene prepun je tegoba - ljubav, odnosi, prekid, svi problemi koje imate kad ste u vezi. Bilo je važno pokazati i da ove dvije mlade žene dolaze iz različitih slojeva francuskog društva, kako film nije samo lezbijska ljubavna priča, nego i da ljudi vide nešto više od toga u njemu...
   Istina je da su u medijima scene seksa izazvale najveći boom. Interesantno je da to nije ono što javnost misli o filmu. Kad pričam s publikom, gledateljima, njima je puno važnija ljubavna priča. Važnija im je bol koju prolazi Adele. Zanimljive su im bile i scene s hranom koje su tu radi ugode. Dijelimo hranu kao ljudska bića na način kao da je posrijedi ceremonija. Bilo bitno imati taj aspekt ceremonije, a također kad gledate lica likova kako jedu, u tome ima nešto senzualno, nešto što dira, i to sam htio prikazati. Ali, u pravu ste, mediji su najviše podivljali u vezi seksa, na to nisam bio spreman... (Abdellatif Kechiche, u intervjuu filmskom kritičaru Slobodne Dalmacije Marku Njegić)
   Prvi dan snimanja bio je malčice “scary“. Tad sam drugi put vidjela Leu koja se za svoju ulogu dugo pripremala, imala je drukčiji stav od mog lika, pomalo “jamesdeanovski“. A ja sam pročitala scenarij samo jednom. “Želim da zaboraviš na scenarij i improviziraš“, savjetovao me redatelj. Prepala sam se da nisam dovoljno radila.“O, moj Bože“, poletjelo mi je. Nisam znala što ću i kako ću. Na kraju je sve došlo prirodno, ali pomoglo mi je dosta što smo film snimali kronološki, tako da sam mogla odrasti s iskustvima Adele koja nije lezbijka, ali iskušava istospolnu romansu i zaljubljuje se. Mislim da sam odrasla i sazrela tijekom snimanja. Bila je to velika ljudska i glumačka avantura...
   Kechiche ima specijalni odnos sa ženama, kao Pedro Almodovar. Svi muškarci pokušavaju uhvatiti misterij žene. Volim činjenicu da su muškarci u ovom filmu u pozadini, ali s dosta prisutnosti i važnosti za ženske likove. Kad smo snimali scenu seksa, pitali smo se kako će ljudi reagirati, hoće li osuđivati. Na kraju ljudi su se previše fokusirali na scene seksa. To je loše. Loše za njih. Na turneji po Americi uvidjela sam veliku kontradikciju. Kad sam bila tamo svi su me tretirali poput djeteta. Kao, nemam još 21 godinu, ne smijem piti pivo, ne smijem raditi ovo i ono, ali mogla bih uzeti oružje. Isto vrijedi i za seks na filmu. Scene nasilja i krvi su posvuda, no seks je za njih “wow“... (Adele Exarchopoulos, u intervjuu filmskom kritičaru Slobodne Dalmacije Marku Njegić)

https://www.imdb.com/title/tt2278871/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 04.10.

IN MEMORIAM JEAN PAUL BELMONDO: LUDI PIERROT

Pierrot le fou, 1965.
20:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
Pierrot le fou, 1965. Jean-Luc Godard, 112 min. FR/I
Scenarij:
Jean-Luc Godard prema romanu „Opsesija“ Lionela Whitea
Uloge: Jean-Paul Belmondo, Anna Karina, Dirk Sanders, Raymond Devos, Graziella Galvani, Samuel Fuller, László Szabó, Jean-Pierre Léaud
   Jednog 14. srpnja Ferdinand Griffon napušta građanski život i s bivšom djevojkom Marianne Renoir kreće prema romantičnom jugu. Niz pljački, ubojstava i prijevara neizbježno vode tragičnom kraju.
   Jean-Luc Godard, jedan od najistaknutijih novovalovca pored Francoisa Truffauta i Erica Rohmera, 1965 g. snimio je političku senzibilnu priču „Ludi Pierrot“  o 'posljednjem romantičnom  paru' koji označava i kraj novog  vala. Film „Ludi Pierrot“ je ujedno i dubok naklon američkoj hard boiled tradiciji, zato ne iznenađuje da se u ranom prizoru na zabavi pojavi Samuel Fuller koji odrecitira slavnu definiciju: „Filmovi su kao ratišta: u njima nalazimo ljubav, mržnju, akciju, nasilje, smrt, ukratko osjećaje.“
   Iako je nastao kao niskobudžetni hommage američkom gangsterskom filmu, „Ludi Pierrot“ je vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvažnijih filmova u francuskoj kinematografiji, a danas se smatra i jednim od najrevolucionarnijih ostvarenja ikada snimljenih. Godard je avanturistički i najradikalniji redatelj francuskog novog vala i sa ovim filmom će početi proces redefiniranja umjetnosti i filozofije filma na način koji je suštinski izazov utvrđenim filmskim konvencijama i dat će novi kreativni podsticaj snimanju filmova u dvadesetom stoljeću. Zaplet, koji nije jednostavno pratiti, je uočljiva parodija američkog gangsterskog filma, u sličnom tonu kao i prethodni „Alphaville“, gdje je pribjegao formi SF  trilera, kao podlozi za parabolu o otuđenju koje donosi razvoj tehnologije... (Ovo je deseti film Jean-Luc Godarda - bio je francuski kandidat za Oscara, ali nije ušao u uži izbor).
   Ovo je djelo povezano s nasiljem i usamljenošću koje danas leže tako blizu sreći; u velikoj mjeri to je film o Francuskoj. (Jean-Luc Godard)
   Film bez scenarija i praktično bez zapleta skoro da ostvaruje godardovski ideal o „filmu u kome nema ni pisanja, ni montaže, ni miksa zvuka”... (Iva Klisić, e-novine)

http://www.imdb.com/title/tt0059592/?ref_=nv_sr_1

JEAN PAUL BELMONDO (1933. – 2021.)
   Njegove uloge dokazuju da je bio vrlo svestran glumac koji se nikada nije bojao okušati u različitim ulogama.
   Kada glumac postane uspješan, ljudi se okrenu od njega i kažu da je izabrao lakši put, da se više ne želi truditi i preuzimati rizik u karijeri. Ali, kad bi bilo tako lako napuniti kina tada bi svijet bio u mnogo boljem stanju nego što jest. Ne mislim da bih tako dugo opstao na sceni da sam snimao bilo kakvo smeće. Ljudi nisu toliko glupi. (J.P. Belmondo)
https://www.telegram.hr/zivot/preminuo-legendarni-francuski-glumac-jean-paul-belmondo/

UTORAK / 05.10.

JEREMIAH JOHNSON

Jeremiah Johnson, 1972.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Jeremiah Johnson, 1972. Sidney Pollack, 108 min. US
Scenarij:
Edward Anhalt i John Milius prema romanu „The Mountain Man“ Vardisa Fishera, te biografskoj knjizi „Crow Killer: The Saga of Liver-Eating Johnson" Raymonda W. Thorpa i Roberta Bunkera, posvećenoj znamenitom gorštaku Liver-Eating Johnsonu
Uloge: Robert Redford, Will Geer
   Lirska priča o o čovjeku koji želi živjeti u miru i samoći u američkoj divljini sredinom 19. stoljeća.
   Umorni veteran iz Meksičkog rata, Jeremiah Johnson, čezne za samoćom i odlazi u Stjenovite planine, na neistražen teritorij Divljeg zapada. Nepripremljen, Jeremiah ima sreću što je naišao na iskusnog trapera koji ga je voljan obučiti kako preživjeti. Naš protagonist postaje usamljeni lovac i trgovac krznom, suočavajući se s prirodom u svoj njezinoj veličanstvenosti: od oštrih zima do opasnih životinja, grizlija, vukova, sokolova te s Indijancima i lutalicama poput njega...
   Sporog tempa, što zahtijeva strpljenje kod gledatelja, ali će zato biti nagrađeni promišljenom dramom i sjajnom izvedbom Roberta Reforda. (kritičarski konsenzus / rotten tomatoes)
   To nije vestern novog tipa, sa svim demistifikacijama žanra i podcrtavanjem brutalnosti vremena, već rad koji pokazuje dublji uvid u indijansko-bijele odnose. (Variety)
   Hipi vestern koji podsjeća na (slična) revizionistička djela iz 1970-ih prepravljajući tradicionalnu mitologiju (Pat Garrett i Billy Kid, Život i vrijeme suca Roya Beana, Mali veliki čovjek, McCabe i gospođa Miller...). Nakon trideset godina johnwayneovskog masakra nad crvenokošcima, ovo je dobrodošlo osvježenje. (www.csfd.cz/film)
   Ponovno srećemo jednu od velikih Pollackovih tema: svaki čovjek je usamljena lovina. Pollack je jedan od najboljih stvaralaca "novog" američkog filma. (Jean-Louis Bory)
   Ritam ni za trenutak ne popušta, krajnje pokretna kamera, savršen izbor dekora. (Robert Shazal)
   Scenarij bogat iznenađenjima omogućio je Pollacku da napravi film koji će sigurno ostati jedno od remek-djela svog žanra. (Michel Mort)

    Uloga Jeremiaha Johnsona izvorno je bila namijenjena Leeju Marvinu, a zatim Clintu Eastwoodu, a režije se prihvatio Sam Peckinpah. Međutim, Peckinpah i Eastwood se nisu slagali pa je Peckinpah napustio projekt, a Eastwood je umjesto toga odlučio napraviti „Prljavog Harryja“. Iz Warner Brosa tada nude ulogu Robertu Redfordu koji uspijeva nagovoriti Sydneya Pollacka da se prihvati režije. Svjetsku premijeru imao je 7. svibnja 1972. na filmskom festivalu u Cannesu, gdje je prikazan u konkurenciji - bio je to prvi western ikad prikazan u Cannesu.
https://www.imdb.com/title/tt0068762/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 06.10.

TIGROVI

Tigers, 2014.
17:30 sati



NACIONALNI TJEDAN DOJENJA
Tigers, 2014. Danis Tanović, 93 min. IN/FR
Scenarij:
Danis Tanović i Andy Paterson
Uloge: Emraan Hashmi, Khalid Abdalla, Geetanjali Thapa, Supriya Pathak
   Film je zasnovan na priči iz stvarnog života. Ajan je prodavač koji radi za farmaceutsku industriju u Pakistanu. Nakon što otkrije istinu o prodaji hrane za bebe, pokušava se boriti protiv sistema.
   Afera je započela 1995. a za priču je Tanović saznao iz novina koje mu je otkrio Andy Paterson. On je 2005. uradio i prvu verziju scenarija koji su kasnije zajedno dorađivali. Tanović je 2006. godine prvi put otišao u Pakistan kako bi doznao detalje i tamo otkrio da priča ima jednu manu jer je stvarni prodavač imao razgovor s predstavnicima te kompanije od kojih je tražio novac za šutnju. Međutim, on nikada nije uzeo novac, što je Tanovića navelo da ipak snimi film o tome, jer taj čin pokazuje da je on zapravo čovjek koji je imao svoja iskušenja, ali ono što ga čini herojem je da novac nikada nije uzeo.
     Snimanje (i završetak) filma široj javnosti pružilo je priliku čuti i vidjeti priču o jednoj važnoj temi - neetičnim postupcima vodeće kompanije mliječnih nadomjestaka za majčino mlijeko, koji uzrokuju smrt velikog broja djece u najsiromašnijim zemljama svijeta. Zastrašujuće zvuči podatak, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kako bi godišnje šest milijuna djece moglo biti spašeno od smrti kada se ne bi hranila mlijekom u prahu.
   Ja sam još 2006. godine otišao u Pakistan istražiti tragičan događaj koji je tamo prouzročila tvrtka Nestle sa svojim prepravcima za djecu. Za ovu priču su mi trebali hrabri ljudi. Recimo, BBC je bio na početka s nama ali su se povukli jer su se bojali velike kompanije kao što je to Nestle. (redatelj i ko-scenarist Danis Tanović)
   Snimanje se obavilo u Indiji, jer je bilo nemoguće i suviše opasno raditi u Pakistanu, a neke scene snimljene su u Londonu. „Zbog nepoznavanja (hindu) jezika, snimanje mi je bio dodatni izazov jer sam morao angažirati nekoliko osoba s tog govornog područja koji su me upozoravali na kulturološke i druge razlike. (redatelj i ko-scenarist Danis Tanović)
   Nitko, uključujući i svjetski poznati BBC nije htio financirati film iz straha od tužbi teških milijune dolara. (ko-scenarist i producent Andy Peterson)

   Tanovićev film je premijerno prikazan 2014. u San Sebastianu (vidjela ga je 2014. i publika zagrebačkog Human Rights Film Festivala).
   Naslov filma preuzet je od termina "tigrovi", kako zovu korporacijske agente koji svojim šarmom i poslovnom vještinom pokušavaju uvjeriti liječnike da koriste njene proizvode, te ubrzo biva/ju proglašen/i njenim najuspješnijim trgovcem/ima. Točnije, „tigrovima“.
https://www.imdb.com/title/tt3004774/?ref_=fn_al_tt_2

CRY MACHO

Cry Macho, 2021.
20:00 sati



Cry Macho, 2021. Clint Eastwood, 103 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, N. Richard Nash
Uloge: Clint Eastwood, Dwight Yoakam, Eduardo Minett
   Misliš da imaš sve odgovore, ali onda ostariš i shvatiš da ih nemaš. Dok to shvatiš, već je prekasno. (Mikea Milo)
   Prema nekim najavama, ovo je posljednji, oproštajni film slavnog redatelja i glumca, četverostrukog dobitnika Oscara, 91-godišnjeg Clinta Eastwooda. „Cry Macho“ je ekranizacija istoimenog romana N. Richarda Nasha iz 1975. godine.
   Clint Eastwood u ulozi je Mikea Miloa, nekadašnje zvijezde rodea i isluženog uzgajivača konja koji 1979. preuzima posao dovođenja sina svog bivšeg šefa iz Meksika. Prisiljeni krenuti zaobilaznim putovima iz Meksika prema Teksasu, neobični par suočava se s neočekivano izazovnim putovanjem, tijekom kojeg od svijeta umorni konjanik pronalazi neočekivane veze i vlastiti osjećaj iskupljenja.
   Ekranizacija romana N. Richarda Nasha ima dugu povijest: već je 1988. uloga ponuđena Clintu Easwoodu, no on je – prema vlastitom priznanju – bio mlad za takvu ulogu, pa je predložio Roberta Mitchuma. Ni od toga nije bilo ništa, do 1991. kada je uloga ponuđena Royu Scheideru. Ni taj projekt nije realiziran. 2011. ponovno je roman aktualan, ovog puta u glavnoj ulozi trebao je biti Arnold Schwarzenegger (!?), ali ni od toga ništa. Do 2021. i ponovnog vraćanja Clinta – u glavnoj i redateljskoj ulozi.
   "Cry Macho", poput Eastwooda, više pripada nekim davnim danima, a ne današnjem (filmskom) svijetu. Drukčiji od svega na kinorepertoaru, film je nepogrešivo "eastwoodovski", samo prilagođen njegovim godinama. (Marko Njegić, SD)
   „Cry Macho“ nećemo pamtiti kao jedno od najznačajnijih ostvarenja Eastwoodove redateljske karijere, ali možemo ga shvatiti kao lekciju koju smo možda već naučili, ali nam je nije teško još jednom odslušati. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Clint Eastwood je možda malo star za ovu ulogu, ali ako vam odgovaraju spore priče, „Cry Macho“ je pristojna, zabavna drama s pozitivnom porukom. (publika/rotten tomatoes)

https://www.imdb.com/title/tt1924245/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 08.10.

CRY MACHO

Cry Macho, 2021.
17:30 sati



Cry Macho, 2021. Clint Eastwood, 103 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, N. Richard Nash
Uloge: Clint Eastwood, Dwight Yoakam, Eduardo Minett
   Misliš da imaš sve odgovore, ali onda ostariš i shvatiš da ih nemaš. Dok to shvatiš, već je prekasno. (Mikea Milo)
   Prema nekim najavama, ovo je posljednji, oproštajni film slavnog redatelja i glumca, četverostrukog dobitnika Oscara, 91-godišnjeg Clinta Eastwooda. „Cry Macho“ je ekranizacija istoimenog romana N. Richarda Nasha iz 1975. godine.
   Clint Eastwood u ulozi je Mikea Miloa, nekadašnje zvijezde rodea i isluženog uzgajivača konja koji 1979. preuzima posao dovođenja sina svog bivšeg šefa iz Meksika. Prisiljeni krenuti zaobilaznim putovima iz Meksika prema Teksasu, neobični par suočava se s neočekivano izazovnim putovanjem, tijekom kojeg od svijeta umorni konjanik pronalazi neočekivane veze i vlastiti osjećaj iskupljenja.
   Ekranizacija romana N. Richarda Nasha ima dugu povijest: već je 1988. uloga ponuđena Clintu Easwoodu, no on je – prema vlastitom priznanju – bio mlad za takvu ulogu, pa je predložio Roberta Mitchuma. Ni od toga nije bilo ništa, do 1991. kada je uloga ponuđena Royu Scheideru. Ni taj projekt nije realiziran. 2011. ponovno je roman aktualan, ovog puta u glavnoj ulozi trebao je biti Arnold Schwarzenegger (!?), ali ni od toga ništa. Do 2021. i ponovnog vraćanja Clinta – u glavnoj i redateljskoj ulozi.
   "Cry Macho", poput Eastwooda, više pripada nekim davnim danima, a ne današnjem (filmskom) svijetu. Drukčiji od svega na kinorepertoaru, film je nepogrešivo "eastwoodovski", samo prilagođen njegovim godinama. (Marko Njegić, SD)
   „Cry Macho“ nećemo pamtiti kao jedno od najznačajnijih ostvarenja Eastwoodove redateljske karijere, ali možemo ga shvatiti kao lekciju koju smo možda već naučili, ali nam je nije teško još jednom odslušati. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Clint Eastwood je možda malo star za ovu ulogu, ali ako vam odgovaraju spore priče, „Cry Macho“ je pristojna, zabavna drama s pozitivnom porukom. (publika/rotten tomatoes)

https://www.imdb.com/title/tt1924245/?ref_=fn_al_tt_1

AGENT KRTICA

El agente topo, 2020.
20:00 sati



El agente topo, 2020. Maite Alberdi, 90 min. NL/DE/US/CH/ES
Scenarij:
Maite Alberdi
   Kad se obitelj žene, koja boravi u domu za umirovljenike, zabrine za njezinu dobrobit, privatni istražitelj Rómulo angažira Sergia da krene na tajni zadatak kao novi štićenik doma. No Sergio je 83-godišnjak, a ne Agent 007 i nije prirodno nadaren za detektiva. Prva prepreka mu je sva silna tehnologija – kamera u kemijskoj olovci, pametni telefoni i drugi uređaji koji će mu biti potrebni kako bi prikupio dokaze i izvijestio Rómula. Situacija postaje još složenija jer Sergio, koji je odnedavno udovac, ne uspijeva zadržati emocionalnu distancu potrebnu za izvršavanje zadatka u ulozi krtice i sve se više veže uz nekoliko drugih štićenika.
   Najtopliji špijunski film ikada snimljen...divan. (Indiewire)
   Šarmantan...ovaj duhovit dokumentarac privući će publiku svojom toplinom, ljudskošću i tihim suosjećanjem. (Screen)
   Savršen! (The Playlist)
   Neočekivani miljenik publike. (The Indiewire)
   "Agent krtica” u samo sat i pol vremena natjerat će vas da se valjate od smijeha i neutješno plačete, a zatim ćete se uhvatiti s telefonom u ruci kako zovete svoje bake, djedove ili roditelje. (Večernji list)

   Oscar 2021. / Nominacija za Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film
   Cinema Eye Honors Awards 2021. / Cinema Eye Honors Award
   Nagrada Nacionalnog odbora za recenziju filmova 2021. / NBR Award
   San Sebastián International Film Festival 2020. / Nagrada publike za najbolji evropski film
https://www.imdb.com/title/tt11394298/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 09.10.

AGENT KRTICA

El agente topo, 2020.
17:30 sati



El agente topo, 2020. Maite Alberdi, 90 min. NL/DE/US/CH/ES
Scenarij:
Maite Alberdi
   Kad se obitelj žene, koja boravi u domu za umirovljenike, zabrine za njezinu dobrobit, privatni istražitelj Rómulo angažira Sergia da krene na tajni zadatak kao novi štićenik doma. No Sergio je 83-godišnjak, a ne Agent 007 i nije prirodno nadaren za detektiva. Prva prepreka mu je sva silna tehnologija – kamera u kemijskoj olovci, pametni telefoni i drugi uređaji koji će mu biti potrebni kako bi prikupio dokaze i izvijestio Rómula. Situacija postaje još složenija jer Sergio, koji je odnedavno udovac, ne uspijeva zadržati emocionalnu distancu potrebnu za izvršavanje zadatka u ulozi krtice i sve se više veže uz nekoliko drugih štićenika.
   Najtopliji špijunski film ikada snimljen...divan. (Indiewire)
   Šarmantan...ovaj duhovit dokumentarac privući će publiku svojom toplinom, ljudskošću i tihim suosjećanjem. (Screen)
   Savršen! (The Playlist)
   Neočekivani miljenik publike. (The Indiewire)
   "Agent krtica” u samo sat i pol vremena natjerat će vas da se valjate od smijeha i neutješno plačete, a zatim ćete se uhvatiti s telefonom u ruci kako zovete svoje bake, djedove ili roditelje. (Večernji list)

   Oscar 2021. / Nominacija za Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film
   Cinema Eye Honors Awards 2021. / Cinema Eye Honors Award
   Nagrada Nacionalnog odbora za recenziju filmova 2021. / NBR Award
   San Sebastián International Film Festival 2020. / Nagrada publike za najbolji evropski film
https://www.imdb.com/title/tt11394298/?ref_=fn_al_tt_1

MURINA

Murina, 2021
20:00 sati



Murina, 2021. Antonete Alamat Kusijanović, 92 min. HR/US/BR/SI
Scenarij:
Antonete Alamat Kusijanović, Frank Graziano
Uloge: Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curtis
      Napeti odnos šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante počinje pucati kada u njihov dom na otoku stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja.
   Šovinizam je duboko ukorijenjen u naše društvo. Često ga netočno nazivamo mentalitetom. Očevi ga učvršćuju jer im tako odgovara, majke podržavaju jer su tako odgojene. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)
   Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike. Julija je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila. Tu snagu vidim u mladim ženama u Hrvatskoj, ona jača. To je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom. Snaga koja ne dopušta biti ušutkana. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)

   Cannes 2021. 15 dana autora 2021. / Quinzaine des réalisateurs - Zlatna kamera (Camera D'Or)
   Pula 2021. Nagrada Breza za najboljeg debitanta (Antonete Alamat Kusijanović); Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu (Danica Ćurčić); Zlatna vrata Pule (Nagrada publike)
https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 12.10.

UMORNA SMRT

Der müde Tod, 1921.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Der müde Tod, 1921. Fritz Lang, 97 min. DE
Scenarij:
Thea von Harbou, Fritz Lang
Uloge: Lil Dagover, Walter Janssen, Bernhard Goetzke, Hans Sternberg, Carl Rückert, Max Adalbert, Wilhelm Diegelmann, Erich Pabst, Karl Platen
   Langov prvi veliki film, prepun zastrašujućih slika i nadahnut njemačkim romantizmom, potresna je priča o mladoj ženi kojoj smrt otima  mladoženju. Moleći za povratak svog ljubavnika, očajna udovica prihvaća smrtni izazov, upuštajući se u niz spektakularnih avantura.
   Prema nekim izvorima, film je inspiraciju našao u bajci „Der Gevatter Toda“, koji se pojavila daleke 1812. godine u djelu braće Grimm „Kinder-und Hausmärchen“. Prema drugim, film je inspiriran indijskom mitološkom pričom o Sati Savitri, kao i osobnim iskustvom redatelja nakon smrti majke.
   S produkcijskim dizajnom Roberta Herltha, Waltera Röhriga i Hermanna Warma „Umorna smrt“ je s pravom poznat po svojim atmosferskim postavkama i čarobnim posebnim efektima.
   Langova tajanstvena, nijema melodrama iz 1921. parabola je o ljubavi i smrti koja osvaja ambicijom, enigmom i sofisticiranošću. (The Guardian)
   Sablasno remek-djelo Fritza Langa uveliko je utjecalo na Hitchcocka i Buñuela. (BFI)
   Tematski jednostavna parabola o ljubavi koja je jača od smrti, snimljena 1921. godine, u iznimno izražajnim slikama velike ljepote. Svi ljubitelji filma trebali bi vidjeti ovo djelo. (Evangelischer Filmbeobachter)
   Nijemi film Fritza Langa vizualno je impresivan, ekspresionističko-romantični prikaz motiva sudbine. (Lexikon des internationalen Films)
   Kad sam ga vidio, odjednom sam znao da želim snimati filmove. Nisu me same tri priče toliko dirnule, već glavna epizoda - dolazak čovjeka u crnom šeširu (kojeg sam odmah prepoznao kao Smrt) u flamanskom selu - i prizor na groblju. Nešto o ovom filmu govorilo je o nečemu duboko u meni; razjasnilo je moj život i moju viziju svijeta. (Luis Buñuel)

https://www.imdb.com/title/tt0012494/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 13.10.

PLAVI BARŠUN

Blue Velvet, 1986.
20:00 sati



U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostovalo u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijedile su dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede (do kraja ožujka 2022.) rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata. 
AKTIVIRAJ SE I KRENI
Blue Velvet, 1986. David Lynch, 120 min. US
Scenarij
: David Lynch
Uloge: Kyle MacLachlan, Isabella Rossellini, Dennis Hopper, Laura Dern, Nada Lange, George Dickerson, Dean Stockwell
   Film o stvarima koje su skrivene - unutar malog grada i unutar ljudi. (David Lynch)
   Vrativši se u rodni Lumberton nakon očeva infarkta, Jeffrey Beaumont, prosječni, neiskvareni mladić, u travi nalazi ljudsko uho. Istražujući mračnu stranu života u arhetipskomu provincijskom gradiću, otkriva vlastite nagone, strahove i žudnje.   
   Gospodin Hopper i gospođica Rossellini toliko su izvan granica obične glume da se njihove izvedbe najbolje razumiju u smislu čistog nedostatka bilo kakvih ograničavanja; oboje se potpuno predaju materijalu, što se čini da je upravo ono što se traži. (Janet Maslin / New York Times)
   Čudno. Bizarno. Uznemirujuće. Redatelj Lynch nikoga ne ostavlja ravnodušnim. (mojtv.hr)
   Šokantan, vizionarski, zaneseno kontroliran. (Sheila Benson / Los Angeles Times)
   Bizarni Lynchov projekt, veoma čudan ali zaista izvanredan. (kakavfilm.com)
   Kad se pogleda unatrag, „Plavi baršun“ te je godine prošao bolje nego bilo koji drugi kandidat za Oscara, vjerojatno bolje od bilo kojeg holivudskog filma u svom desetljeću. Šok novog blijedi po definiciji, ali jedva da je to učinio u slučaju „Plavog baršuna“, možda zato što je njegova izvedba zauvijek ostala nedostižna. (Dennis Lim / New York Film Critics Circle)
   "Plavi baršun" spaja suprotive epohe i žanrove utjelovljene u likovima, od sapunice i "noira" pedesetih do trilera osamdesetih. (Marko Njegić, SD)
   Mislim da je upravo "Blue Velvet"  Lynchov film koji sam najviše puta pogledao u životu. Ne znam točno koliko puta, ali mogao bi to već biti i dvoznamenkasti broj, a unatoč tome što praktički cijeli film znam gotovo napamet, to je jedan od onih filmova koji se mogu gledati beskrajno puta i svaki puta otkrivati u njemu nešto novo, nešto što mi je prethodni put možda promaknulo. (www.fathipster.net)

https://www.imdb.com/title/tt0090756/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 14.10.

POSLJEDNJI DVOBOJ

The Last Duel, 2021.
19:30 sati



The Last Duel, 2021. Ridley Scott, 152 min. UK/US
Scenarij:
Nicole Holofcener, Ben Affleck i Matt Damon prema romanu Erica Jagera „The Last Duel: A True Story of Trial by Combat in Medieval France“ (roman se kritički bavi društvenim normama i posljedicama koje čekaju sve one koji se usude suprotstaviti Crkvi i plemstvu, a u vremenu kada žene nisu imale nikakva prava i kada su figurirale isključivo kao supruge i majke)
Uloge: Matt Damon, Adam Driver, Jodie Comer, Ben Affleck, Harriet Walter, Nathaniel Parker, Sam Hazeldine, Michael McElhatton, Alex Lawther, Marton Csokas, Željko Ivanek
   Zanosna priča o izdaji i osveti smještena u Francusku, u 14. stoljeće, premijerno je prikazana na Venecijanskom filmskom festivalu.
   Smještena usred Stogodišnjeg rata, ova provokativna povijesna drama istražuje sveprisutnu snagu muškaraca, krhkost pravde i snagu te hrabrost jedne žene spremne da stoji samostalno u službi istine. Na temelju stvarnih događaja film razotkriva dvoboj između Jeana de Carrougesa i Jacquesa Le Grisa, dva prijatelja koji su postali ogorčeni suparnici. Carrouges je cijenjeni vitez poznat po svojoj hrabrosti i vještini na bojnom polju, a Le Gris je normanski štitonoša. Kad Carrougesovu suprugu Marguerite „napadne“ Le Gris, on poriče optužbe, ali ona odbija šutjeti, istupajući  i optužujući svog napadača, što je akt hrabrosti i prkosa koji njen život dovodi u opasnost. Nakon javnog suđenja, francuski kralj Charles VI proglasio je dvoboj do smrti, što je bio posljednji legalni dvoboj u povijesti Francuske (onaj koji ostane živ, u očima Boga je pobjednik, dok žena, ako njen suprug strada u dvoboju, treba biti spaljena na lomači zbog toga što je lažno optužila „nevinog“ čovjeka). Priča o “sudu pred Bogom” u duelu na smrt, koji se odvio 29. prosinca 1386. godine, dan danas očarava Francuze i povjesničare u naizgled beskrajnoj raspravi o nevinosti i krivnji protagonista.
   Kad sam prvi put čuo za ovaj dvoboj u srednjovjekovnoj Francuskoj, znao sam da će to biti snažan film. A kad sam saznao da scenarij pišu Matt Damon, Ben Affleck i Nicole Holofcener, nije bilo šanse da će ga režirati nitko drugi osim mene. Bila je to prilika da iskoristim temu, točnije povijesne epove koje volim, ali s temama hrabrosti i prijevare. Ovo je priča o prijateljstvu i bračnoj zajednici koji su uništeni kao posljedica jednog posebno okrutnog i nečasnog čina, ali to je i priča o hrabrosti jedne žene da progovori. To je i djelo koje potiče na razmišljanje, a na to sam posebno ponosan. (Ridley Scott)
   "Posljednji dvoboj" otkriva se kao nešto prerijetko na sadašnjem holivudskom polju: inteligentan i doista odvažan film. (Ben Croll / IndieWire)
   Jodie Comer blista u povijesnom epu Ridleyja Scotta. (James Mottram / gamesradar)
   „The Last Duel” je neka vrsta srednjevjekovne #Metoo priče o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju žena od strane moćnika, koje valjda postoji od pamtivijeka. (www.klix.ba)

https://www.imdb.com/title/tt4244994/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 15.10.

POSLJEDNJI DVOBOJ

The Last Duel, 2021.
17:00 sati



The Last Duel, 2021. Ridley Scott, 152 min. UK/US
Scenarij:
Nicole Holofcener, Ben Affleck i Matt Damon prema romanu Erica Jagera „The Last Duel: A True Story of Trial by Combat in Medieval France“ (roman se kritički bavi društvenim normama i posljedicama koje čekaju sve one koji se usude suprotstaviti Crkvi i plemstvu, a u vremenu kada žene nisu imale nikakva prava i kada su figurirale isključivo kao supruge i majke)
Uloge: Matt Damon, Adam Driver, Jodie Comer, Ben Affleck, Harriet Walter, Nathaniel Parker, Sam Hazeldine, Michael McElhatton, Alex Lawther, Marton Csokas, Željko Ivanek
   Zanosna priča o izdaji i osveti smještena u Francusku, u 14. stoljeće, premijerno je prikazana na Venecijanskom filmskom festivalu.
   Smještena usred Stogodišnjeg rata, ova provokativna povijesna drama istražuje sveprisutnu snagu muškaraca, krhkost pravde i snagu te hrabrost jedne žene spremne da stoji samostalno u službi istine. Na temelju stvarnih događaja film razotkriva dvoboj između Jeana de Carrougesa i Jacquesa Le Grisa, dva prijatelja koji su postali ogorčeni suparnici. Carrouges je cijenjeni vitez poznat po svojoj hrabrosti i vještini na bojnom polju, a Le Gris je normanski štitonoša. Kad Carrougesovu suprugu Marguerite „napadne“ Le Gris, on poriče optužbe, ali ona odbija šutjeti, istupajući  i optužujući svog napadača, što je akt hrabrosti i prkosa koji njen život dovodi u opasnost. Nakon javnog suđenja, francuski kralj Charles VI proglasio je dvoboj do smrti, što je bio posljednji legalni dvoboj u povijesti Francuske (onaj koji ostane živ, u očima Boga je pobjednik, dok žena, ako njen suprug strada u dvoboju, treba biti spaljena na lomači zbog toga što je lažno optužila „nevinog“ čovjeka). Priča o “sudu pred Bogom” u duelu na smrt, koji se odvio 29. prosinca 1386. godine, dan danas očarava Francuze i povjesničare u naizgled beskrajnoj raspravi o nevinosti i krivnji protagonista.
   Kad sam prvi put čuo za ovaj dvoboj u srednjovjekovnoj Francuskoj, znao sam da će to biti snažan film. A kad sam saznao da scenarij pišu Matt Damon, Ben Affleck i Nicole Holofcener, nije bilo šanse da će ga režirati nitko drugi osim mene. Bila je to prilika da iskoristim temu, točnije povijesne epove koje volim, ali s temama hrabrosti i prijevare. Ovo je priča o prijateljstvu i bračnoj zajednici koji su uništeni kao posljedica jednog posebno okrutnog i nečasnog čina, ali to je i priča o hrabrosti jedne žene da progovori. To je i djelo koje potiče na razmišljanje, a na to sam posebno ponosan. (Ridley Scott)
   "Posljednji dvoboj" otkriva se kao nešto prerijetko na sadašnjem holivudskom polju: inteligentan i doista odvažan film. (Ben Croll / IndieWire)
   Jodie Comer blista u povijesnom epu Ridleyja Scotta. (James Mottram / gamesradar)
   „The Last Duel” je neka vrsta srednjevjekovne #Metoo priče o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju žena od strane moćnika, koje valjda postoji od pamtivijeka. (www.klix.ba)

https://www.imdb.com/title/tt4244994/?ref_=fn_al_tt_1

CRY MACHO

Cry Macho, 2021.
20:00 sati



Cry Macho, 2021. Clint Eastwood, 103 min. US
Scenarij:
Nick Schenk, N. Richard Nash
Uloge: Clint Eastwood, Dwight Yoakam, Eduardo Minett
   Misliš da imaš sve odgovore, ali onda ostariš i shvatiš da ih nemaš. Dok to shvatiš, već je prekasno. (Mikea Milo)
   Prema nekim najavama, ovo je posljednji, oproštajni film slavnog redatelja i glumca, četverostrukog dobitnika Oscara, 91-godišnjeg Clinta Eastwooda. „Cry Macho“ je ekranizacija istoimenog romana N. Richarda Nasha iz 1975. godine.
   Clint Eastwood u ulozi je Mikea Miloa, nekadašnje zvijezde rodea i isluženog uzgajivača konja koji 1979. preuzima posao dovođenja sina svog bivšeg šefa iz Meksika. Prisiljeni krenuti zaobilaznim putovima iz Meksika prema Teksasu, neobični par suočava se s neočekivano izazovnim putovanjem, tijekom kojeg od svijeta umorni konjanik pronalazi neočekivane veze i vlastiti osjećaj iskupljenja.
   Ekranizacija romana N. Richarda Nasha ima dugu povijest: već je 1988. uloga ponuđena Clintu Easwoodu, no on je – prema vlastitom priznanju – bio mlad za takvu ulogu, pa je predložio Roberta Mitchuma. Ni od toga nije bilo ništa, do 1991. kada je uloga ponuđena Royu Scheideru. Ni taj projekt nije realiziran. 2011. ponovno je roman aktualan, ovog puta u glavnoj ulozi trebao je biti Arnold Schwarzenegger (!?), ali ni od toga ništa. Do 2021. i ponovnog vraćanja Clinta – u glavnoj i redateljskoj ulozi.
   "Cry Macho", poput Eastwooda, više pripada nekim davnim danima, a ne današnjem (filmskom) svijetu. Drukčiji od svega na kinorepertoaru, film je nepogrešivo "eastwoodovski", samo prilagođen njegovim godinama. (Marko Njegić, SD)
   „Cry Macho“ nećemo pamtiti kao jedno od najznačajnijih ostvarenja Eastwoodove redateljske karijere, ali možemo ga shvatiti kao lekciju koju smo možda već naučili, ali nam je nije teško još jednom odslušati. (Ivan Laić, ravnododna.com)
   Clint Eastwood je možda malo star za ovu ulogu, ali ako vam odgovaraju spore priče, „Cry Macho“ je pristojna, zabavna drama s pozitivnom porukom. (publika/rotten tomatoes)

https://www.imdb.com/title/tt1924245/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 16.10.

MURINA

Murina, 2021
17:30 sati



Murina, 2021. Antonete Alamat Kusijanović, 92 min. HR/US/BR/SI
Scenarij:
Antonete Alamat Kusijanović, Frank Graziano
Uloge: Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curtis
      Napeti odnos šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante počinje pucati kada u njihov dom na otoku stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja.
   Šovinizam je duboko ukorijenjen u naše društvo. Često ga netočno nazivamo mentalitetom. Očevi ga učvršćuju jer im tako odgovara, majke podržavaju jer su tako odgojene. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)
   Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike. Julija je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila. Tu snagu vidim u mladim ženama u Hrvatskoj, ona jača. To je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom. Snaga koja ne dopušta biti ušutkana. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)

   Cannes 2021. 15 dana autora 2021. / Quinzaine des réalisateurs - Zlatna kamera (Camera D'Or)
   Pula 2021. Nagrada Breza za najboljeg debitanta (Antonete Alamat Kusijanović); Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu (Danica Ćurčić); Zlatna vrata Pule (Nagrada publike)
https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=fn_al_tt_1

POSLJEDNJI DVOBOJ

The Last Duel, 2021.
19:30 sati



The Last Duel, 2021. Ridley Scott, 152 min. UK/US
Scenarij:
Nicole Holofcener, Ben Affleck i Matt Damon prema romanu Erica Jagera „The Last Duel: A True Story of Trial by Combat in Medieval France“ (roman se kritički bavi društvenim normama i posljedicama koje čekaju sve one koji se usude suprotstaviti Crkvi i plemstvu, a u vremenu kada žene nisu imale nikakva prava i kada su figurirale isključivo kao supruge i majke)
Uloge: Matt Damon, Adam Driver, Jodie Comer, Ben Affleck, Harriet Walter, Nathaniel Parker, Sam Hazeldine, Michael McElhatton, Alex Lawther, Marton Csokas, Željko Ivanek
   Zanosna priča o izdaji i osveti smještena u Francusku, u 14. stoljeće, premijerno je prikazana na Venecijanskom filmskom festivalu.
   Smještena usred Stogodišnjeg rata, ova provokativna povijesna drama istražuje sveprisutnu snagu muškaraca, krhkost pravde i snagu te hrabrost jedne žene spremne da stoji samostalno u službi istine. Na temelju stvarnih događaja film razotkriva dvoboj između Jeana de Carrougesa i Jacquesa Le Grisa, dva prijatelja koji su postali ogorčeni suparnici. Carrouges je cijenjeni vitez poznat po svojoj hrabrosti i vještini na bojnom polju, a Le Gris je normanski štitonoša. Kad Carrougesovu suprugu Marguerite „napadne“ Le Gris, on poriče optužbe, ali ona odbija šutjeti, istupajući  i optužujući svog napadača, što je akt hrabrosti i prkosa koji njen život dovodi u opasnost. Nakon javnog suđenja, francuski kralj Charles VI proglasio je dvoboj do smrti, što je bio posljednji legalni dvoboj u povijesti Francuske (onaj koji ostane živ, u očima Boga je pobjednik, dok žena, ako njen suprug strada u dvoboju, treba biti spaljena na lomači zbog toga što je lažno optužila „nevinog“ čovjeka). Priča o “sudu pred Bogom” u duelu na smrt, koji se odvio 29. prosinca 1386. godine, dan danas očarava Francuze i povjesničare u naizgled beskrajnoj raspravi o nevinosti i krivnji protagonista.
   Kad sam prvi put čuo za ovaj dvoboj u srednjovjekovnoj Francuskoj, znao sam da će to biti snažan film. A kad sam saznao da scenarij pišu Matt Damon, Ben Affleck i Nicole Holofcener, nije bilo šanse da će ga režirati nitko drugi osim mene. Bila je to prilika da iskoristim temu, točnije povijesne epove koje volim, ali s temama hrabrosti i prijevare. Ovo je priča o prijateljstvu i bračnoj zajednici koji su uništeni kao posljedica jednog posebno okrutnog i nečasnog čina, ali to je i priča o hrabrosti jedne žene da progovori. To je i djelo koje potiče na razmišljanje, a na to sam posebno ponosan. (Ridley Scott)
   "Posljednji dvoboj" otkriva se kao nešto prerijetko na sadašnjem holivudskom polju: inteligentan i doista odvažan film. (Ben Croll / IndieWire)
   Jodie Comer blista u povijesnom epu Ridleyja Scotta. (James Mottram / gamesradar)
   „The Last Duel” je neka vrsta srednjevjekovne #Metoo priče o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju žena od strane moćnika, koje valjda postoji od pamtivijeka. (www.klix.ba)

https://www.imdb.com/title/tt4244994/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 18.10.

JA SAM GRETA

I Am Greta, 2020.
20:00 sati



RADIONICA O EKOLOGIJI
I Am Greta, 2020. Nathan Grossman, 97 min. SW/US/UK/DE
Scenarij:
Hanna Lejonqvist, Per K. Kirkegaard, Olof Berglind
   Zašto bih trebala obrazovanje, ako nema budućnosti [zbog klimatskih promjena]. (Greta Thunberg)
   Da bismo izašli iz klimatske krize, potrebno nam je drugačije razmišljanje od onog koje nas je dovelo do krize. Ljudi poput mene, koji imaju Aspergerov sindrom i autizam, oni koji ne slijede uspostavljene socijalne obrasce, nisu prihvatili izbjegavanje važnih problema. Mi se usuđujemo postavljati teška pitanja. (Greta Thunberg)

   Mlada švedska aktivistica Greta Thunberg počela je svoju borbu za klimu prvim štrajkom u ljeto 2018., točnije, školski protest za klimu ispred zgrade švedskog parlamenta. U samo nekoliko mjeseci njezina “mala protestna akcija“ prerasta u globalni pokret kroz koji se susrela s nizom moćnih političara i drugih javnih osoba. Svojim aktivnostima pokušava ukazati na to koliko su klimatske promjene opasne, a drastične promjene na razini pojedinih država za sada još nisu donesene. Dokumentarac „Ja sam Greta“ prati život ove mlade aktivistice od prvog štrajka za klimu, preko putovanja održivom jedrilicom do SAD-a, do niza govora u utjecajnim institucijama koje je održala diljem svijeta. Pokazuje i njen odnos s obitelji te borbu s Aspergerovim sindromom.
   U ožujku 2019. godine, Norvežani su je nominirali za Nobelovu nagradu za mir. Iste godine proglašena je za osobu godine časopisa Time.
   Film „Ja sam Greta“ je imao premijeru na filmskom festivalu u Veneciji.
   Na početku snimanja nisam mogao ni pretpostaviti kakvu će popularnost Greta uživati samo nekoliko meseci kasnije, ali mi je drago što sada cijeli svijet ima priliku vidjeti i njen život iza kamera i van kongresnih sala. (redatelj Nathan Grossman)
https://www.imdb.com/title/tt10394738/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 19.10.

POSLJEDNJI ČOVJEK

Der letzte Mann, 1924.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Der letzte Mann, 1924. F.W. Murnau, 87 min. DE
Scenarij:
Carl Mayer
Uloge: Emil Jannings, Maly Delschaft, Max Hiller, Emilie Kurz, Hans Unterkircher, Georg John, Hermann Vallentin, Olaf Storm, Emmy Wyda
   "Posljednji čovjek" priča je o osobnoj tragediji: portir hotela degradacijom gubi identitet i prestiž, a zatim ga društvo nemilosrdno ponižava.
   "Posljednji čovjek" snimljen je gotovo u potpunosti bez titlova, što ga čini prvim nijemim filmom u kojem je to uspješno provedeno. To je s jedne strane posljedica impresivne izvedbe Emila Janningsa, a s druge strane tehničke virtuoznosti filma: kamera Karla Freunda kreće se "oslobođena" po sobama i vizualizira - tako snažna subjektivizacija pogleda kamere nikad prije nije postojala u njemačkim nijemim filmovima. (Murnau Stiftung)
   Radnja prati reakciju glavnog protagonista na tragičan gubitak prestižnog posla i uniforme s kojom se nekada tako ponosio. Murnau postavlja priču tako živopisno da se može pratiti i bez međunaslova. Ekstremne perspektive, efekti sjena i kazališni pokreti smatraju se karakteristikama ekspresionizma. Potpuno su nove višestruke ekspozicije, a prije svega "pokretna kamera" koja zumira i pomiče, pomiče i kruži. Radost eksperimentiranja nije sama sebi svrha, već se koristi za razradu i dramatiziranje psihološkog razvoja. "Posljednji čovjek" prekretnica je u povijesti kinematografije i smatra se vrhuncem njemačkog nijemog filma. (www.dieterwunderlich.de)
   U izvanrednoj Murnauovoj drami, pokretna kamera uspijeva stvoriti uvjerljive sekvence koje zahtijevaju vrlo oskudne međunaslove kako bi ostali procesi bili jasni. Pozitivan kraj nametnut je Murnauu; a on ga je odradio s (namjernim) ironičnim pretjerivanjem. (Lexikon des internationalen Films)
  Gotovo savršen film. (Alfred Hitchcock)
  „Der letzte Mann“ definitivno je uspostavio film kao neovisni medij izražavanja. Sve što se imalo reći, u potpunosti je rečeno kamerom. Ovo je filmska fantastika u svom najčišćem obliku. (Paul Rotha, britanski redatelj dokumentarnih filmova, povjesničar i kritičar)
   Najmanje senzacionalan i zasigurno najvažniji od Murnauovih filmova. Dao je kameri novu dominaciju, novu slobodu. Utjecao je na budućnost filmske fotografije. (Caroline Alice Lejeune, spisateljica, prva Britanka koja se bavila filmskom kritikom)

https://www.imdb.com/title/tt0015064/?ref_=nv_sr_srsg_3

SRIJEDA / 20.10.

ČOVJEK KOJI JE UBIO LIBERTY VALANCEA

The Man Who Shot Liberty Valance, 1962.
20:00 sati



U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostovalo u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijedile su dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede (do kraja ožujka 2022.) rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.
AKTIVIRAJ SE I KRENI
The Man Who Shot Liberty Valance, 1962. John Ford, 124 min. US
Scenarij:
James Warner Bellah i Willis Goldbeck prema priči Dorothy M. Johnson
Uloge: John Wayne, James Stewart, Vera Miles, Lee Marvin, Edmond O’Brien, Andy Devine, Woody Strode, Lee Van Cleef, Strother Martin
   Kao da objašnjava predivna zaobilaženja istne i izravne laži njegovih ranijih westerna. „Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea“ zatječe Johna Forda u zaključku da, ako je legenda bolja od istine, onda "treba objaviti legendu".
   Odvjetnik Ransom Stoddard prigrabi zaslugu za to što je teritorij riješio neljudskog odmetnika i na tome izgradi politički uspjeh u 20. stoljeću dok pravi čovjek koji je ubio Libertyja Valancea umre kao siromašni pijanac. Dodatna je ironija u tome da je najveći junak vesterna ovdje pucač u leđa koji ubija Libertyja iz sjene dok je navodno nemuževni političar taj koji samoubilački stoji na otvorenome boreći se pošteno. Snimljen u crno-bijeloj tehnici među studijskim kulisama da bi se izbjegao liricizam Fordovih epova iz Doline  spomenika, ovaj se film bavi temom čišćenja grada iz „Moje drage Clementine“ (1946.) s ciničnim uvodom u cijeli proces kroćenja divljine. Wayne, kao i Stewart, prestar za svoju ulogu, ali svejedno savršen, predstavlja kaubojsko junaštvo i integritet koje će Stewartov odvjetnik-učitelj-kongresmen stesati kada dođe upravljati Zapadom.
   Ja pravim filmove zato što je moj zanat pravljenje filmova. (John Ford)
   Jedan umjetnički krah u mojoj profesiji ne znači ništa. Jedan komercijalni krah je pravo prokletstvo. Tajna se sastoji u tome da treba praviti najbolje stvari poštujući, uz to, i komercijalne potrebe, a to nije lako. (John Ford)
   Ja pravim filmove čiji je uspjeh unaprijed zagarantiran, da bih imao pravo i mogućnost praviti filmove čiji je poduhvat hazardan. (John Ford)
   Pretposljednji vestern Johna Forda, nastao pri kraju redateljeve karijere, izrazito je autorski film, ispunjen pesimističnim tonovima i dubokom skepsom, ali i nenarušenim uvjerenjem u svoje temeljne poglede na svijet – značajkama Fordova opusa od „Tragača“ nadalje. Ujedno je to i izrazito politički vestern, kritika ameruičke političke prakse, kolebanja te sredine između zakona i nasilja, legende i istine, romantičarske nostalgije i suočenja s povijesnim činjenicama, pa stoga djeluje i kao memento žanru. (Ante Peterlić, HFL)
   Pametan, rječit i na trenutke zbilja duhovit scenarij Jamesa Warnera Bellaha i Willisa Goldbecka, temeljen na kratkoj priči američke spisateljice Dorothy M. Watson, zvjezdanoj ekipi nudi materijal u kojem mogu pokazati svu raskoš svoje moći. Odlučimo li, kako rekoh, ostati na površini, ovo je odlična filmska zabava od prve do zadnje minute. (Sven Mikulec / arteist.hr)
   Redatelj je duboko svjestan neizbježnosti dolaska novog doba istovremeno žaleći za prošlošću, ali je njegova tuga konzervativna, a ne reakcionarna. Cijeli film obojen je žalošću, čak i ne toliko zbog nestanka svijeta kojeg je Ford obožavao, nego možda prije zbog načina na koji se to dogodilo. (Dražen Cukina / aktivirajkarlovac.net)

https://www.imdb.com/title/tt0056217/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 21.10.

OKUS GLADI

A Taste of Hunger / Smagen af sult, 2021.
20:00 sati



A Taste of Hunger / Smagen af sult, 2021. Christoffer Boe, 104 min. DK
Scenarij:
Christoffer Boe, Tobias Lindholm
Uloge: Katrine Greis-Rosenthal, Nikolaj Coster-Waldau, Flora Augusta
   Vrhunska hrana pretenciozna je stvar koja se više odnosi na ego kuhara nego na zadovoljavanje potrošača.     
   Dobrodošli u Malus, novu zvijezdu na danskom kulinarskom nebu. Vode ga Maggie i Carsten. Ona je antropologinja specijalizirana za hranu te stvara nevjerojatnu atmosferu restorana. On je proslavljeni chef koji stvara magiju u kuhinji. Zajedno, čine nepobjedivi par na gastronomskoj sceni Danske. Vole se, imaju dvoje prekrasne djece i vlasnici su jednog od najpopularnijih prehrambenih hramova u Kopenhagenu. Žele sve i imaju sve. Skoro. Prestižnu Michelin zvjezdicu tek trebaju dobiti i par je spreman žrtvovati sve kako bi ostvarili svoje snove. U neumornom lovu na ultimativno priznanje zaboravili su da je najbolji obrok u životu onaj koji dijele zajedno.
   Volite li autentične romantične drame, bez velikih turbulencija i s dobrim interpretacijama, moglo bi se reći da je „Okus gladi“ vaš film. Možda nećete vidjeti ništa novo, ali moći ćete se poistovjetiti s protagonistima. Kao i s temom obiteljskog i profesionalnog (po)mirenja. (Laura Tabuyo Acosta / cinemagavia.es)
   Kulinarski užitci vizualno začinjavaju priču, a paleta boja s kojom se redatelj poigrava, osobito u zatvorenom prostoru, daje cijeloj koncepciji toplu teksturu. (Eduardo Casanova / EC Críticas)
   Zanimljiva ideja korištenja umijeće kuhanja kao alegorije za obiteljsku dramu. (Johan Dilling Holst / kulturbunkeren.dk)
   Nikolaj Coster-Waldau je izvrstan u svom povratku na dansko tržište, no film počiva na plećima Katrine Greis-Rosenthal. Maggie je složen lik, uhvaćena između samouvjerene ambicije i upitne ranjivosti. Snaga i krhkost. Uloga u kojoj daje sve od sebe. (Niels Jakob Kyhl Jørgensen / www.ekkofilm.dk)

https://www.imdb.com/title/tt11188560/?ref_=ttexrv_exrv_tt

PETAK / 22.10.

OKUS GLADI

A Taste of Hunger / Smagen af sult, 2021.
17:30 sati



A Taste of Hunger / Smagen af sult, 2021. Christoffer Boe, 104 min. DK
Scenarij:
Christoffer Boe, Tobias Lindholm
Uloge: Katrine Greis-Rosenthal, Nikolaj Coster-Waldau, Flora Augusta
   Vrhunska hrana pretenciozna je stvar koja se više odnosi na ego kuhara nego na zadovoljavanje potrošača.     
   Dobrodošli u Malus, novu zvijezdu na danskom kulinarskom nebu. Vode ga Maggie i Carsten. Ona je antropologinja specijalizirana za hranu te stvara nevjerojatnu atmosferu restorana. On je proslavljeni chef koji stvara magiju u kuhinji. Zajedno, čine nepobjedivi par na gastronomskoj sceni Danske. Vole se, imaju dvoje prekrasne djece i vlasnici su jednog od najpopularnijih prehrambenih hramova u Kopenhagenu. Žele sve i imaju sve. Skoro. Prestižnu Michelin zvjezdicu tek trebaju dobiti i par je spreman žrtvovati sve kako bi ostvarili svoje snove. U neumornom lovu na ultimativno priznanje zaboravili su da je najbolji obrok u životu onaj koji dijele zajedno.
   Volite li autentične romantične drame, bez velikih turbulencija i s dobrim interpretacijama, moglo bi se reći da je „Okus gladi“ vaš film. Možda nećete vidjeti ništa novo, ali moći ćete se poistovjetiti s protagonistima. Kao i s temom obiteljskog i profesionalnog (po)mirenja. (Laura Tabuyo Acosta / cinemagavia.es)
   Kulinarski užitci vizualno začinjavaju priču, a paleta boja s kojom se redatelj poigrava, osobito u zatvorenom prostoru, daje cijeloj koncepciji toplu teksturu. (Eduardo Casanova / EC Críticas)
   Zanimljiva ideja korištenja umijeće kuhanja kao alegorije za obiteljsku dramu. (Johan Dilling Holst / kulturbunkeren.dk)
   Nikolaj Coster-Waldau je izvrstan u svom povratku na dansko tržište, no film počiva na plećima Katrine Greis-Rosenthal. Maggie je složen lik, uhvaćena između samouvjerene ambicije i upitne ranjivosti. Snaga i krhkost. Uloga u kojoj daje sve od sebe. (Niels Jakob Kyhl Jørgensen / www.ekkofilm.dk)

https://www.imdb.com/title/tt11188560/?ref_=ttexrv_exrv_tt

AGENT KRTICA

El agente topo, 2020.
20:00 sati



El agente topo, 2020. Maite Alberdi, 90 min. NL/DE/US/CH/ES
Scenarij:
Maite Alberdi
   Kad se obitelj žene, koja boravi u domu za umirovljenike, zabrine za njezinu dobrobit, privatni istražitelj Rómulo angažira Sergia da krene na tajni zadatak kao novi štićenik doma. No Sergio je 83-godišnjak, a ne Agent 007 i nije prirodno nadaren za detektiva. Prva prepreka mu je sva silna tehnologija – kamera u kemijskoj olovci, pametni telefoni i drugi uređaji koji će mu biti potrebni kako bi prikupio dokaze i izvijestio Rómula. Situacija postaje još složenija jer Sergio, koji je odnedavno udovac, ne uspijeva zadržati emocionalnu distancu potrebnu za izvršavanje zadatka u ulozi krtice i sve se više veže uz nekoliko drugih štićenika.
   Najtopliji špijunski film ikada snimljen...divan. (Indiewire)
   Šarmantan...ovaj duhovit dokumentarac privući će publiku svojom toplinom, ljudskošću i tihim suosjećanjem. (Screen)
   Savršen! (The Playlist)
   Neočekivani miljenik publike. (The Indiewire)
   "Agent krtica” u samo sat i pol vremena natjerat će vas da se valjate od smijeha i neutješno plačete, a zatim ćete se uhvatiti s telefonom u ruci kako zovete svoje bake, djedove ili roditelje. (Večernji list)

   Oscar 2021. / Nominacija za Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film
   Cinema Eye Honors Awards 2021. / Cinema Eye Honors Award
   Nagrada Nacionalnog odbora za recenziju filmova 2021. / NBR Award
   San Sebastián International Film Festival 2020. / Nagrada publike za najbolji evropski film
https://www.imdb.com/title/tt11394298/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 23.10.

POSLJEDNJI DVOBOJ

The Last Duel, 2021.
17:00 sati



The Last Duel, 2021. Ridley Scott, 152 min. UK/US
Scenarij:
Nicole Holofcener, Ben Affleck i Matt Damon prema romanu Erica Jagera „The Last Duel: A True Story of Trial by Combat in Medieval France“ (roman se kritički bavi društvenim normama i posljedicama koje čekaju sve one koji se usude suprotstaviti Crkvi i plemstvu, a u vremenu kada žene nisu imale nikakva prava i kada su figurirale isključivo kao supruge i majke)
Uloge: Matt Damon, Adam Driver, Jodie Comer, Ben Affleck, Harriet Walter, Nathaniel Parker, Sam Hazeldine, Michael McElhatton, Alex Lawther, Marton Csokas, Željko Ivanek
   Zanosna priča o izdaji i osveti smještena u Francusku, u 14. stoljeće, premijerno je prikazana na Venecijanskom filmskom festivalu.
   Smještena usred Stogodišnjeg rata, ova provokativna povijesna drama istražuje sveprisutnu snagu muškaraca, krhkost pravde i snagu te hrabrost jedne žene spremne da stoji samostalno u službi istine. Na temelju stvarnih događaja film razotkriva dvoboj između Jeana de Carrougesa i Jacquesa Le Grisa, dva prijatelja koji su postali ogorčeni suparnici. Carrouges je cijenjeni vitez poznat po svojoj hrabrosti i vještini na bojnom polju, a Le Gris je normanski štitonoša. Kad Carrougesovu suprugu Marguerite „napadne“ Le Gris, on poriče optužbe, ali ona odbija šutjeti, istupajući  i optužujući svog napadača, što je akt hrabrosti i prkosa koji njen život dovodi u opasnost. Nakon javnog suđenja, francuski kralj Charles VI proglasio je dvoboj do smrti, što je bio posljednji legalni dvoboj u povijesti Francuske (onaj koji ostane živ, u očima Boga je pobjednik, dok žena, ako njen suprug strada u dvoboju, treba biti spaljena na lomači zbog toga što je lažno optužila „nevinog“ čovjeka). Priča o “sudu pred Bogom” u duelu na smrt, koji se odvio 29. prosinca 1386. godine, dan danas očarava Francuze i povjesničare u naizgled beskrajnoj raspravi o nevinosti i krivnji protagonista.
   Kad sam prvi put čuo za ovaj dvoboj u srednjovjekovnoj Francuskoj, znao sam da će to biti snažan film. A kad sam saznao da scenarij pišu Matt Damon, Ben Affleck i Nicole Holofcener, nije bilo šanse da će ga režirati nitko drugi osim mene. Bila je to prilika da iskoristim temu, točnije povijesne epove koje volim, ali s temama hrabrosti i prijevare. Ovo je priča o prijateljstvu i bračnoj zajednici koji su uništeni kao posljedica jednog posebno okrutnog i nečasnog čina, ali to je i priča o hrabrosti jedne žene da progovori. To je i djelo koje potiče na razmišljanje, a na to sam posebno ponosan. (Ridley Scott)
   "Posljednji dvoboj" otkriva se kao nešto prerijetko na sadašnjem holivudskom polju: inteligentan i doista odvažan film. (Ben Croll / IndieWire)
   Jodie Comer blista u povijesnom epu Ridleyja Scotta. (James Mottram / gamesradar)
   „The Last Duel” je neka vrsta srednjevjekovne #Metoo priče o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju žena od strane moćnika, koje valjda postoji od pamtivijeka. (www.klix.ba)

https://www.imdb.com/title/tt4244994/?ref_=fn_al_tt_1

OKUS GLADI

A Taste of Hunger / Smagen af sult, 2021.
20:00 sati



A Taste of Hunger / Smagen af sult, 2021. Christoffer Boe, 104 min. DK
Scenarij:
Christoffer Boe, Tobias Lindholm
Uloge: Katrine Greis-Rosenthal, Nikolaj Coster-Waldau, Flora Augusta
   Vrhunska hrana pretenciozna je stvar koja se više odnosi na ego kuhara nego na zadovoljavanje potrošača.     
   Dobrodošli u Malus, novu zvijezdu na danskom kulinarskom nebu. Vode ga Maggie i Carsten. Ona je antropologinja specijalizirana za hranu te stvara nevjerojatnu atmosferu restorana. On je proslavljeni chef koji stvara magiju u kuhinji. Zajedno, čine nepobjedivi par na gastronomskoj sceni Danske. Vole se, imaju dvoje prekrasne djece i vlasnici su jednog od najpopularnijih prehrambenih hramova u Kopenhagenu. Žele sve i imaju sve. Skoro. Prestižnu Michelin zvjezdicu tek trebaju dobiti i par je spreman žrtvovati sve kako bi ostvarili svoje snove. U neumornom lovu na ultimativno priznanje zaboravili su da je najbolji obrok u životu onaj koji dijele zajedno.
   Volite li autentične romantične drame, bez velikih turbulencija i s dobrim interpretacijama, moglo bi se reći da je „Okus gladi“ vaš film. Možda nećete vidjeti ništa novo, ali moći ćete se poistovjetiti s protagonistima. Kao i s temom obiteljskog i profesionalnog (po)mirenja. (Laura Tabuyo Acosta / cinemagavia.es)
   Kulinarski užitci vizualno začinjavaju priču, a paleta boja s kojom se redatelj poigrava, osobito u zatvorenom prostoru, daje cijeloj koncepciji toplu teksturu. (Eduardo Casanova / EC Críticas)
   Zanimljiva ideja korištenja umijeće kuhanja kao alegorije za obiteljsku dramu. (Johan Dilling Holst / kulturbunkeren.dk)
   Nikolaj Coster-Waldau je izvrstan u svom povratku na dansko tržište, no film počiva na plećima Katrine Greis-Rosenthal. Maggie je složen lik, uhvaćena između samouvjerene ambicije i upitne ranjivosti. Snaga i krhkost. Uloga u kojoj daje sve od sebe. (Niels Jakob Kyhl Jørgensen / www.ekkofilm.dk)

https://www.imdb.com/title/tt11188560/?ref_=ttexrv_exrv_tt

PONEDJELJAK / 25.10.

FABIAN ILI O PROPASTI

Fabian oder der Gang vor die Hunde, 2021.
19:00 sati



BERLINALE SPECIAL 2021.
Program je realiziran u suradnji s Goethe Institutom.
Fabian oder der Gang vor die Hunde, 2021. Dominik Graf, 176 min. DE
Scenarij:
Dominik Graf i Constantin Lieb prema romanu Ericha Kästnera  „Fabian – Die Geschichte eines Moralisten“
Uloge: Tom Schilling, Saskia Rosendahl, Albrecht Schuch
   U Berlinu 1931. germanist i tekstopisac Jakob Fabian danju radi u marketingu cigaretske tvrtke, dok noću, s kolegom Labudeom obilazi pubove, javne kuće i umjetničke ateljee sve nesigurnijeg berlinskog podzemlja. Bezbrižan život dvojice mladića sve je više ugrožen od podijeljenog društva i nailazećeg nacionalsocijalizma.
   Film je premijerno prikazan na 71. Berlinskom filmskom festivalu 2021., a u godišnjim njemačkim nagradama imao je čak deset nominacija u različitim kategorijama.
Nuremberg Film Festival 2021. Najbolji film
https://www.imdb.com/title/tt13846414/?ref_=nv_sr_srsg_0

   Izvući iz sjene i snimiti film prema tužnoj autobiografskoj knjizi Ericha Kästnera „Fabian“, jednom od najvažnijih romana Weimarske Republike, velik je izazov, unatoč svim paralelama s prokletom današnjicom. Dominik Graf vrhunski svladava taj zadatak: njegov stil do u tančine naglašava ono bitno, istovremeno je ravnodušno okretan, a opet šutljivo melankoličan – film podsjeća na disko-kuglu koja se okreće polako, prikazujući propast sna o sreći... (goethe institut / press)

   Erich Kästners tieftraurigen autobiografischen „Fabian“ – einen der bedeutendsten Romane der Weimarer Republik – aus seinem Schattendasein zu holen, ist bei allen Parallelen zum vermaledeiten Heute eine Herausforderung. Dominik Graf meistert sie kongenial: spitzfindig pointiert sein Stil, kaltschnäuzig flott, und doch von schweigsamer Melancholie. Ein Film wie eine Diskokugel, die sich langsam dreht, über den Zerfall des Traums vom Glück. (goethe institut / press)

UTORAK / 26.10.

PLAVI ANĐEO

20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Der blaue Engel, 1930. Josef von Sternberg, 104 min. DE
Scenarij:
Carl Zuckmayer i Karl Vollmöller po romanu Heinricha Manna
Uloge: Emil Jannings, Marlene Dietrich, Kurt Gerron, Rosa Valetti, Hans Albers, Reinhold Bernt, Eduard von Winterstein
   Ja sam od glave do pete za ljubav. (Marlene Dietrich)
   Gimnazijski profesor Immanuel Rath kod jednog svog učenika otkriva fotografiju frivolne Lole. Odlazi u varijete u kojem je nastupala, zatičući je u negližeu u njezinoj garderobi. I, naravno, podliježe njezinim čarima.
   „Plavi anđeo“ je postavio mjerila prema kojima su se snimali kasniji filmovi. To je prvi njemački zvučni film, prvi film u kojem se mogao čuti jedan jazz band, tada superpopularni Weintraubs Synkopators. Film se pojavio istodobno na dva jezika i predstavio novu filmsku divu Marlene Dietrich. „Plavi anđeo“ se i danas smatra remek-djelom filmske umjetnosti. Za ulogu Lole bile su predviđene druge tada poznate glumice, ali je scenarist, nakon što je u nekom kazalištu vidio nepoznatu Marlene Dietrich, bio uvjeren da je ona - ona prava. Dobila je ulogu i honorar od 20.000 maraka plus 5.000 maraka za englesko izdanje filma koje je snimano paralelno i u kojem je Dietrich svoj budući veliki hit 'Falling in Love again' otpjevala na engleskom. Njezin filmski partner, tada velika zvijezda Emil Jannings, za ulogu profesora Ratha dobio je 200.000 maraka i nije krio da mu se Marlene uopće nije sviđala.
   Sternberg film lišava narativnosti, pa čak i većeg kretanja u kadru; glumu i montažu potčinjava statičnosti dekora, osvjetljenju i fotografiji. Njegov poznati "sfumato" kao da obavija velom fatalizma ljudske sudbine. Po tome je Sternberg izraziti predstavnik njemačkog filma dvadesetih i tridesetih godina. Njegov prvi zvučni film i ujedno njegov najveći uspjeh, "Plavi anđeo", snimljen u Njemačkoj, odražava sve ove karakteristike stila. S Marlenom Dietrich, fatalnom junakinjom filma, snimio je Sternberg još dosta filmova, ali su svi "opterećeni" sjećanjem na nezaboravnog "Plavog anđela“. (Svemir Pavić)
   Najpoznatiji Sternbergov film bio je "Plavi anđeo" (Der blaue Engel), snimljen 1930. godine prema romanu njemačkog književnika Heinricha Manna. Uspjehu filma pridonijela je naročito gluma poznatog kazališnog glumca Emila Janningsa, koji je igrao profesora koji se zaljubljuje u kavansku pjevačicu i gubi svoje građansko dostojanstvo. All uspjeh je predstavljalo i otkriće mlade glumice Marlene Dietrich, koja je stvorila nezaboravni lik privlačne kabaretske djevojke. To je u stvari psihološka komorna drama, karakteristična za njemačku literaturu, kazalište i film toga doba. Joseph von Sternberg snimio je zatim u Hollywoodu još nekoliko filmova, ali ni jedan nije dosegao britku ironiju, kabaretsku lepršavost i ženstvenost glavnog lika koji bi postao simboličan poput "Plavog anđela", pa ni nova ekranizacija "Plavog anđela", uza sve tehničke prednosti, nije postigla originalnost i umjetničku vrijednost prvog filma s Marlenom Dietrich. (Vedran Gligo)
   Josef von Sternberg prečesto je podređen mističnosti Marlene Dietrich i publicitetu koji je okruživao Plavog anđela, prikrivajuć značajnije zasluge ne samo njihovih ostalih djela, već i Sternbergove karijere u cjelini. (Andrew Sarris)
   "Plavi anđeo" zauvijek će imati mjesto u povijesti filma kao film koji je Marlene Dietrich doveo do međunarodne slave. (Roger Ebert)

https://www.imdb.com/title/tt0020697/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 27.10.

MUŠKARAC IZ SNOVA

Ich bin dein Mensch, 2021.
20:00 sati



BERLINALE SPECIAL 2021.
Program je realiziran u suradnji s Goethe Institutom.
Ich bin dein Mensch, 2021. Maria Schrader, 105 min. DE
Scenarij:
Jan Schomburg i Maria Schrader prema kratkoj priči Emme Braslavsky
Uloge: Maren Eggert, Dan Stevens, Sandra Hüller, Hans Löw
   Alma je znanstvenica zaposlena u slavnom muzeju Pergamon u Berlinu. Kako bi dobila novac za istraživanje za svoje studije, prihvaća sudjelovati u neobičnom eksperimentu. Tri će tjedna živjeti s humanoidnim robotom čija je umjetna inteligencija dizajnirana po uzoru na Alminog savršenog životnog partnera. Tu u priču ulazi Tom, stroj u (zgodnom) ljudskom obliku, kreiran kako bi usrećio Almu. Ono što slijedi je tragikomična priča koja istražuje pitanja ljubavi, žudnje te svega onoga što nas čini ljudskim bićima.
   Zaista mi se svidio ovaj film. Smiješan, brz, pametan dijalog (cijelo se kino grohotom smijalo), sjajna strukturirana priča koja se proteže kroz cijeli film, uz iznimnu zabavu. (jc/imdb.com)
   Savršen film o savršenstvima i nesavršenostima ljudske prirode. (thebeachlife/imdb.com)

   Berlin International Film Festival 2021. Najbolja glumica (Maren Eggert)
https://www.imdb.com/title/tt13087796/?ref_=fn_al_tt_1

   Višestruko talentirana Maria Schrader, glumica nagrađena Srebrnim medvjedom i uspješna redateljica, istoimenu priču Emme Braslavsky obogaćuje sugestivnom snagom filma. Istančanim osjećajem za pravu glumačku ekipu i kemiju između glumaca, na zanimljiv način na scenu postavlja nejednake protagoniste, čime dobiva izuzetno produktivno polje za istraživanje ugodnog i jezivog između analize i osjećaja. Ispostavlja se na posljetku da poezija ipak može koristiti lijevu hemisferu mozga, koja je uglavnom odgovorna za logiku. (goethe institut / press)

   Multitalent Maria Schrader, mit dem Silbernen Bären ausgezeichnete Schauspielerin und erfolgreiche Regisseurin, lädt die gleichnamige Erzählung von Emma Braslavsky mit der Suggestivkraft des Kinos auf. Mit feinem Gespür für die richtige Besetzung und die Chemie zwischen zwei Schauspieler*innen setzt sie das ungleiche Protagonist*innenpaar unterhaltsam in Szene. Ein äußerst ergiebiges Forschungsfeld zur Untersuchung des wohligen wie gruseligen Schauderns zwischen Analyse und Gefühl. Am Ende zeigt sich: Die Poesie weiß sich auch der überwiegend für Logik zuständigen linken Gehirnhälfte zu bedienen. (goethe institut / press)

ČETVRTAK / 28.10.

CURVEBALL

Curveball, 2020.
20:00 sati



BERLINALE SPECIAL 2021.
Program je realiziran u suradnji s Goethe Institutom.
Curveball, 2020. Johannes Naber, 108 min. DE
Scenarij:
Oliver Keidel i Johannes Naber
Uloge: Sebastian Blomberg, Franziska Brandmeier, Jeff Burrell, Dar Salim, Virginia Kull
   Unatoč nedostatku dokaza, njemački stručnjak za biološko oružje vjeruje da Saddam Hussein proizvodi oružje za masovno uništenje. Tema je sigurnosno zatvorena sve dok jedan irački inženjer ne zatraži azil.
   Politička satira zasnovana na istinitim događajima koji su doveli do bombardiranja Bagdada 2003., unatoč tome što nikada nije pronađeno oružje za uništavanje niti je postojala vjerodostojna veza između napada Iraka i Al-Qaide na Svjetski trgovački centar. Satira također preispituje i njemačku (su)odgovornost u cijelom slučaju.
   Film je premijerno prikazan na 70. Berlinskom filmskom festivalu.
   2014. godine Matthias Bittner snimio je Emmyjem nagrađeni dokementarac  „Krieg der Lügen / War of Lies„ o Rafidu Alwanu. Film ima mračan, ozbiljan pogled na ono što je motiviralo ovog bivšeg iračkog kemijskog inženjera da „trguje“ s njemačkim vlastima pričom o oružju za masovno uništenje. U zamjenu za evropsku putovnicu, smještaj i skromne prihode, Alwan je vlastima dao točno ono što su htjeli - iskonstruiranu priču koja postaje stvarnost, a laž istina. Istina koja pokreće lanac događaja koji će uzdrmati globalni politički poredak. Cijeli slučaj vođen je pod kodnim imenom „Curveball“, a iz svega 6 godina kasnije J. Naber snima istoimeni igrani film.
   Zabavan film o duboko obeshrabrujućem razdoblju novije povijesti. (Wendy Ide / Screen International)
   Groteskna, ponekad čak i nadrealna, istinita priča o tome kako je irački rat započet samo na temelju lažnih obavještajnih podataka i umiješanosti njemačke vlade / njemačke tajne službe. (www.arrimedia.de)

https://www.imdb.com/title/tt10051088/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 29.10.

KRVOPIJE

Blutsauger, 2021.
17:30 sati



BERLINALE SPECIAL 2021.
Program je realiziran u suradnji s Goethe Institutom.
Blutsauger, 2021. Julian Radlmaier, 125 min. DE
Scenarij:
Julian Radlmaier
Uloge: Aleksandre Koberidze, Lilith Stangenberg, Alexander Herbst
   Kolovoz 1928. -  dok radnici i poljoprivrednici traže odgovore na neke tajanstvene znakove ugriza vampira, samozvani barun ulazi u život šarmantne nasljednice, gospođice Flambow-Jansen, kao i u njezinu luksuznu rezidenciju na Baltiku. Kako se ispostavilo, on je zapravo varalica, prisiljen pobjeći iz Sovjetskog Saveza zbog političkog incidenta u kojem su sudjelovali Sergej Eisenstein (!?) i sam Staljin.
   Film „Krvopije“, s podnaslovom „marksistička vampirska komedija“ premijerno je prikazan na  71. Berlinskom filmskom festivalu. 2021. na Moskovskom festivalu osvojio je nagradu žirija.
   U teoriji, koncept mješavine političke farse s romantičnom komedijom i elementima simboličkog horora zvuči dobro, ali je zapravo zahtjevan i traži majstora od redatelja. Primjera radi, čak je i majstor političke farse Armando Iannucci u svom viđenju brutalnih komunističkih praksi u filmu „Smrt Staljina“ (The Death of Stalin,2017.) zaigrao samo na jednu kartu i pogodio u centar. Radlmaier takav majstor ipak nije, premda ima „žicu“ za političke dekonstrukcije i akrobacije. (Marko Stojiljković / www.xxzmagazin.com)
   Komedija koja vam dozvoljava lutanje i uživanje. Koketira s marksizmom, ali ne s namjerom preobraćanja, već s detaljnim preispitivanjem. (Blickpunkt Film)
   Neobična baltička romansa, izgubljena u vremenima između Drakule i kritike kapitalizma. (Uncut)
   Formalistička komedija koja doslovno uzima marksističku metaforu kapitalista kao krvopija. (Radio
Eins)
https://www.imdb.com/title/tt11261296/?ref_=nv_sr_srsg_0

DOM

Home, 2020.
20:00 sati



BERLINALE SPECIAL 2021.
Program je realiziran u suradnji s Goethe Institutom.
Home, 2020. Franka Potente, 100 min. DE
Scenarij:
Franka Potente
Uloge: Jake McLaughlin, Kathy Bates, Aisling Franciosi, Derek Richardson, James Jordan, Lil Rel Howery, Stephen Root
   Debitantski dugometražni debi vodeće njemačke glumice Franke Potente (Run Lola Run) fokusiran je na resocijalizaciju mladog prijestupnika Marvina Hacksa koji je netom izišao iz zatvora. U slijepim predrasudama provincijske Amerike morat će se izboriti za normalnost i prihvaćanje, te posložiti djeliće svog života u zajednici koja ga se sada kloni. Zajednici koja je jedini dom koji ima.
   Riječ je o ljudima koji nemaju luksuz izgraditi fasadu oko sebe. (Franka Potente)
   Za Marvina je drugačije iskustvo nego za mene. On ima samo jednu referentnu točku i pokušava pokupiti krhotine nakon 17 godina. Ali shvaća da ne može. Vraća se i vidi da je mnogo toga poznato, ali i puno nepoznato. Isto se osjećam i kad odem u Njemačku. Moj njemački dom prvenstveno je nostalgičan dom u kojem žive moje uspomene i gdje također imam puno inspiracije. Zato je to veliki dio mene. Ali, Los Angeles je moj trenutni dom. To je mjesto gdje mogu rasti, griješiti i učiniti svijet malo više onakvim kakav mi se sviđa. (Franka Potente)
   U ovoj priči o usamljeniku koji „jaše“ u neprijateljski grad (u kojem svi poznaju svakoga i ništa se ne zaboravlja ) i suočava se s pravdom, dašak je klasičnog vesterna. (www.hollywoodreporter.com)
   Tiho, mirno i dostojanstveno. (Screen Daily)

https://www.imdb.com/title/tt10353704/?ref_=nm_flmg_dr_1

SUBOTA / 30.10.

HERKUL

Hercules, 1997.
17:30 sati



(SUVREMENI) DISNEYEV KLASIK
Hercules, 1997. Ron Clements, John Musker, 93 min. US
Scenarij:
Ron Clements, John Musker, Don McEnery, Bob Shaw, Irene Mecchi, Kaan Kalyon, Kelly Wightman, Randy Cartwright, John Ramirez, Jeff Snow, Vance Gerry, Kirk Hanson, Tamara Lusher, Francis Glebas, Mark Kennedy, Bruce Morris, Don Dougherty, Thom Enriquez
   Više od čovjeka, manje od boga. Sve što ste ikad čuli o najsnažnijem junaku u povijesti samo je mit. Ili nije!?
Disneyevom trideset i petom cjelovečernjem animiranom filmu u fokusu je lik iz grčke mitologije – Herkul, snažni Zeusov sin, koji je otet s planine Olimp i odgojen kao polučovjek/polubog. Naoružan samo velikom snagom i vjernim letećim konjem Pegazom, zgodan gladijator mora dokazati da je zaslužio povratak na svoje mjesto na planini Olimp. Nizom pustolovina, otkriva da se pravi junak ne mjeri po tome koliko je jak, nego po tome kolika je snaga njegova srca.
https://www.imdb.com/title/tt0119282/?ref_=fn_al_tt_1

ZAJEDLJIVI SUSJED

Nebenan, 2021.
20:00 sati



BERLINALE SPECIAL 2021.
Program je realiziran u suradnji s Goethe Institutom.
Nebenan, 2021. Daniel Brühl, 92 min. DE
Scenarij:
Daniel Kehlmann
Uloge: Daniel Brühl, Peter Kurth, Rike Eckermann, Aenne Schwarz
   Berlin, okrug Prenzlauer Berg. Nakon što ovaj ljetni dan završi, ništa više neće biti isto. Jedina je stvar u tome što Daniel još uvijek to ne zna. Protagonist ove tragikomične priče je bezazlen jednako kao što je naučen na uspjeh. Njegov stan je stiliziran baš kao i njegova supruga, a dadilja njihovu djecu ima pod čvrstom kontrolom. Sve funkcionira savršeno, a on je spreman zaputiti se na audiciju gdje ovog proslavljenog njemačko-španjolskog glumca čeka uloga u novom superjunačkom filmu. Svrativši u bar na uglu Daniel susreće Brunu. Upravo je Bruno dugo vremena čekao na njihov susret. Jer došlo je vrijeme za osvetu, a upravo je Daniel njegova primarna met
   Od prve scene nadalje, redateljski debi Daniela Brühla je čvrsto postavljena, briljantno odigrana komedija koja je formalno ujednačena jednostavnim, ali dosljednim stilskim sredstvima. Film se bavi i društveno relevantnim temama, koje humorom osvjetljava iz drugačije perspektive. Zajedno s Peterom Kurthom kao kolegom, Brühl preuzima glavnu ulogu u filmu koju do kraja utjelovljuje s velikom samoironijom. (Terese Vene / www.kino-zeit.de)
   Lijepa priča, sjajna gluma. Ako ste Berlinčanin/ka, uživat ćete. Bravo Daniel Bruhl. (criquebeuf / imdb.com)
   Znali smo da je Brühl odličan glumac, a čini se i da će biti jako dobar redatelj. (kosmasp / imdb.com)

https://www.imdb.com/title/tt11080676/?ref_=fn_al_tt_2

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja radi svaki dan od 17:00 sati (osim nedjelje).

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA