PROGRAM KINOTEKE Listopad 2019.

UTORAK / 01.10.

PUTINOVI SVJEDOCI

Svideteli Putina / Putin's Witnesses, 2018.
17:30 sati



Svideteli Putina / Putin's Witnesses, 2018. Vitalij Manski, 102 min. LA/H/CZ
   Redatelj Manski donosi priču o Putinovu usponu na vlast i položaju koji drži već gotovo dva desetljeća. Film pun nikad viđenog video materijala sa zatvorenih sastanaka, koje Putin baš i ne želi da vidite, njegovih osobnih razgovora s Manskim kao i redateljskih inteligentnih komentara, dopunjavaju svjedočanstava brojnih ruskih političkih teškaša, poput Jeljcina ili Mihaila Gorbačova. „Putinovi svjedoci“ dragocjen su prilog rasvjetljavanju mehanizama koji stoje iza Putinovog dolaska na vlast, njegovog naglog uspona i dva desetljeća duge vladavine, ali i iskaz osobnog žaljenja redatelja što je i sam sudjelovao u kreiranju te slike.
   “Putinovi svjedoci” snimljeni su kao latvijsko-švicarsko-češka koprodukcija, jer danas Mansky ne smije više ni blizu Putinu.“ (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   "Manski je složio ekskluzivni mozaik i isporučio publici pravi subverzivni dokumentarni film koji iz prve ruke svjedoči o diktatorskoj naravi budućeg ruskog predsjednika." (Paula Bobanović, Express)

   Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima  – Najbolji dokumentarni film
   Međunarodni filmski festival u Camdenu – Posebno priznanje
   Filmski festival u Stockholmu – Brončani konj za najbolji dokumentarni film
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/filmovi-koje-ne-bi-trebalo-propustiti-na-zagrebdoxu-redatelj-je-pratio-putina-i-postavljao-mu-pitanja-koja-se-drugi-ne-usude/8416142/
https://www.imdb.com/title/tt8647924/?ref_=nv_sr_5?ref_=nv_sr_5

 

NE BRINI, NEĆE ON DALEKO STIĆI

Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018.
20:00 sati



Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018. Gus Van Sant, 114 min. US/FR
Scenarij:
Gus Van Sant (uz pomoć John Callahana, Jack Gibsona i Williama Andrewa Eatmana) prema autobiografskom romanu Johna Callahana
Uloge: Joaquin Phoenix, Jonah Hill, Rooney Mara
   Nakon što lijenčina iz Portlanda John Callahan skoro izgubi život u prometnoj nesreći, posljednja stvar koje se želi odreći jest alkohol. Ali nakon što nevoljko uđe u program odvikavanja uz ohrabrenje svoje djevojke i karizmatičnog sponzora, Callahan otkriva vlastiti talent u crtanju stripova za novine te uskoro ostvari nacionalni uspjeh koji mu omogućava potpuno drugačiji život.
   Temeljena na istinitoj priči, ova dirljiva ali i humoristična drama o spašavanju života putem umjetnosti, adaptacija je Callahanovog autobiografskog romana.
   „Joaquin Phoenix briljira kao Callahan u svim raspoloženjima i sa širokim spektrom emocija, od alkoholne magle hippiejevskih ranih 70-ih, preko bijesa od nemoći, neuklapanja u grupu za podršku, riješenosti da se sa ovisnošću izbori, pa do male ljudske pobjede.“ (Marko  Stojiljković, www.dopmagazin.com)
   „Duhovita, pronicljiva i izuzetno emotivna biografska drama o poznatom američkom autoru stripova Johnu Callahanu“ (www.rtl.hr)
   „Iako film možda nije na nivou Van Santovih ponajboljih radova, ima u njegovoj priči o životu kvadriplegičnog strip-crtača Johna Callahana nešto neodoljivo.“ (Dragan Rubeša Novi List)

https://www.imdb.com/title/tt6288124/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 02.10.

NE BRINI, NEĆE ON DALEKO STIĆI

Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018.
17:30 sati



Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018. Gus Van Sant, 114 min. US/FR
Scenarij:
Gus Van Sant (uz pomoć John Callahana, Jack Gibsona i Williama Andrewa Eatmana) prema autobiografskom romanu Johna Callahana
Uloge: Joaquin Phoenix, Jonah Hill, Rooney Mara
   Nakon što lijenčina iz Portlanda John Callahan skoro izgubi život u prometnoj nesreći, posljednja stvar koje se želi odreći jest alkohol. Ali nakon što nevoljko uđe u program odvikavanja uz ohrabrenje svoje djevojke i karizmatičnog sponzora, Callahan otkriva vlastiti talent u crtanju stripova za novine te uskoro ostvari nacionalni uspjeh koji mu omogućava potpuno drugačiji život.
   Temeljena na istinitoj priči, ova dirljiva ali i humoristična drama o spašavanju života putem umjetnosti, adaptacija je Callahanovog autobiografskog romana.
   „Joaquin Phoenix briljira kao Callahan u svim raspoloženjima i sa širokim spektrom emocija, od alkoholne magle hippiejevskih ranih 70-ih, preko bijesa od nemoći, neuklapanja u grupu za podršku, riješenosti da se sa ovisnošću izbori, pa do male ljudske pobjede.“ (Marko  Stojiljković, www.dopmagazin.com)
   „Duhovita, pronicljiva i izuzetno emotivna biografska drama o poznatom američkom autoru stripova Johnu Callahanu“ (www.rtl.hr)
   „Iako film možda nije na nivou Van Santovih ponajboljih radova, ima u njegovoj priči o životu kvadriplegičnog strip-crtača Johna Callahana nešto neodoljivo.“ (Dragan Rubeša Novi List)

https://www.imdb.com/title/tt6288124/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PUTINOVI SVJEDOCI

Svideteli Putina / Putin's Witnesses, 2018.
20:00 sati



Svideteli Putina / Putin's Witnesses, 2018. Vitalij Manski, 102 min. LA/H/CZ
   Redatelj Manski donosi priču o Putinovu usponu na vlast i položaju koji drži već gotovo dva desetljeća. Film pun nikad viđenog video materijala sa zatvorenih sastanaka, koje Putin baš i ne želi da vidite, njegovih osobnih razgovora s Manskim kao i redateljskih inteligentnih komentara, dopunjavaju svjedočanstava brojnih ruskih političkih teškaša, poput Jeljcina ili Mihaila Gorbačova. „Putinovi svjedoci“ dragocjen su prilog rasvjetljavanju mehanizama koji stoje iza Putinovog dolaska na vlast, njegovog naglog uspona i dva desetljeća duge vladavine, ali i iskaz osobnog žaljenja redatelja što je i sam sudjelovao u kreiranju te slike.
   “Putinovi svjedoci” snimljeni su kao latvijsko-švicarsko-češka koprodukcija, jer danas Mansky ne smije više ni blizu Putinu.“ (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   "Manski je složio ekskluzivni mozaik i isporučio publici pravi subverzivni dokumentarni film koji iz prve ruke svjedoči o diktatorskoj naravi budućeg ruskog predsjednika." (Paula Bobanović, Express)

   Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima  – Najbolji dokumentarni film
   Međunarodni filmski festival u Camdenu – Posebno priznanje
   Filmski festival u Stockholmu – Brončani konj za najbolji dokumentarni film
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/filmovi-koje-ne-bi-trebalo-propustiti-na-zagrebdoxu-redatelj-je-pratio-putina-i-postavljao-mu-pitanja-koja-se-drugi-ne-usude/8416142/
https://www.imdb.com/title/tt8647924/?ref_=nv_sr_5?ref_=nv_sr_5

 

ČETVRTAK / 03.10.

JOKER

Joker, 2019.
17:30 sati



Joker, 2019. Todd Phillips, 122 min. US/CA
Scenarij
: Todd Phillips, Scott Silver
Uloge: Joaquin Phoenix, Robert De Niro, Zazie Beetzz
   Mračna drama Todda Phillipsa, sa sjajnim Joaquinom Phoenixom, pobijedila je na posljednjem Venecijanskom filmskom festivalu. Odmah nakon premijere na festivalu, publika je ustala na noge, a stajaće ovacije trajale su čak osam minuta. I prema prvim (kritičarskim) reakcijama, čeka nas jako dobar, iznenađujuć i kompleksan film. Premda je, što se tiče samog Jokera, ljestvica podignuta jako visoko s obzirom na ostavštinu Jacka Nicholsona iz Burtonova „Batmana“, te Heath Ledgera iz Nolanova „Dark Nighta“.
    Neispričana, samostalna priča o jednom od najpoznatijih i najozloglašenijih negativaca. Joker je izmišljeni lik, supernegativac koji se pojavljuje u DC stripovima. Kroz svoja stripovska pojavljivanja, Joker je prikazan kao visoko inteligentan kriminalac čija je karakterizacija varirala tijekom različitih razdoblja. Redateljevo istraživanje neuspjelog komičara Arthura Flecka, čovjeka kojeg je društvo odbacilo, nije samo studija o karakteru, već puno više od toga - transformacija od ranjivog samotnjaka do samouvjerenog negativca.
   ‘Joker’ je imao sjevernoameričku premijeru na Toronto Film Festivalu. Todd Phillips je poručio publici kako “želi da gledaju film bez unaprijed postavljenih mišljenja i sudova”.
   „Premda nije temeljen ni na jednom konkretnom stripu DC Comicsovog serijala, “Joker” pripada šire shvaćenom DC-jevom filmskom univerzumu. Samim tim, riječ je o prvom filmu serijala o superjunacima koji je pobijedio na nekom od velikih evropskih filmskih festivala. Pobjeda “Jokera” također je i indikator novog smjera i nove uloge koju je poprimio venecijanski filmski festival. Koristeći povoljni termin, ali i razmirice između Cannesa i velikih internetskih servisa, Venecija se spretno profilirala kao glavna pretpremijerna platforma za ambicioznije, jesenje holivudske filmove.“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   „Phoenix glumi umobolnog štrebera, koji je toliko kontroliran da je očaravajuće.“ (Owen Gleiberman, Variety)
   „Joker je najsmjeliji i najuzbudljiviji film o superjunacima još od Dark Knighta." (David Ehrlich, IndieWire)
   “Prvo na popisu obaveza bilo je izgubiti na kilaži – mislim da sam s tim započeo proces, a to se odrazilo i na samu psihologiju. Jednostavno počnete luditi kad u tako kratkom periodu gubite toliko puno kilograma. … Postoji i ta knjiga koju sam čitao o ubojicama političara koja mi se učinila prikladnom – zanimljiva je također, a prikazuje različite ljude s različitim osobnostima, ali s istim ciljem.” (Joaquin Phoenix)

https://www.imdb.com/title/tt7286456/?ref_=fn_al_tt_1

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 04.10.

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

JOKER

Joker, 2019.
20:00 sati



Joker, 2019. Todd Phillips, 122 min. US/CA
Scenarij
: Todd Phillips, Scott Silver
Uloge: Joaquin Phoenix, Robert De Niro, Zazie Beetzz
   Mračna drama Todda Phillipsa, sa sjajnim Joaquinom Phoenixom, pobijedila je na posljednjem Venecijanskom filmskom festivalu. Odmah nakon premijere na festivalu, publika je ustala na noge, a stajaće ovacije trajale su čak osam minuta. I prema prvim (kritičarskim) reakcijama, čeka nas jako dobar, iznenađujuć i kompleksan film. Premda je, što se tiče samog Jokera, ljestvica podignuta jako visoko s obzirom na ostavštinu Jacka Nicholsona iz Burtonova „Batmana“, te Heath Ledgera iz Nolanova „Dark Nighta“.
    Neispričana, samostalna priča o jednom od najpoznatijih i najozloglašenijih negativaca. Joker je izmišljeni lik, supernegativac koji se pojavljuje u DC stripovima. Kroz svoja stripovska pojavljivanja, Joker je prikazan kao visoko inteligentan kriminalac čija je karakterizacija varirala tijekom različitih razdoblja. Redateljevo istraživanje neuspjelog komičara Arthura Flecka, čovjeka kojeg je društvo odbacilo, nije samo studija o karakteru, već puno više od toga - transformacija od ranjivog samotnjaka do samouvjerenog negativca.
   ‘Joker’ je imao sjevernoameričku premijeru na Toronto Film Festivalu. Todd Phillips je poručio publici kako “želi da gledaju film bez unaprijed postavljenih mišljenja i sudova”.
   „Premda nije temeljen ni na jednom konkretnom stripu DC Comicsovog serijala, “Joker” pripada šire shvaćenom DC-jevom filmskom univerzumu. Samim tim, riječ je o prvom filmu serijala o superjunacima koji je pobijedio na nekom od velikih evropskih filmskih festivala. Pobjeda “Jokera” također je i indikator novog smjera i nove uloge koju je poprimio venecijanski filmski festival. Koristeći povoljni termin, ali i razmirice između Cannesa i velikih internetskih servisa, Venecija se spretno profilirala kao glavna pretpremijerna platforma za ambicioznije, jesenje holivudske filmove.“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   „Phoenix glumi umobolnog štrebera, koji je toliko kontroliran da je očaravajuće.“ (Owen Gleiberman, Variety)
   „Joker je najsmjeliji i najuzbudljiviji film o superjunacima još od Dark Knighta." (David Ehrlich, IndieWire)
   “Prvo na popisu obaveza bilo je izgubiti na kilaži – mislim da sam s tim započeo proces, a to se odrazilo i na samu psihologiju. Jednostavno počnete luditi kad u tako kratkom periodu gubite toliko puno kilograma. … Postoji i ta knjiga koju sam čitao o ubojicama političara koja mi se učinila prikladnom – zanimljiva je također, a prikazuje različite ljude s različitim osobnostima, ali s istim ciljem.” (Joaquin Phoenix)

https://www.imdb.com/title/tt7286456/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 05.10.

NE BRINI, NEĆE ON DALEKO STIĆI

Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018.
17:30 sati



Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018. Gus Van Sant, 114 min. US/FR
Scenarij:
Gus Van Sant (uz pomoć John Callahana, Jack Gibsona i Williama Andrewa Eatmana) prema autobiografskom romanu Johna Callahana
Uloge: Joaquin Phoenix, Jonah Hill, Rooney Mara
   Nakon što lijenčina iz Portlanda John Callahan skoro izgubi život u prometnoj nesreći, posljednja stvar koje se želi odreći jest alkohol. Ali nakon što nevoljko uđe u program odvikavanja uz ohrabrenje svoje djevojke i karizmatičnog sponzora, Callahan otkriva vlastiti talent u crtanju stripova za novine te uskoro ostvari nacionalni uspjeh koji mu omogućava potpuno drugačiji život.
   Temeljena na istinitoj priči, ova dirljiva ali i humoristična drama o spašavanju života putem umjetnosti, adaptacija je Callahanovog autobiografskog romana.
   „Joaquin Phoenix briljira kao Callahan u svim raspoloženjima i sa širokim spektrom emocija, od alkoholne magle hippiejevskih ranih 70-ih, preko bijesa od nemoći, neuklapanja u grupu za podršku, riješenosti da se sa ovisnošću izbori, pa do male ljudske pobjede.“ (Marko  Stojiljković, www.dopmagazin.com)
   „Duhovita, pronicljiva i izuzetno emotivna biografska drama o poznatom američkom autoru stripova Johnu Callahanu“ (www.rtl.hr)
   „Iako film možda nije na nivou Van Santovih ponajboljih radova, ima u njegovoj priči o životu kvadriplegičnog strip-crtača Johna Callahana nešto neodoljivo.“ (Dragan Rubeša Novi List)

https://www.imdb.com/title/tt6288124/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 09.10.

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

JOKER

Joker, 2019.
20:00 sati



Joker, 2019. Todd Phillips, 122 min. US/CA
Scenarij
: Todd Phillips, Scott Silver
Uloge: Joaquin Phoenix, Robert De Niro, Zazie Beetzz
   Mračna drama Todda Phillipsa, sa sjajnim Joaquinom Phoenixom, pobijedila je na posljednjem Venecijanskom filmskom festivalu. Odmah nakon premijere na festivalu, publika je ustala na noge, a stajaće ovacije trajale su čak osam minuta. I prema prvim (kritičarskim) reakcijama, čeka nas jako dobar, iznenađujuć i kompleksan film. Premda je, što se tiče samog Jokera, ljestvica podignuta jako visoko s obzirom na ostavštinu Jacka Nicholsona iz Burtonova „Batmana“, te Heath Ledgera iz Nolanova „Dark Nighta“.
    Neispričana, samostalna priča o jednom od najpoznatijih i najozloglašenijih negativaca. Joker je izmišljeni lik, supernegativac koji se pojavljuje u DC stripovima. Kroz svoja stripovska pojavljivanja, Joker je prikazan kao visoko inteligentan kriminalac čija je karakterizacija varirala tijekom različitih razdoblja. Redateljevo istraživanje neuspjelog komičara Arthura Flecka, čovjeka kojeg je društvo odbacilo, nije samo studija o karakteru, već puno više od toga - transformacija od ranjivog samotnjaka do samouvjerenog negativca.
   ‘Joker’ je imao sjevernoameričku premijeru na Toronto Film Festivalu. Todd Phillips je poručio publici kako “želi da gledaju film bez unaprijed postavljenih mišljenja i sudova”.
   „Premda nije temeljen ni na jednom konkretnom stripu DC Comicsovog serijala, “Joker” pripada šire shvaćenom DC-jevom filmskom univerzumu. Samim tim, riječ je o prvom filmu serijala o superjunacima koji je pobijedio na nekom od velikih evropskih filmskih festivala. Pobjeda “Jokera” također je i indikator novog smjera i nove uloge koju je poprimio venecijanski filmski festival. Koristeći povoljni termin, ali i razmirice između Cannesa i velikih internetskih servisa, Venecija se spretno profilirala kao glavna pretpremijerna platforma za ambicioznije, jesenje holivudske filmove.“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   „Phoenix glumi umobolnog štrebera, koji je toliko kontroliran da je očaravajuće.“ (Owen Gleiberman, Variety)
   „Joker je najsmjeliji i najuzbudljiviji film o superjunacima još od Dark Knighta." (David Ehrlich, IndieWire)
   “Prvo na popisu obaveza bilo je izgubiti na kilaži – mislim da sam s tim započeo proces, a to se odrazilo i na samu psihologiju. Jednostavno počnete luditi kad u tako kratkom periodu gubite toliko puno kilograma. … Postoji i ta knjiga koju sam čitao o ubojicama političara koja mi se učinila prikladnom – zanimljiva je također, a prikazuje različite ljude s različitim osobnostima, ali s istim ciljem.” (Joaquin Phoenix)

https://www.imdb.com/title/tt7286456/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 10.10.

BIJELA VRANA

The White Crow, 2018.
17:30 sati



The White Crow, 2018. Ralph Fiennes, 127 min. UK/FR/RS
Scenarij:
David Hare prema knjizi Julie Kavanagh „Rudolf Nureyev: The Life“
Uloge: Oleg Ivenko, Ralph Fiennes, Adèle Exarchopoulos, Raphaël Personnaz
   Mladić u dobi od 22 godine, odjeven u fino tamno odijelo, nalazi se u avionu na letu iz St. Petersburga do Pariza. Godina je 1961., a Rudolf Nureyev, prije nego je postao legenda, član je baletne skupine Kirov i prvi put u životu putuje van Sovjetskog Saveza. Pariški život opčini Nureyeva, a ovaj je mladi plesač željan upiti svu kulturu, umjetnost i glazbu koju mu ovaj blještavi grad pruža. Međutim, agenti KGB-a koji prate svaki njegov korak postaju sve više i više sumnjičavi u njegovo ponašanje i prijateljstvo s mladom Parižankom Clarom Saint. Kada se konačno suoče s Nureyevim uz šokantne zahtjeve, on je prisiljen donijeti srcedrapajuću odluku koja bi mu mogla zauvijek promijeniti život, a njegove prijatelje i obitelj staviti u smrtnu opasnost. (film je dijelom sniman u Rijeci)
   Iako je različite faze Nurejevljeva života ponekad teško razlikovati, c/b "flashbackovi" su vizualno distinktivni i tu najviše dolazi do izražaja perfekcionizam iza kamere jednog od najperfekcionistički nastrojenih glumaca današnjice, usvojen od mnogih velikih redatelja s kojima je radio. Fiennes stavlja znak jednakosti između glume i režije te pomiruje redatelja s glumcem kojeg nosi u sebi. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt5460858/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

NEBESKA TEMA: PRIČA O VLADI DIVLJANU

Nebeska tema: Priča o Vladi Divljanu, 2019.
20:00 sati



Nebeska tema: Priča o Vladi Divljanu, 2019. Mladen Matičević, 108 min. RS
   “Nebeska tema” scenarista i redatelja Mladena Matičevića dugometražni je dokumentarni film s elementima igranog filma o glazbenom velikanu Vladi Divljanu. U filmu sudjeluju najvažniji autori s prostora bivše Jugoslavije, koji su posebno za ovu priliku snimili (i u filmu izvode) nove verzije Vladinih pjesama. Takav autorski pristup i brojni atraktivni sudionici čine film jedinstvenim projektom kakav još nije viđen na našim prostorima. Film je po formi i narativnoj strukturi sličan odnosno srodan svom glavnom junaku - istovremeno i dokument i bajka, i urban i emotivan i romantičan. Film je snimljen na lokacijama u Beogradu, Zagrebu, Beču, Rovinju i na Braču.
   Teško mi je, moram priznati, bilo gledati ovaj film iz više razloga. Prvi je taj što je  razdoblje Vladinog aktivnog bavljenja glazbom bilo ujedno i moje razdoblje mladosti i odrastanja uz istu tu glazbu pa sam s te strane poprilično fanovski određen jer su mi ipak ti isti Idoli bili jedan od nezaobilaznih glazbenih stupova u formiranju glazbenog ukusa, a drugo i još možda i važnije je to što sam imao sreću i priliku Vladu i osobno upoznati i iz blizine vidjeti o kakvom čovjeku se radi. A radilo se o velikom čovjeku, čovjekom otvorene duše i srca s kojim je bilo beskrajno lijepo razgovarati. (Boris Abramović, music-box.hr)
   „Najveći džentlmen rokenrola“ (Max Juričić, Ljetno kino / ex Azra, ex Film, ex Šo!Mazgoon, ex Gego & Picigin Band, ex Vještice)
   „Koliko mi sjećanje seže riječ je o prvom glazbeniku s ovih prostora o čijem životu je snimljen film u najkraćem mogućem roku od njegove smrti, što ide u prilog tome koliko je on značio ljudima i sceni.“ (Zoran Stajčić, ravnododna.hr)
   „Riječi su često nedostatne spram magije glazbe, magije kojom je Vlada Divljan vladao savršenom lakoćom i šarmom.“  (Zoran Stajčić, ravnododna.hr)
   „Treba reći da je film odlično koncipiran, ima glavu i rep i nigdje ne ispada iz kolosijeka. Odlični su slika i zvuk i treba ga gledati u velikim dvoranama i biti će prava šteta ako ne doživi pravu kino distribuciju, iako preporučam ga gledati doma, jer se onda možeš opustiti i plakati cijelo vrijeme. (Peđa, terapija.net)
   „Film je nazvan po jednoj od njegovih najljepših pjesama koja se nalazi na albumu “Odbrana i poslednji dani”, a u završnici je impresivno izvodi Dukat Strajnić iz grupe Stray Dogg. Finale je primjereno sentimentalno, no svatko tko je poznavao Divljana u tim trenucima ne može ostati ravnodušan. (Nenad Polimac, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt6936238/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/sentimentalna-posveta-ugladenom-vladi-kako-je-snimljen-dokumentarac-o-frontmenu-legendarnih-idola/8952197/
https://mixeta.net/2018/03/05/prije-cetiri-godine-napustio-nas-je-vlada-divljan/
https://ravnododna.com/ne-smemo-zaboraviti-da-zivot-ima-i-lepe-strane-tako-je-govorio-vlada-divljan/

PETAK / 11.10.

BIJELA VRANA

The White Crow, 2018.
17:30 sati



The White Crow, 2018. Ralph Fiennes, 127 min. UK/FR/RS
Scenarij:
David Hare prema knjizi Julie Kavanagh „Rudolf Nureyev: The Life“
Uloge: Oleg Ivenko, Ralph Fiennes, Adèle Exarchopoulos, Raphaël Personnaz
   Mladić u dobi od 22 godine, odjeven u fino tamno odijelo, nalazi se u avionu na letu iz St. Petersburga do Pariza. Godina je 1961., a Rudolf Nureyev, prije nego je postao legenda, član je baletne skupine Kirov i prvi put u životu putuje van Sovjetskog Saveza. Pariški život opčini Nureyeva, a ovaj je mladi plesač željan upiti svu kulturu, umjetnost i glazbu koju mu ovaj blještavi grad pruža. Međutim, agenti KGB-a koji prate svaki njegov korak postaju sve više i više sumnjičavi u njegovo ponašanje i prijateljstvo s mladom Parižankom Clarom Saint. Kada se konačno suoče s Nureyevim uz šokantne zahtjeve, on je prisiljen donijeti srcedrapajuću odluku koja bi mu mogla zauvijek promijeniti život, a njegove prijatelje i obitelj staviti u smrtnu opasnost. (film je dijelom sniman u Rijeci)
   Iako je različite faze Nurejevljeva života ponekad teško razlikovati, c/b "flashbackovi" su vizualno distinktivni i tu najviše dolazi do izražaja perfekcionizam iza kamere jednog od najperfekcionistički nastrojenih glumaca današnjice, usvojen od mnogih velikih redatelja s kojima je radio. Fiennes stavlja znak jednakosti između glume i režije te pomiruje redatelja s glumcem kojeg nosi u sebi. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt5460858/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

Dnevnik Diane Budisavljević, 2019. Dana Budisavljević, 88 min. HR/SI/RS
Scenarij:
Dana Budisavljević, Jelena Paljan
Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula, Jerko Marčić
   Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin
život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
   „Film koji će vam slomiti srce, ali vas i podsjetiti da uvijek treba stati na stranu ljudskosti...“ (Zrinka Pavlić, www.tportal.hr)
   „Ovaj film nije priča o “ustašama”, ni o nimalo i s pravom u ružnom svjetlu prikazanim “partizanima”, ovo je film o Dobroti. (Vedrana Rudan)
   „Nesumnjivo se radi o najvažnijem ostvarenju premijerno prikazanom na 66. pulskom filmskom festivalu“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Jedan tračak nade da postoji drugačija, bolja, svjesnija, osjetljivija i odgovornija Hrvatska koja ne vjeruje u političku podobnost kao kriterij uspjeha - ili barem ne u umjetnosti. Jer nada je nešto što ovoj zemlji najviše nedostaje. (Slavenka Drakulić, Jutarnji List)
   Hrvatska je u „Dnevniku Diane Budisavljević“ napokon dobila bolan i iskren filmski prikaz vjerojatno najmračnije etape u povijesti Hrvata. (Ines Mihić, www.dnevnik.hr)
   „Ne sjećamo se kad je neki noviji hrvatski film uspio izazvati ovakav emotivni potres unutar duše.“ (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Od smijeha i pljeska na premijeri “Generala” bila je glasnija samo tišina koja je vladala tijekom premijerne projekcije “Dnevnika Diane Budisavljević”. Ona tronuta, svečana tišina u kojoj se gotovo nitko nije usudio uhvatiti mobitel ili kupiti kokice, u kojoj su tisuće gledatelja u Areni kao na misi gledale film o ratnom junaštvu običnih ljudi, onih koji nisu nosili puške i dobivali medalje, ali su i te kako zadužili čitave generacije. (Milena Zajović, www.vecernji.hr)

   PULA 2019. Velika Zlatna arena za najbolji film (obrazloženje žirija: Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja)
   PULA 2019. Zlatna arena za režiju Dana Budisavljević (obrazloženje žirija: Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja). Dana je postala druga žena u povijesti Pulskog festivala koja je dobila Zlatnu arenu za režiju. Prvu je dobila Soja Jovanović 1959. godine.
   PULA 2019. Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film (obrazloženje žirija: Za izvrsno ispričanu istinitu, kompleksnu i osjećajnu priču sa velikom dozom dostojanstva i snage i uspješnom kombinacijom igranog, dokumentarnog i arhivskog dijela.)
   PULA 2019. Nagrada publike Zlatna vrata Pule: Prosječna ocjena 4,90 (nakon projekcije više od četiri tisuće gledatelja pljeskalo je zapanjujućih osam minuta!)
   PULA 2019. Zlatna arena za glazbu Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (obrazloženje žirija: Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata i gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.)
   PULA 2019. Zlatna arena za montažu Marko Ferković (obrazloženje žirija: Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja i oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.)
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/kako-sam-snimila-pricu-o-zeni-koja-je-spasila-vise-od-10000-srpske-djece/9128990/
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/osvrt-jurice-pavicica-na-66-pulu-proglasenje-pobjednika-u-ozracju-navijackog-delirija-kao-da-domaci-u-zadnjoj-cetvrtini-trpaju-tricu-za-tricom/9149120/
https://www.imdb.com/title/tt8028150/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 12.10.

NEBESKA TEMA: PRIČA O VLADI DIVLJANU

Nebeska tema: Priča o Vladi Divljanu, 2019.
17:30 sati



Nebeska tema: Priča o Vladi Divljanu, 2019. Mladen Matičević, 108 min. RS
   “Nebeska tema” scenarista i redatelja Mladena Matičevića dugometražni je dokumentarni film s elementima igranog filma o glazbenom velikanu Vladi Divljanu. U filmu sudjeluju najvažniji autori s prostora bivše Jugoslavije, koji su posebno za ovu priliku snimili (i u filmu izvode) nove verzije Vladinih pjesama. Takav autorski pristup i brojni atraktivni sudionici čine film jedinstvenim projektom kakav još nije viđen na našim prostorima. Film je po formi i narativnoj strukturi sličan odnosno srodan svom glavnom junaku - istovremeno i dokument i bajka, i urban i emotivan i romantičan. Film je snimljen na lokacijama u Beogradu, Zagrebu, Beču, Rovinju i na Braču.
   Teško mi je, moram priznati, bilo gledati ovaj film iz više razloga. Prvi je taj što je  razdoblje Vladinog aktivnog bavljenja glazbom bilo ujedno i moje razdoblje mladosti i odrastanja uz istu tu glazbu pa sam s te strane poprilično fanovski određen jer su mi ipak ti isti Idoli bili jedan od nezaobilaznih glazbenih stupova u formiranju glazbenog ukusa, a drugo i još možda i važnije je to što sam imao sreću i priliku Vladu i osobno upoznati i iz blizine vidjeti o kakvom čovjeku se radi. A radilo se o velikom čovjeku, čovjekom otvorene duše i srca s kojim je bilo beskrajno lijepo razgovarati. (Boris Abramović, music-box.hr)
   „Najveći džentlmen rokenrola“ (Max Juričić, Ljetno kino / ex Azra, ex Film, ex Šo!Mazgoon, ex Gego & Picigin Band, ex Vještice)
   „Koliko mi sjećanje seže riječ je o prvom glazbeniku s ovih prostora o čijem životu je snimljen film u najkraćem mogućem roku od njegove smrti, što ide u prilog tome koliko je on značio ljudima i sceni.“ (Zoran Stajčić, ravnododna.hr)
   „Riječi su često nedostatne spram magije glazbe, magije kojom je Vlada Divljan vladao savršenom lakoćom i šarmom.“  (Zoran Stajčić, ravnododna.hr)
   „Treba reći da je film odlično koncipiran, ima glavu i rep i nigdje ne ispada iz kolosijeka. Odlični su slika i zvuk i treba ga gledati u velikim dvoranama i biti će prava šteta ako ne doživi pravu kino distribuciju, iako preporučam ga gledati doma, jer se onda možeš opustiti i plakati cijelo vrijeme. (Peđa, terapija.net)
   „Film je nazvan po jednoj od njegovih najljepših pjesama koja se nalazi na albumu “Odbrana i poslednji dani”, a u završnici je impresivno izvodi Dukat Strajnić iz grupe Stray Dogg. Finale je primjereno sentimentalno, no svatko tko je poznavao Divljana u tim trenucima ne može ostati ravnodušan. (Nenad Polimac, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt6936238/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/sentimentalna-posveta-ugladenom-vladi-kako-je-snimljen-dokumentarac-o-frontmenu-legendarnih-idola/8952197/
https://mixeta.net/2018/03/05/prije-cetiri-godine-napustio-nas-je-vlada-divljan/
https://ravnododna.com/ne-smemo-zaboraviti-da-zivot-ima-i-lepe-strane-tako-je-govorio-vlada-divljan/

BIJELA VRANA

The White Crow, 2018.
20:00 sati



The White Crow, 2018. Ralph Fiennes, 127 min. UK/FR/RS
Scenarij:
David Hare prema knjizi Julie Kavanagh „Rudolf Nureyev: The Life“
Uloge: Oleg Ivenko, Ralph Fiennes, Adèle Exarchopoulos, Raphaël Personnaz
   Mladić u dobi od 22 godine, odjeven u fino tamno odijelo, nalazi se u avionu na letu iz St. Petersburga do Pariza. Godina je 1961., a Rudolf Nureyev, prije nego je postao legenda, član je baletne skupine Kirov i prvi put u životu putuje van Sovjetskog Saveza. Pariški život opčini Nureyeva, a ovaj je mladi plesač željan upiti svu kulturu, umjetnost i glazbu koju mu ovaj blještavi grad pruža. Međutim, agenti KGB-a koji prate svaki njegov korak postaju sve više i više sumnjičavi u njegovo ponašanje i prijateljstvo s mladom Parižankom Clarom Saint. Kada se konačno suoče s Nureyevim uz šokantne zahtjeve, on je prisiljen donijeti srcedrapajuću odluku koja bi mu mogla zauvijek promijeniti život, a njegove prijatelje i obitelj staviti u smrtnu opasnost. (film je dijelom sniman u Rijeci)
   Iako je različite faze Nurejevljeva života ponekad teško razlikovati, c/b "flashbackovi" su vizualno distinktivni i tu najviše dolazi do izražaja perfekcionizam iza kamere jednog od najperfekcionistički nastrojenih glumaca današnjice, usvojen od mnogih velikih redatelja s kojima je radio. Fiennes stavlja znak jednakosti između glume i režije te pomiruje redatelja s glumcem kojeg nosi u sebi. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt5460858/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 14.10.

100UA: MOULIN ROUGE

Moulin Rouge, 1952
20:00 sati



Moulin Rouge, 1952. John Huston, 120 min.
Oscar: nominacija za najbolji film
(gost predavač: prof. Nikica Gilić)
Scenarij:
John Huston prema istoimenom romanu Pierrea La Murea
Uloge: José Ferrer, Zsa Zsa Gabor, Suzanne Flon, Katherine Kath, Muriel Smith, Colette Marchand, Theodore Bikel,  Peter Cushing, Christopher Lee, Michael Balfour, Eric Pohlmann
   Henri de Toulouse-Lautrec često posjećuje Muline Rouge, u kojem ispija konjak i crta skice pjevačica i plesačica. Iako je sin plemića, njegov je život ispunjen nezadovoljstvom. Dok je bio dječak, Henri je doživio nesreću u kojoj su mu provrijeđene noge. Zauvijek obilježen, nazivan pogrdnim imenima, život će provesti pokušavajući balansirati između prokletstva iz djetinjstva, obiteljskog imena, nevjerovatnog slikarskog talenta, i nesretne ljubavi prema ženi...    
   Radnja filma se događa u Parizu krajem 19. stoljeća, i slijedi život umjetnika Henrija de Toulouse-Lautreca u boemskoj supkulturi grada s centrom u burleskne palače, Moulin Rougea, i oko nje. Film je prikazan na filmskom festivalu u Veneciji (1953) gdje je osvojio Srebrnog lava.
   John Huston je posjedovao nekoliko slika Henrija de Toulouse-Lautreca. Dobro je poznavao umjetnikov život i stvaralaštvo još od vremena kada je živio kao beskućnik u Londonu i Parizu i učio slikanje. Ideja da snimi nešto o njegovom životu preokupirala je Hustona duže vremena. Model za film je roman francuskog pisca Pierrea La Murea koji je otkrio dok je snimao film „Afrička kraljica“. Huston je pristao na netočnosti koje su iznesene u romanu i tako ih je prenio na film. Na primjer, roman i film uopće ne spominju Lautrecovu opsjednutost bordelima i da je veliki dio svog života proveo tamo. Roman i film također govore o ljubavnim aferama koje se u stvarnosti nisu ni dogodile. Film uopće ne spominje Lautrecove boravke u duševnim bolnicama i ne bavi se njegovim duševnim problemima. Huston je bio više zainteresiran za njegovu umjetnost nego za biografiju, tako da je urađen u stilu njegovih slika.
   Film je imao sedam nominacija za Oscar, osvojivši one za najbolji kostim i najbolju scenografiju. Ostale nominacije bile su u kategorijama za najbolji film, najboljeg redatelja za Hustona, najbolju glavnu mušku ulogu za Josea Ferrera, najbolju sporednu žensku ulogu za Collette Marchand, i za najbolju filmsku montažu za Ralpha Kemplena. U konkurenciji za najbolji film izgubio je od Cecil De Milleovog filma „Najveća predstava na svijetu“, dok je John Ford sa filmom „Tihi čovjek“ pobijedio Hustona u kategoriji za najboljeg redatelja.
https://www.imdb.com/title/tt0044926/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

GOST: prof. Nikica Gilić
   Rođen 1973. u Splitu. Izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predaje kolegije iz teorije i povijesti filma na Odsjeku za komparativnu književnost i na Akademiji dramske umjetnosti. Voditelj Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Sudjelovao na više međunarodnih simpozija u Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, SAD-u, Austriji, Srbiji i Francuskoj te održao gostujuća predavanja na sveučilištima u Njemačkoj, Austriji i Češkoj. Glavni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa, član uredništva internetskog časopisa Apparatus, član savjeta časopisa Ubiq i Autsajderski fragmenti te član Vijeća Animafesta. Dobitnik Nagrade Filozofskog fakulteta, Nagrade Vladimir Vuković i Nagrade SFERA.

100 GODINA UNITED ARTISTA
   U želji da dobiju veću kontrolu nad svoji projektima, Charles Chaplin, D. W. Griffith, Mary Pickford i Douglas Fairbanks 1919. godine osnivaju United Artist, nezavisnu kompaniju za proizvodnju i distribuciju filmova.
   Vodeći filmaši tog vremena željeli su potpunu slobodu u proizvodnji i distribuciji svojih filmova. Tvrtka je također vodila distribuciju visokokvalitetnih filmova nezavisnih proizvođača. UA je bila prva velika produkcijska tvrtka koju kontroliraju njezini umjetnici, a ne poslovni ljudi. UA je također započeo trend među studijima da djeluju kao distributeri i onih filmova koje nisu proizveli.
   Tijekom povijesti njihovi filmovi (bilo u produkciji, bilo u distribuciji ) 39 puta su nominirani za Oscara u kategoriji najboljeg filma. 13 filmova potvrdilo je nominacije.

UTORAK / 15.10.

PUTINOVI SVJEDOCI

Svideteli Putina / Putin's Witnesses, 2018.
17:30 sati



Svideteli Putina / Putin's Witnesses, 2018. Vitalij Manski, 102 min. LA/H/CZ
   Redatelj Manski donosi priču o Putinovu usponu na vlast i položaju koji drži već gotovo dva desetljeća. Film pun nikad viđenog video materijala sa zatvorenih sastanaka, koje Putin baš i ne želi da vidite, njegovih osobnih razgovora s Manskim kao i redateljskih inteligentnih komentara, dopunjavaju svjedočanstava brojnih ruskih političkih teškaša, poput Jeljcina ili Mihaila Gorbačova. „Putinovi svjedoci“ dragocjen su prilog rasvjetljavanju mehanizama koji stoje iza Putinovog dolaska na vlast, njegovog naglog uspona i dva desetljeća duge vladavine, ali i iskaz osobnog žaljenja redatelja što je i sam sudjelovao u kreiranju te slike.
   “Putinovi svjedoci” snimljeni su kao latvijsko-švicarsko-češka koprodukcija, jer danas Mansky ne smije više ni blizu Putinu.“ (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   "Manski je složio ekskluzivni mozaik i isporučio publici pravi subverzivni dokumentarni film koji iz prve ruke svjedoči o diktatorskoj naravi budućeg ruskog predsjednika." (Paula Bobanović, Express)

   Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima  – Najbolji dokumentarni film
   Međunarodni filmski festival u Camdenu – Posebno priznanje
   Filmski festival u Stockholmu – Brončani konj za najbolji dokumentarni film
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/filmovi-koje-ne-bi-trebalo-propustiti-na-zagrebdoxu-redatelj-je-pratio-putina-i-postavljao-mu-pitanja-koja-se-drugi-ne-usude/8416142/
https://www.imdb.com/title/tt8647924/?ref_=nv_sr_5?ref_=nv_sr_5

 

100UA: PONOĆNI KAUBOJ

20:00 sati



Midnight Cowboy, 1969. John Schlasinger, 113 min.
Oscar: najbolji film
Scenarij:
Waldo Salt, prema romanu Jamesa L. Hearlihyja
Uloge: Jon Voigt, Dustin Hoffman, Sylvia Miles, John McGiver, Brenda Vaccaro
   Naivni Teksašanin Joe Buck odlazi u New York, a da bi zarađivao kao žigolo bogatih sredovječnih žena. Međutim, naum mu ne uspijeva i on se nađe bez novca. U jednom baru susreće sitnog prevaranta Ratsa Rizza te mu ovaj obećava naći klijentice. Iako u tomu ne uspijeva, oni postaju prijatelji te Joe odlučuje pomoći Ratsu u ostvarenju njegova sna – odlaska na Floridu čija bi sunčana klima mogla pomoći njegovu izlječenju od tuberkuloze. Da bi namaknuo novac za putovanje, Joe se odlučuje na krađu.
   Iako su mu kinoprikazivači dodijelili ocjenu X (rezerviranu za filmove pornografskog ili izrazito kontroverznog), a ponajprije zbog teme (muška prostitucija) i mnogobrojnih seksualnih aluzija, film je, u razdoblju kada se holivudski liberalizam nalazio na vrhuncu, osvojio Oscare za najbolji film, režiju i scenarij prema književnom djelu. Schlesinger je u temeljnu priču o odnosu dvojice protagonista – društvenih marginalaca, osobito vješto strukturirao niz kratkih Buckovih retrospekcija (čiji meki fokus upućuje na nostalgiju za djetinjstvom što sam sadržaj retrospekcija – prikaz Bucka kao usamljenog i emocionalno nesigurnog djeteta ironizira) kao i fantazija o budućnosti koje suprotstavlja situacijama u sadašnjosti. Mozaične dramaturgije, film je umnogome obilježen vremenom nastanka (protestna supkultura kraja 1960-ih, motivi uživanja u marihuani i slobodnom seksu). (HFL)
   Odbor za filmsku cenzuru bio je spreman dati rejting R (mlađi od 17 godina samo uz pratnju roditelja ili odraslih), supredsjedatelj United Artistsa, Arthur Krim, inzistirao je na rejtingu X na nagovor psihijatra Aarona Sterna. Ubrzo je postao prvi film koji je osvojio Oscara s rejtingom X. U to vrijeme rejting X još nije bio povezan s pornografskom industrijom. Kasnije 1970. United Artists je spustio rejting na R, što je povećalo broj prikazivanja u kinima po ponovnom objavljivanju jer mnoga kina nisu htjela prikazivati filmove za odrasle, a novine ih nisu htjele reklamirati.
   Dugo nakon što je pušten u kina „Ponoćni kauboj“ ostao je jedan od nekoliko filmova koji su još uvijek u našem sjećanju dok su ostali jednostavno ishlapjeli. Ovo je bio film koji je trasirao Voightovu filmsku karijeru i dokazao da Hoffman, poslije trijumfa sa „Diplomcem“, ima mnogo potencijala u sebi - i bio je predodređen da postane jedan od najvećih karakternih glumaca svog vremena. (Roger Ebert)
   Ovo je jedno iskustvo koje bilježi kvalitet vremena i mjesta. Ovo nije film za sva vremena, ali kad ga pogledate, uopće se nećete osjećati strancem dok šetate Zapadnom 42. ulicom. (Vincent Canby)
   Talentirani Englez Schlesinger imao je nepogrešivo oko snimajući sivu realnost New Yorka, čak i ako je njegov režiserski stil nervozniji nego što je stvarno potrebno. (TV Guide)

   Film koji je obilježio jednu generaciju, savršeno oslikava duh jednog vremena i ostvarenje koje se slobodno može svrstati među najbolje filmove svih vremena. (dzabaletan.com)
   Svi imamo svoje snove, želje koje ostaju puste zbog nedovoljne hrabrosti i odlučnosti da ih prigrabimo i dozvolimo da nas vode kroz život koji je sam po sebi dovoljno težak. Svatko će iz jednog ovakvog filma nešto naučiti, naći neku svoju poruku i poantu, a oni pojedinci koji u sebi nemaju nikakvih želja jednostavno nisu za ovaj film, a možda ni za život kao takav. Ići i probijati vlastite granice jedini je recept, neupitno napredovati uz očuvanje svojih vrlina i ljudi koji vas vole i koji su vam dragi. Budite svoji i ne zaboravite da je život zaista prekratak, da je jedini i nema popravnog. Svako bi to morao znati. Zato glavu gore, pravac u nebo gdje ćete naći svoju zvijezdu vodilju, a sa njom i osjećajem koji ćete spoznati, čitav ovaj tmurni život može poprimiti sasvim razuman i prelijep oblik. (dzabaletan.com)

http://draganlekovic.me/2018/02/ponocni-kauboj-prica-o-filmu/
https://www.imdb.com/title/tt0064665/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

100 GODINA UNITED ARTISTA
   U želji da dobiju veću kontrolu nad svoji projektima, Charles Chaplin, D. W. Griffith, Mary Pickford i Douglas Fairbanks 1919. godine osnivaju United Artist, nezavisnu kompaniju za proizvodnju i distribuciju filmova.
   Vodeći filmaši tog vremena željeli su potpunu slobodu u proizvodnji i distribuciji svojih filmova. Tvrtka je također vodila distribuciju visokokvalitetnih filmova nezavisnih proizvođača. UA je bila prva velika produkcijska tvrtka koju kontroliraju njezini umjetnici, a ne poslovni ljudi. UA je također započeo trend među studijima da djeluju kao distributeri i onih filmova koje nisu proizveli.
   Tijekom povijesti njihovi filmovi (bilo u produkciji, bilo u distribuciji ) 39 puta su nominirani za Oscara u kategoriji najboljeg filma. 13 filmova potvrdilo je nominacije.

SRIJEDA / 16.10.

4. DALMATIA FILM FESTIVAL.: KRATKI FILM 1

DFF 2019: KRATKI FILM 1
19:00 sati



4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 1
   DEAR EDUARDO
, 2018. Joseph Teague, 12 min. GB; THE T-SHIRT, 2018. José Luis López Ortiz, 15 min. E; SLAUGHTER, 2018. Saman Hosseinpuor, 13 min., IR; NON E VERO, 2019. Sergiy Pudich, 7 min. IT; THE SCREENWRITER, 2017.  François Paquay, 24 min. BE

 

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: LAJKAJ I TI MENE

DFF 2019.: Likemback, 2018.
20:30 sati



Likemback, 2018. Leonardo Guerra Seragnoli, 83 min., IIT/HR
Scenarij:
Leonardo Guerra Seragnoli
Uloge: Denise Tantucci, Angela Fontana, Blu Yoshimi
   Carla, Danila i Lavinia dolaze na odmor u Hrvatsku kako bi proslavile kraj srednje škole. U pratnji lokalnog skipera Joška odlaze na jedrenje po Jadranskom moru. Svaki trenutak zabave objavljuju na društvenim mrežama, nesvjesne da će im događaji koje time uzrokuju potpuno promijeniti živote.
https://www.imdb.com/title/tt7374968/

ČETVRTAK / 17.10.

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 2

DFF 2019: KRATKI FILM 2
19:00 sati



4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 2
   YOUR LAST DAY ON EARTH,
2018. Marc Martínez Jordán, 12 min. E; THE WAGON, 2019. Gayle Knutson, 12 min. US; ATHENA, 2019.  Christian Stahl, 23 min. DE; FIFTH FLOOR ON THE LEFT,  2018. Renata Lučić, 15 min. HR; MAMA BOBO, 2017. Robin Andelfinger, Ibrahima Seydi, 16 min. SN/BE

 

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: POD SJENOM SUMNJE

Une part d'ombre, 2017.
20:30 sati



4. DALMATIA FILM FESTIVAL: POD SJENOM SUMNJE
Une part d'ombre, 2017. Samuel Tilman, 90 min. FR/BE/E
Scenarij:
Samuel Tilman
Uloge: Christophe Paou, Fabrizio Rongione, Yoann Blanc
   David ima suprugu koju voli, dvoje male djece i bliske prijatelje sa kojima često ljetuje. Međutim, nakon što ga po povratku s odmora policija pozove na saslušanje, ubrzo se utvrđuje da se ispod besprijekorne maske krije ne tako savršen život pun tajni koje polako izbivaju na površinu. Njegovu obitelj i prijatelje ubrzo progoni sumnja i oni počinju zauzimati strane. Ako je David do sada bio sposoban mnogo toga skriti od svojih najbližih, možda je prešutio i neke još mračnije stvari...
https://www.imdb.com/title/tt6109080/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 18.10.

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 3

DFF 2019: KRATKI FILM 3
19:00 sati



DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 3
   AMIR ALI
, 2019. Shiva Ghanbarian, 20 min. IR; THE COLD SEASON, 2019. Josiah Stendel, 10 min. US; BOYS NIGHT, 2019. James Price, 16 min. SCO/GB; P.O.V., 2018. Jeronimo Acero, 15 min. FR; STARI GRAD (OLD TOWN), 2019, Jack Beck, 10 min. US/HR; MAELSTROM, 2017. Carlos Gómez-Trigo, 3 min. E; DEEP DIVE, 2018. Mohammad Soleimanifeijani, 6 min. US

 

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: DOKUMENTARNI FILM

Women of the Gulag, 2018.
20:30 sati



4. DALMATIA FILM FESTIVAL: DOKUMENTARNI FILM
Women of the Gulag, 2018. Marianna Yarovskaya, 53 min. RU
Scenarij:
Marianna Yarovskaya
   Dokumentarni film o dojmljivim i tragičnim pričama posljednjih preživjelih žena iz gulaga, brutalnog sustava represije i terora koji su devastirali sovjetsko stanovništvo za vrijeme Staljinova režima. Nikada prije ispričane priče o ženama i njihovim iskustvima u tim logorima, zbirka je jedinstvenih i iskrenih razgovora sa ženama koje su preživjele staljinističku represiju tridesetih godina prošlog stoljeća.
https://www.imdb.com/title/tt7622662/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 19.10.

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 4

DFF 2019: KRATKI FILM 4
19:00 sati



DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 4
   THE QUINTET OF THE SUNSET
, 2018. Jie Weng, 7 min. CH; SUNCATCHER, 2018. Parker Croft, 12 min. US; INSANE LOVE, 2018. Eitan Pitigliani, 20 min. IT; SWEPT AWAY, 2018, Thomas Grascoeur, 12 min. US/FR; SIDE B, 2017, David Prudomme, 20 min. BE; DIFFERENCE, 2018. Ali Asadollahi, 14 min. IR

 

4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 5

DFF 2019: KRATKI FILM 5
20:30 sati



4. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI FILM 5
   LACK
, 2018, Parisa Sedaei Azar, Ramin Farzaneh, 22 min. IR; BLUE FLOWER, 2019. Saadi Constantine, 23 min. RO/CH; THIS WHICH I HAVE, 2019. Marek Stoklosa, 16 min. PL; LUX ET UMBRA, 2018. Ademir Gogić, 23 min. BiH; BLUE BUNNY, 2019. Jan Fabris, 12 min. SI; THE STAIN, 2018. Shoresh vakili, 13 min. IR; GRANDPA'S DIARY, 2017. Ram Prasad Mandal, 22 min. IN

 

PONEDJELJAK / 21.10.

TUSTA

Tusta, 2019.
20:00 sati



Tusta, 2019. Andrej Korovljev, 109 min.
   Biografski dokumentarac o najvećem frontmenu ex-Yu punk-rock scene, čovjeku koji je prerastao glazbu i postao simbolom slobodnog mišljenja i zdravog razuma.
   Dugometražni dokumentarac „Tusta“ približava nas životu Branka Črnca Tuste, frontmana legendarnog punk-rock banda „KUD Idijoti“ iz Pule. Kroz arhivske materijale i intervjue s gitaristom Sašom Milovanovićem Verudom, basistom Nenadom Marjanovićem Fricom, bubnjarem Diegom Bosuscom Pticom, te kolegama i suvremenicima, kao što su izdavač njihovih prvih albuma Boris Furlan, glazbeni kritičari Petar Janjatović i Dragan Kremer, glazbenici Zoran Predin, Damir Urban i Sejo Sexon, prvi dio filma govori o neočekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava. Drugi čin ove specifične rock and roll priče posvećen je ograničenom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalističkog ozračja u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine. Konačno, u finalnom segmentu filma, redatelj Andrej Korovljev fokusira se na posljednje godine i prerani kraj Tustinog života kroz dirljiva svjedočenja članova obitelji i prijatelja, gdje otkrivamo njegovu manje poznatu, intimnu, ljudsku dimenziju bez koje ne bi mogao steći takav društveni značaj.
   Stotine primjera me je još više uvjerilo da je naziv albuma „Glupost je neuništiva“ bio savršeno točan. Samo što sam ja u međuvremenu postao tolerantniji prema gluposti i prihvaćam je kao dio ljudskoga življenja. Ljudi imaju pravo biti glupi, to se ne može ukinuti dekretom. Osim toga, ima gorih stvari: egoizam, zloba, sadizam, terorizam, na primjer, popis je poduži... To uopće ne znači da na svijetu ne postoje pametni ljudi, dobre ideje, genijalna djela, zdrave stvari. Postoje naravno, ali kad je glupost u pitanju – to je korijen koji se teško čupa. (Branko Črnac Tusta)
   Uvidio sam da se političke promjene postižu političkim sredstvima i političkim radom, a ne pjevanjem. Svaka djelatnost ima svoje oruđe. Zemlja se ore plugom, rat se provodi puškom, restrikcije se provode zakonima. Pjesme protiv rata ne zaustavljaju rat, pjevanje o siromaštvu ne obogaćuje siromašne (eventualno autora pjesme, ha, ha), pjesme o korupciji ne sprečavaju korupciju. Dakle, što rješavaju pjesme? Uglavnom ništa. (Branko Črnac Tusta)
   "Ovo je film koji kroz veliku i burnu karijeru karizmatičnog borca za slobodu, kroz glazbu KUD Idijota koja predstavlja i predstavljat će zadnju liniju fronte, priča specifičnu rock'n'roll priču svima nama koji pamtimo i vjerujemo da je bolji svijet moguć" (redatelj A. Korovljev)
   Što biste voljeli da javnost zna o Tusti i KUD Idijotima? „Pa prije svega da je Branko bio dobar čovjek, to je iznad svega. Tek onda najbolji punk frontmen na Balkanu, ljevičar, istinski borac za jednakost ljudi, čovjek koji je bio spreman dati svoj život za sve obespravljene, za sve vrste manjina…(Dr Fric)
   „Tustina smrt za sve nas je bila grom iz vedra neba. Tek tada smo vidjeli koliko je taj čovjek povezan s ljudima i na koliko strana ima 'linkove'. Recimo, Tusta je bio izuzetno vrijedan radnik u Uljaniku. Radio je na poziciji voditelja odjela. Kad su se tek pojavili mobiteli to je bilo čudo, jer njemu je telefon neprestano zvonio zbog posla. Koliko je on toga imao u glavi, to je neopisivo. Znači, kao Nikola Tesla, sve napamet, sve im je mogao objasniti preko mobitela. I tako cijelu karijeru, a on je bio jedini stalno zaposlen od svih nas“ (Sale Veruda)

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/tusta-legenda-kud-a-idijoti-do-sitnih-je-sati-svirao-ujutro-bi-uredno-odlazio-na-posao-u-uljanik/9272303/
https://www.muzika.hr/ja-sjecam-se-branko-crnac-tusta/
https://lupiga.com/vijesti/rip-branko-crnac-tusta-bez-tuste-protiv-idiota
https://www.imdb.com/title/tt10662444/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 22.10.

JOKER

Joker, 2019.
17:30 sati



Joker, 2019. Todd Phillips, 122 min. US/CA
Scenarij
: Todd Phillips, Scott Silver
Uloge: Joaquin Phoenix, Robert De Niro, Zazie Beetzz
   Mračna drama Todda Phillipsa, sa sjajnim Joaquinom Phoenixom, pobijedila je na posljednjem Venecijanskom filmskom festivalu. Odmah nakon premijere na festivalu, publika je ustala na noge, a stajaće ovacije trajale su čak osam minuta. I prema prvim (kritičarskim) reakcijama, čeka nas jako dobar, iznenađujuć i kompleksan film. Premda je, što se tiče samog Jokera, ljestvica podignuta jako visoko s obzirom na ostavštinu Jacka Nicholsona iz Burtonova „Batmana“, te Heath Ledgera iz Nolanova „Dark Nighta“.
    Neispričana, samostalna priča o jednom od najpoznatijih i najozloglašenijih negativaca. Joker je izmišljeni lik, supernegativac koji se pojavljuje u DC stripovima. Kroz svoja stripovska pojavljivanja, Joker je prikazan kao visoko inteligentan kriminalac čija je karakterizacija varirala tijekom različitih razdoblja. Redateljevo istraživanje neuspjelog komičara Arthura Flecka, čovjeka kojeg je društvo odbacilo, nije samo studija o karakteru, već puno više od toga - transformacija od ranjivog samotnjaka do samouvjerenog negativca.
   ‘Joker’ je imao sjevernoameričku premijeru na Toronto Film Festivalu. Todd Phillips je poručio publici kako “želi da gledaju film bez unaprijed postavljenih mišljenja i sudova”.
   „Premda nije temeljen ni na jednom konkretnom stripu DC Comicsovog serijala, “Joker” pripada šire shvaćenom DC-jevom filmskom univerzumu. Samim tim, riječ je o prvom filmu serijala o superjunacima koji je pobijedio na nekom od velikih evropskih filmskih festivala. Pobjeda “Jokera” također je i indikator novog smjera i nove uloge koju je poprimio venecijanski filmski festival. Koristeći povoljni termin, ali i razmirice između Cannesa i velikih internetskih servisa, Venecija se spretno profilirala kao glavna pretpremijerna platforma za ambicioznije, jesenje holivudske filmove.“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   „Phoenix glumi umobolnog štrebera, koji je toliko kontroliran da je očaravajuće.“ (Owen Gleiberman, Variety)
   „Joker je najsmjeliji i najuzbudljiviji film o superjunacima još od Dark Knighta." (David Ehrlich, IndieWire)
   “Prvo na popisu obaveza bilo je izgubiti na kilaži – mislim da sam s tim započeo proces, a to se odrazilo i na samu psihologiju. Jednostavno počnete luditi kad u tako kratkom periodu gubite toliko puno kilograma. … Postoji i ta knjiga koju sam čitao o ubojicama političara koja mi se učinila prikladnom – zanimljiva je također, a prikazuje različite ljude s različitim osobnostima, ali s istim ciljem.” (Joaquin Phoenix)

https://www.imdb.com/title/tt7286456/?ref_=fn_al_tt_1

100UA: TOČNO U PODNE

High Noon, 1952.
20:00 sati



High Noon, 1952. Fred Zinnemann, 85 min.
Oscar: nominacija za najbolji film
Scenarij:
Carl Foreman, prema priči „Metalna zvijezda“ Johna W. Cunninghama
Uloge: Gary Cooper, Grace Kelly, Thomas Mitchell, Katy Jurado, Lloyd Bridges, Otto Kruger, Henry Morgan, Lon Chaney Jr., Ian MacDonald, Eve McVeagh, Harry Shannon, Lee Van Cleef
   Na dan svojeg vjenčanja, šerif pred povlačenjem Will Kane sazna da je zatvorenik Frank Miller, kojeg je on uhitio, pušten iz zatvora i da stiže, zajedno sa svojim pomagačima, vlakom točno u podne. Miller je pri izricanju presude zaprijetio Kaneu da će mu se osvetiti, i Kane nema izbora: najbolje je da ga dočeka u mjestu, tim više što mu mještani obećavaju pomoći. Podne se bliži, mještane hvata strah pred beskrupuloznim revolverašima i jedan po jedan napuštaju šerifa. On ne može računati ni na pomoć supruge kvekerke, ni ambiciozna, ali nerazumna pomoćnika. Preostaje mu da se sam suoči s četvoricom razbojnika.
   Jedan od najviše aklamiranih vesterna u povijesti žanra, ugled je stekao jasnijim paradigmatskim modelom žanrovskog prikaza borbe »dobra i zla« i njegove polazišne pretpostavke o junaku koji sam bira svoju sudbinu na osnovi moralnih načela izrastajući u herojsku ličnost koja mijenja sudbinu čitave okoline. Trajnom mjestu djela u povijesti žanra, a i u teoretiziranjima o potencijalima filma s obzirom na njegovu vremensku dimenzioniranost pridonijela je i zbitost radnje (jedinstvo prostora, vremena i radnje, trajanje koje je identično projekcijskom trajanju filma). Posebnu pozornost zaslužuje glazbena pratnja; tijekom cijelog filma vrlo funkcionalno i efektno rabi se varirani lajtmotiv započet songom u špici (Do Not Forsake Me, Oh My Darlin’, pjeva Tex Ritter), što je uz „Trećeg čovjeka“ najčešće spominjani primjer takve uporabe glazbe. Toj pratnji sukladna je i »matematična« Zinnemannova režija, odnosno ritmična montaža, posebice kadrova sata koji naznačuje bliženje klimaksa. Film su hvalili i propagatori realističnijeg vesterna, koji su zagovarali rušenje mita o neustrašivom revolverašu – Kane se naime i boji. Isto se odnosi i na ponašanje sredine: poslovična solidarnost je narušena, građani su ili ravnodušni ili kukavice što se i, s dijametralno oprečnim komentarima, dovodilo u vezu s aktualnim ratom u Koreji. Prigovori pristaša tradicionalnog modela žanra odnosili su se upravo na »nevesternska« strahovanja protagonista, kao i na završno protagonističino demantiranje kvekerskih načela. Film je nominiran za sedam Oscara (i za najbolji film i režiju), više nego ikoji vestern dotad; nagrađeni su Gary Cooper za gl. mušku ulogu, glazba, pjesma i montaža. (Ante Peterlić / HFL)
   Zinnemann je uzeo osnovne elemente i dekonstruirao žanr vesterna. Junak je ranjiv, junaštvo dvojbeno, a akcija odgođena do zadnjih deset minuta filma snimljena u realnu vremenu, što je još jedna od njegovih žanrovskih novina. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Scenarist Carl Foreman, producent Stanley Kramer i redatelj Fred Zinnemann kad su odlučili usred najvećeg makartijevskog progona, 1952., u nezavisnoj produkciji, s malim budžetom i za svega tridesetak radnih dana, snimiti vestern "Točno u podne", koji kroz priču o obračunu gradskog šerifa s četvoricom revolveraša oslikava makartijevsko doba straha, kukavičluka, izdaje, cinkanja i stradanja onih koji se ne pokoravaju "duhu vremena". ... Film je shvaćen, prihvaćen, osuđen, hvaljen ili prezren kao metafora progona onih koji se razlikuju od pokorne tihe većine. (Živorad Tomić, Express)

https://www.express.hr/kultura/pravi-domoljub-mrzi-i-cinka-komuniste-22171
https://ezadar.rtl.hr/ostalo/kolumne/2548475/tocno-u-podne/
https://www.imdb.com/title/tt0044706/?ref_=fn_al_tt_1

100 GODINA UNITED ARTISTA
   U želji da dobiju veću kontrolu nad svoji projektima, Charles Chaplin, D. W. Griffith, Mary Pickford i Douglas Fairbanks 1919. godine osnivaju United Artist, nezavisnu kompaniju za proizvodnju i distribuciju filmova.
   Vodeći filmaši tog vremena željeli su potpunu slobodu u proizvodnji i distribuciji svojih filmova. Tvrtka je također vodila distribuciju visokokvalitetnih filmova nezavisnih proizvođača. UA je bila prva velika produkcijska tvrtka koju kontroliraju njezini umjetnici, a ne poslovni ljudi. UA je također započeo trend među studijima da djeluju kao distributeri i onih filmova koje nisu proizveli.
   Tijekom povijesti njihovi filmovi (bilo u produkciji, bilo u distribuciji ) 39 puta su nominirani za Oscara u kategoriji najboljeg filma. 13 filmova potvrdilo je nominacije.

SRIJEDA / 23.10.

TUSTA

Tusta, 2019.
17:30 sati



Tusta, 2019. Andrej Korovljev, 109 min.
   Biografski dokumentarac o najvećem frontmenu ex-Yu punk-rock scene, čovjeku koji je prerastao glazbu i postao simbolom slobodnog mišljenja i zdravog razuma.
   Dugometražni dokumentarac „Tusta“ približava nas životu Branka Črnca Tuste, frontmana legendarnog punk-rock banda „KUD Idijoti“ iz Pule. Kroz arhivske materijale i intervjue s gitaristom Sašom Milovanovićem Verudom, basistom Nenadom Marjanovićem Fricom, bubnjarem Diegom Bosuscom Pticom, te kolegama i suvremenicima, kao što su izdavač njihovih prvih albuma Boris Furlan, glazbeni kritičari Petar Janjatović i Dragan Kremer, glazbenici Zoran Predin, Damir Urban i Sejo Sexon, prvi dio filma govori o neočekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava. Drugi čin ove specifične rock and roll priče posvećen je ograničenom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalističkog ozračja u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine. Konačno, u finalnom segmentu filma, redatelj Andrej Korovljev fokusira se na posljednje godine i prerani kraj Tustinog života kroz dirljiva svjedočenja članova obitelji i prijatelja, gdje otkrivamo njegovu manje poznatu, intimnu, ljudsku dimenziju bez koje ne bi mogao steći takav društveni značaj.
   Stotine primjera me je još više uvjerilo da je naziv albuma „Glupost je neuništiva“ bio savršeno točan. Samo što sam ja u međuvremenu postao tolerantniji prema gluposti i prihvaćam je kao dio ljudskoga življenja. Ljudi imaju pravo biti glupi, to se ne može ukinuti dekretom. Osim toga, ima gorih stvari: egoizam, zloba, sadizam, terorizam, na primjer, popis je poduži... To uopće ne znači da na svijetu ne postoje pametni ljudi, dobre ideje, genijalna djela, zdrave stvari. Postoje naravno, ali kad je glupost u pitanju – to je korijen koji se teško čupa. (Branko Črnac Tusta)
   Uvidio sam da se političke promjene postižu političkim sredstvima i političkim radom, a ne pjevanjem. Svaka djelatnost ima svoje oruđe. Zemlja se ore plugom, rat se provodi puškom, restrikcije se provode zakonima. Pjesme protiv rata ne zaustavljaju rat, pjevanje o siromaštvu ne obogaćuje siromašne (eventualno autora pjesme, ha, ha), pjesme o korupciji ne sprečavaju korupciju. Dakle, što rješavaju pjesme? Uglavnom ništa. (Branko Črnac Tusta)
   "Ovo je film koji kroz veliku i burnu karijeru karizmatičnog borca za slobodu, kroz glazbu KUD Idijota koja predstavlja i predstavljat će zadnju liniju fronte, priča specifičnu rock'n'roll priču svima nama koji pamtimo i vjerujemo da je bolji svijet moguć" (redatelj A. Korovljev)
   Što biste voljeli da javnost zna o Tusti i KUD Idijotima? „Pa prije svega da je Branko bio dobar čovjek, to je iznad svega. Tek onda najbolji punk frontmen na Balkanu, ljevičar, istinski borac za jednakost ljudi, čovjek koji je bio spreman dati svoj život za sve obespravljene, za sve vrste manjina…(Dr Fric)
   „Tustina smrt za sve nas je bila grom iz vedra neba. Tek tada smo vidjeli koliko je taj čovjek povezan s ljudima i na koliko strana ima 'linkove'. Recimo, Tusta je bio izuzetno vrijedan radnik u Uljaniku. Radio je na poziciji voditelja odjela. Kad su se tek pojavili mobiteli to je bilo čudo, jer njemu je telefon neprestano zvonio zbog posla. Koliko je on toga imao u glavi, to je neopisivo. Znači, kao Nikola Tesla, sve napamet, sve im je mogao objasniti preko mobitela. I tako cijelu karijeru, a on je bio jedini stalno zaposlen od svih nas“ (Sale Veruda)

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/tusta-legenda-kud-a-idijoti-do-sitnih-je-sati-svirao-ujutro-bi-uredno-odlazio-na-posao-u-uljanik/9272303/
https://www.muzika.hr/ja-sjecam-se-branko-crnac-tusta/
https://lupiga.com/vijesti/rip-branko-crnac-tusta-bez-tuste-protiv-idiota
https://www.imdb.com/title/tt10662444/?ref_=fn_al_tt_1

BIJELA VRANA

The White Crow, 2018.
20:00 sati



The White Crow, 2018. Ralph Fiennes, 127 min. UK/FR/RS
Scenarij:
David Hare prema knjizi Julie Kavanagh „Rudolf Nureyev: The Life“
Uloge: Oleg Ivenko, Ralph Fiennes, Adèle Exarchopoulos, Raphaël Personnaz
   Mladić u dobi od 22 godine, odjeven u fino tamno odijelo, nalazi se u avionu na letu iz St. Petersburga do Pariza. Godina je 1961., a Rudolf Nureyev, prije nego je postao legenda, član je baletne skupine Kirov i prvi put u životu putuje van Sovjetskog Saveza. Pariški život opčini Nureyeva, a ovaj je mladi plesač željan upiti svu kulturu, umjetnost i glazbu koju mu ovaj blještavi grad pruža. Međutim, agenti KGB-a koji prate svaki njegov korak postaju sve više i više sumnjičavi u njegovo ponašanje i prijateljstvo s mladom Parižankom Clarom Saint. Kada se konačno suoče s Nureyevim uz šokantne zahtjeve, on je prisiljen donijeti srcedrapajuću odluku koja bi mu mogla zauvijek promijeniti život, a njegove prijatelje i obitelj staviti u smrtnu opasnost. (film je dijelom sniman u Rijeci)
   Iako je različite faze Nurejevljeva života ponekad teško razlikovati, c/b "flashbackovi" su vizualno distinktivni i tu najviše dolazi do izražaja perfekcionizam iza kamere jednog od najperfekcionistički nastrojenih glumaca današnjice, usvojen od mnogih velikih redatelja s kojima je radio. Fiennes stavlja znak jednakosti između glume i režije te pomiruje redatelja s glumcem kojeg nosi u sebi. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt5460858/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 24.10.

SKRIVENA BOJA STVARI

Il Colore Nascosto Delle Cose, 2017.
17:30 sati



Il Colore Nascosto Delle Cose, 2017. Silvio Soldin, 116 min. IT
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:
Davide Lantieri, Doriana Leondeff  i Silvio Soldin  prema priči Davide Lantierija, Doriane Leondeff  i Silvija Soldija
Uloge: Valeria Golino, Adriano Giannini, Arianna Scommegna
   Teo je marketinški stručnjak. Zavodljiv i šarmantan, uživa u životu kao ljubitelj žena. Emma je lijepa, živahna i slijepa od svoje 16. godine. Sljepoća je, međutim, nije spriječila da postane osteopat i okruži se sjajnim prijateljima, iskorištavajući puni potencijal života. Kada se prvi put susretnu, Teo je očaran Emminim seksi glasom. Privučen jer nikada nije bio sa slijepom ženom, poziva je na spoj. Emma je previše pametna da upadne u iluziju ljubavi s Teom, no suprotno svim izgledima, on je taj koji će se zakačiti.
   Talijanski redatelj Silvio Soldini i zvijezda Valeria Golino udružili su snage u neobičnoj i zabavnoj romantičnoj komediji premijerno prikazanoj na filmskom festivalu u Veneciji.
https://www.imdb.com/title/tt7120532/?ref_=fn_al_tt_1

slobodan ulaz

NE BRINI, NEĆE ON DALEKO STIĆI

Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018.
20:00 sati



Don't Worry He Won't Get Far On Foot, 2018. Gus Van Sant, 114 min. US/FR
Scenarij:
Gus Van Sant (uz pomoć John Callahana, Jack Gibsona i Williama Andrewa Eatmana) prema autobiografskom romanu Johna Callahana
Uloge: Joaquin Phoenix, Jonah Hill, Rooney Mara
   Nakon što lijenčina iz Portlanda John Callahan skoro izgubi život u prometnoj nesreći, posljednja stvar koje se želi odreći jest alkohol. Ali nakon što nevoljko uđe u program odvikavanja uz ohrabrenje svoje djevojke i karizmatičnog sponzora, Callahan otkriva vlastiti talent u crtanju stripova za novine te uskoro ostvari nacionalni uspjeh koji mu omogućava potpuno drugačiji život.
   Temeljena na istinitoj priči, ova dirljiva ali i humoristična drama o spašavanju života putem umjetnosti, adaptacija je Callahanovog autobiografskog romana.
   „Joaquin Phoenix briljira kao Callahan u svim raspoloženjima i sa širokim spektrom emocija, od alkoholne magle hippiejevskih ranih 70-ih, preko bijesa od nemoći, neuklapanja u grupu za podršku, riješenosti da se sa ovisnošću izbori, pa do male ljudske pobjede.“ (Marko  Stojiljković, www.dopmagazin.com)
   „Duhovita, pronicljiva i izuzetno emotivna biografska drama o poznatom američkom autoru stripova Johnu Callahanu“ (www.rtl.hr)
   „Iako film možda nije na nivou Van Santovih ponajboljih radova, ima u njegovoj priči o životu kvadriplegičnog strip-crtača Johna Callahana nešto neodoljivo.“ (Dragan Rubeša Novi List)

https://www.imdb.com/title/tt6288124/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

PETAK / 25.10.

VLAK U SNIJEGU

Vlak u snijegu, 1976.
16:00 sati



SVJETSKI DAN AUDIOVIZUALNE BAŠTINE:
Vlak u snijegu, 1976. Mate Relja, 84 min. HR (YU)
Scenarij:
Mate Relja prema istoimenom romanu Mate Lovraka
Uloge: Slavko Štimac, Željko Malčić, Gordana Inkret, Edo Peročević, Ratko Buljan, Antun Nalis, Branko Matić, Vlado Bačić, Vojkan Pavlović
   Na Jabukovcu u Velikom Selu žive tri đaka četvrtog razreda. Zovu se Ljuban, Draga i Pero. Učenike te seoske škole učitelj povede vlakom na izlet u grad. Tamo su, u tiskari zahvalili na besplatnom putu u Zagreb pjesmom, a naposljetku su otišli u zoološki vrt. Međutim, učitelj se u gradu razboli i ostaje u bolnici, a djeca se moraju sama vratiti. Na povratku ih zatekne zimsko nevrijeme i vlak stane pred snježnim nanosom. Zahvaljujući pomoći djece, željezničari oslobađaju vlak.   
   Roman „Vlak u snijegu“ (prvotno naslovljen kao „Djeca velikog sela“), napisao je Mato Lovrak 1931. godine kao mladi učitelj. Nadahnut stvarnim događajima, roman je strukturiran u obliku pitke, djeci bliske proze koja se odlikuje jednostavnom, a dinamičnom fabulom, oblikovanom u stilu pustolovnog zapleta...
   Film je sniman između 1973. i 1976. Premijerno je prikazan u Bjelovaru 1976. godine. Iste godine prikazan je na Šibenskom dječjem festivalu i na Filmskom festivalu u Puli, gdje je osvojio nagradu publike "Jelen" kao prvi film za djecu koji je osvojio tu nagradu.
http://www.imdb.com/title/tt0076893/?ref_=fn_al_tt_1

 

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: ANIMIRANI PROGRAM

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA 2019.
18:00 sati



NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: ANIMIRANI PROGRAM
   ALBATROS, 2019. Nenad Janković, 4,40 min.

Na starom parobrodu početkom 20. stoljeća mornari se zabavljaju izrugivanjem ulovljenog albatrosa koji nemoćno tetura na palubi. Njihove iscerene glave privlači i melje prijenosni zupčanik. Zupčanike guta lubanja okrunjena tvorničkim dimnjacima, iz koje izlijeću avioni i pucaju tenkovi. U jednom kafiću nasilnici se izruguju pjesniku i izbacuju ga na cestu. On s kovčegom odlazi prema raketi na horizontu. Prati ga albatros. Napuštaju planet.
   BIJELI OSVETNIK, 1962. Vladimir Jutriša, Aleksandar Marks, 10 min.
U Saloonu Divljeg Zapada Crni Revolveraš upravo je na kartama opljačkao dva bijednika. Barska pjevačica Kitty mu pomaže pri toj mračnoj raboti, ali se brzo s njim zavadi zbog podjele plijena. U svađi Kitty otme Crnom sav novac i loše bi se provela, da u pravi čas ne upada Bijeli Osvetnik, koji savlada Crnog zlikovca. Bijeli spasi Kitty, ali umjesto zahvalnosti primi od nje zvučnu pljusku. Kitty ipak više voli svog Crnog ortaka i s njim odlazi.
   BIJELA VRANA, 2018. Miran Miošić, 9 min.
Mala bijela vrana ne uklapa se u svoje jato crnih vrana. Zbog različitosti je često predmet čuđenja i ismijavanja. Međutim, kada se okoliš u kojem žive zbog zagađenosti promijeni, mala bijela vrana pomaže jatu pronaći bolje mjesto za život.

 

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: KRATKI PROGRAM

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA 2019.
18:30 sati



NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: KRATKI PROGRAM
   BILA SOBA, 2018. Mladen Stanić, 19 min.

Dva brata renoviraju zajednički stan u Splitu kako bi ga iznajmljivali za vrijeme turističke sezone. To im je ujedno i prvo zajedničko druženje od majčine smrti, tijekom kojeg će biti prisiljeni suočiti se s traumama iz obiteljske prošlosti i preispitati temelje vlastita odnosa.
   MOJ STAN, 1962. Zvonimir Berković, 13 min.
Početkom 1960-ih četveročlana obitelj živi u jednoj sobi kolektivnog stana u starinskoj zgradi. Nakon toga dobiju stan u novogradnji, no on nije ništa manje skučen. (Cannes 1963. godine: Nagrada za najbolji kratkometražni film)

 

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: DOKUMENTARNI PROGRAM

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA 2019.
19:00 sati



NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: DOKUMENTARNI PROGRAM
   ŠKVERSKI KIPAR, 2012. Branko Ištvančić, 30 min.

Inženjer strojarstva splitskog brodogradilišta Stanislav Bavčević, ‘škverski kipar’, godinama je od otpadnog brodograđevnog materijala izrađivao skulpture. On je čovjek koji je u splitskom brodogradilištu našao ne samo egzistenciju već i neiscrpno vrelo inspiracije i materijala za svoju umjetnost. U onome što svima nama predstavlja gomilu otpada on je vidio beskraj figura, likova i oblika.
   DOPLOVIT ĆE REX, 2019. Josip Lukić, 35 min.
Zadnji mjesec Marinina odmora primiče se kraju, nakon čega ponovno odlazi na šestomjesečni rad na kruzeru gdje je zaposlena kao glavna domaćica. Što se rastanak od djece više bliži, Marina je sve uznemirenija

 

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA: A ŽIVOT TEČE DALJE

A zivot jde dál, 1935.
20:30 sati



A zivot jde dál, 1935. Carl Junghans, F.W. Kraemer, Václav Kubásek, 71 min. CZ/YU/DE
Scenarij
: Václav Dryák, Carl Junghans
Uloge: Ita Rina, Zvonimir Rogoz, Ladislav H. Struna, Vera Baranovska
   Izbija Prvi svjetski rat. Ribar Ivo odlazi na front, a ženu Mariju povjerava svome najboljem prijatelju Nikoli, koji zbog hromosti ne ide u vojsku. Stiže vijest da je Ivo poginuo pa se Nikola, koji je oduvijek bio zaljubljen u Mariju, njome i oženi. Međutim, Ivo je dugo bio u zarobljeništvu, bez mogućnosti da se javi, i vraća se u selo baš na dan kada se Marija porađa.
   Redatelj Carl Junghans radio je sporo i bez knjige snimanja, zbog čega ga je zamijenio američko-češki redatelj F. W. Kraemer. Film je sniman u Splitu, Solinu, Šibeniku, Trogiru, Visu, a najviše u Komiži, a prikazan je na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji 1936. godine.

https://www.imdb.com/title/tt0268112/?ref_=fn_al_nm_1a

SUBOTA / 26.10.

TUSTA

Tusta, 2019.
17:30 sati



Tusta, 2019. Andrej Korovljev, 109 min.
   Biografski dokumentarac o najvećem frontmenu ex-Yu punk-rock scene, čovjeku koji je prerastao glazbu i postao simbolom slobodnog mišljenja i zdravog razuma.
   Dugometražni dokumentarac „Tusta“ približava nas životu Branka Črnca Tuste, frontmana legendarnog punk-rock banda „KUD Idijoti“ iz Pule. Kroz arhivske materijale i intervjue s gitaristom Sašom Milovanovićem Verudom, basistom Nenadom Marjanovićem Fricom, bubnjarem Diegom Bosuscom Pticom, te kolegama i suvremenicima, kao što su izdavač njihovih prvih albuma Boris Furlan, glazbeni kritičari Petar Janjatović i Dragan Kremer, glazbenici Zoran Predin, Damir Urban i Sejo Sexon, prvi dio filma govori o neočekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava. Drugi čin ove specifične rock and roll priče posvećen je ograničenom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalističkog ozračja u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine. Konačno, u finalnom segmentu filma, redatelj Andrej Korovljev fokusira se na posljednje godine i prerani kraj Tustinog života kroz dirljiva svjedočenja članova obitelji i prijatelja, gdje otkrivamo njegovu manje poznatu, intimnu, ljudsku dimenziju bez koje ne bi mogao steći takav društveni značaj.
   Stotine primjera me je još više uvjerilo da je naziv albuma „Glupost je neuništiva“ bio savršeno točan. Samo što sam ja u međuvremenu postao tolerantniji prema gluposti i prihvaćam je kao dio ljudskoga življenja. Ljudi imaju pravo biti glupi, to se ne može ukinuti dekretom. Osim toga, ima gorih stvari: egoizam, zloba, sadizam, terorizam, na primjer, popis je poduži... To uopće ne znači da na svijetu ne postoje pametni ljudi, dobre ideje, genijalna djela, zdrave stvari. Postoje naravno, ali kad je glupost u pitanju – to je korijen koji se teško čupa. (Branko Črnac Tusta)
   Uvidio sam da se političke promjene postižu političkim sredstvima i političkim radom, a ne pjevanjem. Svaka djelatnost ima svoje oruđe. Zemlja se ore plugom, rat se provodi puškom, restrikcije se provode zakonima. Pjesme protiv rata ne zaustavljaju rat, pjevanje o siromaštvu ne obogaćuje siromašne (eventualno autora pjesme, ha, ha), pjesme o korupciji ne sprečavaju korupciju. Dakle, što rješavaju pjesme? Uglavnom ništa. (Branko Črnac Tusta)
   "Ovo je film koji kroz veliku i burnu karijeru karizmatičnog borca za slobodu, kroz glazbu KUD Idijota koja predstavlja i predstavljat će zadnju liniju fronte, priča specifičnu rock'n'roll priču svima nama koji pamtimo i vjerujemo da je bolji svijet moguć" (redatelj A. Korovljev)
   Što biste voljeli da javnost zna o Tusti i KUD Idijotima? „Pa prije svega da je Branko bio dobar čovjek, to je iznad svega. Tek onda najbolji punk frontmen na Balkanu, ljevičar, istinski borac za jednakost ljudi, čovjek koji je bio spreman dati svoj život za sve obespravljene, za sve vrste manjina…(Dr Fric)
   „Tustina smrt za sve nas je bila grom iz vedra neba. Tek tada smo vidjeli koliko je taj čovjek povezan s ljudima i na koliko strana ima 'linkove'. Recimo, Tusta je bio izuzetno vrijedan radnik u Uljaniku. Radio je na poziciji voditelja odjela. Kad su se tek pojavili mobiteli to je bilo čudo, jer njemu je telefon neprestano zvonio zbog posla. Koliko je on toga imao u glavi, to je neopisivo. Znači, kao Nikola Tesla, sve napamet, sve im je mogao objasniti preko mobitela. I tako cijelu karijeru, a on je bio jedini stalno zaposlen od svih nas“ (Sale Veruda)

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/tusta-legenda-kud-a-idijoti-do-sitnih-je-sati-svirao-ujutro-bi-uredno-odlazio-na-posao-u-uljanik/9272303/
https://www.muzika.hr/ja-sjecam-se-branko-crnac-tusta/
https://lupiga.com/vijesti/rip-branko-crnac-tusta-bez-tuste-protiv-idiota
https://www.imdb.com/title/tt10662444/?ref_=fn_al_tt_1

JOKER

Joker, 2019.
20:00 sati



Joker, 2019. Todd Phillips, 122 min. US/CA
Scenarij
: Todd Phillips, Scott Silver
Uloge: Joaquin Phoenix, Robert De Niro, Zazie Beetzz
   Mračna drama Todda Phillipsa, sa sjajnim Joaquinom Phoenixom, pobijedila je na posljednjem Venecijanskom filmskom festivalu. Odmah nakon premijere na festivalu, publika je ustala na noge, a stajaće ovacije trajale su čak osam minuta. I prema prvim (kritičarskim) reakcijama, čeka nas jako dobar, iznenađujuć i kompleksan film. Premda je, što se tiče samog Jokera, ljestvica podignuta jako visoko s obzirom na ostavštinu Jacka Nicholsona iz Burtonova „Batmana“, te Heath Ledgera iz Nolanova „Dark Nighta“.
    Neispričana, samostalna priča o jednom od najpoznatijih i najozloglašenijih negativaca. Joker je izmišljeni lik, supernegativac koji se pojavljuje u DC stripovima. Kroz svoja stripovska pojavljivanja, Joker je prikazan kao visoko inteligentan kriminalac čija je karakterizacija varirala tijekom različitih razdoblja. Redateljevo istraživanje neuspjelog komičara Arthura Flecka, čovjeka kojeg je društvo odbacilo, nije samo studija o karakteru, već puno više od toga - transformacija od ranjivog samotnjaka do samouvjerenog negativca.
   ‘Joker’ je imao sjevernoameričku premijeru na Toronto Film Festivalu. Todd Phillips je poručio publici kako “želi da gledaju film bez unaprijed postavljenih mišljenja i sudova”.
   „Premda nije temeljen ni na jednom konkretnom stripu DC Comicsovog serijala, “Joker” pripada šire shvaćenom DC-jevom filmskom univerzumu. Samim tim, riječ je o prvom filmu serijala o superjunacima koji je pobijedio na nekom od velikih evropskih filmskih festivala. Pobjeda “Jokera” također je i indikator novog smjera i nove uloge koju je poprimio venecijanski filmski festival. Koristeći povoljni termin, ali i razmirice između Cannesa i velikih internetskih servisa, Venecija se spretno profilirala kao glavna pretpremijerna platforma za ambicioznije, jesenje holivudske filmove.“ (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   „Phoenix glumi umobolnog štrebera, koji je toliko kontroliran da je očaravajuće.“ (Owen Gleiberman, Variety)
   „Joker je najsmjeliji i najuzbudljiviji film o superjunacima još od Dark Knighta." (David Ehrlich, IndieWire)
   “Prvo na popisu obaveza bilo je izgubiti na kilaži – mislim da sam s tim započeo proces, a to se odrazilo i na samu psihologiju. Jednostavno počnete luditi kad u tako kratkom periodu gubite toliko puno kilograma. … Postoji i ta knjiga koju sam čitao o ubojicama političara koja mi se učinila prikladnom – zanimljiva je također, a prikazuje različite ljude s različitim osobnostima, ali s istim ciljem.” (Joaquin Phoenix)

https://www.imdb.com/title/tt7286456/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 28.10.

NOGALO

Nogalo, 1995. Ivica Šegvić
20:00 sati



U POVODU SVJETSKOG DANA ANIMACIJE – RETROSPEKTIVA RADOVA IVICE ŠEGVIĆA, 80 min.
   Izbor iz serije od 39 dvominutnih animiranih filmova (Nogalo) za djecu, emitiranih u desetak zemalja svijeta.
   Autor, scenarist, animator i redatelj - Ivica Šegvić (1953.-2011.), autor glazbe i zvučnih efekata - Jakša Matošić, produkcija - HRT (1995-2004) i američki koproducenti (2004).
   Kamera – Lučka Pantar; montaža – Ivanka Miletić, Bernarda Fruk; urednice - Maja Filjak, Gordana Mrđen, Vesna Sudar; savjetnik – Joško Marušić; sinkronizacija –AVS Broadcast, Vitamin studio, Urban Jungle, Studio Deva; glazbeni producent špice – Ivica Čović Pipo. Tim suradnika crtača (faziranje i kopiranje) regrutiran je nakon dva tečaja animacije, koje je Ivica s udrugom Radost stvaranja održao u Splitu.
   Na Marušićevu preporuku Hrvatska radiotelevizija je pristala biti producent prvog nastavka Nogala (Glava za kapu), koji je i prikazan na Svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu 1994. godine. Sam Marušić je bio i supervizor filma, što je Ivici, do tada nepoznatom autoru, doprinijelo „na težini“. Film je ušao u konkurenciju za nagradu i dobio posebno Priznanje i Diplomu. Isti je film predstavljao Hrvatsku na Međunarodnom dječjem festivalu animiranog filma u Chicagu 1995.
   Prvi je Nogalo nastao starom „diznijevskom“ tehnologijom. Sve je crtano rukom, bojano kistom tuševima u boji, a „filmić“ dužine 3 minute traži 5.760 bojanih slika! Jednu po jednu, sigurnom rukom i sa puno pacience i ljubavi. Svi su crteži skupa sa knjigom snimanja poslani u Zagreb, gdje je filmskom kamerom snimana sličica po sličica, a zatim sve to montirano - u pravi film. Tek je onda Ivica mogao vidjeti što je u stvari napravio. Uz početno oduševljenje, bilo je puno nerviranja jer je on kao perfekcionist imao puno zamjerki. Današnja tehnika animacije, gdje se crteži skeniraju i na računaru može odmah provjeriti svaka faza animacije pa je i „popraviti“ ako nešto ne štima, došla je tek poslije, kada je HRT naručila drugi dio serije. Ukupno su snimljena 34 nastavka serija Nogalo, te još 5 nastavaka (ukupno 39) sa američkim koproducentima.

https://www.imdb.com/title/tt0117199/?ref_=fn_al_tt_1

   Ivica Šegvić, autor u svijetu gledanih crtanih filmova "Nogalo", slikar i ilustrator, napustio nas je 2011. godine u svom domu u rodnom Splitu, u 58. godini života. Bio je član Društva hrvatskih filmskih redatelja i dugogodišnji član, a jedno vrijeme i predsjednik Likovnog udruženja Emanuel Vidović. Izlagao je samostalno i grupno i primio niz nagrada i priznanja(Nagrada kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske u Kutini 1985.; Diploma Hrvatskog sabora kulture u Zagrebu 1997. )
   Pamte se njegove lucidne i britke autorske ilustracije na teme iz političkog života, objavljivane u tjedniku Nedjeljna Dalmacija u godinama velikih promjena 1988-1993 (122 autorske ilustracije, od kojih čak 32 naslovnice).
   Autor Nogala, Ivica Šegvić svoje je talente izražavao kroz više vrsta likovnog izričaja. Njegov brat Edo, poznati splitski arhitekt, autor niza knjiga i stripa Bartul, se prisjeća: "Od djetinjstva je „volija crtat“, iskazivao osjećaj za prostorne proporcije i volumene, imao sigurnu i mirnu ruku, oštro oko i bio sklon perfekciji i vicu."
   Znatiželjan, nemirna duha, Ivica je stalno istraživao mogućnosti kreiranja originalnih do tada neviđenih likova. Varirajući oblike glave i noge, u sretnom trenutku inspiracije, došao do originalnog lika - koji ima isti oblik i glave i noge! A oblik tijela mu omogućava hodanje i nogom i glavom! Stvorio je - Nogala! Lika koji „noga“, pogodnog za animiranje.
   Serija je imala veliki uspjeh, epizode su se prikazivale širom svijeta (u Kini, Izraelu, Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Sloveniji, BiH, a kupila ga je i arapska Al Jazeera TV). Nažalost, tromost sustava kakav je javna televizija, unatoč naklonosti i entuzijazmu pojedinaca, nije omogučavala proizvodnju epizoda u tempu i obimu koji im je svjetsko tržište za ovakav format zahtijevalo na sajmovima televizijske robe u Cannesu.
   Ivica je osim na animaciji, svoje talente pokazivao u slikarstvu, ilustracijama te izradom urbanih grafika.
   Slikarstvo Preko 25 godina je bio aktivni član Likovnog udruženja Emanuel Vidović iz Splita. Slike je izlagao na velikom broju zajedničkih izložbi te dobio niz nagrada i priznanja, a neko vrijeme je bio i predsjednik udruge. Dobitnik je Nagrade kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske u Kutini 1985., kao i Diplome Hrvatskog sabora kulture u Zagrebu 1997.
   Ilustracije Političke ilustracije objavljivane su u tjedniku Nedjeljna Dalmacija, redovno od svibnja 1988. do svibnja 1991., u vrijeme velikih promjena u državi. Ukupno su objavljene 122 karikature, od toga 32 na naslovnici.
   Ilustracija knjiga 1999. godine u knjizi Dunje Kalilić "Priče iz čarobnog lonca", uvršteno je 15 Ivičinih ilustracija, a njegova je i naslovnica.
   Urbane grafike Kroz godine realizirao je niz urbanih grafika velikih formata na pročeljima zgrada u  Splitu (auto praonica Auto Line na Lovrinac, crtež za HPT u Sinjskoj ulici, znak SIG-a u Držićevoj ulici, crtež rimske Pitomcije u istoimenom restoranu u Podstrani)
   
   Duhovi iz kamena
   Ipak, za Ivicu su vrhunac njegove likovne aktivnosti sigurno Duhovi iz kamena (Spirits in Stone). Originalnom tehnikom, uzimajući „otisak“ kamena, stvarao je svoje likove. Koncem 2007. godine svoje je Duhove iz kamena izložio u (jugoistočnoj) kuli Dioklecijanove palače. Novine (SD) su zabilježile ovu izložbu, pod naslovom:
   Sveti Duje može biti oblutak
   Šegvić od kamena na papiru može napraviti što god zamisli, “on bilu kartu pretvara u stinu, a stinu u Šjor Franu, Nadalinu ili čak cara Dioklecijana”. Nakon što je plavi junak animiranog filma “Nogalo”, koji je prije desetak godina nastao u kreativnoj radionici splitskog umjetnika Ivice Šegvića obišao gotovo cijeli svijet, prošlog mjeseca u Splitu su predstavljeni novi, simpatični, sasvim drugačiji likovi istog autora. Na svojoj prvoj samostalnoj izložbi “Spirits in Stone” Šegvić je predstavio 14 kamenih ljudi među kojima su se, uz tipične likove dalmatinskog kraja, poput Šjor Frane, Nadaline, Dalmatinke i Paška, našli čak i Sveti Duje, Car Dioklecijan, pa i jedan zalutali Aztek.
   "Kamen me oduvijek fascinirao. Od osamdesetih godina isprobao sam sve tehnike, od ulja na platnu, preko akvarela do grafike, kako bi njegovu teksturu što bolje prenio na papir. Na kraju sam to najvjernije postigao običnom olovkom sa samo malo dodane boje - ispričao je “tata” “Nogala” i okruglastih kamenih ljudi, ni sam ne znajući točno objasniti što je toliko fascinantno u bijelim oblutcima."
   Međutim, danas kada je svoju tehniku razvio do savršenstva, sa zadovoljstvom može konstatirati kako od kamena može napraviti što god zamisli ili, kako je primijetio njegov brat arhitekt Edo Šegvić, “Ivica je postao pravi alkemičar, on bilu kartu pretvara u stinu”.
   Pred kraj života Ivica je nastojao animirati – fotone.

UTORAK / 29.10.

KRIVNJA

Den Skyldige, 2018.
17:30 sati



Den Skyldige, 2018. Gustav Mölle, 85 min. DK
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:Emil Nygaard Albertsen, Gustav Möller
Uloge: Jakob Cedergren, Jessica Dinnage, Omar Shargawi
   Policajac Asger Holm tijekom dežurstva kao dispečer u odjelu hitne službe zaprima poziv otete žene. Nakon što se poziv iznenada prekine, njegova potraga za misterioznom ženom i njezinim otmičarem započinje. S telefonom kao jedinom alatom, Asger vodi utrku s vremenom i čini sve kako bi uspio spasiti ugroženu ženu. Međutim, kako vrijeme prolazi, Asger shvaća da se bavi zločinom mnogo većim nego što je mislio.
   Ovaj napeti triler je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a istu nagradu dobio je i na Rotterdam Film Festivalu...
    Triler koji se gleda i ušima... Kamera ne otkriva što se odvija s druge strane telefona, već ostaje čitavo vrijeme u klaustrofobičnu uredu s dispečerom Asgerom dok pokušava riješiti otmicu jedne žene. Gledatelj čuje sve što on čuje i ne vidi nikog drugog. Nitko nema lice s druge strane žice osim Asgera, samo glas. Redatelj nas prisiljava da vizualiziramo likove, riječi i zvukove kako bi smo dobili potpunu sliku... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6742252/?ref_=fn_al_tt_1

100UA: U VRELINI NOĆI

In the Heat of the Night, 1967.
20:00 sati



In the Heat of the Night, 1967. Norman Jewison, 110 min.
Oscar: najbolji film
Scenarij
: Stirling Siliphant, prema romanu Johna Balla
Uloge: Rod Steiger, Sidney Poitier, Warren Oates, Lee Grant, Larry Gates
   Rod Steiger i Sidney Poitier neobično su zanimljivi kao par u borbi protiv kriminala u ovome kriminalističkom filmu, dobitniku pet Oscara (uključujući i onaj za najbolji film), smještenom u sparnome južnjačkom gradu.
   Smješten je u mali grad u Mississippiju u kojem se dogodilo neobično umorstvo. Rod Steiger glumi šerifa Billa Gillespieja, dobrog policajca unatoč rasnim predrasudama. Kada Virgil Tibbs, dobro obučeni Afroamerikanac sa sjevera dođe u grad, Gillespie ga instinktivno uhiti kao osumnjičenog za umorstvo. Tibbs otkrije da je detektiv u Philadelphiji. Nakon što on i Gillespie nevoljko postignu sporazum, Tibbs mu ponudi pomoć u istrazi. Kako slučaj napreduje, obojica, i Gillespie i Tibbs zbog kulturne uvjetovanosti, imaju tendenciju zaključivati naprečac.
   Temeljen na romanu Johna Balla, film „U vrelini noći“ bio je inspiracija za dva nastavka u kojima je Poitier glumio Virgila Tibbsa. 1987. godine nastala je istoimena serija u kojoj je Caroll O’Conner glumio Gillespieja, a Howard Rollins Tibbsa.
   Sidney Poitier zaobiđen je u filmu "In the Heat of the Night (1967,) u kategoriji za najboljeg glumca. U vrijeme kada su tenzije oko građanskih prava ključale, Poitier je donio tračak afro-američkog iskustva u mainstream, ali nažalost nije bio nagrađen za svoj rad. Njegova izvedba detektiva koji istražuje ubojstvo posebno je duboka, tim više što na miran i suzdržan način dočarava osjećaj bijesa.
   Film je oslonjen ponajprije na glumačke interpretacije, među kojima se izdvaja Rod Steiger, nagrađen Oscarom za kreaciju lika agresivnog i predrasudama ograničenog šerifa, koji postupno spoznaje sposobnosti crnačkoga kolege. Iako je detektivska fabula tek temelj za prikaz razvoja odnosa dvojice protagonista koji se nauče poštovati usprkos kulturološkim razlikama, a zbog profesionalnih vrlina, film inovativno varira i karakteristični topos detektivskog žanra – superiornog urbanog detektiva u provinciji, pri čemu i njegove profesionalne sposobnosti (osim boje kože) djeluju kao prijetnja učmaloj sredini. (HFL)
   „Vrhunski glumljen i režiran film o predrasudama i moralu u malom gradu Mississippiju.“ (Steven H. Scheuer's Movies on TV)
   „Napeti i uzbudljiv triler koji istražuje rasizam kroz eksplozivni sukob dviju suprotstavljenih ličnosti." (Leslie Halliwell)

https://www.imdb.com/title/tt0061811/?ref_=ttawd_awd_tt

100 GODINA UNITED ARTISTA
   U želji da dobiju veću kontrolu nad svoji projektima, Charles Chaplin, D. W. Griffith, Mary Pickford i Douglas Fairbanks 1919. godine osnivaju United Artist, nezavisnu kompaniju za proizvodnju i distribuciju filmova.
   Vodeći filmaši tog vremena željeli su potpunu slobodu u proizvodnji i distribuciji svojih filmova. Tvrtka je također vodila distribuciju visokokvalitetnih filmova nezavisnih proizvođača. UA je bila prva velika produkcijska tvrtka koju kontroliraju njezini umjetnici, a ne poslovni ljudi. UA je također započeo trend među studijima da djeluju kao distributeri i onih filmova koje nisu proizveli.
   Tijekom povijesti njihovi filmovi (bilo u produkciji, bilo u distribuciji ) 39 puta su nominirani za Oscara u kategoriji najboljeg filma. 13 filmova potvrdilo je nominacije.

SRIJEDA / 30.10.

KINO CIRKUS: EVEN WHEN I FALL

Even When I Fall, 2017.
17:30 sati



KINO CIRKUS:
Even When I Fall, 2017. Sky Neal, Kate McLarnon, 93 min. UK

   Nepalska djeca koja su zlostavljana u Indiji vraćaju se roditeljima i postavljaju vlastiti cirkus u ovom vrijednom dokumentarcu Sky Neala i Kate McLarnon.
   Angažirani dokumentarac o nepalskoj djeci i mladim djevojkama koje su prodavane u Indiju, prisiljeni na rad u cirkusima te zlostavljani od strane vlasnika cirkusa i drugih. Indijska vlada je započela proces oslobađanja tih mladih ljudi, vrativši ih u Nepal, gdje se vraćaju i detoksiciraju svoja iskustva osnivanjem vlastite cirkuske trupe pod nazivom Circus Katmandu, koja gostuje širom svijeta i dio je obrazovnog projekta o trgovini ljudima.
   Film je najzanimljiviji i najviše emotivan kada okuplja ove mlade žene s roditeljima, čije su reakcije vrlo složene. Neki su preplavljeni krivnjom, poput jedne majke koja kaže da ih je krijumčar prevario u obećanju da će njihove kćeri dobro zarađivati u Indiji, te ih nakon nekog vremena vratiti. No, film sugerira da su i ambivalentni prema zlostavljanoj djeci koja oživljavaju cirkuske vještine.
https://www.imdb.com/title/tt7576626/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

TUSTA

Tusta, 2019.
20:00 sati



Tusta, 2019. Andrej Korovljev, 109 min.
   Biografski dokumentarac o najvećem frontmenu ex-Yu punk-rock scene, čovjeku koji je prerastao glazbu i postao simbolom slobodnog mišljenja i zdravog razuma.
   Dugometražni dokumentarac „Tusta“ približava nas životu Branka Črnca Tuste, frontmana legendarnog punk-rock banda „KUD Idijoti“ iz Pule. Kroz arhivske materijale i intervjue s gitaristom Sašom Milovanovićem Verudom, basistom Nenadom Marjanovićem Fricom, bubnjarem Diegom Bosuscom Pticom, te kolegama i suvremenicima, kao što su izdavač njihovih prvih albuma Boris Furlan, glazbeni kritičari Petar Janjatović i Dragan Kremer, glazbenici Zoran Predin, Damir Urban i Sejo Sexon, prvi dio filma govori o neočekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava. Drugi čin ove specifične rock and roll priče posvećen je ograničenom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalističkog ozračja u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine. Konačno, u finalnom segmentu filma, redatelj Andrej Korovljev fokusira se na posljednje godine i prerani kraj Tustinog života kroz dirljiva svjedočenja članova obitelji i prijatelja, gdje otkrivamo njegovu manje poznatu, intimnu, ljudsku dimenziju bez koje ne bi mogao steći takav društveni značaj.
   Stotine primjera me je još više uvjerilo da je naziv albuma „Glupost je neuništiva“ bio savršeno točan. Samo što sam ja u međuvremenu postao tolerantniji prema gluposti i prihvaćam je kao dio ljudskoga življenja. Ljudi imaju pravo biti glupi, to se ne može ukinuti dekretom. Osim toga, ima gorih stvari: egoizam, zloba, sadizam, terorizam, na primjer, popis je poduži... To uopće ne znači da na svijetu ne postoje pametni ljudi, dobre ideje, genijalna djela, zdrave stvari. Postoje naravno, ali kad je glupost u pitanju – to je korijen koji se teško čupa. (Branko Črnac Tusta)
   Uvidio sam da se političke promjene postižu političkim sredstvima i političkim radom, a ne pjevanjem. Svaka djelatnost ima svoje oruđe. Zemlja se ore plugom, rat se provodi puškom, restrikcije se provode zakonima. Pjesme protiv rata ne zaustavljaju rat, pjevanje o siromaštvu ne obogaćuje siromašne (eventualno autora pjesme, ha, ha), pjesme o korupciji ne sprečavaju korupciju. Dakle, što rješavaju pjesme? Uglavnom ništa. (Branko Črnac Tusta)
   "Ovo je film koji kroz veliku i burnu karijeru karizmatičnog borca za slobodu, kroz glazbu KUD Idijota koja predstavlja i predstavljat će zadnju liniju fronte, priča specifičnu rock'n'roll priču svima nama koji pamtimo i vjerujemo da je bolji svijet moguć" (redatelj A. Korovljev)
   Što biste voljeli da javnost zna o Tusti i KUD Idijotima? „Pa prije svega da je Branko bio dobar čovjek, to je iznad svega. Tek onda najbolji punk frontmen na Balkanu, ljevičar, istinski borac za jednakost ljudi, čovjek koji je bio spreman dati svoj život za sve obespravljene, za sve vrste manjina…(Dr Fric)
   „Tustina smrt za sve nas je bila grom iz vedra neba. Tek tada smo vidjeli koliko je taj čovjek povezan s ljudima i na koliko strana ima 'linkove'. Recimo, Tusta je bio izuzetno vrijedan radnik u Uljaniku. Radio je na poziciji voditelja odjela. Kad su se tek pojavili mobiteli to je bilo čudo, jer njemu je telefon neprestano zvonio zbog posla. Koliko je on toga imao u glavi, to je neopisivo. Znači, kao Nikola Tesla, sve napamet, sve im je mogao objasniti preko mobitela. I tako cijelu karijeru, a on je bio jedini stalno zaposlen od svih nas“ (Sale Veruda)

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/tusta-legenda-kud-a-idijoti-do-sitnih-je-sati-svirao-ujutro-bi-uredno-odlazio-na-posao-u-uljanik/9272303/
https://www.muzika.hr/ja-sjecam-se-branko-crnac-tusta/
https://lupiga.com/vijesti/rip-branko-crnac-tusta-bez-tuste-protiv-idiota
https://www.imdb.com/title/tt10662444/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 31.10.

BIJELA VRANA

The White Crow, 2018.
17:30 sati



The White Crow, 2018. Ralph Fiennes, 127 min. UK/FR/RS
Scenarij:
David Hare prema knjizi Julie Kavanagh „Rudolf Nureyev: The Life“
Uloge: Oleg Ivenko, Ralph Fiennes, Adèle Exarchopoulos, Raphaël Personnaz
   Mladić u dobi od 22 godine, odjeven u fino tamno odijelo, nalazi se u avionu na letu iz St. Petersburga do Pariza. Godina je 1961., a Rudolf Nureyev, prije nego je postao legenda, član je baletne skupine Kirov i prvi put u životu putuje van Sovjetskog Saveza. Pariški život opčini Nureyeva, a ovaj je mladi plesač željan upiti svu kulturu, umjetnost i glazbu koju mu ovaj blještavi grad pruža. Međutim, agenti KGB-a koji prate svaki njegov korak postaju sve više i više sumnjičavi u njegovo ponašanje i prijateljstvo s mladom Parižankom Clarom Saint. Kada se konačno suoče s Nureyevim uz šokantne zahtjeve, on je prisiljen donijeti srcedrapajuću odluku koja bi mu mogla zauvijek promijeniti život, a njegove prijatelje i obitelj staviti u smrtnu opasnost. (film je dijelom sniman u Rijeci)
   Iako je različite faze Nurejevljeva života ponekad teško razlikovati, c/b "flashbackovi" su vizualno distinktivni i tu najviše dolazi do izražaja perfekcionizam iza kamere jednog od najperfekcionistički nastrojenih glumaca današnjice, usvojen od mnogih velikih redatelja s kojima je radio. Fiennes stavlja znak jednakosti između glume i režije te pomiruje redatelja s glumcem kojeg nosi u sebi. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt5460858/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

KAMO SI OTIŠLA, BERNADETTE?

Where'd You Go, Bernadette, 2019.
20:00 sati



Where'd You Go, Bernadette, 2019. Richard Linklater, 109 min. US
Scenarij:
Richard Linklater, Holly Gent i Vincent Palmo Jr. prema istoimenom romanu Marije Semple
Uloge: Cate Blanchett, Billy Crudup, Kristen Wiig, Emma Nelson, James Urbaniak, Judy Greer, Trojanski Bellisario, Zoë Chao, Laurence Fishburne
   Bernadete Fox stara je 50 godina, ima odanog, ali u Microsoftu prezaposlenog supruga te pametnu petnaestogodišnju kći i duboko je nesretna. Svoju poslovnu i umjetničku karijeru genijalne arhitektice sama je prekinula povrijeđena odnosom prema njezinom stvaralaštvu, a njezinu duševnom zdravlju nije pomoglo ni krhko zdravlje kći Bee u ranom djetinjstvu. Ona mrzi jednostavnost Seatllea u kojemu žive, izlazi iz derutne kuće samo kad mora, zaštićena maramama i naočalama te skupom odjećom kojom dodatno želi naglasiti svoje nepripadanje tom društvu.
   Obećanje je obećanje pa Bernadette sa suprugom treba ispuniti obećanje koje su dali Bee ako s izvrsnim ocjenama završi razred samo što se mlada dama predomislila i umjesto ponija želi putovanje s roditeljima na Antarktik. Roditelji pristaju, Bernadette se čak uključuje u organizaciju putovanja, ali niz događaja dovodi je do granice pucanja i ona nestaje bez traga. Jedina osoba koja vjeruje da je može pronaći je Bee i ona je spremna otići na kraj svijeta da nađe svoju najbolju prijateljicu, svoju mamu.
   „Smijat će se. Pustiti čak i suzu. Hvala Bogu da je Cate Blanchett snimila film s Linklaterom.“ (Stuart Klawans, The Nation)
   „Cate Blanchett daje jedan od najiskrenijih i najranjivijih prikaza majčinstva viđen na ekranu u posljednje vrijeme. Smiješan, lud, emotivan - ali na kraju i najvažnije, nadahnjujuć film.“ (Julia Swift, My Champlain Valley)

https://www.imdb.com/title/tt2365580/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1


   O ROMANU (PRVEDENOM I KOD NAS / MOZAIK KNJIGA):
   Puno je tema Maria Semple dotakla u romanu „Kamo si otišla, Bernadette?“ Sloboda umjetničkog stvaranja i vizionarstvo suprotstavljeno novcu i moći novopečenih bogataša,  granice smislenosti i korisnosti za čovječanstvo mnogih tehnoloških inovacija, očuvanje okoliša, odnosi unutar nukleusa tročlane obitelji, odnosi unutar mikrozajednice susjedstva, sve to možete pronaći u ovom, tek na prvi pogled, vedrom romanu. (Dubravka Scukanec, svijetfilma.eu)
   „Kamo si otišla, Bernadette svježa je, zabavna i dotjerana knjiga, ali najviše mi se svidjelo to što ni u jednom trenutku nisam imala pojma što će se sljedeće dogoditi. Kao u ludoj vožnji u zabavnom parku.“ (Kate Atkinson)
   „Likovi u Bernadette doživljavaju, doduše, prave emocionalne boli, ali Semple ima toliko duha, mašte i sposobnosti uvida da su njihove priče urnebesne. Progutao sam tu knjigu s nesputanim zadovoljstvom.“ (Jonathan Franzen)
   „Maria Semple spretnom, nježnom rukom secira otvoreno tkivo složenih odnosa disfunkcionalne obitelji. Kamo si otišla, Bernadette pobjedonosan je spoj društvenih zapažanja i crne komedije iz pera vješte kroničarke depresivnog ozračja koje prati bogataške slojeve.“ (Patrick deWitt)
   „Divna, smiješna knjiga koja vas stalno iznenađuje… Pravo zadovoljstvo.“ (Matthew Kneal)

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica:

- 20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA