PROGRAM KINOTEKE Travanj 2019.

PONEDJELJAK / 01.04.

IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU

The Reports on Sarah and Saleem, 2018.
20:15 sati



The Reports on Sarah and Saleem, 2018. Muayad Alayan, 127 min. PS/DE/NL
Scenarij:
Rami Musa Alayan
Uloge: Maisa Abd Elhadi, Mohammad Eid, Kamel El Basha
   Sara je izraelka i vodi kafić u zapadnom Jeruzalemu. Saleem je palestinac iz istočnog Jeruzalema i radi kao dostavljač. Sara i Saleem, iako svjetovima odvojeni, započinju tajnu vezu čije bi otkrivanje moglo razoriti njihove obitelji. Kada im se kasnonoćni provod izjalovi i zaprijeti izlaganjem zabranjenog odnosa javnosti, bespomoćno pokušavaju spasiti ono što je ostalo od njihovih života. Zapleteni u mrežu prijevare uslijed ekstremnog socio-političkog pritiska, Sara i Saleem bivaju uhvaćeni u mašineriju sustava koju ni istina više ne može zaustaviti. Film je dobitnik nagrade publike na Rotterdam Film Festivalu.
https://www.imdb.com/title/tt7158582/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 02.04.

TRANZIT

Transit, 2018.,
17:30 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
20:15 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 03.04.

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
17:30 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU

The Reports on Sarah and Saleem, 2018.
20:15 sati



The Reports on Sarah and Saleem, 2018. Muayad Alayan, 127 min. PS/DE/NL
Scenarij:
Rami Musa Alayan
Uloge: Maisa Abd Elhadi, Mohammad Eid, Kamel El Basha
   Sara je izraelka i vodi kafić u zapadnom Jeruzalemu. Saleem je palestinac iz istočnog Jeruzalema i radi kao dostavljač. Sara i Saleem, iako svjetovima odvojeni, započinju tajnu vezu čije bi otkrivanje moglo razoriti njihove obitelji. Kada im se kasnonoćni provod izjalovi i zaprijeti izlaganjem zabranjenog odnosa javnosti, bespomoćno pokušavaju spasiti ono što je ostalo od njihovih života. Zapleteni u mrežu prijevare uslijed ekstremnog socio-političkog pritiska, Sara i Saleem bivaju uhvaćeni u mašineriju sustava koju ni istina više ne može zaustaviti. Film je dobitnik nagrade publike na Rotterdam Film Festivalu.
https://www.imdb.com/title/tt7158582/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 04.04.

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
17:30 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
20:15 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 05.04.

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
17:30 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 06.04.

PAVAO, KRISTOV APOSTOL

Dani Krćanske Kulture: Paul, Apostle of Christ, 2018.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Paul, Apostle of Christ, 2018. Andrew Hyatt, 108 min. US
Scenarij:
Terence Berden, Andrew Hyatt
Uloge: Jim Caviezel, James Faulkner, Olivier Martinez
   Film prati posljednje dane života sv. Pavla iz Tarza, dane koje je proveo u rimskoj tamnici čekajući smaknuće. Evanđelist Luka dolazi k njemu i nagovara ga da mu ispripovjedi svoj život od djetinjstva do toga trenutka. Uz zanimljiv i uvjerljiv prikaz svakodnevice prve kršćanske zajednice u mnogobožačkom Rimskom Carstvu, ovaj film donosi snažan i upečatljiv opis čovjeka koji je od najžešćeg progonitelja postao najgorljivijim propovjednikom kršćanstva, jednim od najvećih svetaca u povijesti Crkve, ali i jednom od najdojmljivijih povijesnih ličnosti uopće.
https://www.imdb.com/title/tt7388562/?ref_=nv_sr_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 07.04.

ČOVJEK ZA SVA VREMENA

Dani Krćanske Kulture: A Man for All Seasons, 1966.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: A Man for All Seasons, 1966. Fred Zinneman, 120 min. UK
Scenarij:
Robert Bolt
Uloge: Paul Scofield,Wendy Hiller, Leo McKern, Orson Welles, Robert Shaw, Susannah York, John Hurt i Nigel Davenport.
   Filmska adaptacija Roberta Bolta i Constance Willis prema istoimenom Boltovom kazališnom komadu. Glavnu ulogu tumači Paul Scofield, trijumfalno ponavljajući svoju teatarsku ulogu Sir Thomasa Morea. Glavna tema filma je Moreovo tvrdoglavo katoličko odbijanje da prizna raskid Henryja VIII sa katoličanstvom i razvod od svoje prve žene...
   Thomas More je u sukobu sa Henrikom VIII zbog kraljeve želje da se razvede od svoje žene, Katarine Aragonske, da bi zatim oženio Anne Boleyn. More shvaća da bi katolička crkva smatrala kralja heretikom. More, novoimenovani kancelar, stiče mnogo poštovanja zato što je izričit u održavanju veza sa Rimom, tako da Henry VIII ispada nerazuman što izaziva njegov bijes. Pošto kralj postaje sve ljući, on pokušava da diskreditira Morea sa zakonskim igrama, ali taj pokušaj propada. More osjeća opasnost koja mu prijeti i odlučuje kako bi najbolje bilo da se povuče u miran život. Nažalost, Moreova ostavka nije prihvaćena od kralja sve dok ne odobri njegov razvod. More odbija ovaj zahtjev, ali Henrik sprovodi zakon koji mu omogućuja da ima apsolutnu moć odlučivanja o engleskim religioznim pitanjima. Raskida sa Rimom i tako osniva Englesku crkvu, a zbog Moreovo odbijanje potpisivanja dokumenata prijeti mu pogubljenje, ali će i pored svega ostati upamćen kao duboko principijelan, "čovjek za sva vremena“...
   Potanko rekonstruirajući razdoblje, film se temelji na iznimnim glumačkim interpretacijama - nagrađen je sa šest Oscara, među kojima i Oscara za najbolji film i najboljeg glavnog glumca...
https://www.imdb.com/title/tt0060665/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 08.04.

GOSPA OD VRPOLJA

Dani Krćanske Kulture: Gospa od Vrpolja, 2018.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Gospa od Vrpolja, 2018. Davor Borić, 50 min. HR
   Film govori o Gospi od Vrpolja, središnjem marijanskom svetištu Šibenske biskupije u koje svake godine uoči Velike Gospe pristiže na stotine hodočasnika. Sliku Gospe Vrpoljske, izvorno nastale 1383. godine, u narodu prati naziv „Gospe koja okove skida”, prema jednoj srednjovjekovnoj legendi. Ovaj je film počast tom drevnom spomeniku hrvatske kulturne kršćanske baštine.

SKICA ZA PORTRET: BLAŽ JURJEV TROGIRANIN

Dani Krćanske Kulture: Blaž Jurjev Trogiranin, 2017.
18:50 sati



Dani Kršćanske Kulture: Blaž Jurjev Trogiranin, 2017. Ana Marija Habjan, 15 min. HR
   Ovaj dokumentarni film približava nam lik i djelo nedovoljno poznatog hrvatskog umjetnika. Kasnogotički slikar Blaž Jurjev nazvan je Trogiranin prema gradu u kojem je proveo najveći dio svog stvaralačkog vijeka. Kao talentirani mladić školovao se u Veneciji i po povratku u domovinu radio je za potrebe ondašnjih crkava i crkvenih bratovština. Njegove Bogorodice i svetački likovi naslikani su u maniri kasnogotičkog internacionalnog stila, s prepoznatljivim tipografskim karakteristikama koje ga izdvajaju od ostalih slikara i smještaju među najzanimljivije umjetnike toga razdoblja.

 

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
20:15 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

UTORAK / 09.04.

ZVONO

Dani Krćanske Kulture: Ring the Bell, 2013.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Ring the Bell, 2013. Thomas Weber, 97 min. US
Scenarij:
Mark Miller, Thomas Weber
Uloge: Ryan Scharoun, Ashley Nicole Anderson, Casey Bond, Madison Miller
   Uglađeni, veliki sportski agent Rob Decker ima sve što mu treba. No, u svojoj posljednjoj misiji pridobivanja srednjoškolske baseballske superzvijezde, Rob dolazi u mali grad u kojemu je jednostavnost života – i vjera njegovih stanovnika – u suprotnosti s njegovim stavom u kojemu se sve mora dobiti bez obzira na cijenu. Hoće li Rob, razapet između ta dva svijeta, imati dovoljno hrabrosti i dopustiti vjeri da mu promijeni život? Ponekad, ono sljedeće što ti se treba dogoditi nije istovjetno s onime što očekuješ.
https://www.imdb.com/title/tt2327495/?ref_=fn_al_tt_1

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
20:15 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 10.04.

VUK U OVČJOJ KOŽI

Dani Krćanske Kulture: A Wolf in Sheep's Clothing, 2016.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: A Wolf in Sheep's Clothing, 2016. StephenPayne, 85 min. US
Scenarij:
Richard Payne
Uloge: Jim Morlino, Olivia Adams, Audrey Battista
   Saul D. Alinski, američki aktivist i pisac, u svojoj najpoznatijoj knjizi „Pravila za radikale“ nudi vodič za organizatore niskoprihodnih zajednica u svrhu podizanja njihove socijalne, političke, pravne i ekonomske moći. No je li u tome zbilja uspio, ili vidimo kako je dugoročno taj model izrodio još dublje probleme i podjele? Film „Vuk u ovčjoj koži“ problematizira Alinskijev pristup koji je u konačnici marksistički i iznosi na vidjelo brojne njegove nedostatke, kao i utjecaje na suvremenu civilizaciju.
https://www.imdb.com/title/tt6107652/?ref_=fn_al_tt_1

VELIKI DIKTATOR

The Great Dictator, 1940.
20:15 sati



130 GODINA CHARLIE CHAPLINA
   lako su crno-bijeli filmovi već odavno iza nas, vjerojatno nema osobe koja ne zna tko je bio Charlie Chaplin.
   Prva (komičarska) zvijezda sedme umjetnosti dogegala se u srca obožavatelja u prevelikim cipelama i odijelom punim zakrpa, pa pozdravila buduće obožavatelje malenim okruglim šeširom uz vragolasti smiješak kavalira. Britkim humorom i nesvakidašnjom mimikom osvojio je generacije i obilježio stoljeće koje je za nama. Ni jedna zvijezda nije stekla takvu slavu, utjecaj i divljenje kao Charlie Chaplin, glumac, redatelj, scenarist, skladatelj i producent koji je pomakao granice sedme umjetnosti dok je još bila u povoju i stvorio interes javnosti za privatan život filmaša, jer je njegov bio dovoljno živopisan da često dospije na naslovnice.
   …Nisam imao pojma kakvu će šminku upotrijebiti. Želio sam da sve bude kontradiktorno: uski kaput i vrećaste hlače, mali šešir, velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem stariji muškarac, pa sam dodao male brkove, jer sam mislio kako će mi oni dodati godine. Nisam imao pojma o liku koji trebam izgraditi. Ali kada sam se obukao, odjeća i šminka dali su mi ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga upoznavati i izlaziti na scenu kao da sam takav rođen. (Charlie Chaplin o svom najpopularnijem liku, Skitnici. Skitnica se tijekom 26 godina pojavio u 70 kratkih i dugih filmova.)
   George Bernard Shaw je za Chaplina rekao: “Jedini genij koji je proizišao iz filma!”
   Mack Sennett, legenda “slapstick” komedije: “Najveći umjetnik koji je ikada živio!”

The Great Dictator, 1940. Charles Chaplin, 125 min. US
Scenarij:
Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Paulette Goddard, Reginald Gardiner
   Za I. svj. rata u Tomaniji, mobilizirani brijač izgubi sjećanje nakon pada njegova aviona te se nađe u sanatoriju. Pušten nakon što je na vlast došao diktator Hinkel, vraća se svojem starom poslu. Dok se Tomanijom širi nezaposlenost i siromaštvo, Hinkelovi protivnici završavaju u koncentracijskim logorima. Naposljetku, diktatorovi jurišnici unište brijačnicu, a sam brijač završava u logoru. Ipak, uspijeva pobjeći te ga, zbog fizičke sličnosti s Hinkelom, zamijene s diktatorom, što on iskoristi da bi održao pacifistički govor.
   Dva dana po izbijanju 2. Svjetskog rata otpočelo je snimanje (ovog) filma praćeno snažnom kampanjom protiv Chaplina u prohitlerovskom Hearstovom tisku. No, po završetku snimanja, kritika ističe kako je to možda ne najbolji, ali svakako najvažniji Chaplinov film.
   Charlie Chaplin je dobio ideju za film kada je njegov prijatelj Alexander Korda primjetio da ga njegov skitnica podsjeća na Adolfa Hitlera. Kada je Chaplin saznao da su se rodili iste godine i da dijele dosta sličnosti, odlučio je u filmu izrugati diktatora. Nakon završetka 2. svjetskog rata, Chaplin je dodao da nikada ne bi snimio film da je znao pravi razmjer strahota koje su počinili nacisti.
   Kada je "Veliki diktator" počeo igrati u kinima, Hitler ga je zabranio u svim okupiranim zemljama. No, iz znatiželje je uveo kopiju iz Portugala te ju pustio u privatnoj projekciji, odgledavši film čak dva puta, ali se ne zna kako je reagirao na njega. Chaplin je jednom izjavio; "Dao bi sve da znam što je mislio o tom filmu".
   Film, međutim, predstavlja nov stupanj u Chaplinovu opusu – spojem slapsticka, parodičnosti, groteske i političke satire, s kritikom fašizma, manipulativne moći medija i prirode političke propagande, korespondira s djelima „Upoznaj Johna Doea“ Franka Capre i „Sullivanova putovanja“, te poput njih ne završava u otvoreno komičnom ili vedrom duhu, nego humanističkom deklamacijom (neizravno upućenom publici) što upućuje na društvene i političke nepravilnosti koje samo djelo ne razrješava. (Bruno Kragić, HFL)
   Ovo je Chaplinov najozbiljniji, najtragičniji i najhumaniji film. On nikada nije smatrao Hitlera smiješnim, pa iako upotrebljava svoju genijalnu komičnost da inspirira film, humor nikada nije neutralan... (Roger Ebert)
   Duhovito, prekrasno i zastrašujuće... (Michael W. Phillips Jr.)
   Ovo je Chaplinov najambiciozniji film, pokušaj da se uhvati u koštac sa metom koja je prevelika da bi se obradila komedijom... (Mike Pinsky)

https://www.imdb.com/title/tt0032553/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 11.04.

40 DANA…

18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: 40 dana..., 2018. Ante Čaljkušić, 48 min. HR
   Film progovara o pobačaju, jednom od najvećih i najdalekosežnijih društvenih pitanja suvremenoga svijeta, ujedno predstavljajući istoimenu međunarodnu inicijativu koja nastoji ponuditi utočište i pomoć majkama koje odluče zadržati svoje dijete. Film donosi brojna svjedočanstva majki koje su uz podršku ove inicijative zadržale djecu, zatim ohrabrujuće podatke i svjedočanstva te inicijative iz cijeloga svijeta...

 

DOM

20:15 sati



Dom, 2018. Dario Pleić, 71 min. HR
Scenarij:
Dario Pleić
Uloge: Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
   Prekrasno je nedjeljno jutro. Ona se budi i gleda ga kako ukrcava zadnje komade namještaja u kamion. Dok beba mirno spava, njih dvoje broje zadnje sate u svojem domu čekajući deložaciju. Budućnost je nesigurna, ali izbor pred njima jednostavan je. Moraju odlučiti hoće li prihvatiti nepravdu ili joj se oduprijeti.
   Upravo je ulaz u stan, odnosno točka spajanja hodnika i stana, mjesto radnje vjerojatno najbolje scene filma, u kojoj Judita Franković izvanredno izvodi monolog o nepravednosti izbacivanja njene mlade obitelji na cestu zbog dugova koji nisu njeni, a na što joj masa likova koja je ispunila dugačak hodnik odgovara tišinom punom krivnje. Taj je monolog kao šlag na tortu Juditine izvedbe u cijelom filmu, odnosno njenog vrlo koncentriranog i odmjerenog nastupa frustrirane i očajne mlade žene... (Iva Kolar, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8601408/?ref_=nm_flmg_act_5

PETAK / 12.04.

RATNA SOBA

18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: War Room, 2015. AlexKendrick, 120 min. US
Scenarij:
Alex Kendrick, Stephen Kendrick
Uloge: Priscilla C. Shirer, T.C. Stallings, Karen Abercrombie
   Obiteljska drama koja prati život bračnoga paraJordan, Tonyja i Elizabeth. Brak  im je zapao u krizu: supružnici su se udaljili, svaki u potrazi za karijerom i bogatstvom, a zbog toga najviše pati njihova kćerka Danielle. Tada je u njihov život neočekivano ušla ekscentrična i dobroćudna gospođa Clara koja će svojim prijateljstvom, savjetima, uputama i molitvama pomoći Elizabeth da održi svoju obitelj na okupu.
https://www.imdb.com/title/tt3832914/?ref_=nv_sr_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 13.04.

RAZLIČIT KAO JA

Dani Kršćanske Kulture: Same Kind of Different as Me, 2017.
18:00 sati



Dani Krćanske Kulture: Same Kind of Different as Me, 2017. Michael Carney, 119 min. US
Scenarij:
Ron Hall, Denver Moore i Lynn Vincent  prema knjiziMichaela Carneya,Alexander Foarda i Rona Halla
Uloge: Greg Kinnear, Renée Zellweger, Djimon Hounsou, Jon Woight
   Kada Ron Hall, bogati trgovac umjetninama, prizna supruzi Deborah da ju je prevario, ona mu pruži drugu priliku i nagovori ga da zajedno s njom volontira u centru za beskućnike. Ondje bračni par Hall upozna Denvera Moorea, beskućnika i bivšeg zatvorenika, iza čije se agresivnosti i zatvorenosti krije tužna životna priča i toplo, djetinje srce… Temeljen na istinitoj priči, ovaj dirljivi film donosi priču o velikom prijateljstvu koje stoji iza vrlo uspješne fondacije „The Same Kind of Different as Me“ (Različit kao ja) koja pomaže tisućama beskućnika u Americi.
https://www.imdb.com/title/tt1230168/?ref_=fn_al_tt_1

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
20:15 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

NEDJELJA / 14.04.

ANDREJ RUBLJOV

Dani Kršćanske Kulture: Andrei Rublev, 1966.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Andrei Rublev, 1966. Andrei Tarkovsky, 215 min. SSSR
Scenarij:
Andrei Tarkovski, Andrei Mihalkov Konchalovski
Uloge: Anatoli Solonjicin, Ivan Lapikov, Nikolai Grinko, Nikolai Sergejev, Irina Tarkovska, Nikolai Burlaev   
Rusija, 15. stoljeće. Slikar Andrej Rubljov u izravnom suočavanju s okrutnošću života te vlastitim umjetničkim i vjerskim dvojbama pronalazi razloge da stvori svoje remek-djelo, ikonu Sv. Trojstva…
   Film o najznačajnijem ruskom srednjovjekovnom slikaru ikona Andreju Rubljovu (1360 - 1430), sastoji se od prologa, osam naslovljenih i datiranih epizoda, te epiloga u boji. Kružna fabula, u kojoj Rubljov napušta samostan da bi upoznao patnje svoga naroda, izgubio i ponovno stekao vjeru, te po povratku u isti samostan stvorio svoje veličanstveno djelo, kao središnji interes uspostavlja proces kreativnog razvoja umjetnika, prikazanog kroz izravne usporedbe s drugim umjetnicima - netalentiranim Kirilom, ljubomornim na tuđi uspjeh, konformistom Danilom, nesposobnim da stilskim razvojem reagira na promijenjene okolnosti, te Teofanom Grkom, čija je umjetnost u sprezi s vlašću, jer zastrašuje, a ne uzdiže narod. Taj proces je uspoređen i sa srodnim nastojanjima poganskog slavljenja prirode, seljaka koji želi iskusiti uzbuđenje leta balonom ili Boriskina pokušaja da, vođen samo stvaralačkim instinktom, izlije zvono. Rubljov kroz suočenja s iskušenjima zla, slave i ega, prihvaćanjem vlastite ljudskosti, koja obuhvaća i fizičku ljubav i spremnost da ubije, ali i obvezu prema Bogu i narodu, iznalazi stil kojim će, bez ustupaka svjetovnim pritiscima, ali srazumijevanjem potreba svijeta, izraziti novu stvarnost i ostvariti završni trijumf ikone Sv. Trojstva, prvog izvornog ruskog remek-djela. Eliptična struktura, u kojoj se miješaju sadašnjost i prošlost, određena je variranjem teme odgovornosti umjetnika prema zajednici, dok je složeno kretanje kamere u dugim kadrovima, često s protagonistom kao pasivnim promatračem kompozicijski smještenim u središte, usredotočeno na realistički prikaz nasilja i prirode, uz naglašenu simboliku zemlje i vode. Protagonistov život podređen je stvaranju ikone, djela koje doista sadrži prirodu prikazanog sadržaja i koje nije nastalo iz umjetnikove težnje da se izrazi, nego kao odgovor na potrebe njegovog naroda. Epilog može konačnu epifaniju prikazati samo fragmentarno, krupnim planovima detalja, a film završava prikazom zbilje: četiri konja na kiši. Iako dovršen 1966. godine, te usprkos potpori utjecajnih umjetnika, poput G. Kozinceva i Dmitria Šoštakoviča, film je, zbog problema s cenzurom, prikazan na festivalu u Cannesu tek 1969. godine, gdje osvaja nagradu međunarodne kritike… (T. Brlek / Hrvatski Filmski Leksikon)
https://www.imdb.com/title/tt0060107/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 15.04.

UPS! NOA JE OTIŠAO

Ooops! Noah is Gone, 2014.
18:00 sati



Ooops! Noah is Gone, 2014. Toby Genkel, 83 min. DE

HALLA IDE U RAT

Woman at War / Kona fer í strí?, 2018.
20:15 sati



Woman at War / Kona fer í strí?, 2018. Benedikt Erlingsson, 101 min. IC
Scenarij:
Ólafur Egilsson, Benedikt Erlingsson
Uloge: Halldóra Geirhar?sdóttir, Jóhann Sigur?arson, Juan Camillo Roman Estrada
   Mediji su film „Halla ide u rat“ nazvali jednim od najizraženije feminističkih filmova u Cannesu ove godine. Istina je da nema mnogo filmova o sredovječnim ženama, ali zato redatelj Erlingsson donosi priču o neustrašivoj ekoratnici s Islanda koja se hrabro hvata u koštac s planetarnim problemima.
   „Halla ide u rat“ je otkačena akcijska komedija o pedesetogodišnjoj učiteljici zbornog pjevanja, u medijima znanoj samo po nadimku Gorštakinja, koja potajno vodi rat protiv lokalne industrije aluminija. No njezina srčana borba za zaštitu djevičanskog islandskog planinskog kraja postat će nemoguća misija kad joj centar za posvajanje odobri zahtjev. Ipak, mali džez bend koji Hallu prati u stopu podsjeća nas da nije sve tako crno i da ima još nade za spašavanje planeta.
https://www.imdb.com/title/tt7279188/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 16.04.

PREPORUČENA POSVETA

Dani Krćanske Kulture: Preporučena osveta, 2018.
18:00 sati



Dani Kršćanske Kulture: Preporučena osveta, 2018. Goran Matić, 42 min. HR
   Povodom 30. obljetnice smrti o. Ante Gabrića (1915.–1988.) mladi Metkovčanin Goran Matić napravio je film o svom sumještaninu o. Gabriću, jednom od najvećih hrvatskih misionara. Pisana ostavština o. Gabrića koja sadrži predivne misli o rodnom kraju, potaknula je autora igrano-dokumentarnoga filma „Preporučena posveta“ da spoji Metković Antinih i naših dana te objedini ljepotu doline Neretve i njenih rukavaca s ljepotom Gangesa i Indije, u kojoj je otac Gabrić ponekad vidio nevjerojatne sličnosti. Njegova povezanost s ljudima i mjestom svoga rođenja, ljubav prema roditeljskom domu i crkvi, nadahnuli su ovaj film koji nam prenosi toplinu što je snažno izvirala iz svake riječi oca Ante.

 

MODERNA VREMENA

Modern Times, 1936.
20:15 sati



130 GODINA CHARLIE CHAPLINA
   lako su crno-bijeli filmovi već odavno iza nas, vjerojatno nema osobe koja ne zna tko je bio Charlie Chaplin.
   Prva (komičarska) zvijezda sedme umjetnosti dogegala se u srca obožavatelja u prevelikim cipelama i odijelom punim zakrpa, pa pozdravila buduće obožavatelje malenim okruglim šeširom uz vragolasti smiješak kavalira. Britkim humorom i nesvakidašnjom mimikom osvojio je generacije i obilježio stoljeće koje je za nama. Ni jedna zvijezda nije stekla takvu slavu, utjecaj i divljenje kao Charlie Chaplin, glumac, redatelj, scenarist, skladatelj i producent koji je pomakao granice sedme umjetnosti dok je još bila u povoju i stvorio interes javnosti za privatan život filmaša, jer je njegov bio dovoljno živopisan da često dospije na naslovnice.
   …Nisam imao pojma kakvu će šminku upotrijebiti. Želio sam da sve bude kontradiktorno: uski kaput i vrećaste hlače, mali šešir, velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem stariji muškarac, pa sam dodao male brkove, jer sam mislio kako će mi oni dodati godine. Nisam imao pojma o liku koji trebam izgraditi. Ali kada sam se obukao, odjeća i šminka dali su mi ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga upoznavati i izlaziti na scenu kao da sam takav rođen. (Charlie Chaplin o svom najpopularnijem liku, Skitnici. Skitnica se tijekom 26 godina pojavio u 70 kratkih i dugih filmova.)
   George Bernard Shaw je za Chaplina rekao: “Jedini genij koji je proizišao iz filma!”
   Mack Sennett, legenda “slapstick” komedije: “Najveći umjetnik koji je ikada živio!”

Modern Times, 1936. Charles  Chaplin, 87 min. US
Scenarij
: Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Paulette Goddard, Henry Bergman, Stanley Sandford, Chester Conklin
   Charlie je radnik na tekućoj vrpci u jednoj tvornici. Njegova je jedina dužnost učvršćivanje vijaka, a potom postaje »pokusni kunić« za isprobavanje posebnog stroja za prehranu kojim uprava želi skratiti vrijeme objeda. Sve to Charlieja izluđuje te on završava u sanatoriju. Pušten, traži posao i slučajno stane na čelo radničkih demonstracija. Uhićen pod optužbom da je komun. vođa, završava u zatvoru, ali je pušten kad slučajno odaje planove o bijegu. Ponovno na ulici, sprijateljuje se s mladom djevojkom te oni napuštaju grad.
   Film sa snažno naglašenom socijalnom notom nastao je iz Chaplinova zanimanja za problem nezaposlenosti, istaknut i po svojoj oštroj satiri na dehumanizirane uvjete rada...   
   Vrhunac Chaplinovih društvenokritičkih stremljenja, film otvoreno aludira na konkretne socijalne probleme razdoblja – veliku ekonomsku krizu, nezaposlenost, beskućništvo, dehumanizirajuće efekte masovnog rada, a u cjelini je ponajprije satira na negativne posljedice tehnološkog napretka... (Bruno Kragić, HFL)
   „Moderna vremena“ svojim krajem, kako samo velika ostvarenja mogu, ne postaju patetična već slave pojedinca, njegovu nadu i mogućnosti opstanka u svijetu koji se konstantno i nemilice mijenja, što nužno nije uvijek isto što i „evoluira“... (Vanja, FAK)

https://www.imdb.com/title/tt0027977/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 17.04.

DOM

17:30 sati



Dom, 2018. Dario Pleić, 71 min. HR
Scenarij:
Dario Pleić
Uloge: Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
   Prekrasno je nedjeljno jutro. Ona se budi i gleda ga kako ukrcava zadnje komade namještaja u kamion. Dok beba mirno spava, njih dvoje broje zadnje sate u svojem domu čekajući deložaciju. Budućnost je nesigurna, ali izbor pred njima jednostavan je. Moraju odlučiti hoće li prihvatiti nepravdu ili joj se oduprijeti.
   Upravo je ulaz u stan, odnosno točka spajanja hodnika i stana, mjesto radnje vjerojatno najbolje scene filma, u kojoj Judita Franković izvanredno izvodi monolog o nepravednosti izbacivanja njene mlade obitelji na cestu zbog dugova koji nisu njeni, a na što joj masa likova koja je ispunila dugačak hodnik odgovara tišinom punom krivnje. Taj je monolog kao šlag na tortu Juditine izvedbe u cijelom filmu, odnosno njenog vrlo koncentriranog i odmjerenog nastupa frustrirane i očajne mlade žene... (Iva Kolar, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8601408/?ref_=nm_flmg_act_5

HALLA IDE U RAT

Woman at War / Kona fer í strí?, 2018.
20:15 sati



Woman at War / Kona fer í strí?, 2018. Benedikt Erlingsson, 101 min. IC
Scenarij:
Ólafur Egilsson, Benedikt Erlingsson
Uloge: Halldóra Geirhar?sdóttir, Jóhann Sigur?arson, Juan Camillo Roman Estrada
   Mediji su film „Halla ide u rat“ nazvali jednim od najizraženije feminističkih filmova u Cannesu ove godine. Istina je da nema mnogo filmova o sredovječnim ženama, ali zato redatelj Erlingsson donosi priču o neustrašivoj ekoratnici s Islanda koja se hrabro hvata u koštac s planetarnim problemima.
   „Halla ide u rat“ je otkačena akcijska komedija o pedesetogodišnjoj učiteljici zbornog pjevanja, u medijima znanoj samo po nadimku Gorštakinja, koja potajno vodi rat protiv lokalne industrije aluminija. No njezina srčana borba za zaštitu djevičanskog islandskog planinskog kraja postat će nemoguća misija kad joj centar za posvajanje odobri zahtjev. Ipak, mali džez bend koji Hallu prati u stopu podsjeća nas da nije sve tako crno i da ima još nade za spašavanje planeta.
https://www.imdb.com/title/tt7279188/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 18.04.

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
17:30 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

TERET

Teret, 2018.
20:15 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 19.04.

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
17:30 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

TRANZIT

Transit, 2018.,
20:15 sati



Transit, 2018., Christian Petzold, 101 min. FR/DE
Scenarij:
Christian Petzold (prema romanu Anne Seghers)
Uloge: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree, Barbara Auer, Matthias Brandt
   Njemačke postrojbe su nedaleko od Pariza. Georg u zadnji tren uspijeva pobjeći u Marseille. U prtljazi nosi stvari komunističkog pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši identitet kako bi dobio putne isprave, Georg u Marseilleu mora dočekati polazak svog broda. No kad upozna tajanstvenu Marie, planovi mu se mijenjaju. (Film se temelji na istoimenu romanu Anne Seghers koji je napisala u egzilu tijekom Drugog svjetskog rata. U suvremenom Marseilleu susreću se izbjeglice iz onoga i ovoga vremena, a sve njihove priče zajedno tvore prostor trajnog tranzita.)
   Film Christiana Petzolda poziva gledatelje na promišljanje o usponu neonacizma i klimi nenaklonjenoj izbjeglicama u Evropi... (ZFF)
   Petzoldov "Tranzit" dosad je najistaknutiji film koji je u prva četiri dana Berlinalea prikazan u natjecateljskom programu... (Jurica Pavičić, JL)
   Moderni kontekst stoji kao upozorenje da strahote nisu tako nemoguće sa usponom desnog populizma u Evropi, i pohvalno je što Petzold ne ulazi u nekakvu daljnju elaboraciju toga, već radnju plete na osnovu mehanike filmova o Drugom svjetskom ratu, najviše na tragu „Casablance“. (Marko Stojiljković, www.dopmagazin.com)

   Dublin International Film Festival 2019. Best Film
   Nuremberg Film Festival "Turkey-Germany" 2018. Best Film
https://www.imdb.com/title/tt6675244/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 23.04.

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
17:30 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

TERET

Teret, 2018.
20:15 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 24.04.

NA VODI

17:30 sati



Na vodi, 2018. Goran Dević, 79 min. HR
   Dokumentarnim filmom „Na vodi“ Goran Dević kroz priče raznih protagonista portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata.” Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. Što ostaje poslije nas?
   "Najvažniji film naših prostora od raspada SFRJ" (Dragan Rubeša, Novi List)
   "Vjerojatno najbolji film Devićeve 15-godišnje karijere... „Na vodi“ je testament kako čovječnosti protagonista, tako i Devićeve sposobnosti da je izvuče i kontekstualizira, šaljući tako ljubavno pismo svom rodnom gradu." (Vladan Petković, Cineuropa)
   "Devićev film reprezentativan je uzorak svakodnevnog realiteta izvan holivudskih studija, ponekad dosadnog i repetativnog, ponekad nadahnjujućeg poput jedne rijeke. Ali uvijek, i bez iznimke, vrijednog snimanja." (Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net)

https://www.imdb.com/title/tt8091606/?ref_=fn_al_tt_1

PAZI ŠTO ŽELIŠ

The Place, 2017.
20:15 sati



The Place, 2017. Paolo Genovese, 105 min. IT
Scenarij:
Paolo Genovese i Isabella Aguilar prema priči Christophera Kubasika
Uloge: Valerio Mastandrea, Marco Giallini, Alessandro Borghi
   „The Place" je "kvartovski" kafić koji radi non-stop i u kojem se danoćno izmjenjuje velika količina ljudi: No jedan je posjetilac standardan (osim jasno, osoblja): neobičan, misteriozan i neimenovani muškarac koji uvijek sjedi na istom mjestu u kutu s velikom crnom knjigom-bilježnicom na stolu koju stalno proučava, bilježi, čita i traži. Konstantno prima razne posjetitelje s kojima kratko i odrješito razgovara nakon konzultacija s bilježnicom.
   "Perfect Strangers" je zaista bio dobar film, ali što je Genovese napravio s ovim je stepenica više. Zapravo "The Place" nije sasvim orginalna priča jer je svojevrsna, prilagođena verzija hvaljene američke serije "The Booth at the End". Pa prema tome "The Place" nije originalan, ali je zato originalno napravljen. Genovese je sažeo ideju serije, likove i njihove isprepletene odnose i priče u koncizan, nabijen, sadržajan film od skoro dva sata... Iako film nije thriller, nego nominalno drama, nekoliko obrata i iznenađenja u priči gotovo zalaze u thriller-zonu. I definitivno film nije filozofiranje o moralnosti, ali će vas iznenaditi s nekoliko šokantnih pitanja koje ćete kasnije postavljati sami sebi još dugo nakon gledanja. (Anastazija Vržina, www.perun.hr)
   'Pazi što želiš' je nesvakidašnja kombinacija metaforičke drame i misterije uz dosta iznenađenja i preokreta. Sada Genovese ima još više 'potpunih stranaca', a kamera ne napušta prag talijanskog kafića. U tom kafiću svi likovi pristupaju misterioznom čovjeku sa zahtjevom da im ispuni želje, a zauzvrat moraju izvršiti jedan 'faustovski' zadatak... (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt7063210/?ref_=nv_sr_2

ČETVRTAK / 25.04.

DUBOKI REZOVI

Duboki rezovi, 2018.
17:30 sati



Duboki rezovi, 2018. Dubravka Turić, Filip Mojzeš, Filip Peruzović, 75 min. HR
Scenarij:
Jelena Paljan (Trešnje), Ksenija Kušec (Smrt bijela kost), Ivan Turković-Krnjak (Predmeti koji tonu)
Uloge: Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Areta Ćurković , Franko Jakovčević (Trešnje), Glorija Pinturić, Lily Antić, Borna Fadljević, Živko Anočić (Smrt bijela kost), Marina Redžepović, Jadranka Đokić, Vinko Kraljević, Mirela Brekalo, Bernard Perić (Predmeti koji tonu)
   Tri priče o nasilju kao destrukciji intime, obitelji, integriteta, povjerenja.
   Trešnje: Bezbrižno ljeto dječaka Jakova postupno narušavaju napeti obiteljski odnosi. Tragičan slijed događaja navest će ga na pobunu...
   Smrt bijela kost: Dječja igra prerasta u dramatičnu situaciju, kako za djecu tako i za odrasle... 1
   Predmeti koji tonu:Obiteljsko okupljanje krenut će u neočekivanu smjeru kada se kći pred ocem pojavi s masnicom na licu i neuvjerljivim opravdanjem.
   Zasebni filmovi koji obrazuju cjelinu jasno su povezani temom nasilja u različitim oblicima iako je primjetno da nisu svi filmovi podjednaki senzibilitetom niti nude podjednako snažno gledalačko iskustvo, dok stilizirana sugestivnost, svojstvena savremenom arthouse filmu poput ovog, neće biti privlačna širokoj kino publici, te na momente može film činiti predugim, presporim ili frustrirajućim iskustvom za neke. Ipak, ostatak gledalačke populacije bit će emotivno i duhovno nagrađen inteligentnim ostvarenjem čiji likovi ostaju sa nama dugo nakon što se film završi. (Bojan Josić, www.tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt8781538/?ref_=fn_al_tt_1

NA VODI

20:15 sati



Na vodi, 2018. Goran Dević, 79 min. HR
   Dokumentarnim filmom „Na vodi“ Goran Dević kroz priče raznih protagonista portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata.” Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. Što ostaje poslije nas?
   "Najvažniji film naših prostora od raspada SFRJ" (Dragan Rubeša, Novi List)
   "Vjerojatno najbolji film Devićeve 15-godišnje karijere... „Na vodi“ je testament kako čovječnosti protagonista, tako i Devićeve sposobnosti da je izvuče i kontekstualizira, šaljući tako ljubavno pismo svom rodnom gradu." (Vladan Petković, Cineuropa)
   "Devićev film reprezentativan je uzorak svakodnevnog realiteta izvan holivudskih studija, ponekad dosadnog i repetativnog, ponekad nadahnjujućeg poput jedne rijeke. Ali uvijek, i bez iznimke, vrijednog snimanja." (Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net)

https://www.imdb.com/title/tt8091606/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 26.04.

TERET

Teret, 2018.
17:30 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

LEPTIRI

Kelebekler / Butterflies, 2018.
20:15 sati



Kelebekler / Butterflies, 2018. Tolga Karaçelik, 117 min. TR
Scenarij:
Tolga Karaçelik
Uloge: Tolga Tekin, Bartu Küçükçaglayan, Tugce Altug
   Suzi i njena braća Cemal i Kenan gotovo uopće ne komuniciraju otkad su kao tinejdžeri odselili iz malog rodnog sela, a kontakt su izgubili i s ocem. Situaciju mijenja očev neočekivani telefonski poziv najstarijem Cemalu, sa zahtjevom da se svi troje odmah vrate u selo. Cemal okuplja brata i sestru te unatoč oklijevanju kreću na neobično putovanje. Pokušavajući ponovno povezati komadiće disfunkcionalne obitelji i suočiti se sa zajedničkom prošlošću, postepeno se upoznaju, ne sluteći da ih tek u selu čekaju najveća iznenađenja...
   Odlična gluma i jedinstvena kombinacija komedije i drame osigurala je filmu glavnu nagradu na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u programu Voices Rotterdam Film Festivala. (FMFS)
   Kao i u svim dobrim 'road' filmovima, i u 'Leptirima' se radi o emotivnom putovanju likova. Film s nasumično eksplodirajućim kokošima lako je mogao otići 'full retard' u apsurdnom smjeru, no režiser pazi na balans između festivalske komedije i emotivno autentične drame, te realizma i magičnog realizma... (Marko Njegić, SD)

Adana Film Festival 2018. Best Director
Ankara International Film Festival 2018. Best Director, Best Actress, Best Supporting Actress, Best Editing
Art Film Festival 2018. Best Film
Bucharest International Film Festival 2018. Best Film
Istanbul International Film Festival 2018. Special Prize of the Jury, Best Actor
Sundance Film Festival 2018. Grand Jury Prize / World Cinema – Dramatic
Thessaloniki Film Festival 2018. Audience Award
https://www.imdb.com/title/tt7318202/?ref_=fn_al_tt_1

 

SUBOTA / 27.04.

NA VODI

17:30 sati



Na vodi, 2018. Goran Dević, 79 min. HR
   Dokumentarnim filmom „Na vodi“ Goran Dević kroz priče raznih protagonista portretira rodni Sisak, nekadašnji industrijski centar koji leži na tri rijeke. Kritičari ga proglašavaju jednim od njegovih najboljih ostvarenja, a žiri festivala u Leipzigu dodijelio mu je posebno priznanje jer “na lijep način prikazuje da ljudskost i preživljavanje nadilaze traume i ožiljke rata.” Rijeka se danas veže uz razonodu i opuštanje, ali u susretu s ljudima na površinu isplivaju društveni sukobi tranzicije. Ponekad rijeka otkriva ostatke prošlosti čiji su tragovi ostali u vodi. Što ostaje poslije nas?
   "Najvažniji film naših prostora od raspada SFRJ" (Dragan Rubeša, Novi List)
   "Vjerojatno najbolji film Devićeve 15-godišnje karijere... „Na vodi“ je testament kako čovječnosti protagonista, tako i Devićeve sposobnosti da je izvuče i kontekstualizira, šaljući tako ljubavno pismo svom rodnom gradu." (Vladan Petković, Cineuropa)
   "Devićev film reprezentativan je uzorak svakodnevnog realiteta izvan holivudskih studija, ponekad dosadnog i repetativnog, ponekad nadahnjujućeg poput jedne rijeke. Ali uvijek, i bez iznimke, vrijednog snimanja." (Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net)

https://www.imdb.com/title/tt8091606/?ref_=fn_al_tt_1

TERET

Teret, 2018.
20:15 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 29.04.

ZABRANJENI PLANET

ForbiddenPlanet, 1956.
20:15 sati



50 GODINA ČOVJEKA NA MJESECU:
ForbiddenPlanet, 1956. Fred M. Wilcox, 98 min. US
Scenarij:
Cyril Hume
Uloge: Walter Pidgeon, Anne Francis, Leslie Nielsen
   Spasiteljska misija sa Zemlje dolazi na planet Altair IV otkriti preživjele s prethodne misije. Na planetu pronalaze dr. Morbiusa i njegovu kćer Altairu, koji su iskoristili znanje nestale civilizacije Krela, nekadašnjih stanovnika planeta.
   Kultni znanstvenofantastični film 1950-ih, među rijetkima tog doba uživa naklonost kritike, ponajprije stoga što transponira sastavnice drame „Oluja“ W. Shakespearea. Pritom je lik Morbiusa pandan Prospera, njegova kći Altaira Mirande, posada svemirskog broda talijanskog plemića, robot Robby (koji je postao jedna od najpoznatijih žanrovskih ikona, te junak filma „Nevidljivi dječak“ (H. Hoffman, 1957) duha Ariela, a Morbiusov čudovišni Id Calibana. Zadržavajući osnovnu narativnu postavku Shakespeareova djela, film tematizira suočavanje naivno vrlih astronauta sa zlom ljudskog podrijetla – ono je naime materijalizacija sadržaja podsvijesti (odn. zlo iz Morbiusova Ida). Takva koncepcija izravno aludira na frojdističku psihoanalizu, a ujedno upućuje na implicitnu kritiku znanstvenika smatrajući ih emocionalno nespremnima za nova otkrića. Prvi američki znanstveno-fantastični film snimljen u boji i sinemaskopu, slikovno bogat, osobito scenografski, uz upečatljivu glazb. podlogu, odlikuje se spojem bajkovitosti, pustolovine i znanstvene fantastike kakav je razvidan i u Wilcoxovu ranijem filmu „Tajni vrt“ (1949). (Slaven Zečević, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0049223/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 30.04.

TERET

Teret, 2018.
17:30 sati



Teret, 2018. OgnjenGlavonjić, 98 min. RS/HR/FR/QA/IR
Scenarij:
OgnjenGlavonjić
Uloge: Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
   Vlado radi kao vozač kamiona za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Zadatak mu je da od Kosova do Beograda preveze tajanstven teret te putem prolazi kroz nepoznato, ratom uništeno područje. Kada napokon obavi posao, Vladao se treba vratiti kući i suočiti s posljedicama svojih djela...
   Glavonjić je scenarij napravio na temelju istinitih događaja, koje je istraživao u svom nagrađivanom dokumentarnom filmu 'Dubina dva', nastalom tijekom priprema za njegov dugometražni igrani prvijenac 'Teret'. „Prvo sam želio snimiti kratki film, no profesori su me odgovorili, pa sam krenuo dalje istraživati i doznao puno novih detalja koje nisam htio ubaciti u igrani film jer je njegov scenarij minimalistički. Sam materijal je počeo dobivati svoj glas i shvatio sam da će to biti jedan novi film o zavjetu šutnje" (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   U atmosferi nacionalizma u kojoj živimo trideset godina jako se vole štititi mitovi, a jedan od najvećih je onaj o bezgrešnosti vlastite nacije. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Svjestan sam da svakog tko priča ovakve priče, čeka a priori zla namjera. Smatram da filmovi trebaju ometati udobnost i uljuljkanost, da film treba biti kamenčić u cipeli. Umjetnik ne treba stvarati dekoraciju za kuću ili sistem, nego oružje protiv stvari koje smatra lošim. Svatko tko tako razmišlja, mora biti spreman za napade i kritike, čak i one neutemeljene,  jer ljudi imaju želju vrištati, zahtijevati pravdu. (Ognjen Glavonjić, redatelj i scenarist filma)
   Ovaj film može biti i antisrpski, kao što može biti i antihrvatski ili antibošnjački, jer ne radi se samo o konkretnom zločinu nego se radi o odgovornosti, odnosno njezinom prihvaćanju. (Leon Lučev)
Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima... (Marko Njegić, SD)

Sarajevo Film Festival 2018. – Srce Sarajeva za najboljeg glumca (Leon Lučev)
Haifa film festival 2018. Nagrada Fedeora za najbolji strani film
Ljubljanski međunarodni filmski festival LIFFe 2018. Posebno priznanje žirija
Sakhalin Int’l Film Festival 2018. Special Jury Prize
Art Film Fest 2018 – Best Director
Međunarodni filmski festival Kiev Molodist 2018. Posebno priznanje žirija
Zagreb Zagreb Film Festival 2018. Zlatna kolica za najbolji film
Festival istočnoeuropskog filma u Cottbusu 2018. Nagrada FIPRESCI za najbolji film, Posebno priznanje žirija
Međunarodni filmski festival u Marakešu 2018. Najbolja režija (Ognjen Glavonić)
Filmski festival u Trstu 2019. Nagrada portala Cineuropa
Međunarodni filmski festival u Sofiji 2019. Posebno priznanje žirija
https://www.imdb.com/title/tt7163824/?ref_=fn_al_tt_1

VOJKO V. ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

FILMSKI KLUB KINOTEKE ZLATNA VRATA:
20:15 sati



   Vrijeme održavanja: Posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...
   Ciljevi programa su:
   - rasvjetljavanje različitih aspekata filmske priče, s naglaskom na sposobnost filma i filmskih likova da se duboko ukorijene u naše privatne priče i postanu neka vrste referentnog mjesta za osobne etičke i estetske stavove;
  - prikazivanje dimenzije filma koju niti jedan redatelj ni producent ne mogu predvidjeti –način na koji film živi kroz publiku i publika kroz njega;
  - poticanje interesa šire publike za gledanjem klasičnog i umjetničkog filma na način na koji film to zaslužuje: u mraku i tišini, na velikom platnu;
  - obnova rituala kino projekcije, koja se ne sastoji samo od kvalitetnog „uranjanja“ u film, već i od cijele mreže individualnih detalja – druženje, izlazak, razgovor, zabava

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ
UT0 18.12. 2018. 20.15 BOŽIDAR MALJKOVIĆ

UTO 29.1. 2019. 20.00 GORAN GOLOVKO
UTO 26.2. 2019. 20.00 AGAR PATA
UTO 26.3. 2019. 20.15 ALEM ĆURIN

  Vaš večerašnji domaćin je splitski reper Vojko V.

https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/591783/vojko-v-kakvog-manje-poznajete-zena-kaze-da-sam-dobar-otac-pjesme-pisem-izmeu-mijenjanja-pelena-evo-sto-nam-je-rekao-o-karepovcu-i-sjeci-marjana
https://www.globalnovine.eu/intervju/vojko-vrucina-diploma-jos-stoji-u-ormaru-kad-ovo-sve-propadne/
https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-kultura/potpuno-razotkrivanje-najvece-domace-glazbene-senzacije-vojko-v-za-globus-ako-ste-stariji-od-trideset-ne-mozete-razumjeti-moju-glazbu/8494934/

 

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica:

- 20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA