PROGRAM KINOTEKE Listopad 2017.

PONEDJELJAK / 02.10.

STRAIGHTOVA PRIČA

Straight Story, 1999.
20:00 sati



IN MEMORIAM HARRY DEAN STANTON
Straight Story, 1999. David Lynch, 112 min. FR/UK/US
Scenarij:
John E. Roach, Mary Sweeney
Uloge: Richard Farnsworth, Sissy Spacek, Harry Dean Stanton
   Alvin Straight: "Moj brat i ja rekli smo si neke neoprostive stvari zadnji put kada smo se vidjeli, ali ja to pokušavam ostaviti iza sebe. Ovaj put na koji sam krenuo poguban je za moj ponos. Nadam se da nije prekasno." Nikad nije prekasno, dokazuje "slučaj" Alvina Straighta, kojim se David Lynch koristi na orginalan, poseban i neponovljiv način u ovom on the road filmu, filmu u koji je mnogo toga ubacio; sentiment, ironiju, glupost, tvrdoglavost, toleranciju, oprost, avanturizam i ... mnogo, mnogo ljubavi. (Film je inspiriran istinitom pričom iz 1994. godine)
   Alvin Straight stari je veteran 2. svjetskog rata koji živi zajedno sa svojom mentalno bolesnom kćeri, Rose. Kada čuje da je njegov otuđeni brat, Lyle, doživio moždani udar, odluči ga posjetiti kako bi konačno prekinuli dugu svađu. No kako je i sam Alvin teško bolestan, ne može dobiti vozačku dozvolu, a ponos ga spriječava da se ukrca na autobus, stoga zakači prikolicu na svoj stari traktor i krene na putovanje života sa jednog na drugi kraj Amerike...
   Film je sniman na identičnoj ruti kojom se kretao Alvin Straight i sve su scene snimljene kronološkim redom. Glumac Richard Farnsworth za vrijeme snimanja filma bio je smrtno bolestan (rak kostiju) što je uzrokovalo paralizu nogu što se može vidjeti i u samom filmu. On je pristao glumiti Alvina Straighta iz čistog divljenja prema čovjeku, a sve kolege tijekom produkcije oduševio je svojom čvrstinom duha. Zbog goleme boli koju je prouzrokovala bolest, Farnsworth je sljedeće godine počinio samoubojstvo u dobi od 80 godina.
   Richard Farnsworth je za svoj portret Alvina Straighta bio nominiran za Oscara, čime je do danas najstarija osoba ikad nominirana u kategoriji najboljeg glavnog glumca.

  Ovo nije klasični Lynch film. Nema nadrealnog, nerazumljivog, psihotičnog. Teško da bi i mogao od istinitog događaja napraviti “svoj” film. Postoje crte u fotografiji, u kadrovima, glumi, koje su iskusnom oku Lyncholjupca itekako očite. Ali sve u svemu, prilično mainstream film za jednog genijalca. Jako, jako dobro napravljen... (Damir/http://www.sedmaumjetnost.com)

   „PRAVA PRIČA predstavlja gotovo potpunu antitezu svemu što bi čovjek očekivao od Lynchovog filma, i nakon ovog iskustva će malo koji poznavatelj Davida Lyncha tog filmaša vidjeti u istom svjetlu. Stvoriti djelo koje će u potpunosti redefinirati njegov opus jest postignuće s kojim se malo koji umjetnik može pohvaliti...
   Onima koji toliko ne poznaju Lyncha neće u sjećanju ostati film kao takav koliko nevjerojatno dojmljiva pojava osobe koju je sve do PRAVE PRIČE malo tko ikada zamišljao kao pravu zvijezdu. Richard Farnsworth (1920-2000), kanadski kaskader kojemu su tek negdje u 50-tim godinama života počeli nuditi ozbiljnije filmske uloge odigrao je ulogu života, i zbilja je šteta što se ta časna starina morala zadovoljiti tek nominacijom za "Oscara". Njegov lik bolesnog, nemoćnog starca koji je svjestan neumitnosti svog propadanja ali koji svejedno nastoji sačuvati svoje dostojanstvo predstavlja jednu od najboljih izvedbi koje smo imali prilike vidjeti u suvremenom američkom filmu posljednjih godina. Bez obzira na to koliko nam Farnsworth izgledao kao osoba dostojna sažaljenja, on istovremeno uspijeva oko sebe zračiti karizmu čovjeka koji nije ni bolji ni lošiji od nas, ali kojeg je dugogodišnje iskustvo naučilo da na svijet gleda iz drukčije i obično pravilnije perspektive. Isticati starost kao vrlinu predstavlja nešto neobično, gotovo herezu u suvremenoj, mladošću opsjednutom Amerikom, i Farnsworth je bio idealna osoba da u sebi sažme te vrline. Kada mu ljudi koji su od njega mlađi, jači, bogatiji, a nekada i pametniji, prilaze sa strahopoštovanjem to izgleda sasvim prirodno... (Dragan Antulov / http://film.purger.com)

http://film.purger.com/recenzije/filmovi/01136.shtml
http://www.imdb.com/title/tt0166896/?ref_=fn_al_tt_2

UTORAK / 03.10.

RAT

Krigen, 2015.
17:30 sati



Krigen, 2015. Tobias Lindholm, 115 min. DK
Scenarij:
Tobias Lindholm
Uloge: Pilou Asbak, Dar Salim, Tuva Novotny, Alex Hogh Andersen
   Kao redatelj napete „Otmice“ i scenarist nagrađivanog „Lova“ u kojem Mads Mikkelsen glumi žrtvu sumnje na pedofiliju, Tobias Lindholm pokazao se stručnjakom za anatomiju ljudske psihe pod pritiskom okoline. Njegov drugi samostalni igrani film beskompromisna je studija nerazjašnjenog ratnog zločina koja se nastavlja na dosadašnje preokupacije, uvlačeći gledatelja u um Clausa Pedersena, predvodnika vojne postrojbe u Afganistanu. Iako u suštini pošten i brižan, Claus će u žaru borbe zagrebati po tankoj granici između principa i protokola te donijeti odluku koja će spasiti vojnike pod njegovim zapovjedništvom, ali i ostaviti teške posljedice za njega i njegovu obitelj.
    „Snažan i intenzivan triler o moralnim načelima“ Daily Telegraph
   „Nevjerojatno napeto i eksplozivno. Tobias Lindholm je prvoklasan ekspert psihološkog istraživanja koji gledatelje duboko i britko uvlači u moralne izazove koje vihor rata donosi sa sobom. Nezaboravno!“ Kathryn Bigelow, filmska redateljica
   „Nepredvidiv i beskompromisno iskren“ Indiewire
   „Intenzivno i zanosno“ Variety

http://www.imdb.com/title/tt3830162/?ref_=nv_sr_1

OPET ON

Er ist wieder da, 2015.
20:00 sati



Er ist wieder da, 2015. David Wnendt, 116 min. DE
Scenarij:
Mizzi Meyer i David Wnendt prema bestseleru Timura Vermesa
Uloge: Oliver Masucci, Fabian Busch, Katja Riemann, Christoph Maria Herbst, Franziska Wulf, Michael Kessler, Thomas Thieme, Michael Ostrowski,  Lars Rudolph
   Adolf Hitler probudio se u Berlinu 69 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ali što se u međuvremenu dogodilo s Njemačkom? Posvuda stranci, demokracija i euri, to se nekadašnjem diktatoru uopće ne sviđa. Nitko, međutim, ne vjeruje da se on zaista vratio, svi misle da je zabavni imitator. Neće potrajati dugo i evo ga, opet on…
   Kada je prije nekoliko godina objavljen roman dotad nepoznatog bivšeg novinara i uspješnog ghostwritera Timura Vermesa 'Er ist wieder da', nitko nije mogao očekivati da će satirični roman o Adolfu Hitleru, njemačkoj prošlosti i sadašnjosti postati međunarodni bestseler. Tome je svakako pomogla i odlično dizajnirana naslovnica knjige, koja je ostala ista u prijevodnim izdanjima, na kojoj je Hitler predstavljen kroz efektivan dizajn, kroz svoju specifičnu frizuru i još specifičnije brkove. Dovoljno je baciti samo jedan pogled i svakome je odmah jasno kako je u knjizi riječ o Hitleru, no ono što je učinilo Vermesov roman tako popularnim jest autorova odvažnost da čovjeka kojega se smatra najvećim zločincem povijesti oživi i smjesti u suvremenu Njemačku.
   Roman započinje s time da se Hitler čarobno probudi živi i zdrav u berlinskom trendovskom kvartu Mitte u ljeto 2011, 66 godina nakon propasti Trećeg Reicha. Sam na svijetu, bez NSDAP-a, bez Eve Braun, bez ikakve vojne i političke moći, a okružen ljudima svih rasa koji mirno žive u glavnom gradu Njemačke, Hitler kreće na avanturu kroz suvremeno njemačko društvo, koje je zapravo glavna meta Vermesove satire, što ga spletom ne toliko nevjerojatnih okolnosti dovodi do toga da postane televizijska zvijezda. Vermesova politička persiflaža je prvo oduševila njemačke čitatelje, ali i izazvala rasprave u medijima, što je, naravno, samo još povećalo prodaju knjige (dosad je prodano više od dva milijuna primjeraka u Njemačkoj) i pomoglo joj da se pretvori u internacionalni bestseler.
   Većina je kritičara hvalila satiru romana, u kojemu se Hitler, primjerice, oduševljava strankom Zelenih kao vegetarijanac i veliki ljubitelj životinja, ali i proživljava njemu posve fantastične situacije poput otvaranja prve e-mail adrese. Ipak, bilo je i glasova koji su smatrali da je riječ o umanjivanju Hitlerovih zločina i ciničnom zarađivanju na Hitleru kao brendu, što je nacistički diktator kroz desetljeća također postao. Naročito u Njemačkoj se stalno objavljuju knjige i snimaju dokumentarni filmovi o Hitleru i nacistima, u kojima se s jedne strane osuđuje vlastita mračna prošlost, a s druge na istoj dobro zarađuje, a oni koji nisu bili skloni Vermesovom romanu, prvenstveno su se žalili na potonje.
   Zato i nije čudno što je Vermesov roman doživio i svoju filmsku adaptaciju, koju režijski potpisuje David Wnendt, koji se već istaknuo snimanjem filma po kontroverznim njemačkim romanima, konkretno 'Vlažnim zonama' Charlotte Roche. Za glavnu ulogu izabran je ne baš poznati njemački glumac Oliver Masucci, čiju duhovitu ali i zastrašujuću glumu svi redom hvale. Wnendt je s jedne strane pratio narativnu liniju romana, ali je u filmskoj verziji dodao i dokumentarističke dijelove, scene u kojima je Masuccija u liku Hitlera poslao na njemačke ulice i snimao kako ljudi reagiraju na pojavu pokojnog nacističkog zločinca.
http://www.imdb.com/title/tt4176826/?ref_=fn_al_tt_1

FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
   Peto izdanje Festivala svjetske književnosti fokusirat će se na književnost njemačkog govornog područja. Filmski program nastaje u suradnji s njemačkim Goethe-Institutom. Riječ je o filmovima na njemačkom koji se temelje na književnom djelu (uz iznimku „Pozdrava iz Fukushime“).

 

SRIJEDA / 04.10.

SVETA LJUBAV

St. Amour, 2016.
17:30 sati



St. Amour, 2016. Benoît Delépine & Gustave de Kervern FR/BE
Scenarij:
Benoît Delépine, Gustave Kervern
Uloge: Gérard Depardieu, Benoît Poelvoorde, Vincent Lacoste, Céline Sallette
   Poljoprivredni sajam u Parizu za seljaka Bruna vrhunac je godine jer on uživa u okusima mnogih vina iz više francuskih vinskih regija šetajući od jednog štanda do drugog i besplatno kušajući upravo božanske napitke. No, njegov otac Jean ima samo jedan cilj - osvajanje nagrade s bikom po imenu Nabukodonosor. Bruno pak uopće ne želi biti farmer i želja mu je nekako napustiti obiteljski posao. Da bi ga ipak nekako motivirao, Jean ga vodi na pravi obilazak vinograda, a vozi ih slučajni mladi taksist Mike. Tijekom obilaska, njih trojica ne uživaju samo u izvrsnim vinima poput Saint amoura, već i u pravoj ljubavi.
http://www.imdb.com/title/tt4589186/?ref_=nv_sr_1

SLATKI SNOVI

Fai bei sogni, 2016.
20:00 sati



Fai bei sogni, 2016. Marco Belocchio, 131 min. IT / FR
Scenarij:
Marco Bellocchio, Valia Santella i Edoardo Albinati prema priči Massima Gramellinija
Uloge: Valerio Mastandrea, Bérénice Bejo, Guido Caprino, Fabrizio Gifuni, Roberto Herlitzka, Miriam Leone, Barbara Ronchi
   Massimo je imao idilično djetinjstvo koje je najradije provodio s voljenom i uvijek radosnom majkom. No, sve se promijenilo kad ju je izgubio sa samo devet godina. Majka je nenadano doživjela srčani infarkt, a Massimo se teško nosio s njenom smrću te je jedno vrijeme vjerovao da je u Americi i da će se vratiti. Godinama kasnije radi kao uspješan novinar koji ne pokazuje osjećaje. Kad mu i otac premine, vraća se u rodnu kuću koja oživljava njegovu traumatičnu prošlost. Pomoć će mu pružiti suosjećajna liječnica Elisa uz koju se Massimo postupno otvara i suočava s bolnim ranama koje nosi iz djetinjstva...
   „Fina tehnika 'slikanja' u pokretu“ UK Film Review
   „Dirljivo i prekrasno snimljeno.“ The Upcoming
   „Traume iz djetinjstva ostavljaju ožiljke koji nikada ne zacijele. Vrlo sentimentalan i mjestimice dramatičan film talijanskog filmskog veterana Marca Bellocchija“ Daily Express

http://www.imdb.com/title/tt4746506/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 05.10.

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
11:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
17:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
20:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

PETAK / 06.10.

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
11:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
17:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
20:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

SUBOTA / 07.10.

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
11:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
17:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

BLADE RUNNER 2049

Blade Runner 2049, 2017.
20:00 sati



Blade Runner 2049, 2017. Denis Villeneuve
Scenarij:
Hampton Fancher i Michael Green prema priči Hamptona Fanchera te likovima iz romana Philipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“ (Sanjaju li androidi električne ovce?)
Uloge: Harrison Ford, Ryan Gosling, Ana de Armas, Jared Leto, Robin Wright, Edward James Olmos
   Trideset godina nakon događaja iz prvog filma, LAPD policajac K, otkriva dugo skrivanu tajnu koja bi mogla napraviti kaos u ionako narušenom društvu. Jedino mu preostaje da pronađe Ricka Deckarda, bivšeg LAPD istrebljivača kojem se gubi svaki trag već trideset godina...
        U poplavi nastavaka koje imamo prilike vidjeti u posljednje vrijeme, najava nastavka "Blade Runnera" odjeknula je poput bombe. Jedinica, snimljena 1982. godine jedan je od najvažnijih i najutjecajnih SF filmova u povijesti i krenuti u realizaciju nastavka veliki je i zahtjevan izazov. Pesimizam mnogih ljubitelja filma (ponajviše zbog mnogih promašenih nastavaka koje smo imali prilike gledati posljednjih godina) smanjen je kada je objavljena vijest da je u redateljsku stolicu dvojke sjeo Dennis Villeneuve. Kanadski redatelj posljednjih se godina nametnuo kao jedan od najvažnijih filmaša današnjice: „Ryan Gosling i ja smo se pomirili s činjenicom kako su šanse da film uspije veoma male. Ja sam ga prihvatio režirati jer je scenarij bio odličan, ali, koliko god se trudili, i bili sigurni da smo napravili nešto kvalitetno, gledatelji će ga uspoređivati s originalom, a to je remek-djelo...“ komentirao je redatelj Dennis Villeneuve.
   Vizualno zapanjujuća SF distopija, elegantno izvedeni noir, mračna filozofska i sadržajno višeslojna drama u jednom, »Blade Runner« bio je savršeno dizajniran, režiran i odglumljen. Ponoviti takvu filmsku kompleksnost, pod istim nazivnikom, već dugo među fanovima izaziva prijepore. Filmski nastavci, ako nisu unaprijed planirani, u umjetničkom smislu gotovo nikad nisu dobra ideja. Najgora varijanta ove loše, mahom holivudske navike, svakako su pak nastavci kultnih filmova ili velikih klasika, i to nekoliko desetljeća kasnije. Istina, ne može se reći da nema svojevrsnih čari, ponekad možda čak i stanovite logike u filmskim uskrsnućima kultnih ostvarenja, posebice ako ih radi isti autor. No negdje u tom prpošnom svijetu holivudske nezasitnosti i recikliranja trebala bi postojati granica koja čuva najbolje od najboljeg, filmove koji su oblikovali razvoj filmske umjetnosti i utjecali na generacije filmaša, od naknadnog precrtavanja, docrtavanja i holivudskih epiloga. Po nekoj samo po sebi razumljivoj umjetničkoj logici, svevremenska genijalnost takvih filmskih remek-djela trebala bi biti jači argument od puke znatiželje fanova... (Vedrana Simičević, Novi list)
http://www.imdb.com/title/tt1856101/?ref_=nv_sr_1
http://www.gamer.hr/blade-runner-2049-nije-se-snimao-uz-pomoc-zelenog-platna/

Kinoteka Zlatna vrata među prvima će u svijetu prikazati ovaj nastavak kultnog filma!

PONEDJELJAK / 09.10.

BEUYS

Beuys, 2017.
20:00 sati



oDOKa / BRANKO FRANCESCHI predstavlja dokumentarni film
Beuys, 2017. Andres Veiel, 107 min. DE
Scenarij:
Andres Veiel
   Joseph Beuys, čovjek sa šeširom, filcom i masnoćom. Trideset godina nakon njegove smrti vidi se da je bio vizionar ispred svog vremena. Bio je prvi njemački umjetnik kojem je odobrena samostalna izložba u muzeju Guggenheim u New Yorku dok je kod kuće u Njemačkoj njegov rad ismijavan riječima „najskuplje smeće svih vremena“. Jednom su ga pitali je li ravnodušan spram tih komentara, na što je odgovorio „Da. Želim proširiti ljudsku percepciju“. Redatelj Andres Veiel dopustio je da umjetnik govori za sebe. Na temelju prethodno neobjavljenih audio i video snimaka Veiel je stvorio porozan portret koji, poput samog umjetnika, otvara prostor za ideje više no što objavljuje poruke..
   Joseph Beuys (1921 – 1986), njemački je avangardni umjetnik, teoretičar umjetnosti, kipar i slikar. Utjecao je na čitav niz suvremenih njemačkih i svjetskih umjetnika...
http://www.imdb.com/title/tt6340090/?ref_=fn_al_tt_1

FILMSKI (DOKUMENTARNI) KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA: oDOKa
   Vrijeme održavanja: Jednom mjesečno, prvi ponedjeljak ili utorak u mjesecu (podložno promjenama)
   Opis programa: Program je zamišljen kao tematska večer, u kojoj je izlaganje stručne osobe uvod u relevantan dokumentarni film, a rasprava nakon filma ostaje moderirana od strane gosta/domaćina večeri.
   Teme večeri nisu ograničene: svaki aktualni društveni, umjetnički, kulturni, ekonomski ili znanstveni film jednako je prihvatljiv u programu, naravno, pod uvjetom da je filmski kvalitetno odrađen i da ima kompetentnog „domaćina“ .
   Plan / teme:
   1. VATIKAN/RELIGIJE – INOSLAV BEŠKER
   2. GLAZBA/POP KULTURA – ZLATKO GALL
   3. CERN/ZNANOST – IVICA PULJAK
   4. BANKE/EKONOMIJA – BORIS MILAT
   5. POVIJEST FILMA/BIOGRAFIJE POZNATIH FILMAŠA – NENAD POLIMAC
   5. TURIZAM – MIRKO PETRIĆ
   7. OBRAZOVANJE / ŠKOLSTVO – BORIS JOKIĆ
   8. ZAVJERE / GEOPOLITIKA – SRĐAN DVORNIK
   9. LGBT – MIMA SIMIĆ
.....

 

UTORAK / 10.10.

VICTORIA I ABDUL

Victoria and Abdul, 2016.
17:30 sati



Victoria and Abdul, 2016. Stephen Frears, 111 min. UK
Scenarij:
Lee Hall
Uloge: Judi Dench, Ali Fazal, Adeel Akhtar, Simon Callow, Michael Gambon, Eddie Izzard, Ruth McCabe, Tim Pigott Smith, Julian Wadham, Olivia Williams, Fenella Woolgar
   Ova filmska priča temeljena je na stvarnim događajima za vrijeme kraljevanja kraljice Victorije, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine, od 1837. godine do svoje smrti 1901. Radnja filma prati posljednje destljeće njezinog vladanja i njezino neočekivano prijateljstvo s mladim indijskim službenikom Abdulom, koji dolazi iz Indije na kraljičin zlatni jubilej 1887. godine, a kasnije postaje njezin najbliži povjerenik i učitelj.
   Iako je kraljica Victoria u to vrijeme bila i carica Indije, članovi kraljevske obitelji i njeni najbliži suradnici suprotstavljaju se prijateljstvu i žele ga uništiti. Dok kraljica preispituje svoju dugogodišnju vladavinu, unatoč protivljenju njezine obitelji, prijateljstvo i međusobno poštovanje između Abdula i kraljice se produbljuje i upravo time potaknuta, kraljica počinje promatrati svijet oko sebe drugim očima...
   Film je snimljen prema romanu „Victoria i Abdul“ engleske autorice i novinarke indijskog porijekla Shrabani Bas i na temelju zapisa samog Abdul Karima koji je potvrdio da je između njega i kraljice prijateljstvo bilo istinsko.
   Ako ste voljeli „Mrs Brown“ (1997) nema razloga da propustite i ovaj film. Ako ni zbog čega drugog onda zbog briljantne Judi Dench (kritičarski konsenzus) koja se ponovno našla u ulozi engleske kraljice Victorije. Na stranu neosporna glumačka veličina Judi Dench oko čega ćemo se svi složiti, al ono što bi nas zanimalo u ovom slučaju je reakcija na film, ali ne iz redova (povijesno) pristranih anglo-saksonskih kritičara. Oni drugi zamjeraju olako i jednodimenzionalno prikazivanje „okupacije“, bez iti malo odgovornosti...
http://www.imdb.com/title/tt5816682/?ref_=fn_al_tt_1

ČETIRI KRALJA

4 Könige, 2015.
20:00 sati



CIKLUS SUVREMENOG NJEMAČKOG FILMA
4 Könige, 2015. Theresa von Eltz, 98 min.
Scenarij:
Esther Bernstorff, Theresa von Eltz
Uloge: Moritz Leu, Jannis Niewöhner, Jella Haase, Paula Beer
   Film „4 kralja“ potresna je drama o četvero pametnih, povrijeđenih mladih ljudi, koji božićne blagdane moraju provesti na psihijatrijskom odjelu za mlade. Suočeni jedni s drugima, sami sa sobom i s nekonvencionalnim mladim psihijatrom, doživjet će Božić koji neće zaboraviti do kraja života… (fini, uravnoteženi film, s malim humorističnim prilagodbama i diskretnim izvedbama talentiranih mladih glumaca...)
   Njemačka nagrada za film 2016. Bronca
   Jella Haase je ne Berlinaleu 2016. osvojila Rising Star Award
http://www.imdb.com/title/tt5033342/

SRIJEDA / 11.10.

SLAVA

Slava, 2016.
17:30 sati



Slava, 2016. Kristina Grozeva, Petar Valchanov, 111 min. BU
Scenarij
: Kristina Grozeva, Petar Valchanov, Decho Taralezhkov
Uloge: Stefan Denolyubov, Margita Gosheva, Ana Bratoeva
   Tsanko Petrov je radnik na željeznici u Bugarskoj. Jednog dana na tračnicama pronađe milijune bugarskih leva, no odluči da će biti pošten pa s cijelom svotom novca ode na policiju. Za njegovo dobro djelo nagrade ga novim ručnim satom, ali uskoro on prestaje raditi. U međuvremenu, voditeljica odjela za odnose s javnošću u Ministarstvu prometa, Julia Staikova, koristi Petrov slučaj kako bi se izmaknula korupcijskom skandalu, i pritom izgubi njegov stari sat. Petrov postaje žrtvom kaosa birokracije. Tada počinje njegova očajnička borba da vrati stari sat, kao i vlastito dostojanstvo…
   Locarno International film festival 2016. Nagrada/posebno priznanje Don Quixote
   Ghent International film festival 2016. Posebno priznanje, nominacija za najbolji film
   Sofia film festival 2017.  Nagrada za najbolji balkanski film
   Art film festival 2016. Nagrada za najbolji film
   Dublin film festival 2107.  Nagrada kritike za najbolji scenarij
   „Slava je gusta, inteligentna drama koja svoj intenzitet gradi na jedan vrlo spretan, pametan i životan način“ Film Inquiry
   „Varijabilne neusklađenosti Slavi daju neobičajenu moć nesvakidašnju u suvremenoj kinematografiji“ New York Times
   „Grozeva i Valchanov moralnu igru povezuju s fluidnim, ali zagasitim realizmom“ Boston Globe

http://www.imdb.com/title/tt5937296/

NOĆ SV. LOVRE

La notte di San Lorenzo, 1982.
20:00 sati



CIKLUS BRAĆE TAVIANI
La notte di San Lorenzo, 1982. Paolo & Vittorio Taviani 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Taviani, Vittorio Taviani, Giuliani G. De Negri
Uloge: Omero Antonutti, Margarita Lozano, Claudio Bigagli, Miriam Guidelli, Massimo Bonetti
   U talijanskoj Toskani na noć svetog Lovre padaju zvijezde padalice, a prema lokalnom vjerovanju svaka od njih ispunjava jednu želju. Starija žena prisjeća se iste takve noći prije kraja Drugog svjetskog rata kada je imala samo šest godina. Gradić San Marino u kojem je živjela konačno su počeli napuštati nacisti i fašisti, ostavljajući za sobom minirana područja. Dio mještana ostaje u crkvi vjerujući riječi njemačkog zapovjednika koji im garantira sigurnost, a dio ipak odlazi na jug ususret američkim osloboditeljima...
   Film je 1982. dobio specijalnu nagradu žirija u Cannesu.
http://kinotuskanac.hr/article/braca-taviani-kreativnoscu-protiv-starenja
http://www.imdb.com/title/tt0084422/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 12.10.

SNJEGOVIĆ

Jo Nesbo's Snowmen, 2017.
17:30 sati



Jo Nesbo's Snowmen, 2017. Tomas Alfredson, 125 min. UK/SW/US
Scenarij:
Hossein Amini, Peter Straughan i Soren Sveistrup  prema romanu Jo Nesboa
Uloge: Rebecca Ferguson, Michael Fassbender, Chloë Sevigny
   Dolaskom jeseni u grad, vraća se strah od misterioznih ubojstava koja se ponavljaju svake zime u zadnjem desetljeću. Istragu preuzima
detektiv Harry Hole, koji se kao glavni junak pojavljuje u mnogim romanima jednog od najuspješnijih svjetskih pisaca Jo Nesboa. „Snjegović“
je sedmi roman u nizu o detektivu Holeu kojeg je utjelovio Michael Fassbender... (roman „Snjegović“ objavila je 2013. Profilova biblioteka Fokus)
   Jedne noći, nakon što je pao prvi ovogodišnji snijeg, dječak po imenu Jonas se budi i otkriva da je njegova majka nestala. Od nje je ostao samo jedan trag: ružičasti šal, koji joj je poklonio za Božić, sada nosi snjegović koji se neobjašnjivo pojavio u njihovom dvorištu ranije tog dana. Inspektor Harry Hole sumnja u vezu između nestale žene i sumnjivog pisma koje je primio. Slučaj se produbljuje kada se pojavi obrazac: tijekom proteklog desetljeća, nestalo je jedanaest žena - sve na dan prvog snijega. No, to je ubojica koji stvara svoja vlastita pravila... i on će izmijeniti vlastite obrasce samo da bi igra bila zanimljiva, sve više uvlačeći Harryja u svoju mrežu...
   Nesbov koktel zastrašujućih načina na koje se ubojica poigrava s policijom, nepoznatog oružja ubojstva, zloćudne nasljedne bolesti i bračne nevjere pitak je, ali istovremeno i teško probavljiv. Ipak, kao čitatelj samouvjereno se prepuštate Harryju Holeu i unatoč njegovim manama s napetošću ga pratite kroz slojeve priče u najdublje snježne nanose, sve do uzbudljivog finalnog obračuna... (Lana Bunjevac, recenzija romana u Jutarnjem Listu)
   Stasiti, visoki plavokosi inspektor ne nosi oružje, hoda u poderanim sportskim čarapama, hrani se instant tjesteninom s mesnim okruglicama, čita glazbene časopise Mojo i Uncut i ima besprijekoran glazbeni ukus. Ne uspijeva ostvariti dublje odnose sa ženama - njegova velika ljubav Rakel ostavila ga je jer je bio previše opsjednut poslom, arogantan je i tvrdoglav, a u životu ima samo dvije strasti: onu prema istražiteljskom poslu i onu prema alkoholu. On je enfant terrible kriminalističkog odjela, ali i najbolji detektiv u timu, koji stalno testira ljude, uključujući i vlastite suradnike. “Harry je uvijek bio spreman dati ljudima novu priliku da završe na njegovoj crnoj listi”, ironično opisuje Nesbo inspektora u čiji je lik utkao puno autobiografskih detalja. Upravo su Harryjeva nesavršenost i mane koje ga čine ljudskim, ispričao je, razlog što se čitatelji mogu s njim identificirati.
http://www.imdb.com/title/tt1758810/

SLAVA

Slava, 2016.
20:00 sati



Slava, 2016. Kristina Grozeva, Petar Valchanov, 111 min. BU
Scenarij
: Kristina Grozeva, Petar Valchanov, Decho Taralezhkov
Uloge: Stefan Denolyubov, Margita Gosheva, Ana Bratoeva
   Tsanko Petrov je radnik na željeznici u Bugarskoj. Jednog dana na tračnicama pronađe milijune bugarskih leva, no odluči da će biti pošten pa s cijelom svotom novca ode na policiju. Za njegovo dobro djelo nagrade ga novim ručnim satom, ali uskoro on prestaje raditi. U međuvremenu, voditeljica odjela za odnose s javnošću u Ministarstvu prometa, Julia Staikova, koristi Petrov slučaj kako bi se izmaknula korupcijskom skandalu, i pritom izgubi njegov stari sat. Petrov postaje žrtvom kaosa birokracije. Tada počinje njegova očajnička borba da vrati stari sat, kao i vlastito dostojanstvo…
   Locarno International film festival 2016. Nagrada/posebno priznanje Don Quixote
   Ghent International film festival 2016. Posebno priznanje, nominacija za najbolji film
   Sofia film festival 2017.  Nagrada za najbolji balkanski film
   Art film festival 2016. Nagrada za najbolji film
   Dublin film festival 2107.  Nagrada kritike za najbolji scenarij
   „Slava je gusta, inteligentna drama koja svoj intenzitet gradi na jedan vrlo spretan, pametan i životan način“ Film Inquiry
   „Varijabilne neusklađenosti Slavi daju neobičajenu moć nesvakidašnju u suvremenoj kinematografiji“ New York Times
   „Grozeva i Valchanov moralnu igru povezuju s fluidnim, ali zagasitim realizmom“ Boston Globe

http://www.imdb.com/title/tt5937296/

PETAK / 13.10.

ZEMLJA TAME

17:30 sati



Darkland / Underverden, 2017. Fenar Ahmad, 112 min. DK
Scenarij:
Fenar Ahmad, Adam August
Uloge: Dar Salim, Stine Fischer Christensen, Ali Sivandi, Anis Alobaldi
   Zaid je uspješan kirurg i živi u lijepom stanu sa svojom trudnom djevojkom. Jedne noći Zaidov mlađi brat, Yasin, pokuca na njihova vrata i traži novac. No Zaid odbija. Nekoliko dana kasnije Yasina napadaju, a zatim i ubiju. Budući da policija nije od velike pomoći, Zaid osjeća da mora sam pronaći krivca i kreće u misiju eliminacije kriminalnih bandi u Kopenhagenu. Prerušava se i ulazi u podzemni svijet kriminala. No Zaidova uporna borba imat će ozbiljne posljedice za njega i njegovu obitelj, pa mora odlučiti je li cijena osvete ipak previsoka?
   Redatelj i scenarist Fenar Ahmad priznao je da je njegovo vlastito životno iskustvo bila inspiracija za ovaj film. Naime, njegov je brat također 'upao' u slične nevolje... Iskustvo kako spasiti vlastitog brata koji je upao u nevolje, priznao je Fenar, 'ostrugao' je s vlastite kože i ispleo 'scenarij'...
   „Zemlja tame“ ove je godine u Danskoj potukla sve rekorde gledanosti, a šuška se i da je najpotentniji danski kandidat za Oscara. „Ovo je najimpresivniji danski triler od Pushera“, „Ovo je je nešto sasvim novo u danskoj kinematografiji.“, „Jedan od najboljih filmova 2017., ako ne i najbolji“, 'tepaju' mu oduševljeni Danci. Režirao ga je Fenar Ahmad, koji je u 'elegantnu' Dansku stigao kao irački izbjeglica, odakle vjerojatno i mračne teme. Kritičarska pera hvale Ahmadovu 'snažnu filmsku viziju' i 'izražen osjećaj za vizualno', kao i talent da iz posve skromnog budžeta i produkcijskih uvjeta iznese i više nego dobar film dostojan pažnje...
http://www.imdb.com/title/tt5431082/

SNJEGOVIĆ

Jo Nesbo's Snowmen, 2017.
20:00 sati



Jo Nesbo's Snowmen, 2017. Tomas Alfredson, 125 min. UK/SW/US
Scenarij:
Hossein Amini, Peter Straughan i Soren Sveistrup  prema romanu Jo Nesboa
Uloge: Rebecca Ferguson, Michael Fassbender, Chloë Sevigny
   Dolaskom jeseni u grad, vraća se strah od misterioznih ubojstava koja se ponavljaju svake zime u zadnjem desetljeću. Istragu preuzima
detektiv Harry Hole, koji se kao glavni junak pojavljuje u mnogim romanima jednog od najuspješnijih svjetskih pisaca Jo Nesboa. „Snjegović“
je sedmi roman u nizu o detektivu Holeu kojeg je utjelovio Michael Fassbender... (roman „Snjegović“ objavila je 2013. Profilova biblioteka Fokus)
   Jedne noći, nakon što je pao prvi ovogodišnji snijeg, dječak po imenu Jonas se budi i otkriva da je njegova majka nestala. Od nje je ostao samo jedan trag: ružičasti šal, koji joj je poklonio za Božić, sada nosi snjegović koji se neobjašnjivo pojavio u njihovom dvorištu ranije tog dana. Inspektor Harry Hole sumnja u vezu između nestale žene i sumnjivog pisma koje je primio. Slučaj se produbljuje kada se pojavi obrazac: tijekom proteklog desetljeća, nestalo je jedanaest žena - sve na dan prvog snijega. No, to je ubojica koji stvara svoja vlastita pravila... i on će izmijeniti vlastite obrasce samo da bi igra bila zanimljiva, sve više uvlačeći Harryja u svoju mrežu...
   Nesbov koktel zastrašujućih načina na koje se ubojica poigrava s policijom, nepoznatog oružja ubojstva, zloćudne nasljedne bolesti i bračne nevjere pitak je, ali istovremeno i teško probavljiv. Ipak, kao čitatelj samouvjereno se prepuštate Harryju Holeu i unatoč njegovim manama s napetošću ga pratite kroz slojeve priče u najdublje snježne nanose, sve do uzbudljivog finalnog obračuna... (Lana Bunjevac, recenzija romana u Jutarnjem Listu)
   Stasiti, visoki plavokosi inspektor ne nosi oružje, hoda u poderanim sportskim čarapama, hrani se instant tjesteninom s mesnim okruglicama, čita glazbene časopise Mojo i Uncut i ima besprijekoran glazbeni ukus. Ne uspijeva ostvariti dublje odnose sa ženama - njegova velika ljubav Rakel ostavila ga je jer je bio previše opsjednut poslom, arogantan je i tvrdoglav, a u životu ima samo dvije strasti: onu prema istražiteljskom poslu i onu prema alkoholu. On je enfant terrible kriminalističkog odjela, ali i najbolji detektiv u timu, koji stalno testira ljude, uključujući i vlastite suradnike. “Harry je uvijek bio spreman dati ljudima novu priliku da završe na njegovoj crnoj listi”, ironično opisuje Nesbo inspektora u čiji je lik utkao puno autobiografskih detalja. Upravo su Harryjeva nesavršenost i mane koje ga čine ljudskim, ispričao je, razlog što se čitatelji mogu s njim identificirati.
http://www.imdb.com/title/tt1758810/

SUBOTA / 14.10.

KRALJ I PTICA (ANIMIRANI FILM / TITLOVAN)

Le Roi et l'Oiseau, 1953.
11:00 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3:
Le Roi et l'Oiseau, 1953. Paul Grimault, 83 min. FR

   Jednog taštog kralja boje se svi njegovi podanici, i to s pravom, jer kralj je potpuno bezosjećajan i okrutan. Na šahovskoj ploči pomiče figure i time odlučuje o sudbini kraljevstva, jednim pokretom prsta. Slikar koji slika njegov portret mora jako paziti da ga dovoljno uljepša kako bi silnik bio zadovoljan, pa ipak će, kad slika bude gotova, završiti u rupi... Kralj je i strastveni lovac, iako metu pogađa samo slučajno. Od njegovog je metka stradala i jedna ptica, pa se otac mora brinuti o četiri nejaka ptića, hraniti ih, pokrivati ih da im nije hladno i pjevati im uspavanke. Jednog dana kralj se zaljubi u sliku lijepe pastirice. No pastirica voli mladog dimnjačara...
   Redatelj Paul Grimault osvojio je uglednu nagradu Louis Delluc.Grimault je posvetio film Jacquesu Prévertu, koji je umro godine 1977., prije nego što je film završen, 1980. godine. Restauriran je 2003. godine, i upravo tu restauriranu verziju gledamo u ovogodišnjem programu.
   Film "Le roi et l'oiseau" jedno od umjetničkih djela čija maštovitost podjednako osvaja dječju imaginaciju i fascinira odrasle. Ni poslije trideset godina nije izgubio nimalo od svoje magije, ni u slici ni u zvuku, a oni koji su ga gledali kao djeca i u odrasloj ga dobi pamte kao jedan od naljepših crtanih filmova koji su ikada gledali. Treba istaknuti i glazbu Wojciecha Kilara, te pjesme za koje je stihove napisao Jacques Prévert.
http://www.imdb.com/title/tt0079820/?ref_=fn_al_tt_1

SLAVA

Slava, 2016.
17:30 sati



Slava, 2016. Kristina Grozeva, Petar Valchanov, 111 min. BU
Scenarij
: Kristina Grozeva, Petar Valchanov, Decho Taralezhkov
Uloge: Stefan Denolyubov, Margita Gosheva, Ana Bratoeva
   Tsanko Petrov je radnik na željeznici u Bugarskoj. Jednog dana na tračnicama pronađe milijune bugarskih leva, no odluči da će biti pošten pa s cijelom svotom novca ode na policiju. Za njegovo dobro djelo nagrade ga novim ručnim satom, ali uskoro on prestaje raditi. U međuvremenu, voditeljica odjela za odnose s javnošću u Ministarstvu prometa, Julia Staikova, koristi Petrov slučaj kako bi se izmaknula korupcijskom skandalu, i pritom izgubi njegov stari sat. Petrov postaje žrtvom kaosa birokracije. Tada počinje njegova očajnička borba da vrati stari sat, kao i vlastito dostojanstvo…
   Locarno International film festival 2016. Nagrada/posebno priznanje Don Quixote
   Ghent International film festival 2016. Posebno priznanje, nominacija za najbolji film
   Sofia film festival 2017.  Nagrada za najbolji balkanski film
   Art film festival 2016. Nagrada za najbolji film
   Dublin film festival 2107.  Nagrada kritike za najbolji scenarij
   „Slava je gusta, inteligentna drama koja svoj intenzitet gradi na jedan vrlo spretan, pametan i životan način“ Film Inquiry
   „Varijabilne neusklađenosti Slavi daju neobičajenu moć nesvakidašnju u suvremenoj kinematografiji“ New York Times
   „Grozeva i Valchanov moralnu igru povezuju s fluidnim, ali zagasitim realizmom“ Boston Globe

http://www.imdb.com/title/tt5937296/

VICTORIA I ABDUL

Victoria and Abdul, 2016.
20:00 sati



Victoria and Abdul, 2016. Stephen Frears, 111 min. UK
Scenarij:
Lee Hall
Uloge: Judi Dench, Ali Fazal, Adeel Akhtar, Simon Callow, Michael Gambon, Eddie Izzard, Ruth McCabe, Tim Pigott Smith, Julian Wadham, Olivia Williams, Fenella Woolgar
   Ova filmska priča temeljena je na stvarnim događajima za vrijeme kraljevanja kraljice Victorije, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine, od 1837. godine do svoje smrti 1901. Radnja filma prati posljednje destljeće njezinog vladanja i njezino neočekivano prijateljstvo s mladim indijskim službenikom Abdulom, koji dolazi iz Indije na kraljičin zlatni jubilej 1887. godine, a kasnije postaje njezin najbliži povjerenik i učitelj.
   Iako je kraljica Victoria u to vrijeme bila i carica Indije, članovi kraljevske obitelji i njeni najbliži suradnici suprotstavljaju se prijateljstvu i žele ga uništiti. Dok kraljica preispituje svoju dugogodišnju vladavinu, unatoč protivljenju njezine obitelji, prijateljstvo i međusobno poštovanje između Abdula i kraljice se produbljuje i upravo time potaknuta, kraljica počinje promatrati svijet oko sebe drugim očima...
   Film je snimljen prema romanu „Victoria i Abdul“ engleske autorice i novinarke indijskog porijekla Shrabani Bas i na temelju zapisa samog Abdul Karima koji je potvrdio da je između njega i kraljice prijateljstvo bilo istinsko.
   Ako ste voljeli „Mrs Brown“ (1997) nema razloga da propustite i ovaj film. Ako ni zbog čega drugog onda zbog briljantne Judi Dench (kritičarski konsenzus) koja se ponovno našla u ulozi engleske kraljice Victorije. Na stranu neosporna glumačka veličina Judi Dench oko čega ćemo se svi složiti, al ono što bi nas zanimalo u ovom slučaju je reakcija na film, ali ne iz redova (povijesno) pristranih anglo-saksonskih kritičara. Oni drugi zamjeraju olako i jednodimenzionalno prikazivanje „okupacije“, bez iti malo odgovornosti...
http://www.imdb.com/title/tt5816682/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 15.10.

PREZIR

Le mépris, 1963.
17:30 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3:
Le mépris, 1963. Jean Luc Godard, 103 min. FR/IT
Scenarij:
Jean-Luc Godard prema romanu „Il disprezzo“ Alberta Moravije
Uloge: Brigitte Bardot, Jack Palance, Michel Piccoli, Giorgia Moll, Fritz Lang
   Ugledni njemački redatelj Fritz Lang na talijanskom otoku i mondenom ljetovalištu Capriju snima film o pustolovinama starogrčkog mitološkog junaka Odiseja. Međutim, snimanje filma prate nesuglasice između njega i američkog producenta Jeremyja Prokoscha. I dok Lang želi umjetničko ostvarenje lišeno podilaženja gledateljima, Prokosch nastoji realizirati komercijalno uspješan film za što širu publiku. Stoga angažira mladog scenarista Paula Javala ne bi li prepravio postojeći scenarij. Paul na snimanje stigne sa svojom lijepom suprugom Camille, nekadašnjom daktilografkinjom, koja kraj svog nesigurnog muža žudi za istinskom prisnošću i bračnim zajedništvom. Kako bi se dodvorio beskrupuloznom Prokoschu i zadržao unosan angažman, Paul odluči pomoću Camille šarmirati neugodnog producenta...
   Le Mépris iz 1963. godine može se opisati kao jedan od najkonvencionalnijih, no meni i najzanimljivijih filmova Jeana-Luca Godarda. Jedan od razloga za to je i pojavljivanje velike zvijezde Brigitte Bardot koja glumi razočaranu suprugu glavnog lika, scenarista rastrganog između zahtjeva koje mu nameću tašti njemački redatelj kojeg u filmu glumi sam Fritz Lang, arogantan američki producent te vlastita supruga. U ovoj psihološkoj drami Godard prikazuje bračni raskol i sam proces nastajanja filma ujedno prikazujući i silnu slojevitost međuljudskih odnosa… (Tena Trstenjak / www.ziher.hr)
http://www.imdb.com/title/tt0057345/?ref_=fn_al_tt_1

KRATKI IZLET

Kratki izlet, 2017. (POBJEDNIK PULE 2017.)
20:00 sati



2017. Igor Bezinović, 75 min. HR POBJEDNIK PULE!
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica prema knjizi 'Kratki izlet' Antuna Šoljana
Uloge: Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
   "Nadahnuta  i moderna egzistencijalistička alegorija koja nenametljivo raste iz kadra u kadar. Poput junaka Bezinovićeva filma koji se odluče za avanturu traganja za starom Gradinom koja navodno krije rijetke ljepote i gledatelj koji se odvaži zaroniti u ovaj film susrest će se s osobitim i širokim spoznajama. Vrsna križanja fikcije i dokumentarizma, nadogradnje konkretnoga apstraktnim, a realnoga nadrealnim", stoji u objašnjenju žirija Pulskog festivala koji je filmu dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
   Hibrid dokumentarnog filma i fikcije koji prati Stolu, mladića u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri, tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka, koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.
   Riječ je o šarmantnom i laganom filmu ceste o Stoli, mladiću koji boravi u kampu Motovunskog filmskog festivala, gdje slučajno upoznaje nekolicinu ljudi s kojima preživljava vruće festivalske dane i neprospavane noći. I kad osjeti laganu frustraciju tom kamperskom rutinom, on susreće svog poznanika Roka, koji im predlaže da se upute jedno jutro prema samostanu s freskama, za koji ni sam nije siguran gdje se nalazi. Popraćena duhovitom naracijom glavnoga junaka, priča slijedi besciljno lutanje grupice novopečenih prijatelja šumama i napuštenim selima nakon nesretnog kvara na autobusu. Ono po čemu se film ističe jest format snimke, koji nije standardni filmski, već odavno zaboravljeni praiskonski 4:3, što „Kratkome izletu“ daje poseban šarm. Glumačka izvedba je nonšalantna i prirodna, te s nestajanjem članova ekspedicijske ekipe komično se opisuju međuljudski odnosi na festivalima – hrpica stranaca najednom se sprijateljuje, dok ih povezuje vreva, ritam glazbe i bljeskovi stroboskopa, pa čak se i zaljubljuju, no po festivalu sve mine i ljudi netragom nestaju, bez povoda, bez želje za nastavkom prijateljstva, i s velikom šansom da se više nikada neće susresti... (Rahela Vušković/ Blog mladih filmofila)
   Bezinović tipuje na besciljnost i izgubljenost još jedne generacije u vječnom raskoraku na nerazdvojivoj relaciji putovanje-destinacija i potrazi za utopijom osvjetljenom šibicama za potpaljivanje marihuane i blic-svjetlima partyja. Jedan, dva, tri, četiri… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vrijedan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gdje je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je dijelom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-djela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko djelo. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   “Kratki izlet” nikome nije ništa oduzeo, ali tko zna od kada se nije dogodilo da neki film na Puli bude toliko neočekivano, a tako zasluženo nagrađen. Gotovo da bi se moglo reći kako je samo takva gesta žirija dostojna ljepote i cjelovitosti ovoga filma... (Miljenko Jergović, Jutarnji List)
   "Nisam ni pomišljao da mogu dobiti glavnu nagradu na Festivalu i jako sam sretan što je žiri prepoznao moju ideju da napravim drugačiji film nego što se uglavnom sada prave u Hrvatskoj. " (Igor Bezinović)
   Svejedno sam bio iznenađen jer sam bio uvjeren da nagrada ide filmu Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’, koji je kompletan film, koji gotovo unisono prepoznaje i struka i publika, dok je naš film svojevrsni eksces i iznenađenje u hrvatskom kontekstu. Nagrada Haninom filmu bi svakako bila puno manje iznenađenje... (Igor Bezinović / intervju u Novostima)

   Pula 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za oblikovanje zvuka (Martin Semenčić)
   Filmski festival Andreja Tarkovskog Zerkalo 2017. – najbolji redatelj; nagrada Voice
   Festival europskog filma Palić 2017. – posebno priznanje
   Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2017. – posebno priznanje
http://www.imdb.com/title/tt6352604/

EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
https://artcinemaday.org/en/index

 

PONEDJELJAK / 16.10.

SPLITSKA FOTORINOLARINGOLOGIJA

Splitska fotorinolaringologija, 2017. (dokumentarac o splitskim fotografima)
19:00 sati



SPLITSKA FOTORINOLARINGOLOGIJA
dokumentarac o splitskim fotografima, 2017. Mladen Santrić (2 x 52 min.) HR

   GRAD SPLIT – „okom, grlom(riječju), njuhom i uhom, pa i sluhom“ njegovih fotografa i građana.
   Od najstarijih sačuvanih fotografija (prvih razglednica) poznatih i nepoznatih autora, od prvih fotoaparata kojima se od polovice 19. stoljeća slikavalo gradske motive i ljude pa do današnje digitalne i „svemoguće“ foto-tehnologije, prebogat je niz fantastičnih detalja i slojeva „duše grada“, nikada predočene u širu dokumentarnu filmsku priču. Svjedočenje živućih majstora i kroničara „splitskih vremena“ slikom i riječju (D. Kečkemet, A. Damjanić, I. Pervan, F. Klarić, A. Verzotti, Ana Peraica, Zoran Krpetić, Gordana Benić i drugi...)
   Film nije kronološka zbirka fotografija o gradu već kaleidoskopska slika doživljaja koje su grad i njegovi ljudi izazvali (i još izazivaju) u oku promatrača.
scenarist i redatelj MLADEN SANTRIĆ
direktor fotografije MILE TAPAVIČKI
montažer MLADEN RADAKOVIĆ
majstor tona MLADEN ŠIKLIĆ
osvjetljivač DOMAGOJ VRANAR
skladatelj MATEJ MEŠTROVIĆ
producent MATE ČULJAK
HRT, 2017

UTORAK / 17.10.

NEVIDLJIVI

Les Invisibles, 2012.
17:30 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3:
Les Invisibles, 2012. Sébastien Lifshitz (dok. film.), 115 min. FR

   Muškarci i žene, rođeni između 1. i 2. svjetskog rata, nemaju ništa zajedničko osim svoje homoseksualnosti i odluke da otvoreno o tome pričaju, u vrijeme kada to nije bilo ni malo prihvatljivo. Oni su voljeli, borili se, željeli i vodili ljubav. Sada, kada su pri kraju svoje avanture, pričaju o tome kako su živjeli. I preživjeli.
   Njima je 70, 80, 90 godina, lezbijke su i gejevi u vezama ili traže ljubav. Riječ je o ljudima koji su stali pred kameru Sébastiena Lifshitza u dokumentarcu "Les Invisibles"... Ideja za film ponikla je iz kolekcije starih amaterskih fotografija iz razdoblja od 1900-ih do 1970-ih godina. "Službena povijest homoseksualnosti uvijek je podrazumijevala da su ti ljudi bili žrtve jer su se uz njihove živote povezivali patnja, borba, gubici, samoubojstva i slično", kazao je Lifshitz. "Pronašavši ove fotografije, primijetio sam da parovi izgledaju sretno i djeluju nevjerojatno slobodno. Pomislio sam kako je to suludo s obzirom na sve što nam je rečeno", dodao je. Razmišljao je i kako su ti ljudi svoje fotografije morali odnijeti na razvijanje, pa je pretpostavio da su bili voljni otkriti se, makar samo i zaposlenicima u fotolaboratoriju. "Les Invisibles" je nastao baš iz tih njegovih propitivanja. "Krenuo sam od pretpostavke da je velika većina tih gejeva i lezbijki uspjela stvoriti koliko-toliko slobodan život u postojećim okolnostima te u odnosu na njihovo okruženje, obitelj, posao i društvo u cijelosti", objasnio je. Zato je okupio svoje starije sugrađane i pitao ih kako im je bilo živjeti u to doba: je li bilo bolno i komplicirano zbog njihova seksualnog identiteta? Film je nastao upravo u vrijeme kad se Francuska priprema za ozakonjenje istospolnih brakova, a materijali koje je prikupio Lifshitz jedinstveno su svjedočanstvo da je gej populacija oduvijek željela biti ravnopravna, samo suvremena društva, za razliku od vremena prije nekoliko desetljeća, postaju svjesnija nejednakosti.
http://www.imdb.com/title/tt2399533/?ref_=fn_al_tt_1

 

OTAC

Babai, 2015.
20:00 sati



CIKLUS SUVREMENOG NJEMAČKOG FILMA
Babai, 2015. Visar Morina, 104 min. DE/FR/MK/KV
Scenarij:
Visar Morina
Uloge: Val Maloku, Astrit Kabashi, Enver Petrovci, Adriana Matoshi, Aurita Agushi, Alban Ukaj, Xhevdet Jashari
   Predratno Kosovo 90-ih: Gezim pod svaku cijenu želi otići u Njemačku, čak i ako to znači da će svojeg desetogodišnjeg sina Norija morati ostaviti kod rodbine. Nakon što poslije nekoliko pokušaja napokon uspije, njegov sin Nori bježi i kreće na dugo i opasno putovanje ocu, u Njemačku. Ali ponovni susret neće proteći onako kako su Gezim i Nori očekivali…
   Dobitnik nagrade za režiju, scenarij i glumu (uloge oca i sina) u kategoriji „Novo njemačko kino“ na Filmskom festivalu u Münchenu 2015.
   „iznimno snažan film koji s velikom umješnošću prikazuje složene osjećaje djeteta u teškoj situaciji... (Motovun FF Press)
  U pogledu motivacije likova i slikanja zamršenih rodbinskih i prijateljskih odnosa na Kosovu, „Babai“ je izuzetno uspio film. Priča se doima osobnom i iskrenom (Morina od rane mladosti živi i stvara u Nemačkoj), iako nije autobiografska, nego se prije može nazvati kompozitom različitih anegdota iz “migrantskog bluesa”. Naći će se tu scena ili dvije viška, neki pod-zaplet koji nije bio neophodan, ali i pored gubitka ritma i pada u tempu negdje pri sredini, utisak je da Morina zna šta želi da kaže i da je odabrao pravu temu za svoj prvijenac... Posebno treba pohvaliti glumce i kemiju među njima. Oni su pažljivo izabrani i glavna zvijezda filma je mali Val Maloku koji se sjajno snalazi u društvu starijih i iskusnijih glumaca. Film svojom odmjerenom interpretacijom boji i Astrit Kabashi, jedno od većih imena post-jugoslovenskog kosovskog filma, dok je prepoznatljivo prisustvo veterana Envera Petrovcija uvijek dobrodošlo. Mnoštvo epizodnih likova u solidnim izvedbama takođe utiče na atmosferu i štimung filma. Nažalost, Babaijev festivalski ciklus se bliži kraju i sva je vjerovatnoća da film neće imati distribuciju, naročito tamo gdje bi to bilo potrebno. Da, mislim na Srbiju u kojoj još uvijek nema sluha za drugu stranu i gdje se disonantni tonovi čak i u kulturi smatraju napadom na nacionalno biće. Babai bi mogao biti prozor prema toj famoznoj drugoj strani, ako ne iz drugog razloga, onda kao primjer kako se određenu temu sa neizbježnim političkim kontekstom tretira na način koji nije ni politički ni politikantski i koji je ponajviše univerzalan.  (Marko Stojiljković, www.film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt4741170/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 18.10.

VICTORIA

Victoria, 2016.
17:30 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3
Victoria, 2016. Justine Triet, 97 min. FR
Scenarij:
Thomas Lévy-Lasne, Justine Triet
Uloge: Virginie Efira, Vincent Lacoste, Melvil Poupaud
   Tridesetogodišnja Victoria je prelijepa i uspješna pravnica iz Pariza, koja je uz to i velika radoholičarka i ovisnica o seksu. Victoria odlazi na vjenčanje gdje susreće svog bivšeg muža, bivšeg dilera droge i svog privlačnog, ali nepopularnog prijatelja Vinceta. Victoria se osjeća u potpunosti razapeta između pritisaka sa obje strane te je na rubu je nervnog sloma. Tijekom vremena Victoria ipak ponovo otkriva svoje želje i doživljava novu ljubav.
http://www.imdb.com/title/tt5078214/?ref_=fn_tt_tt_7

KAOS

Kaos, 1984.
20:00 sati



CIKLUS BRAĆE TAVIANI:
Kaos, 1984. Paolo & Vittorio Taviani 188 min. IT/FR
Scenarij:
Paolo Taviani, Vittorio Taviani, Tonino Guerra (prema pričama Luigija Pirandella)
Uloge: Margarita Lozano, Orazio Torrisi, Carlo Cartier, Biagio Barone, Laura Mollica
   Omnibus od četiri priče i epiloga koji se događaju na Siciliji u 19. stoljeću. Majka žudi za vijestima od sinova koji su prije četrnaest godina odselili u Ameriku, a ne može se povezati ni sa sinom koji je ostao uz nju. Mlada seljanka sazna da joj suprug svakog punog mjeseca poludi te potraži pomoć rođaka, ali završi s njime u krevetu. Bogataš potraži zanatliju da mu popravi razbijen ćup za maslinovo ulje, no taj zaglavi u popravljenoj posudi. Seljani od zemljoposjednika pokušavaju dobiti dopuštenje za izgradnju groblja. U epilogu, autor priča, Luigi Pirandello razgovara s duhom svoje preminule majke...
http://www.imdb.com/title/tt0087537/?ref_=fn_tt_tt_3
http://kinotuskanac.hr/article/braca-taviani-kreativnoscu-protiv-starenja

ČETVRTAK / 19.10.

ZBOGOM, PRVA LJUBAVI

Un Amour de Jeunesse, 2011.
17:30 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3:
Un Amour de Jeunesse, 2011. Mia Hansen-Love, 110 min. FR/DE
Scenarij
: Mia Hansen-Love
Uloge: Lola Créton, Sebastian Urzendowsky, Magne-Havard Brekke
   Petnaestogodišnjakinja otkriva zanos, radosti i boli prve ljubavi sa starijim tinejdžerom. Iako je svi uvjeravaju da će patnja za prvom ljubavi proći brzo, godinama nakon velikog prekida Lola ne može zaboraviti svoju prvu ljubav i nastaviti dalje...
   Prvo što treba spomenuti je Lola Créton, srce i duša filma. Bijele puti, kovrčave kose, nepravilnog nosa i savršenog tijela, devetnaestogodišnjakinja je to kojoj vjeruješ: da ima petnaest, devetnaest i dvadeset tri godine života u filmu kroz tri faze u kojima ju pratimo, da nosi svoje srce na rukavu i da je tako krhka; tako željna ljubavi. A, opet, najveće zasluge što gledamo mladu Lolu pripadaju redateljici Hansen-Love koja ju je odabrala, nadahnutoj autorici koja krije još scenarističko-redateljskih rješenja. Da ne bih otkrivao previše, samo ću vam reći da obratite pažnju na kontrast dana i mraka, tj. Camilline i Sullivanove prošlosti i sadašnjosti, ponor njihovih razlika predstavljen kroz njihovu različitu interpretaciju jednog francuskog filma i svu silu suptilno postavljenih pitanja o muško-ženskim vezama i svemu onomu što je vezano uz njih. Glazbena podloga je minimizirana, no kad se pojavi, pojavi se na pravim mjestima i uhu je ugodna kao što je oku ugodan prizor dvoje prelijepih ljubavnika. Melankolija curi s ekrana... (Marin Mihalj / www.fak.hr)
http://www.imdb.com/title/tt1618447/?ref_=fn_al_tt_1

KRATKI IZLET

Kratki izlet, 2017. (POBJEDNIK PULE 2017.)
20:00 sati



2017. Igor Bezinović, 75 min. HR POBJEDNIK PULE!
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica prema knjizi 'Kratki izlet' Antuna Šoljana
Uloge: Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
   "Nadahnuta  i moderna egzistencijalistička alegorija koja nenametljivo raste iz kadra u kadar. Poput junaka Bezinovićeva filma koji se odluče za avanturu traganja za starom Gradinom koja navodno krije rijetke ljepote i gledatelj koji se odvaži zaroniti u ovaj film susrest će se s osobitim i širokim spoznajama. Vrsna križanja fikcije i dokumentarizma, nadogradnje konkretnoga apstraktnim, a realnoga nadrealnim", stoji u objašnjenju žirija Pulskog festivala koji je filmu dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
   Hibrid dokumentarnog filma i fikcije koji prati Stolu, mladića u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri, tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka, koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.
   Riječ je o šarmantnom i laganom filmu ceste o Stoli, mladiću koji boravi u kampu Motovunskog filmskog festivala, gdje slučajno upoznaje nekolicinu ljudi s kojima preživljava vruće festivalske dane i neprospavane noći. I kad osjeti laganu frustraciju tom kamperskom rutinom, on susreće svog poznanika Roka, koji im predlaže da se upute jedno jutro prema samostanu s freskama, za koji ni sam nije siguran gdje se nalazi. Popraćena duhovitom naracijom glavnoga junaka, priča slijedi besciljno lutanje grupice novopečenih prijatelja šumama i napuštenim selima nakon nesretnog kvara na autobusu. Ono po čemu se film ističe jest format snimke, koji nije standardni filmski, već odavno zaboravljeni praiskonski 4:3, što „Kratkome izletu“ daje poseban šarm. Glumačka izvedba je nonšalantna i prirodna, te s nestajanjem članova ekspedicijske ekipe komično se opisuju međuljudski odnosi na festivalima – hrpica stranaca najednom se sprijateljuje, dok ih povezuje vreva, ritam glazbe i bljeskovi stroboskopa, pa čak se i zaljubljuju, no po festivalu sve mine i ljudi netragom nestaju, bez povoda, bez želje za nastavkom prijateljstva, i s velikom šansom da se više nikada neće susresti... (Rahela Vušković/ Blog mladih filmofila)
   Bezinović tipuje na besciljnost i izgubljenost još jedne generacije u vječnom raskoraku na nerazdvojivoj relaciji putovanje-destinacija i potrazi za utopijom osvjetljenom šibicama za potpaljivanje marihuane i blic-svjetlima partyja. Jedan, dva, tri, četiri… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vrijedan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gdje je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je dijelom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-djela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko djelo. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   “Kratki izlet” nikome nije ništa oduzeo, ali tko zna od kada se nije dogodilo da neki film na Puli bude toliko neočekivano, a tako zasluženo nagrađen. Gotovo da bi se moglo reći kako je samo takva gesta žirija dostojna ljepote i cjelovitosti ovoga filma... (Miljenko Jergović, Jutarnji List)
   "Nisam ni pomišljao da mogu dobiti glavnu nagradu na Festivalu i jako sam sretan što je žiri prepoznao moju ideju da napravim drugačiji film nego što se uglavnom sada prave u Hrvatskoj. " (Igor Bezinović)
   Svejedno sam bio iznenađen jer sam bio uvjeren da nagrada ide filmu Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’, koji je kompletan film, koji gotovo unisono prepoznaje i struka i publika, dok je naš film svojevrsni eksces i iznenađenje u hrvatskom kontekstu. Nagrada Haninom filmu bi svakako bila puno manje iznenađenje... (Igor Bezinović / intervju u Novostima)

   Pula 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za oblikovanje zvuka (Martin Semenčić)
   Filmski festival Andreja Tarkovskog Zerkalo 2017. – najbolji redatelj; nagrada Voice
   Festival europskog filma Palić 2017. – posebno priznanje
   Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2017. – posebno priznanje
http://www.imdb.com/title/tt6352604/

EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
https://artcinemaday.org/en/index

 

PETAK / 20.10.

ZEMLJA TAME

17:30 sati



Darkland / Underverden, 2017. Fenar Ahmad, 112 min. DK
Scenarij:
Fenar Ahmad, Adam August
Uloge: Dar Salim, Stine Fischer Christensen, Ali Sivandi, Anis Alobaldi
   Zaid je uspješan kirurg i živi u lijepom stanu sa svojom trudnom djevojkom. Jedne noći Zaidov mlađi brat, Yasin, pokuca na njihova vrata i traži novac. No Zaid odbija. Nekoliko dana kasnije Yasina napadaju, a zatim i ubiju. Budući da policija nije od velike pomoći, Zaid osjeća da mora sam pronaći krivca i kreće u misiju eliminacije kriminalnih bandi u Kopenhagenu. Prerušava se i ulazi u podzemni svijet kriminala. No Zaidova uporna borba imat će ozbiljne posljedice za njega i njegovu obitelj, pa mora odlučiti je li cijena osvete ipak previsoka?
   Redatelj i scenarist Fenar Ahmad priznao je da je njegovo vlastito životno iskustvo bila inspiracija za ovaj film. Naime, njegov je brat također 'upao' u slične nevolje... Iskustvo kako spasiti vlastitog brata koji je upao u nevolje, priznao je Fenar, 'ostrugao' je s vlastite kože i ispleo 'scenarij'...
   „Zemlja tame“ ove je godine u Danskoj potukla sve rekorde gledanosti, a šuška se i da je najpotentniji danski kandidat za Oscara. „Ovo je najimpresivniji danski triler od Pushera“, „Ovo je je nešto sasvim novo u danskoj kinematografiji.“, „Jedan od najboljih filmova 2017., ako ne i najbolji“, 'tepaju' mu oduševljeni Danci. Režirao ga je Fenar Ahmad, koji je u 'elegantnu' Dansku stigao kao irački izbjeglica, odakle vjerojatno i mračne teme. Kritičarska pera hvale Ahmadovu 'snažnu filmsku viziju' i 'izražen osjećaj za vizualno', kao i talent da iz posve skromnog budžeta i produkcijskih uvjeta iznese i više nego dobar film dostojan pažnje...
http://www.imdb.com/title/tt5431082/

GLASNIJE OD ORUŽJA

20:00 sati



Glasnije od oružja, 2017. Miroslav Sikavica, 86 min. HR
Scenarij:
Miroslav Sikavica
   Dokumentarni film o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača.
   Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
   Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.
   U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
   Dok se zapadnim svijetom širio grunge, Nirvana izdavala album “Never Mind”, a njihov “Smells Like Teen Spirit” osvajao mlade diljem svijeta, zagrebački tinejdžer Sikavica, tad, na početku rata, 16-godišnjak, raste bombardiran domoljubnim budnicama. “One su bile prirodni zvuk toga vremena, s jedne strane me to obilježilo… nisam ljut na to vrijeme, upisano je u mene, ne mogu od toga pobjeći, niti bih htio. Živo se sjećam tih pjesama, više-manje sam se, kopajući po arhivama, i danas mogao sjetiti skoro svakog stiha.” Puno je Sikavici, u neku ruku mentorski, pomogao producent Nenad Puhovski, među ostalim usmjerio ga je da zadrži neutralan stav, da pusti drugima, a sam se suzdrži od komentara. “Danas je lako zauzeti stav iz neke sarkastične, ironične, kritičke ili pak navijačke perspektive, ništa od toga nisam htio, bilo mi je stalo da napravimo film u kojem neću nametnuti kut gledanja na stvari, nego ostaviti ljudima da sami zaključuju. Zanimljivo je da su glazbenici različitih političkih orijentacija čitali film na način na koji su željeli čitati i svi su u njemu vidjeli nešto pozitivno, što mi je ukazalo da imamo dobar film.” (Karmela Devčić, Jutarnji List)
   Jednako intenzivno kao što su onda osjećali potrebu pisati takvu glazbu, gotovo svi autori s kojima je razgovarao, danas kažu da su - razočarani stanjem u društvu i državi, daleko su danas od toga da bi mogli skladati domoljubne pjesme.
   Vrijednosti Sikavičinog uratka leže negdje drugdje. Ponajprije, dobili smo dokument jednog vremena, naizgled sasvim otrgnutog, sastavljenog od arhiva, found footagea i razgovora sa akterima. Drugo, kad nam stvari djeluju i potpuno bizarno, Sikavica nikog ne osuđuje. Njegov modalitet je onaj Helmuta Brennera koji se, baveći se jednim drugim vremenom, u Music als Waffe, zapitao o političkom djelovanju glazbe i dolazi li to djelovanje iz glazbe same, postoje li neke poruke koje su imanentne djelu ili je razumijevanje poruke pitanje interpretacije koja – ovisno o stajalištu svakog pojedinca – donosi različite rezultate? Taj modalitet ostavlja mogućnost da viđeno u Glasnije od oružja doživimo i individualno i kolektivno, i angažirano, i oportunistički, i kao dane ponosa i slave ili kao nešto čega se valja stidjeti. I to bez obzira na generacije koje će pogledati film. (Ivan Žaknić, HRT Blog)

 

SUBOTA / 21.10.

GLASNIJE OD ORUŽJA

17:30 sati



Glasnije od oružja, 2017. Miroslav Sikavica, 86 min. HR
Scenarij:
Miroslav Sikavica
   Dokumentarni film o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača.
   Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
   Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.
   U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
   Dok se zapadnim svijetom širio grunge, Nirvana izdavala album “Never Mind”, a njihov “Smells Like Teen Spirit” osvajao mlade diljem svijeta, zagrebački tinejdžer Sikavica, tad, na početku rata, 16-godišnjak, raste bombardiran domoljubnim budnicama. “One su bile prirodni zvuk toga vremena, s jedne strane me to obilježilo… nisam ljut na to vrijeme, upisano je u mene, ne mogu od toga pobjeći, niti bih htio. Živo se sjećam tih pjesama, više-manje sam se, kopajući po arhivama, i danas mogao sjetiti skoro svakog stiha.” Puno je Sikavici, u neku ruku mentorski, pomogao producent Nenad Puhovski, među ostalim usmjerio ga je da zadrži neutralan stav, da pusti drugima, a sam se suzdrži od komentara. “Danas je lako zauzeti stav iz neke sarkastične, ironične, kritičke ili pak navijačke perspektive, ništa od toga nisam htio, bilo mi je stalo da napravimo film u kojem neću nametnuti kut gledanja na stvari, nego ostaviti ljudima da sami zaključuju. Zanimljivo je da su glazbenici različitih političkih orijentacija čitali film na način na koji su željeli čitati i svi su u njemu vidjeli nešto pozitivno, što mi je ukazalo da imamo dobar film.” (Karmela Devčić, Jutarnji List)
   Jednako intenzivno kao što su onda osjećali potrebu pisati takvu glazbu, gotovo svi autori s kojima je razgovarao, danas kažu da su - razočarani stanjem u društvu i državi, daleko su danas od toga da bi mogli skladati domoljubne pjesme.
   Vrijednosti Sikavičinog uratka leže negdje drugdje. Ponajprije, dobili smo dokument jednog vremena, naizgled sasvim otrgnutog, sastavljenog od arhiva, found footagea i razgovora sa akterima. Drugo, kad nam stvari djeluju i potpuno bizarno, Sikavica nikog ne osuđuje. Njegov modalitet je onaj Helmuta Brennera koji se, baveći se jednim drugim vremenom, u Music als Waffe, zapitao o političkom djelovanju glazbe i dolazi li to djelovanje iz glazbe same, postoje li neke poruke koje su imanentne djelu ili je razumijevanje poruke pitanje interpretacije koja – ovisno o stajalištu svakog pojedinca – donosi različite rezultate? Taj modalitet ostavlja mogućnost da viđeno u Glasnije od oružja doživimo i individualno i kolektivno, i angažirano, i oportunistički, i kao dane ponosa i slave ili kao nešto čega se valja stidjeti. I to bez obzira na generacije koje će pogledati film. (Ivan Žaknić, HRT Blog)

 

ZEMLJA TAME

20:00 sati



Darkland / Underverden, 2017. Fenar Ahmad, 112 min. DK
Scenarij:
Fenar Ahmad, Adam August
Uloge: Dar Salim, Stine Fischer Christensen, Ali Sivandi, Anis Alobaldi
   Zaid je uspješan kirurg i živi u lijepom stanu sa svojom trudnom djevojkom. Jedne noći Zaidov mlađi brat, Yasin, pokuca na njihova vrata i traži novac. No Zaid odbija. Nekoliko dana kasnije Yasina napadaju, a zatim i ubiju. Budući da policija nije od velike pomoći, Zaid osjeća da mora sam pronaći krivca i kreće u misiju eliminacije kriminalnih bandi u Kopenhagenu. Prerušava se i ulazi u podzemni svijet kriminala. No Zaidova uporna borba imat će ozbiljne posljedice za njega i njegovu obitelj, pa mora odlučiti je li cijena osvete ipak previsoka?
   Redatelj i scenarist Fenar Ahmad priznao je da je njegovo vlastito životno iskustvo bila inspiracija za ovaj film. Naime, njegov je brat također 'upao' u slične nevolje... Iskustvo kako spasiti vlastitog brata koji je upao u nevolje, priznao je Fenar, 'ostrugao' je s vlastite kože i ispleo 'scenarij'...
   „Zemlja tame“ ove je godine u Danskoj potukla sve rekorde gledanosti, a šuška se i da je najpotentniji danski kandidat za Oscara. „Ovo je najimpresivniji danski triler od Pushera“, „Ovo je je nešto sasvim novo u danskoj kinematografiji.“, „Jedan od najboljih filmova 2017., ako ne i najbolji“, 'tepaju' mu oduševljeni Danci. Režirao ga je Fenar Ahmad, koji je u 'elegantnu' Dansku stigao kao irački izbjeglica, odakle vjerojatno i mračne teme. Kritičarska pera hvale Ahmadovu 'snažnu filmsku viziju' i 'izražen osjećaj za vizualno', kao i talent da iz posve skromnog budžeta i produkcijskih uvjeta iznese i više nego dobar film dostojan pažnje...
http://www.imdb.com/title/tt5431082/

UTORAK / 24.10.

VICTORIA I ABDUL

Victoria and Abdul, 2016.
17:30 sati



Victoria and Abdul, 2016. Stephen Frears, 111 min. UK
Scenarij:
Lee Hall
Uloge: Judi Dench, Ali Fazal, Adeel Akhtar, Simon Callow, Michael Gambon, Eddie Izzard, Ruth McCabe, Tim Pigott Smith, Julian Wadham, Olivia Williams, Fenella Woolgar
   Ova filmska priča temeljena je na stvarnim događajima za vrijeme kraljevanja kraljice Victorije, koja je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom 63 godine, od 1837. godine do svoje smrti 1901. Radnja filma prati posljednje destljeće njezinog vladanja i njezino neočekivano prijateljstvo s mladim indijskim službenikom Abdulom, koji dolazi iz Indije na kraljičin zlatni jubilej 1887. godine, a kasnije postaje njezin najbliži povjerenik i učitelj.
   Iako je kraljica Victoria u to vrijeme bila i carica Indije, članovi kraljevske obitelji i njeni najbliži suradnici suprotstavljaju se prijateljstvu i žele ga uništiti. Dok kraljica preispituje svoju dugogodišnju vladavinu, unatoč protivljenju njezine obitelji, prijateljstvo i međusobno poštovanje između Abdula i kraljice se produbljuje i upravo time potaknuta, kraljica počinje promatrati svijet oko sebe drugim očima...
   Film je snimljen prema romanu „Victoria i Abdul“ engleske autorice i novinarke indijskog porijekla Shrabani Bas i na temelju zapisa samog Abdul Karima koji je potvrdio da je između njega i kraljice prijateljstvo bilo istinsko.
   Ako ste voljeli „Mrs Brown“ (1997) nema razloga da propustite i ovaj film. Ako ni zbog čega drugog onda zbog briljantne Judi Dench (kritičarski konsenzus) koja se ponovno našla u ulozi engleske kraljice Victorije. Na stranu neosporna glumačka veličina Judi Dench oko čega ćemo se svi složiti, al ono što bi nas zanimalo u ovom slučaju je reakcija na film, ali ne iz redova (povijesno) pristranih anglo-saksonskih kritičara. Oni drugi zamjeraju olako i jednodimenzionalno prikazivanje „okupacije“, bez iti malo odgovornosti...
http://www.imdb.com/title/tt5816682/?ref_=fn_al_tt_1

VELIKO FINALE

Hin und weg, 2014.
20:00 sati



CIKLUS SUVREMENOG NJEMAČKOG FILMA
Hin und weg, 2014. Christian Zübert, 95 min. DE
Scenarij:
Ariane Schröder, Christian Zübert
Uloge: Florian David Fitz, Julia Koschitz, Jürgen Vogel
   Svake godine, Hannes i njegova žena Kiki biciklima odlaze na odmor s prijateljima. Putovanje je to ispunjeno običajima i ritualima, kao i svaki obiteljski Božić. Ove je godine Hannesijev red da odabere odredište. Na svačije iznenađenje, čak i nezadovoljstvo, on odabire Belgiju. Razočaranje nestaje dok skupina vozi prelijepim flandrijskim krajolicima, ali raspoloženje naglo opada kad im Hannes otkriva pravi motiv tog putovanja: kao i njegov otac, on boluje od degenerativne bolesti ALS. Zadnja manifestacija te bolesti bila je toliko jaka da je odlučio okončati život u Belgiji, gdje je potpomognuto samoubojstvo legalno. Šokirani, rastuženi i uznemireni, članovi skupine ipak odlučuju nastaviti putovanje. Dok se Hannes približava svojem krajnjem odredištu, on, Kiki i prijatelji nalaze utjehu u tradiciji koja je sve te godine održala njihovo prijateljstvo, ali ujedno i spoznaju kako ono što ih povezuje omogućava i prihvaćanje nečijeg odlaska.
http://www.imdb.com/title/tt3273636/?ref_=fn_tt_tt_1

SRIJEDA / 25.10.

ČOKOLADA

Chocolat, 2016.
17:30 sati



CIRKUSKA SRIJEDA
Chocolat, 2016. Roschdy Zem, 119 min. FR
Scenarij:
Cyril Gely, Olivier Gorce, Gérard Noiriel, Roschdy Zem
Uloge: Omar Sy, James Thierrée, Clotilde Hesme
   Nagrađivani glumac Omar Sy zvijezda je filma koji se temelji na životu Rafaela Padillae, kubanskog roba koji je postao prvi crni cirkuski izvođač u Francuskoj poslije Prvog svjetskog rata. Rafael Padillau je rođen na Kubi 1868. i prodan u ropstvo u dobi od 9 godina. Nakon bijega iz ropstva, otputovao je u Pariz i započeo karijeru u cirkusu zadivljujući Francuze svojim talentima kao pjevač i plesač, te kao klaun pod imenom "Čokolada".
   Čokolada ipak nije mogao na pravi način podnijeti uspjeh: slava i novac priskrbili su mu i lažne obožavatelje koji su iskorištavali, tako da je zapao i u velike dugove, što je imalo određene posljedice i na njegovu karijeru. Dobrodušan kakav je bio, svoj talent koristio je i u dobrotvorne svrhe, nastupao je u bolnici za djecu bolesnu od tuberkuloze. Rafael Padilla umro je 1917. godine siromašan i zaboravljen. Tek zadnjih godina stekao je priznanja za svoj doprinos umjetnosti koja je uvijek bila podcijenjena... (www.novosti.hr)
http://www.imdb.com/title/tt4400038/?ref_=nv_sr_1

FARMA ŠEVA

La masseria delle allodole, 2007.
20:00 sati



CIKLUS BRAĆE TAVIANI
La masseria delle allodole, 2007. Paolo & Vittorio Taviani 122 min. IT/DE/E/BU/FR
Scenarij
: Paolo i Vittorio Taviani (prema romanu Antonije Arslan)
Uloge: Paz Vega, Moritz Bleibtreu, Alessandro Preziosi, Ángela Molina, Tchéky Karyo
   Ekranizacija romana Antonije Arslan, talijanske spisateljice armenskoga porijekla. U centru priče je uspješna armenska obitelj Avakian koja živi u Turskoj. Pripremaju veliko obiteljsko okupljanje ignorirajući sve veću i otvoreniju nesnošljivost Turaka prema armenskom narodu, uvjereni da na njih to neće utjecati. Iz Venecije u obiteljski dom stiže liječnik Assadour, a tu je i zemljoposjednik Aram iz Turske. Obiteljsku sreću uništava dolazak turskoga vojnoga odreda koji ubije muške članove obitelji, a ženske prisili na pješačenje do sirijske pustinje.
http://www.imdb.com/title/tt0854672/?ref_=fn_al_tt_1
http://kinotuskanac.hr/article/braca-taviani-kreativnoscu-protiv-starenja

ČETVRTAK / 26.10.

GLASNIJE OD ORUŽJA

17:30 sati



Glasnije od oružja, 2017. Miroslav Sikavica, 86 min. HR
Scenarij:
Miroslav Sikavica
   Dokumentarni film o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača.
   Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
   Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.
   U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
   Dok se zapadnim svijetom širio grunge, Nirvana izdavala album “Never Mind”, a njihov “Smells Like Teen Spirit” osvajao mlade diljem svijeta, zagrebački tinejdžer Sikavica, tad, na početku rata, 16-godišnjak, raste bombardiran domoljubnim budnicama. “One su bile prirodni zvuk toga vremena, s jedne strane me to obilježilo… nisam ljut na to vrijeme, upisano je u mene, ne mogu od toga pobjeći, niti bih htio. Živo se sjećam tih pjesama, više-manje sam se, kopajući po arhivama, i danas mogao sjetiti skoro svakog stiha.” Puno je Sikavici, u neku ruku mentorski, pomogao producent Nenad Puhovski, među ostalim usmjerio ga je da zadrži neutralan stav, da pusti drugima, a sam se suzdrži od komentara. “Danas je lako zauzeti stav iz neke sarkastične, ironične, kritičke ili pak navijačke perspektive, ništa od toga nisam htio, bilo mi je stalo da napravimo film u kojem neću nametnuti kut gledanja na stvari, nego ostaviti ljudima da sami zaključuju. Zanimljivo je da su glazbenici različitih političkih orijentacija čitali film na način na koji su željeli čitati i svi su u njemu vidjeli nešto pozitivno, što mi je ukazalo da imamo dobar film.” (Karmela Devčić, Jutarnji List)
   Jednako intenzivno kao što su onda osjećali potrebu pisati takvu glazbu, gotovo svi autori s kojima je razgovarao, danas kažu da su - razočarani stanjem u društvu i državi, daleko su danas od toga da bi mogli skladati domoljubne pjesme.
   Vrijednosti Sikavičinog uratka leže negdje drugdje. Ponajprije, dobili smo dokument jednog vremena, naizgled sasvim otrgnutog, sastavljenog od arhiva, found footagea i razgovora sa akterima. Drugo, kad nam stvari djeluju i potpuno bizarno, Sikavica nikog ne osuđuje. Njegov modalitet je onaj Helmuta Brennera koji se, baveći se jednim drugim vremenom, u Music als Waffe, zapitao o političkom djelovanju glazbe i dolazi li to djelovanje iz glazbe same, postoje li neke poruke koje su imanentne djelu ili je razumijevanje poruke pitanje interpretacije koja – ovisno o stajalištu svakog pojedinca – donosi različite rezultate? Taj modalitet ostavlja mogućnost da viđeno u Glasnije od oružja doživimo i individualno i kolektivno, i angažirano, i oportunistički, i kao dane ponosa i slave ili kao nešto čega se valja stidjeti. I to bez obzira na generacije koje će pogledati film. (Ivan Žaknić, HRT Blog)

 

KRATKI IZLET

Kratki izlet, 2017. (POBJEDNIK PULE 2017.)
20:00 sati



2017. Igor Bezinović, 75 min. HR POBJEDNIK PULE!
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica prema knjizi 'Kratki izlet' Antuna Šoljana
Uloge: Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
   "Nadahnuta  i moderna egzistencijalistička alegorija koja nenametljivo raste iz kadra u kadar. Poput junaka Bezinovićeva filma koji se odluče za avanturu traganja za starom Gradinom koja navodno krije rijetke ljepote i gledatelj koji se odvaži zaroniti u ovaj film susrest će se s osobitim i širokim spoznajama. Vrsna križanja fikcije i dokumentarizma, nadogradnje konkretnoga apstraktnim, a realnoga nadrealnim", stoji u objašnjenju žirija Pulskog festivala koji je filmu dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
   Hibrid dokumentarnog filma i fikcije koji prati Stolu, mladića u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri, tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka, koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.
   Riječ je o šarmantnom i laganom filmu ceste o Stoli, mladiću koji boravi u kampu Motovunskog filmskog festivala, gdje slučajno upoznaje nekolicinu ljudi s kojima preživljava vruće festivalske dane i neprospavane noći. I kad osjeti laganu frustraciju tom kamperskom rutinom, on susreće svog poznanika Roka, koji im predlaže da se upute jedno jutro prema samostanu s freskama, za koji ni sam nije siguran gdje se nalazi. Popraćena duhovitom naracijom glavnoga junaka, priča slijedi besciljno lutanje grupice novopečenih prijatelja šumama i napuštenim selima nakon nesretnog kvara na autobusu. Ono po čemu se film ističe jest format snimke, koji nije standardni filmski, već odavno zaboravljeni praiskonski 4:3, što „Kratkome izletu“ daje poseban šarm. Glumačka izvedba je nonšalantna i prirodna, te s nestajanjem članova ekspedicijske ekipe komično se opisuju međuljudski odnosi na festivalima – hrpica stranaca najednom se sprijateljuje, dok ih povezuje vreva, ritam glazbe i bljeskovi stroboskopa, pa čak se i zaljubljuju, no po festivalu sve mine i ljudi netragom nestaju, bez povoda, bez želje za nastavkom prijateljstva, i s velikom šansom da se više nikada neće susresti... (Rahela Vušković/ Blog mladih filmofila)
   Bezinović tipuje na besciljnost i izgubljenost još jedne generacije u vječnom raskoraku na nerazdvojivoj relaciji putovanje-destinacija i potrazi za utopijom osvjetljenom šibicama za potpaljivanje marihuane i blic-svjetlima partyja. Jedan, dva, tri, četiri… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vrijedan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gdje je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je dijelom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-djela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko djelo. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   “Kratki izlet” nikome nije ništa oduzeo, ali tko zna od kada se nije dogodilo da neki film na Puli bude toliko neočekivano, a tako zasluženo nagrađen. Gotovo da bi se moglo reći kako je samo takva gesta žirija dostojna ljepote i cjelovitosti ovoga filma... (Miljenko Jergović, Jutarnji List)
   "Nisam ni pomišljao da mogu dobiti glavnu nagradu na Festivalu i jako sam sretan što je žiri prepoznao moju ideju da napravim drugačiji film nego što se uglavnom sada prave u Hrvatskoj. " (Igor Bezinović)
   Svejedno sam bio iznenađen jer sam bio uvjeren da nagrada ide filmu Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’, koji je kompletan film, koji gotovo unisono prepoznaje i struka i publika, dok je naš film svojevrsni eksces i iznenađenje u hrvatskom kontekstu. Nagrada Haninom filmu bi svakako bila puno manje iznenađenje... (Igor Bezinović / intervju u Novostima)

   Pula 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za oblikovanje zvuka (Martin Semenčić)
   Filmski festival Andreja Tarkovskog Zerkalo 2017. – najbolji redatelj; nagrada Voice
   Festival europskog filma Palić 2017. – posebno priznanje
   Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2017. – posebno priznanje
http://www.imdb.com/title/tt6352604/

EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
https://artcinemaday.org/en/index

 

PETAK / 27.10.

TAJNA STAROG TAVANA

Tajna starog tavana, 1984.
17:30 sati



SVJETSKI DAN AUDIVIZUALNE BAŠTINE:
1984. Vladimir Tadej, 101 min. YU/CZ
Scenarij:
Vladimir Tadej
Uloge: Mario Mirković, Špiro Guberina, Boris Dvornik, Mia Oremović, Rene Bitorajac
   Dva dječaka radioamatera, Miro iz Zagreba i Pepek iz Praga, provode ljetne praznike na otoku Hvaru u kući Mirove tete. Na prašnom tavanu njene stare kuće pronalaze neobičan pištolj koji je napravio Mirov pradjed, smušeni izumitelj. Otkrivaju da je to zapravo antigravitacijski pištolj koji oduzima gravitaciju predmetima i lansira ih u svemir. Dječaci namještaju pištolj i počinju slati stvari u zrak, uzrokujući pomutnju. Međunarodna špijunska organizacija pokušava doći do moćnog oružja. Otimaju dječake, a policija je nemoćna.
http://www.imdb.com/title/tt0182479/?ref_=nv_sr_1

SVJETSKI DAN AUDIVIZUALNE BAŠTINE:
  Budući su mnogi zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali nepovratno izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti, Svjetski dan audiovizualne baštine posebnu pozornost daje podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje i upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite.
   Zajedničkim naporima nacionalnih filmskih arhiva, televizija, radio stanica, udruga, ali i vlada pojedinih zemalja, organiziraju se lokalni programi, rasprave i javna predavanja, kao i posebne filmske projekcije kojima se ukazuje na postojeći problem. Audiovizualna baština u osnovi pripada 20. stoljeću, a ona uključuje sve naslijeđe koje pripada filmskom, televizijskom i radijskom mediju. Otkako je prije sedam godina UNESCO na svojoj Generalnoj konferenciji prihvatio prijedlog da se 27. listopada 2011. proglasi Svjetskim danom audiovizualne baštine, Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva kao nacionalni filmski arhiv aktivno se uključila u njegovo obilježavanje.

http://en.unesco.org/events/world-day-audiovisual-heritage-2017

GLASNIJE OD ORUŽJA

20:00 sati



Glasnije od oružja, 2017. Miroslav Sikavica, 86 min. HR
Scenarij:
Miroslav Sikavica
   Dokumentarni film o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača.
   Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
   Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.
   U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
   Dok se zapadnim svijetom širio grunge, Nirvana izdavala album “Never Mind”, a njihov “Smells Like Teen Spirit” osvajao mlade diljem svijeta, zagrebački tinejdžer Sikavica, tad, na početku rata, 16-godišnjak, raste bombardiran domoljubnim budnicama. “One su bile prirodni zvuk toga vremena, s jedne strane me to obilježilo… nisam ljut na to vrijeme, upisano je u mene, ne mogu od toga pobjeći, niti bih htio. Živo se sjećam tih pjesama, više-manje sam se, kopajući po arhivama, i danas mogao sjetiti skoro svakog stiha.” Puno je Sikavici, u neku ruku mentorski, pomogao producent Nenad Puhovski, među ostalim usmjerio ga je da zadrži neutralan stav, da pusti drugima, a sam se suzdrži od komentara. “Danas je lako zauzeti stav iz neke sarkastične, ironične, kritičke ili pak navijačke perspektive, ništa od toga nisam htio, bilo mi je stalo da napravimo film u kojem neću nametnuti kut gledanja na stvari, nego ostaviti ljudima da sami zaključuju. Zanimljivo je da su glazbenici različitih političkih orijentacija čitali film na način na koji su željeli čitati i svi su u njemu vidjeli nešto pozitivno, što mi je ukazalo da imamo dobar film.” (Karmela Devčić, Jutarnji List)
   Jednako intenzivno kao što su onda osjećali potrebu pisati takvu glazbu, gotovo svi autori s kojima je razgovarao, danas kažu da su - razočarani stanjem u društvu i državi, daleko su danas od toga da bi mogli skladati domoljubne pjesme.
   Vrijednosti Sikavičinog uratka leže negdje drugdje. Ponajprije, dobili smo dokument jednog vremena, naizgled sasvim otrgnutog, sastavljenog od arhiva, found footagea i razgovora sa akterima. Drugo, kad nam stvari djeluju i potpuno bizarno, Sikavica nikog ne osuđuje. Njegov modalitet je onaj Helmuta Brennera koji se, baveći se jednim drugim vremenom, u Music als Waffe, zapitao o političkom djelovanju glazbe i dolazi li to djelovanje iz glazbe same, postoje li neke poruke koje su imanentne djelu ili je razumijevanje poruke pitanje interpretacije koja – ovisno o stajalištu svakog pojedinca – donosi različite rezultate? Taj modalitet ostavlja mogućnost da viđeno u Glasnije od oružja doživimo i individualno i kolektivno, i angažirano, i oportunistički, i kao dane ponosa i slave ili kao nešto čega se valja stidjeti. I to bez obzira na generacije koje će pogledati film. (Ivan Žaknić, HRT Blog)

 

SUBOTA / 28.10.

SVJETSKI DAN ANIMACIJE: DOVE SEI, AMOR MIO

Dove sei, amor mio
17:30 sati



SVJETSKI DAN ANIMACIJE: Dove sei, amor mio, 2011. Veljko Popović, 11 min. HR
   Mali kolaž svakodnevne rutine jedne starice pomalo otkriva čudne detalje u njezinom životu – od bizarnog odnosa s mužem, do potpune neusklađenosti s ostatkom svijeta. Snaga poricanja i strah od promjene drže staricu u začaranom krugu najgorih noćnih mora, koji se prekida kada se otkrije njezina tajna...
scenarij, režija, dizajn: Veljko Popović
glavni animator: Marin Kovačić
animatori: Ćiro Mihanović, Ognjen Tutek
modeliranje: Milivoj Popović, Marijan Katić
montaža: Iva Kraljević
glazba: Willem Miličević, Ivan Arnold
oblikovanje zvuka: Natko Stipaničev
produkcija: Vanja Andrijević / Bonobostudio
koproducent: Vinko Brešan / Zagreb film

nagrade:
Posebno priznanje, Tabor Film Festival 2011
Posebna plaketa, Sarajevo Film Festival 2011
Najbolji animirani film, International Music and Film Festival, Riga 2011
Posebno prizanje, Anibar 2011
Posebno priznanje, Balkanima 2011
Najbolji animirani film, Tuzla Film Festival 2012
Najbolji animirani film za odrasle, Anifest Rozafa 2012
Najbolji animirani film, Tashkent International Festival 2012

http://bonobostudio.hr/hr/film/films/dove_sei_amor_mio
   
   28. listopada obilježava se Svjetski dan animacije u spomen na Emila Reynauda. On je 1892. godine u Parizu organizirao prvu projekciju animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Ovaj dan se obilježava od 2002. godine, u više od 50 zemalja na svim kontinentima što je odlična prilika za promociju animiranog filma. Mi ga obilježavano sa dva filma splitskog redatelja Veljka Popovića

ZEMLJA TAME

17:45 sati



Darkland / Underverden, 2017. Fenar Ahmad, 112 min. DK
Scenarij:
Fenar Ahmad, Adam August
Uloge: Dar Salim, Stine Fischer Christensen, Ali Sivandi, Anis Alobaldi
   Zaid je uspješan kirurg i živi u lijepom stanu sa svojom trudnom djevojkom. Jedne noći Zaidov mlađi brat, Yasin, pokuca na njihova vrata i traži novac. No Zaid odbija. Nekoliko dana kasnije Yasina napadaju, a zatim i ubiju. Budući da policija nije od velike pomoći, Zaid osjeća da mora sam pronaći krivca i kreće u misiju eliminacije kriminalnih bandi u Kopenhagenu. Prerušava se i ulazi u podzemni svijet kriminala. No Zaidova uporna borba imat će ozbiljne posljedice za njega i njegovu obitelj, pa mora odlučiti je li cijena osvete ipak previsoka?
   Redatelj i scenarist Fenar Ahmad priznao je da je njegovo vlastito životno iskustvo bila inspiracija za ovaj film. Naime, njegov je brat također 'upao' u slične nevolje... Iskustvo kako spasiti vlastitog brata koji je upao u nevolje, priznao je Fenar, 'ostrugao' je s vlastite kože i ispleo 'scenarij'...
   „Zemlja tame“ ove je godine u Danskoj potukla sve rekorde gledanosti, a šuška se i da je najpotentniji danski kandidat za Oscara. „Ovo je najimpresivniji danski triler od Pushera“, „Ovo je je nešto sasvim novo u danskoj kinematografiji.“, „Jedan od najboljih filmova 2017., ako ne i najbolji“, 'tepaju' mu oduševljeni Danci. Režirao ga je Fenar Ahmad, koji je u 'elegantnu' Dansku stigao kao irački izbjeglica, odakle vjerojatno i mračne teme. Kritičarska pera hvale Ahmadovu 'snažnu filmsku viziju' i 'izražen osjećaj za vizualno', kao i talent da iz posve skromnog budžeta i produkcijskih uvjeta iznese i više nego dobar film dostojan pažnje...
http://www.imdb.com/title/tt5431082/

SVJETSKI DAN ANIMACIJE: PLANEMO

Planemo, 2016.
20:00 sati



Planemo, 2016. Veljko Popović, 14 min. HR
   Planemo je samotni lutalica, čuvar galaksije. To je napušteni svijet, nebesko tijelo izbačeno iz vlastita solarnog sustava uslijed kaotičnih planetarnih migracija.
„...“Planemo“ je psihodelično putovanje kroz fragmentirano društvo koje orbitira oko svojih svakodnevnih rutina... (Veljko Popović)
režija, scenarij, dizajn, montaža: Veljko Popović
3D modeliranje: Milivoj Popović
animatori: Siniša Mataić, Natalia Marcos, Kristijan Dulić
kompoziting: Sina Jakelić, Gordan Mihalec, Darko Kokić
glazba i dizajn zvuka: Sina Jakelić
glasovi: Ben Colchecster, Christian Galea, Brian Willems, Gwyan Rhabyt
producent: Veljko Popović, Milivoj Popović (Lemonade 3D / Krupni kadar)
koproducent: Lado Skorin (3D2D animatori)

Nagrade:
Najbolja animacija, Kratki na brzinu 2016
Posebno priznanje, Banjaluka International Animated Film Festival 2016
Nagrada Canala+, Les Utopiales 2016
Nagrada Ministarstva vanjskih poslova, New Chitose Airport International Animation Festival 2016
Posebno priznanje, Animateka International Animated Film Festival 2016
Zlatni konjanik žirija mladih, Filmfest Dresden 2017

http://bonobostudio.hr/hr/film/distribution/planemo
   28. listopada obilježava se Svjetski dan animacije u spomen na Emila Reynauda. On je 1892. godine u Parizu organizirao prvu projekciju animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Ovaj dan se obilježava od 2002. godine, u više od 50 zemalja na svim kontinentima što je odlična prilika za promociju animiranog filma. Mi ga obilježavamo sa dva filma splitskog redatelja Veljka Popovića

 

SNJEGOVIĆ

Jo Nesbo's Snowmen, 2017.
20:15 sati



Jo Nesbo's Snowmen, 2017. Tomas Alfredson, 125 min. UK/SW/US
Scenarij:
Hossein Amini, Peter Straughan i Soren Sveistrup  prema romanu Jo Nesboa
Uloge: Rebecca Ferguson, Michael Fassbender, Chloë Sevigny
   Dolaskom jeseni u grad, vraća se strah od misterioznih ubojstava koja se ponavljaju svake zime u zadnjem desetljeću. Istragu preuzima
detektiv Harry Hole, koji se kao glavni junak pojavljuje u mnogim romanima jednog od najuspješnijih svjetskih pisaca Jo Nesboa. „Snjegović“
je sedmi roman u nizu o detektivu Holeu kojeg je utjelovio Michael Fassbender... (roman „Snjegović“ objavila je 2013. Profilova biblioteka Fokus)
   Jedne noći, nakon što je pao prvi ovogodišnji snijeg, dječak po imenu Jonas se budi i otkriva da je njegova majka nestala. Od nje je ostao samo jedan trag: ružičasti šal, koji joj je poklonio za Božić, sada nosi snjegović koji se neobjašnjivo pojavio u njihovom dvorištu ranije tog dana. Inspektor Harry Hole sumnja u vezu između nestale žene i sumnjivog pisma koje je primio. Slučaj se produbljuje kada se pojavi obrazac: tijekom proteklog desetljeća, nestalo je jedanaest žena - sve na dan prvog snijega. No, to je ubojica koji stvara svoja vlastita pravila... i on će izmijeniti vlastite obrasce samo da bi igra bila zanimljiva, sve više uvlačeći Harryja u svoju mrežu...
   Nesbov koktel zastrašujućih načina na koje se ubojica poigrava s policijom, nepoznatog oružja ubojstva, zloćudne nasljedne bolesti i bračne nevjere pitak je, ali istovremeno i teško probavljiv. Ipak, kao čitatelj samouvjereno se prepuštate Harryju Holeu i unatoč njegovim manama s napetošću ga pratite kroz slojeve priče u najdublje snježne nanose, sve do uzbudljivog finalnog obračuna... (Lana Bunjevac, recenzija romana u Jutarnjem Listu)
   Stasiti, visoki plavokosi inspektor ne nosi oružje, hoda u poderanim sportskim čarapama, hrani se instant tjesteninom s mesnim okruglicama, čita glazbene časopise Mojo i Uncut i ima besprijekoran glazbeni ukus. Ne uspijeva ostvariti dublje odnose sa ženama - njegova velika ljubav Rakel ostavila ga je jer je bio previše opsjednut poslom, arogantan je i tvrdoglav, a u životu ima samo dvije strasti: onu prema istražiteljskom poslu i onu prema alkoholu. On je enfant terrible kriminalističkog odjela, ali i najbolji detektiv u timu, koji stalno testira ljude, uključujući i vlastite suradnike. “Harry je uvijek bio spreman dati ljudima novu priliku da završe na njegovoj crnoj listi”, ironično opisuje Nesbo inspektora u čiji je lik utkao puno autobiografskih detalja. Upravo su Harryjeva nesavršenost i mane koje ga čine ljudskim, ispričao je, razlog što se čitatelji mogu s njim identificirati.
http://www.imdb.com/title/tt1758810/

UTORAK / 31.10.

SNJEGOVIĆ

Jo Nesbo's Snowmen, 2017.
17:30 sati



Jo Nesbo's Snowmen, 2017. Tomas Alfredson, 125 min. UK/SW/US
Scenarij:
Hossein Amini, Peter Straughan i Soren Sveistrup  prema romanu Jo Nesboa
Uloge: Rebecca Ferguson, Michael Fassbender, Chloë Sevigny
   Dolaskom jeseni u grad, vraća se strah od misterioznih ubojstava koja se ponavljaju svake zime u zadnjem desetljeću. Istragu preuzima
detektiv Harry Hole, koji se kao glavni junak pojavljuje u mnogim romanima jednog od najuspješnijih svjetskih pisaca Jo Nesboa. „Snjegović“
je sedmi roman u nizu o detektivu Holeu kojeg je utjelovio Michael Fassbender... (roman „Snjegović“ objavila je 2013. Profilova biblioteka Fokus)
   Jedne noći, nakon što je pao prvi ovogodišnji snijeg, dječak po imenu Jonas se budi i otkriva da je njegova majka nestala. Od nje je ostao samo jedan trag: ružičasti šal, koji joj je poklonio za Božić, sada nosi snjegović koji se neobjašnjivo pojavio u njihovom dvorištu ranije tog dana. Inspektor Harry Hole sumnja u vezu između nestale žene i sumnjivog pisma koje je primio. Slučaj se produbljuje kada se pojavi obrazac: tijekom proteklog desetljeća, nestalo je jedanaest žena - sve na dan prvog snijega. No, to je ubojica koji stvara svoja vlastita pravila... i on će izmijeniti vlastite obrasce samo da bi igra bila zanimljiva, sve više uvlačeći Harryja u svoju mrežu...
   Nesbov koktel zastrašujućih načina na koje se ubojica poigrava s policijom, nepoznatog oružja ubojstva, zloćudne nasljedne bolesti i bračne nevjere pitak je, ali istovremeno i teško probavljiv. Ipak, kao čitatelj samouvjereno se prepuštate Harryju Holeu i unatoč njegovim manama s napetošću ga pratite kroz slojeve priče u najdublje snježne nanose, sve do uzbudljivog finalnog obračuna... (Lana Bunjevac, recenzija romana u Jutarnjem Listu)
   Stasiti, visoki plavokosi inspektor ne nosi oružje, hoda u poderanim sportskim čarapama, hrani se instant tjesteninom s mesnim okruglicama, čita glazbene časopise Mojo i Uncut i ima besprijekoran glazbeni ukus. Ne uspijeva ostvariti dublje odnose sa ženama - njegova velika ljubav Rakel ostavila ga je jer je bio previše opsjednut poslom, arogantan je i tvrdoglav, a u životu ima samo dvije strasti: onu prema istražiteljskom poslu i onu prema alkoholu. On je enfant terrible kriminalističkog odjela, ali i najbolji detektiv u timu, koji stalno testira ljude, uključujući i vlastite suradnike. “Harry je uvijek bio spreman dati ljudima novu priliku da završe na njegovoj crnoj listi”, ironično opisuje Nesbo inspektora u čiji je lik utkao puno autobiografskih detalja. Upravo su Harryjeva nesavršenost i mane koje ga čine ljudskim, ispričao je, razlog što se čitatelji mogu s njim identificirati.
http://www.imdb.com/title/tt1758810/

ODABRAO ĐELO HADŽISELIMOVIĆ

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:00 sati



   Premda smo Đelu Hadžiselimovića najavili za kraj 1. dijela sezone, odgodili smo ga (zbog objektivnih okolnosti) za 2. dio sezone našeg - ispostavilo se - popularnog ciklusa. Hvala mu što nam je „posudio ime“, a on će vam se sam predstaviti posljednjeg utorka u listopadu. Izbor filma otkrit će vam sam: možemo vam samo reći da mu je prvi izbor bio "Stanar" Romana Polanskog, ali nakon kraćeg razgovora (i još kraćeg uvjeravanja) zbog jednog biografskog podatka, izbor je pao na jedan drugi, svakako veliki film...

Odabrao/la umjesto Đele Hadžiselimovića
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 20.00 LANA BARIĆ
UTO 31.1. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 20.00 MATE MATIŠIĆ

UTO 26.9. SAŠA ANTIĆ

UTO 31.10. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/429852/odzvonilo-eli-hadziselimovicu-u-kinoteci-zlatna-vrata-slavni-biraju-filmove

 

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica

- Klasika 10,00 kn (za članove Kinoteke-ulaz besplatan)
- Art 20,00 kn (za članove Kinoteke-10,00 kn)

Godišnja iskaznica

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA