PROGRAM KINOTEKE 2018. godina

UTORAK / 02.01.

MOJ ŽIVOT KAO TIKVICA (ANIMIRANI/TITLOVANI)

Ma vie de Courgette, 2016.
11:00 sati



Ma vie de Courgette, 2016. Claude Barras, 70 min.  FR/H
Scenarij:
Céline Sciamma, Claude Barras
   U ovoj priči nije riječ o povrću. Junak ove animirane pustolovine je hrabri maleni dječak zvan Tikvica. Kada tragičnim spletom  događaja izgubi majku, mladi Tikvica ostaje sam na svijetu. Simpatični policajac Raymond odvodi ga u dom pun djece koja su također ostala bez roditelja. Isprva zastrašen neobičnim, ponekad i surovim mjestom, on se s vremenom nauči otvoriti te ondje pronalazi novu obitelj i iskrenu ljubav....
   Animafest 2017. Nagrada publike
   Oscar 2017. Nominacija za najbolji animirani film
   César 2017. Nagrada za najbolji dugometražni animirani film i najbolji adaptirani scenarij
   Zlatni globus 2017. Nominacija za najbolji animirani film
   Evropske filmske nagrade 2016. Najbolji dugometražni animirani film
http://www.imdb.com/title/tt2321405/?ref_=nv_sr_1

MANCHESTER BY THE SEA

Manchester by the Sea, 2016.
20:00 sati



NAJBOLJE (KOD NAS) U 2017.

2016. NAJBOLJI GLUMAC & IZVORNI SCENARIJ
Manchester by the Sea, 2016. Kenneth Lonergan, 137 min. US
Scenarij:
Kenneth Lonergan
Uloge: Casey Affleck, Kyle Chandler, C.J. Wilson, Gretchen Mol, Michelle Williams, Lucas Hedges, Kara Hayward, Anna Baryshnikov, Heather Burns, Matthew Broderick
   Nakon osobne tragedije od koje se još uvijek nije oporavio, Lee Chandler (Affleck) nevoljko se vraća u rodni gradić Manchester na obali države Massachussetts. Tamo ga dočekuje 16-godišnji Patrick, koji je nenadano ostao bez oca pa je Leeju povjerena skrb nad nestašnim tinejdžerom...
   “Manchester By The Sea” jedan je od najhvaljenijih filmova posljednjeg desetljeća i (bio je) jedan od najizglednijih kandidata za Oscara.
   Riječ je o zaista dobrom filmu, pažljivo napisanom, slojevitom, vješto režiranom, nabijenom emocijama, divno snimljenom i sjajno odglumljenom...( Marko Stojiljković / film-na-dan.blogspot.hr)
   Ne postoji konkretna emocija koju ovaj film izaziva. Nakon njegovog gledanja nećemo otići bolnoga srca niti ozarenog lica. Ovo nije eskapističko djelo koje će se gledati kako bi se utažila žeđ za određenom emocijom koja nam nedostaje, ne. Ovo je jednostavno – život. Nije prepun smijeha, velikih količina adrenalina ili neprekidne patnje, već svega po malo. Naposljetku, jedno gledanje Manchestera neće biti dovoljno za otkrivanje svih njegovih slojeva pomno napisanih u samom scenariju, koji je majstorsko djelo i sam po sebi. Iako možda neće biti za svakoga, „Manchester by the Sea“ veliko je postignuće, kako tehničko, tako i umjetničko … (electronicus / www.ffa.hr)
   Lonergan ne podcjenjuje svoju publiku, te u filmu pravi jedan od najhrabrijih filmskih poteza 2016. godine, stapa sekvence sjećanja i sadašnjosti u istu color paletu, dizajn scenografije i kostimografiju... (Arman Fatić / www.ziher.hr)
   U svojem novom filmu “Manchester by the Sea” filmaš Kenneth Lonergan precizno i sveobuhvatno predstavlja utjecaje gubitka i patnje na ljudski život. Film se sastoji od nevjerojatnog glumačkog ansambla predvođenog glavnom ulogom koju sjajno tumači Casey Affleck. Osjećajan, iskren i duboko ljudski film koji još jednom potvrđuje da je Lonerganov talent za hvatanje osjećajne iskrenosti uistinu nedostižan... (Adam Chitwood / collider.com)

http://www.imdb.com/title/tt4034228/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 03.01.

UVIJEK SVOJA

11:00 sati



Jamais contente, 2016. Emilie Deleuze, 90 min. FR
Scenarij:
Émilie Deleuze, Marie Desplechin, Ivan Guyot, Laurent Guyot
Uloge: Léna Magnien, Patricia Mazuy, Philippe Duquesne, Catherine Hiegel, Alex Lutz, Nathan Melloul, Axel Auriant-Blot, Mehdi Messaoudi
   Duhovita priča o 13-godišnjoj Aurori koja, neki bi rekli, vodi dosadan život. Ali Aurorin život nije nimalo jednostavan jer je svakodnevno suočena s raznim očekivanjima njene okoline: dobre ocjene u školi, popularnost, ljepota... Uz sve to Aurora je tvrdoglava, prkosna, oštra  jezika i beskompromisnog stava prema životu, vršnjacima, roditeljima i prijateljima. Kada se na sve to doda novi učitelj francuskog jezika, prijetnje da će biti poslana u internat, prve ljubavi i pjevanje u bendu, Aurorin život podsjeća na humorističnu psihološku dramu.   

   Najboljim evropskim filmom za mlade proglašen je francuski film UVIJEK SVOJA (Jamais contente). Nagradu mlade publike (Youth Audience Award) organizira Evropska filmska akademija...
http://www.imdb.com/title/tt4741376/?ref_=fn_al_tt_1

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
17:30 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

TRAINSPOTTING 2

Trainspotting 2, 2017.
20:00 sati



NAJBOLJE (KOD NAS) U 2017!

Trainspotting 2, 2017. Danny Boyle, 117 min. GB
Scenarij:
John Hedge
Uloge: Ewan McGregor, Robert Carlyle, Jonny Lee Miller, Ewan Bremner
   Prošlo je dvadeset godina. Mnogo toga se promijenilo, ali mnogo toga je ostalo potpuno isto. Mark Renton živi u Amsterdamu, sanjajući o prošlosti i svim dobrim vremenima koje je imao sa svojim prijateljima... Vrijeme je za povratak: vraća se na jedino mjesto koje je ikada mogao zvati domom. Svi ga čekaju: Spud, Sick Boy i Begbie. I drugi stari prijatelji također ga čekaju: tuga, gubitak, radost, osvega, mržnja, prijateljstvo, ljubav, čežnja, strah, kajanje, samo-destrukcija i smrtna opasnost… Svi su se skupili kako bi mu poželjeli dobrodošlicu.
   Baš kao i mi koji se pitamo hoće li nastavak uspjeti (is)pratiti kultni uspjeh koji je definirao duh vremena za generaciju ljubitelja filma, ljubitelje glazbe i „korisnika“?
   1996. godine je britanska crna komedija, 'Trainspotting', u žižu javnosti izbacila neke nove ljude britanske filmske scene. Ta ista ekipa nam još jednom dolazi u nastavku filma - Renton, Begbie, Sick Boy i Spud vraćaju se na velika platna nakon 20 godina odsutnosti i to bolji nego ikada: "Svi smo bili vrlo nervozni prije nego što smo se odlučili to napraviti, ali jednom kad smo vidjeli scenarij bili smo sigurni kako nećemo uništiti nasljeđe prvoga filma nego da ćemo nadodati na to nasljeđe...“
   Nastavak se djelomično temelji na knjizi “Porno” Irvina Welsha, a radnja filma smještena je dvadeset godina nakon izvornika. "Uspješno su preuzeti najdinamičniji dijelovi iz knjiga Trainspotting i Porno", rekao je Welsh objasnivši kako film nije direktna adaptacija te nadodavši kako je film u isto vrijeme više suvremen. "Na neki način mislim da je nastavak bolji film... oni su postali ikonični likovi a ovaj film će taj status još više učvrstiti. Film daje osjećaj velikog epskog filma. Mislim da je izvanredno postignuće u isto vrijeme zadržati duh knjiga i napraviti moderni britanski film." Svoje uzbuđenje oko novog filma nije krio, a kritičarima je poručio: "Uvijek ćeš imati kritičare koji jauču kako ovo nije kao originalni Trainspotting ili one koji misle da je previše nalik  originalu... Bit će to izvrstan film, izvrstan samostalni film koji istovremeno dobro funkcionira s prvim filmom i spaja ih u jedan svijet.
   „Dirljiva elegija za izgubljenom mladosti i frustrirajući podsjetnik na protekle (slavne) dane... „(Henry Fitzherbert, Daily Express)
   „Ništa ne boli više od nostalgije. Ako ste skloni tome, T2 Trainspotting će vas pogoditi poput pinte stakla i nehajno baciti natrag u pub...“ (Josephine Livingstone, New Republic)

http://www.imdb.com/title/tt2763304/?ref_=nv_sr_1

O ROMANU (objavljen u izdanju VBZ-a):
   Sick Boy, Begbie, Renton i Spud imena su koja su duboko usađena u svijest svih konzumenata popularne kulture iz devedesetih. Irvine Welsh svojim romanom "Porno" vraća se tim svojim, najpopularnijim (anti)junacima i baca ih u neke nove avanture koje ponovno, naravno, sa poštivanjem zakona nemaju ama baš nikakve veze. A, po svemu sudeći, "Porno" nikako neće biti zadnje naše druženje sa njima…
   "Irvine Welsh je po mnogim ocjenama napisao možda ne najznačajniji svoj roman, ali jest svoj najbolji do sada. U pričama njegovih junaka otkriva se čitav svijet raznovrsnih ljudi, gotovo svaka rečenica korespondira sa suvremenošću kao katalog pojava našeg vremena. Welsh u "Pornu" ima nebrojen niz motiva koji radnju neprekidno vuku naprijed, a mreža pojedinačnih slika svijeta ispričanih izuzetno duhovitim dijalozima i monolizima u književnom je smislu virtuozna." (Borivoj Radaković)

 

ČETVRTAK / 04.01.

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
17:30 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:00 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 05.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
17:30 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
20:00 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 06.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:00 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 08.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: KVADRAT

The Square, 2017.
20:30 sati



The Square, 2017. Ruben Östlund, 151 (142) min. DK/FR/DE/S
Scenarij:
Ruben Östlund
Uloge:Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø
   Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Nakon što putem aplikacije locira mobitel odluči ostaviti gnjevno pismo u poštanskim sandučićima svih potencijalnih lopova. Suluda gesta pretvori se u noćnu moru kad Christian dobije neočekivani odgovor na svoje pismo. Paralelno Christian priprema svoju sljedeću veliku izložbu, 'Kvadrat', instalaciju koja poziva prolaznike na altruizam. No uskoro će saznati kako nije lako živjeti prema vlastitim idealima. PR agencija koja radi za muzej pokreće kontroverznu medijsku kampanju koja će izazvati burne reakcije javnosti i dovesti našeg junaka u egzistencijalnu krizu.
   Pojam “square” možemo tumačiti na tri načina. Prvo, riječ je o trgu, u doslovnom, ali i metaforičnom smislu, dakle mjestu gde se ljudi sastaju kako bi trgovali, razmjenjivali mišljenje i uopće imali socijalne kontakte. Drugo, ista riječ označava pravokutnik kao geometrijski oblik, dakle prostor omeđen jasnim, unaprIijed definiranim rubovima. Treće, ista riječ se uslengu koristi za konzervativca, ne toliko u društveno-političkom smislu, koliko u smislu osobe koja vrlo rijetko izlazi iz svoje ograničene zone ugode. U samom filmu Kvadrat je naziv umjetničke instalacije koja spada u istoimenu izložbu čije su pripreme u punom jeku.
   Žestoka satira umjetničkog miljea bavi se rastućim trendom egocentrične individualnosti i gubitkom zajedništva u društvu medijske mašinerije i spektakla. Švedski redatelj Ruben Östlund stvorio je nevjerojatno zabavan, ali istovremeno moćan i uznemirujuć film koji ispituje granice političke korektnosti, umjetničke slobode i slobode govora. Apstraktna umjetnička instalacija koja bi trebala predstavljati socijalnu utopiju postaje paradigma kukavičluka ovog svijeta, i Östlund se ruga njegovom licemjerju ne propuštajući nijedan detalj, uz zaprepašćujuću inteligenciju i nevjerojatan humor.
   Ovo je do sada Östlundov najfiniji rad, originalan po konceptu i izvedbi, koji glatko klizi od komičnih do duboko dramskih elemenata uz izvanredan casting... (Marina Richter, monitor.jhr)
   „The Square“ se zaista može protumačiti kao dalja razrada centralne teme Östlundova prethodnog filma „Turist“ (muškog kukavičluka uslijed sebičnosti) podignuta na još viši nivo, i kada je riječ o humoru i kada je riječ o drami i implikacijama. „The Square“ ipak nije savršen film, ali svakako je riječ o jednom od filmova godine i jednom od filmova o kojima ćemo još slušati i raspravljati. (Marko Stojiljković, Lupiga.com)
Cannes Film Festival 2017. Zlatna palma
30. Evropske filmske nagrade (2017.) - Najbolji film, komedija, režija, scenarij, glumac i scenografija
http://www.imdb.com/title/tt4995790/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 09.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

POLJUBAC ŽENE PAUKA

O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985., 120 min.
Scenarij:
Leonard Schraderprema romanu Manuela Puiga
Uloge: William Hurt,Raul Julia,Sonia Braga,José Lewgoy,Milton Gonçalves
   U brazilskome zatvoru ćeliju dijele dvije potpuno različite osobe, transrodni sanjar Luis Molina osuđen za nemoralno ponašanje (seks s maloljetnikom) i ljevičarski aktivist Valentin Arregui koji je politički zatvorenik. Luis, krateći vrijeme, priča priču satkanu od dva filma i vlastita života. Valentin se isprva protivi spomenu filma koji je zapravo nacistička propaganda, no Luis se orijentira na romantični dio priče. Dok čuvari muče Valentina da bi izdao svoje suradnike, on i Luis postupno se zbližavaju.
http://www.imdb.com/title/tt0089424/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u São Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u São Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

SRIJEDA / 10.01.

KRALJ NOĆI

O Rei da Noite, 1975
17:30 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
O Rei da Noite, 1975., 97 min.
Scenarij
: Hector Babenco (priča),Orlando Senna
Uloge: Paulo José, Marília Pêra, Vick Militello,Isadora de Farias,Cristina Pereira
   Već ostarjeli Tertuliano priča svoju životnu priču. Rođen je dvadesetih prošloga stoljeća u São Paulu, a već prva ljubav prošla mu je nesretno. Aninha, djevojka koju je volio, zbog zdravstvenih problema je odselila u Europu i pisma su im bila jedini kontakt. On je započeo studij prava i radio sa stricem, a u drugu ljubavnu vezu upustio se s prostitutkom i kabaretskom pjevačicom zvanom Kraljica noći. Upoznaje i tri kćeri majčine prijateljice s kojima također ima romantične veze…
http://www.imdb.com/title/tt0073246/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u São Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u São Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije.(HFS)

 

CRVENI PERISTIL / RANI RADOVI

Rani radovi, 1969.
20:30 sati



CRVENI PERISTIL 1968.-2018.

   Program 50 obljetnice Crvenog Peristila u Kinoteci počinje kraćim filmskim podsjetnikom, da bi se nakon toga poveo razgovor o tom događaju. Moderator je Pave Majić, a sugovornik Slaven Sumić. Postoji mogućnost da projekciji "Ranih radova" prisustvuje i redatelj Želimir Žilnik (hvala mu na ustupljenom filmu) te njegov slovenski kolega Karpo Godina.
   "Moglo bi se doista kazati da nas je bitno odredila generacijska svijest o pravu na svoje mišljenje i na izraz novog nekonformističkog svjetonazora. Pave Dulčić i ja smo prije 1968. u dva navrata bili u Parizu, no i drugamo širom zapadne Evrope, osjećali smo se nekako dijelom tog 'novog svijeta', novih 'bohema', buntovnika, beatnika i hipija… Vrativši se u Split, fascinaciju Parizom pokušali smo iskazati svojim nekonformizmom. U ponašanju - među prvima smo u Splitu nosili izrazito duge kose i brade te naravno bili jasno 'obilježeni' kao drugačiji - i u promišljanju života i umjetnosti. Iz Pariza smo donijeli i ideju squata te čvrstu odluku da se splitskoj javnosti predstavimo radom koji će svi zamijetiti. Radom ili akcijom koja će biti naš vrisak, dokaz da smo tu, da postojimo" (Slaven Sumić 1998. u razgovoru sa Zlatkom Gallom)

Rani radovi, 1969. Želimir Žilnik, 97 min. YU(RS)
   Moramo stalno propitivati dominantnu sliku svijeta, a ne joj podilaziti. Samo tako možemo napredovati kao društvo... (Želimir Žilnik)
   U vrijeme studentskih nemira 1968. u bivšoj Jugoslaviji, troje mladića i djevojka Jugoslava odlaze od kuće i idu po zemlji u potrazi za istinskim revolucionarnim socijalizmom i za društvom koje vjeruje u istinu. Jugoslava također želi otkriti da li je moguće poboljšati položaj žena u okviru ovog socijalističkog društva.  Film obiluje svježinom ideja, pokretljivom kamerom, avangardnom režijom, te svim onim bitnim elementima koji taj film čine i danas zanimljivim.Nakon velikog uspjeha i osvajanja Zlatnog medvjeda na Berlinaleu 1969. i kratkog prikazivanja, film završava u bunkeru i biva zabranjen.
   „Rani radovi“ na alegoričan način izlažu priču mladih sudionika studentskih demonstracija, u lipnju 1968. u Beogradu: trojica mladića i djevojka Jugoslava suprotstavljaju se malograđanskoj rutini svakodnevice. U želji da "promijene svet", nadahnuti tekstovima mladog Karla Marksa, odlaze u sela i tvornice "probuditi svijest" ljudi, ohrabriti ih u borbi za emancipaciju i dostojanstven život. U tom radu na terenu suočavaju se s primitivizmom i bijedom, ali i s vlastitim ograničenjima, slabostima, nemoći, ljubomorom. Bivaju i uhićeni. Frustrirani što je planirana revolucija neostvarena, trojica mladića odlučuju eliminirati Jugoslavu, svjedokinju njihove nesposobnosti. Pucaju u nju, prekrivaju je partijskom zastavom, pale njezino tijelo te od namjeravane akcije ostaje samo taman stup dima koji se diže u nebo... (www.motovunfilmfestival.com)
http://www.imdb.com/title/tt0064874/?ref_=fn_al_tt_1
   Intervju Marka Njegića sa Želimirom Žilnikom povodom gostovanja u Kinoteci Zlatna vrata tijekom radionice Ex-Oriente...
http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/318639/zelimir-zilnik-s-miloradom-bibicem-mosorom-trebao-sam-snimiti-film

 

ČETVRTAK / 11.01.

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
17:30 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 12.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
20:00 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 13.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
17:30 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 16.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
17:30 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

PIXOTE, ZAKON NAJSLABIJEG

Pixote, A Lei do mais Fraco, 1981.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
Pixote, A Lei do mais Fraco, 1981., 128 min.
Scenarij
: Hector Babenco,Jorge Durán (prema knjizi Joséa Louzeira)
Uloge: Fernando Ramos da Silva,Jorge Juliao,Gilberto Moura,Edilson Lino,Zenildo Oliveira Santos
   Portret brutalnog odrastanja na ulicama Sao Paula gdje djeca veoma brzo gube nevinost u kontaktu s kriminalom, prostitucijom i nasiljem.     Glavni lik je desetogodišnji Pixote kojeg policija pokupi zajedno s ostalom djecom beskućnicima te ih pošalje u odgojni centar za mlade delikvente. Tamo mu je život još strašniji, počne udisati ljepilo kako bi se lakše nosio sa zlostavljanjem i silovanjem domskih čuvara.
Glumci u filmu su uglavnom amateri, napušteni dječaci uzeti s gradskih ulica. Fernando Ramos Da Silva, jedanaestogodišnjak koji igra glavnu ulogu, i sam je imao životna iskustva slična naslovnom liku. Uloga u filmu ga je nakratko proslavila, no zbog nepismenosti nije mogao uspješno nastaviti glumačku karijeru pa se vratio na ulicu, radio s bandama i bavio prodajom droge; u dobi od 19 godina ubili su ga policajci u vlastitom domu.
http://www.imdb.com/title/tt0082912/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u Sao Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u Sao Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

SRIJEDA / 17.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

LÚCIO FLÁVIO

20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
Lúcio Flávio, O Passageiro da Agonia, 1977., 118 min.
Scenarij:
Hector Babenco,Jorge Durán,José Louzeiro
Uloge:Reginaldo Faria,Ana Maria Magalhaes,Milton Gonçalves,Paulo César Peréio,Ivan Cândido
   Film je temeljen na stvarnoj životnoj priči Lúcia Flávia, brazilskog bandita iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća poznatog po pljački banaka i spektakularnim bjegovima. Živio je u Rio de Janeiru, a prije nego je ubijen u kaznionici 1975. godine, otkrio je mrežu korumpiranih policajaca i dao informacije o Odjelu smrti, skupini policajaca koji su ubijali kriminalce ne dajući im priliku za pošteno suđenje.
http://www.imdb.com/title/tt0077878/?ref_=nv_sr_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u Sao Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u Sao Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

ČETVRTAK / 18.01.

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
17:30 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 19.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

150 MILIGRAMA

La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016.
20:00 sati



La fille de Brest / 150 Miligrams, 2016. Emmanuelle Bercot, 128 min. FR
Scenarij:
Séverine Bosschem, Emmanuelle Bercot prema romanu romanu Irène Frachon „Mediator 150mg“.
Uloge: Sidse Babett Knudsen, Benoît Magimel, Charlotte Laemmel, Isabelle de Hertogh, Lara Neumann, Patrick Ligardes, Olivier Pasquier, Philippe Uchan, Gustave Kervern
   Irène Frachon je liječnica, specijalist za plućne bolesti, zaposlena u državnoj bolnici u francuskom gradu Brest. Tijekom rada otkriva da su sumnjivi slučajevi smrti pacijenata i lijekovi koje je država službeno odobrila, izravno povezani. Odlučuje, makar i sama, boriti se svim silama da se sazna prava istina. Istinita priča o ženi koja se usudila usprotiviti cijelom francuskom sustavu zdravstva i moćnoj farmaceutskoj industriji te tako doprinijela razotkrivanju velikog medijskog skandala Mediator oko kontroverznih lijekova čije su nuspojave uzrokovale smrt na stotine ljudi...
   Državne agencije koje se bave regulacijom lijekova su notorne po svojoj sporosti da to možda čak i graniči sa sabotažom. Ako u račun uzmemo i financijsku moć i izrazito tržišnu orijentaciju farmaceutske industrije koja se često naziva lobijem ili čak mafijom, sumnje na koruptivne aktivnosti se nameću same. Uostalom, one financiraju “nezavisna” istraživanja po bolnicama, sveučilištima i laboratorijama i imaju svako pravo da prvom slijedećom prilikom uskrate sredstva onima čiji im se nalazi ne svide.Jedna takva afera sa lijekom za dijabetes - imena Mediator - potresla je Francusku krajem prošle dekade. Lijek se nesmetano prepisivao i prodavao tokom 35 godina, a da nikome nije palo na pamet da istraži njegove fatalne posledice po pacijente, naročito žene srednjih i starijih godina... „150 Milligrams“ u režiji Emmanuelle Bercot, francuske glumice koja se otisnula u redateljske vode je ono što možemo nazvati poštenom doku-dramom, filmovanom verzijom istinitih događaja koje je Irene Franchon zabilježila u svojoj ne-fikcijskoj, memoarskoj knjizi... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
http://www.imdb.com/title/tt5247544/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 20.01.

DIZANJE IZ PEPELA

Rising from Ashes, 2016.
17:30 sati



Rising from Ashes, 2016. T.C. Johnstone, 84 min. UK / US / ZA / RW
   Dugometražni dokumentarni film koji prati istinitu i dirljivu priču o prvom ruandskom nacionalnom biciklističkom timu, što je želio ostaviti neizbrisivi trag u povijesti, kao i nastupom na Olimpijskim igrama 2012., dostojno predstaviti svoju malu, ali voljenu zemlju. Njihov borben duh i natjecanje u većinom 'bijelom sportu', rezerviranom prije svega samo za privilegirane, skupinu biciklista koju je trenirao Jonathan "Jock" Boyer, prvi Amerikanac na svjetski slavnom Tour de Franceu, postaje snažnim simbolom nade za državu koja se polako oporavlja od jednog od najrazornijih genocida (1994) u svjetskoj povijesti. Tim se sastojao od djece koja su ostavljena bez roditelja i traumatizirana genocidom prije desetak godina.
   „Izvanredan dokumentarac. Ne radi se samo o biciklističkom timu; on je dokaz onoga što se događa kada se ljudska bića brinu za jedni druge. " (Daphne Howland, The Voice)
   "Film je čist i ekonomičan... izbjegava melodramatiku koja i nije potrebna u priči koja već sadrži tako moćnu dramu." (Frank Schneck, The Hollywood Reporter)

http://www.imdb.com/title/tt2088883/?ref_=nv_sr_1

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
20:00 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

PONEDJELJAK / 22.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: KVADRAT

The Square, 2017.
17:00 sati



The Square, 2017. Ruben Östlund, 151 (142) min. DK/FR/DE/S
Scenarij:
Ruben Östlund
Uloge:Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø
   Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Nakon što putem aplikacije locira mobitel odluči ostaviti gnjevno pismo u poštanskim sandučićima svih potencijalnih lopova. Suluda gesta pretvori se u noćnu moru kad Christian dobije neočekivani odgovor na svoje pismo. Paralelno Christian priprema svoju sljedeću veliku izložbu, 'Kvadrat', instalaciju koja poziva prolaznike na altruizam. No uskoro će saznati kako nije lako živjeti prema vlastitim idealima. PR agencija koja radi za muzej pokreće kontroverznu medijsku kampanju koja će izazvati burne reakcije javnosti i dovesti našeg junaka u egzistencijalnu krizu.
   Pojam “square” možemo tumačiti na tri načina. Prvo, riječ je o trgu, u doslovnom, ali i metaforičnom smislu, dakle mjestu gde se ljudi sastaju kako bi trgovali, razmjenjivali mišljenje i uopće imali socijalne kontakte. Drugo, ista riječ označava pravokutnik kao geometrijski oblik, dakle prostor omeđen jasnim, unaprIijed definiranim rubovima. Treće, ista riječ se uslengu koristi za konzervativca, ne toliko u društveno-političkom smislu, koliko u smislu osobe koja vrlo rijetko izlazi iz svoje ograničene zone ugode. U samom filmu Kvadrat je naziv umjetničke instalacije koja spada u istoimenu izložbu čije su pripreme u punom jeku.
   Žestoka satira umjetničkog miljea bavi se rastućim trendom egocentrične individualnosti i gubitkom zajedništva u društvu medijske mašinerije i spektakla. Švedski redatelj Ruben Östlund stvorio je nevjerojatno zabavan, ali istovremeno moćan i uznemirujuć film koji ispituje granice političke korektnosti, umjetničke slobode i slobode govora. Apstraktna umjetnička instalacija koja bi trebala predstavljati socijalnu utopiju postaje paradigma kukavičluka ovog svijeta, i Östlund se ruga njegovom licemjerju ne propuštajući nijedan detalj, uz zaprepašćujuću inteligenciju i nevjerojatan humor.
   Ovo je do sada Östlundov najfiniji rad, originalan po konceptu i izvedbi, koji glatko klizi od komičnih do duboko dramskih elemenata uz izvanredan casting... (Marina Richter, monitor.jhr)
   „The Square“ se zaista može protumačiti kao dalja razrada centralne teme Östlundova prethodnog filma „Turist“ (muškog kukavičluka uslijed sebičnosti) podignuta na još viši nivo, i kada je riječ o humoru i kada je riječ o drami i implikacijama. „The Square“ ipak nije savršen film, ali svakako je riječ o jednom od filmova godine i jednom od filmova o kojima ćemo još slušati i raspravljati. (Marko Stojiljković, Lupiga.com)
Cannes Film Festival 2017. Zlatna palma
30. Evropske filmske nagrade (2017.) - Najbolji film, komedija, režija, scenarij, glumac i scenografija
http://www.imdb.com/title/tt4995790/?ref_=nv_sr_1

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
20:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

UTORAK / 23.01.

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
17:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

CARANDIRU

Carandiru, 2003.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
Carandiru, 2003., 145 min.

Scenarij: Hector Babenco,Fernando Bonassi,Victor Navas (prema knjizi Dráuzioa Varelle)
Uloge: Luiz Carlos Vasconcelos,Milton Gonçalves,Ivan de Almeida,Ailton Graça,Maria Luísa Mendonça
   Drama temeljena na knjizi liječnika, specijalista za AIDS, koji je radio u kaznionici Carandiru, jednom od najvećih i najnasilnijih zatvora Latinske Amerike. U njemu se 1992. godine dogodio masakr u kojem je policija ubila više stotinu zatvorenika. Film je snimljen na originalnoj lokaciji i s mnogim bivšim zatvorenicima kao glumcima, a zatvor je srušen prije nego je film krenuo u prikazivanje. Kroz naraciju liječnika i epizodne priče upoznajemo različite zatvorenike i njihov zatvorski život.
http://www.imdb.com/title/tt0293007/?ref_=fn_al_tt_1

Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u Sao Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u Sao Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

SRIJEDA / 24.01.

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
17:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

POLJUBAC ŽENE PAUKA

O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985.
20:00 sati



SJEĆANJE NA HECTORA BABENCA
O Beijo da Mulher Aranha / Kiss of the Spider Woman, 1985., 120 min.
Scenarij:
Leonard Schraderprema romanu Manuela Puiga
Uloge: William Hurt,Raul Julia,Sonia Braga,José Lewgoy,Milton Gonçalves
   U brazilskome zatvoru ćeliju dijele dvije potpuno različite osobe, transrodni sanjar Luis Molina osuđen za nemoralno ponašanje (seks s maloljetnikom) i ljevičarski aktivist Valentin Arregui koji je politički zatvorenik. Luis, krateći vrijeme, priča priču satkanu od dva filma i vlastita života. Valentin se isprva protivi spomenu filma koji je zapravo nacistička propaganda, no Luis se orijentira na romantični dio priče. Dok čuvari muče Valentina da bi izdao svoje suradnike, on i Luis postupno se zbližavaju.
http://www.imdb.com/title/tt0089424/?ref_=fn_al_tt_1

   Redatelj, scenarist i producent Héctor Eduardo Babenco rođen je i odrastao u Argentini, a od 1964. do 1968. godine živio je u Evropi radeći razne poslove. Tada upoznaje španjolski film i radi kao statist na raznim setovima. Godine 1969. odlučuje se trajno nastaniti u São Paulu u Brazilu. Budući da nije želio služiti vojsku dezertirao je i više se nije smio vratiti u rodnu Argentinu i zbog toga 1977. postaje državljanin Brazila. Bez prethodna formalna obrazovanja, zajedno s Robertom Fariasom snimio je dokumentarni film O Fabuloso Fittipaldi (1973.) o životu poznatog brazilskog vozača auto utrka. Samostalno je debitirao dugometražnim igranim filmom O Rei da Noite (1975.), romantičnom dramom čija je radnja bila smještena u četrdesete prošloga stoljeća. Prvi uspjeh postiže tek idućim filmom, biografskom dramom Lúcio Flávio, o passageiro da agonia (1977.) o stvarnom brazilskom pljačkašu banaka. Film je ostvario iznimnu gledanost, a Babenco je primio nagradu publike za najbolji film na međunarodnom filmskom festivalu u São Paulu 1977. godine. Uslijedila je zapažena adaptacija knjige Pixote: zakon najslabijeg (Pixote: A lei do mais fraco, 1981.) o napuštenoj djeci s ulica Brazila, njihovu odrastanju, užasima odgojnih centara, korumpiranoj policiji i kriminalcima koji ih iskorištavaju. Glavne uloge prepustio je stvarnoj djeci s ulica, a filmom je osvojio i širu međunarodnu pozornost i naklonost. Idući igrani film snima u brazilsko-američkoj koprodukciji, također adaptaciju književnog predloška, Poljubac žene pauka (Kiss of the Spider Woman, 1985.) s Williamom Hurtom, Raulom Julijom i Soniom Bragom u glavnim ulogama. Film i redatelj su bili nominirani za Oscara, a osvojio ga je Hurt za najboljeg glavnog glumca. Zahvaljujući uspjehu tog filma u SAD-u je snimio dramu Čelični korov (Ironweed, 1987.) s Jackom Nicholsonom i Meryl Streep, no film nije ostvario uspjeh kod publike i kritike poput prethodnog. Uslijedila je drama Pri igri na Gospodnjem polju (At Play in the Fields of the Lord, 1991.), također adaptacija knjige, snimljena u Brazilu i Venezueli s američkom glumačkom postavom. Nažalost, ni to nije bilo zapaženo u javnosti. Nakon toga karijera mu je malo zastala. Saznavši da ima rak, 1994. godine je morao na transplantaciju koštane srži. Režiji se vratio nekoliko godina kasnije romantičnom dramom Budalasto srce (Corazón iluminado, 1998.) snimljenom s južnoameričkom glumačkom postavom. Idući veliki uspjeh ostvaruje ambicioznim projektom Carandiru (2003.), istinitoj priči o istoimenu zatvoru i njegovim zatvorenicima, snimljenoj na stvarnoj lokaciji i dijelom s bivšim zatvorenicima. Film je temeljen na objavljenoj knjizi nekadašnjega zatvorskog liječnika, a koji je bio i Babencov liječnik u borbi s opakom bolešću. Carandiru je bio najgledaniji film godine u Brazilu, prema njemu je snimljena i tv serija, a privukao je ponovno i međunarodnu pažnju. Babenco se pak posvetio idućem projektu, romantičnoj drami El pasado (2007.). Režirao je dio omnibusa s nekoliko međunarodnih redatelja Words with Gods (2014.), a zadnji mu je film My Hindu Friend (2015.), drama s Willemom Dafoeom koji igra redatelja koji se bliži smrti. Preminuo je od srčanog udara godinu kasnije. (HFS)

 

ČETVRTAK / 25.01.

TRAGOVI

Pokot, 2017.
17:30 sati



Pokot, 2017. Agnieszka Holland, 128 min. DE/PL
Scenarij:
Olga Tokarczuk i Agnieszka Holland po romanu Olge Tokarczuk
Uloge: Agnieszka Mandat, Wiktor Zborowski, Miroslav Krobot
   Umirovljena inženjerka Duszejko živi samačkim životom u planinskom selu blizu granice Poljske i Češke. Ona je karizmatična i ekscentrična, pasionirana astrologinja i striktna  vegetarijanka. Jednog dana njezin voljeni pas nestaje. Ubrzo nakon toga, u snježnoj zimskoj noći, otkriva mrtvo tijelo svog susjeda i tragove jelena pored njega. Još nekoliko muškaraca umire na sličan misteriozan način. Svi oni bili su stupovi seoske zajednice, svi su bili pasionirani lovci. Jesu li te muškarce ubile divlje životinje? Ili je netko bio isprovociran te je krenuo u krvavu osvetu? U jednom trenutku i sama Duszejko postaje osumnjičena...
   Anarhističko-feministička kriminalistička drama s elementima crne komedije u kojoj je lov na životinje metafora podčinjavačkog odnosa prema prirodi i prema slabijima karakterističan za dominantnu patrijarhalnu kulturu, naišla je na osudu među poljskim novinarima u Berlinu, i pogotovo u samoj Poljskoj gdje je film proglašen promocijom eko-terorizma i antikršćanskim.Film "Tragovi" pojavljuje se u vrijeme širenja neokonzervativne kontrarevolucije, ne samo u Poljskoj nego i globalno, zbog čega je rad Agnieszke Holland aktualniji nego ikad prije.... (jutarnji.hr)
   Domoljublje je za mene ljubav prema svom narodu, zemlji, prošlosti, kulturi. Ali, ta ljubav nije bezuvjetna. Vjerujem da ona podrazumijeva i hrabrost da priznamo vlastite pogreške i zločine. Domoljublje sasvim sigurno ne znači mržnju prema drugima. Nacionalizam – da. On se gradi na mržnji, strahu od drugih, isključivosti... (Agnieszka Holland)

http://www.imdb.com/title/tt5328350/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FLORIDA PROJEKT

The Florida Project, 2017.
20:00 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij:
Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
   Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/
https://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_2

PETAK / 26.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FLORIDA PROJEKT

The Florida Project, 2017.
17:30 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij:
Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
   Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/
https://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_2

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
20:00 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

SUBOTA / 27.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:00 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 29.01.

INGRID BERGMAN: NJENIM RIJEČIMA

oDOKa:NENAD POLIMAC predstavlja dokumentarni film
20:00 sati



oDOKa:NENAD POLIMAC predstavlja dokumentarni film o Ingrid Bergman
Ingrid Bergman - Njenim riječima
(Jag är Ingrid, 2015.Stig Björkman, 114 min. S)

   U proljeće 2011. godine redatelj Stig Björkman sreće se sa Isabelom Rosellini, kćerkom Ingrid Bergman, koja mu sugerira da “napravi film o Mami”. Zahvaljujući Isabeli, Bjorkman vjerodostojno prikazuje Ingrid koristeći njene riječi i slike. Sedam puta nominirana i nagrađena sa čak tri Oskara, Ingrid Bergman bila je jedna od najtalentiranijih glumica zlatnog doba Hollywooda i ostala je upamćena po nesvakidašnjim izvedbama u filmovima „Casablanca“ (1942), „Plinska svJetlost“ (1944) i „Jesenja sonata“ (1978)...
   http://www.imdb.com/title/tt4621016/?ref_=fn_al_nm_1a
   https://hr.wikipedia.org/wiki/Nenad_Polimac
   Intervju Marka Njegića sa Nenadom Polimcem povodom izdavanja njegove knjige „Leksikon YU filma“...
   http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/319013/nenad-polimac-hrvatskom-filmu-fali-bezobrazluka

UTORAK / 30.01.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FLORIDA PROJEKT

The Florida Project, 2017.
17:30 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij:
Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
   Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/
https://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_2

ZORAN ČUTURA ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:00 sati



ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA
Filmski klub kinoteke Zlatna vrata

   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 20.00 LANA BARIĆ
UTO 31.1. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 20.00 ZORAN 2 (ČUTURA + PREDIN)

   Gost koji "otvara" godinu potrudio se da zapamtimo njegovo gostovanje: sa sobom dovodi još jednog gosta koji će večer učiniti zanimljivom i u filmskom i u glazbenom smislu.
   Sa Zoranom Čuturom započeli smo (i završili) pregovore prije nekoliko mjeseci, i sva korespondencija - u međuvremenu - sa njime potvrdila je našu odluku o pravilnom izboru. Oni sa dužim sjećanjem prisjetit će ga se kao vrsnog košarkaša (koji je karijeru završio u dresu Splita), kasnije sjajnog novinara koji je svojim tekstovima i analizama točno detektirao (cit: Ćiro Blažević) sve zablude hrvatske košarke zadnja dva desetljeća. I nije samo košarka u njegovom fokusu, već i glazba, kazalište, film...
   Najkraće: sportaš-intelektualac u KZV 30.1. u 20.00
   http://balkans.aljazeera.net/profil/zoran-cutura
   http://www.germanijak.hr/tagovi/5/zoran-cutura/6828
   http://www.novilist.hr/Sport/Kosarka/ZORAN-CUTURA-OTVORENO-Mi-kao-nacija-zivimo-u-proslosti.-A-isti-je-slucaj-i-s-kosarkom
   http://www.trusty.hr/scena/kazaliste/293-cutura-o-tri-zene-tene-stivicic-u-hnk-odlicna-predstava-s-dominantnom-ninom-violic.html
   http://www.trusty.hr/scena/kazaliste/444-cutura-o-hit-predstavi-hnk-tko-pjeva-zlo-ne-misli-nije-savrsena-predstava-ali-evo-zasto-je-treba-obavezno-vidjeti.html

 

SRIJEDA / 31.01.

GAZDA: POČETAK

Gazda: Početak, 2017.
17:30 sati



PREMIJERA uz GOSTOVANJE AUTORA
Gazda: Početak, 2017. Dario Juričan, 84 min. HR

   Kad smo radili prvi film iz serijala "Gazda" nismo dvojili o značenju filma - bio je to oblik prosvjeda i želja za svojevrsnom medijskom deblokadom u čemu smo nakon gotovo godinu dana te emitiranjem na televiziji i uspjeli. Da bi se razumjela današnja korupcija, nepotizam, tajkunizacija i pravosuđe te kako će završiti Agrokor i njegov vlasnik trebalo se vratiti korak natrag - u devedesete! Ovo je priča o tome... (autori filma)
   Novi dokumentarni film iz serijala “Gazda”, pod nazivom “Gazda: Početak”, govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle... Film je rađen godinu dana i financiran je vlastitim sredstvima. Redatelj filma je Dario Juričan, novinar istraživač je Mašenjka Bačić, suradnik na projektu je Saša Paparella.
   “Gazda: Početak” je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je na predstavljanju filma redatelj Juričan. On naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. “Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično, za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma”, kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je “daleko veća riba”.Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se dešava s hrvatskim pravosuđem, s obzirom da još uvijek nije zaplijenjena imovina “čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu”.
   U  filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.
   Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.
   Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremena, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. “On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera, već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa“...
   Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba. Pravna suradnica na filmu, Ljiljana Maravić Pirš, naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju... (www.nacional.hr)
https://www.facebook.com/gazdafilm/

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FLORIDA PROJEKT

The Florida Project, 2017.
20:00 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij:
Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
   Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/
https://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_2

ČETVRTAK / 01.02.

PLESAČICA

Dancer / La danseuse, 2017.
17:30 sati



Dancer / La danseuse, 2017. Stéphanie Di Giusto, 108 min. FR/CZ/BE
Scenarij:
Stéphanie Di Giusto, Sarah Thibau i Thomas Bidegain po romanu Giovanni Liste
Uloge: Soko, Gaspard Ulliel, Lily Rose Depp, Mélanie Thierry
   U životu Loie Fuller ništa nije odavalo da će jednog dana postati zvijezda svjetskih pozornica. Nakon što izgubi oca, 25-godišnja Marie-Lousie napušta američki Zapad i odlazi majci u New York da ostvari svoj san - postane glumica. Jedne večeri na pozornici se zapetlja u predugu haljinu, pa da izbjegne pad, počinje se vrtjeti čarobnim, gracioznim pokretima. Tako je 'rođen' njen Serpetinski ples. Publika je šokirana, a zatim preplavljena - i traži još. Marie-Louise postaje Loie Fuller. Imitatori joj pokušavaju ukrasti inovaciju, pa odlazi u Pariz ususret novom, uzbudljivom životu. U Pariškoj operi fascinantnim plesom zasljepljuje sve, a imuni nisu ni najslavniji umjetnici - Toulouse Lautrec, braća Lumiere, Rodin... 'Elekrična vila' postaje umjetnička ikona i simbol generacije. Ipak, slava nije sve. Susret s mladom i magičnom Isidorom Duncan poremetit će njenu turbulentnu vezu s Louisom, kao i odnos s odanom asistenticom Gabrielle, a dovest će u pitanje i cijelu njenu umjetnost...
   http://www.imdb.com/title/tt4632440/?ref_=fn_al_tt_1

SECRET ARTS CINEMA 4

U RALJAMA MODNE KONFEKCIJE
20:00 sati



 U RALJAMA MODNE KONFEKCIJE
   Tematski filmski program Secret Arts Cinema u prethodnim je izdanjima predstavio slavnu dansku zgradu Osmicu i njene stanare, potom fotografski svijet Petera Lindbergha, a onda i neumornu balerinu Maiko i njeno balansiranje između majčinstva i karijere. Ovaj put nas je nadahnula modna dizajnerica čije kreacije malo tko poznaje, a još manje njih uistinu i odijeva. Svejedno, svojim je nepokolebljivim inzistiranjem na shvaćanju što uistinu znači svijet mode i tekstilne industrije zagrebla dublje i šire u pore suvremenog društva no velika većina njenih kolegica i kolega.
   Na splitskoj projekciji upoznat ćemo rad modnog dvojca Arileo te onaj Katarine Popović Cvitković (Karin Design), a pridružit će im se i Ana Kujundžić koja je dobar dio karijere posvetila eksperimentalnim pristupima pri izradi tkanina.
   Program Secret Arts Cinema u organizaciji udruge Pari Pikule posvećen je filmovima i popratnim događanjima koji slave kreativnost, odnosno tematiziraju rad arhitekata, dizajnera, umjetnika i zanatlija. Riječ je o filmsko-umjetničkoj avanturi koja podrazumijeva da gledatelji ne znaju naslov filma sve do početka projekcije. Cilj programa je otkrivanje magičnog svijeta kreativnosti uz filmove i popratna događanja, a osim u kinima održava se i kao pop-up event na nizu alternativnih lokacija.
   Secret Arts Cinema realiziran je uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, Kune Zlatice i Kolorklinike te u suradnji s Art-kinom Croatia, Kinom Gaj, Kinom Tuškanac, Kinom Urania, Kinom Valli i Kinotekom Zlatna vrata.
   VOLIM KREATIVNO! program@secretartscinema.com

PETAK / 02.02.

NOĆ U PARIZU

Nocturama, 2016.
17:30 sati



Nocturama, 2016. Bertrand Bonello, 130 min. FR/BE/DE
Scenarij:
Bertrand Bonello
Uloge: Finnegan Oldfield, Vincent Rottiers, Hamza Meziani, Manal Issa, Martin Petit-Guyot, Jamil McCraven
   Pariško mirno jutro. Mnoštvo mladih ljudi, naizgled nepovezanih, započinju svoj čudni ples u labirintima metroa te po ulicama glavnog grada. Čini se da slijede plan i da ipak nisu toliko nepovezani koliko se čini na prvi pogled. Njihove geste su precizne, gotovo zlosutne. Pred kraj dana sastaju se na istom mjestu, ispred robne kuće koja upravo zatvara svoja vrata. Njihov plan se otkriva kako započinje noć...
   Prikazan na uglednim filmskim festivalima poput Toronta i San Sebastijana, triler „Noć u Parizu“ potresna je priča o mladim ljudima koji su, razočarani sistemom, vremenom i društvom u kojem žive, odlučili uzeti stvari u svoje ruke.
   http://www.imdb.com/title/tt4795546/?ref_=fn_al_tt_1

PLESAČICA

Dancer / La danseuse, 2017.
20:00 sati



Dancer / La danseuse, 2017. Stéphanie Di Giusto, 108 min. FR/CZ/BE
Scenarij:
Stéphanie Di Giusto, Sarah Thibau i Thomas Bidegain po romanu Giovanni Liste
Uloge: Soko, Gaspard Ulliel, Lily Rose Depp, Mélanie Thierry
   U životu Loie Fuller ništa nije odavalo da će jednog dana postati zvijezda svjetskih pozornica. Nakon što izgubi oca, 25-godišnja Marie-Lousie napušta američki Zapad i odlazi majci u New York da ostvari svoj san - postane glumica. Jedne večeri na pozornici se zapetlja u predugu haljinu, pa da izbjegne pad, počinje se vrtjeti čarobnim, gracioznim pokretima. Tako je 'rođen' njen Serpetinski ples. Publika je šokirana, a zatim preplavljena - i traži još. Marie-Louise postaje Loie Fuller. Imitatori joj pokušavaju ukrasti inovaciju, pa odlazi u Pariz ususret novom, uzbudljivom životu. U Pariškoj operi fascinantnim plesom zasljepljuje sve, a imuni nisu ni najslavniji umjetnici - Toulouse Lautrec, braća Lumiere, Rodin... 'Elekrična vila' postaje umjetnička ikona i simbol generacije. Ipak, slava nije sve. Susret s mladom i magičnom Isidorom Duncan poremetit će njenu turbulentnu vezu s Louisom, kao i odnos s odanom asistenticom Gabrielle, a dovest će u pitanje i cijelu njenu umjetnost...
   http://www.imdb.com/title/tt4632440/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 03.02.

ULICA U PALERMU

Via Castellana Bandiera, 2013.
17:30 sati



Via Castellana Bandiera, 2013. Emma Dante, 92 min. IT/FR/H
Scenarij:
Emma Dante prema vlastitom romanu
Uloge: Emma Dante, Alba Rohrwacher, Elena Cotta, Renato Malfatti, Dario Casarolo, Carmine Maringola, Sandro Maria Campagna, Elisa Parrinello, Giuseppe Tantillo, Daniela Macaluso
   Kada Rosa i Clara krenu autom u Palermo na vjenčanje, posvađaju se i zaviju autom na sporednu cestu na kojoj iz suprotnog smijera naiđe drugo auto u kojem se nalazi velika lokalna obitelj na čelu sa starijom gospođom Samirom. Niko od njih se ne želi skloniti sa ceste i tako dati drugima prednost. Sudionici ove male saobraćajne krize zbog usijanih glava, cijelu situaciju pretvore u pat poziciju epskih razmjera.
   Debitantsko filmsko ostvarenje renomirane talijanske kazališne redateljice Emme Dante, “Ulica u Palermu“, gledateljima daje zanimljiv uvid u zatvoreno sicilijansko društvo te njegove borbe između tradicionalnog i liberalnog. Duhovit, ali i pomalo uznemirujuć film osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu (Elena Cotta) na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
   http://www.imdb.com/title/tt1966637/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:00 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 05.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: BEZ LJUBAVI

Nelyubov, 2017.
20:00 sati



Nelyubov, 2017. Andrey Zvyagintsev, 127 min. RU
Scenarij:
Oleg Negin, Andrey Zvyagintsev
Uloge: Maryana Spivak, Alexey Rozin, Matvey Novikov, Yanina Hope
   U natjecateljskom programu 'Ponovno s nama' , ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, Zlatni bicikl za najbolji film osvojio je film 'Bez ljubavi' Andreja Zvjaginceva, za 'nepogrešivu i bolnu dijagnozu kancerogenog djelovanja kapitalizma na mogućnosti opstanka suvremene obitelji, vivisekciju razorne sebičnosti koja je pogonska sila filma, te majstorsku realizaciju'.
   Boris i Ženja prolaze kroz razvod. Neprestano se svađaju, pokušavaju prodati stan u kojem žive, te se već pripremaju za svoje nove živote. Boris je u vezi s mlađom djevojkom koja je trudna dok je Ženja u vezi sa bogatim ljubavnikom koji se želi oženiti. Čini se da nitko od njih nije zainteresiran za 12-godišnjeg sina Aljošu. Sve dok on ne nestane.
   Vizualno očaravajući film, čak i u noćnim uvjetima (RogertEbert.com)
   Film odjekuje prijetećim pogledom ne na rusku politiku već na krizu empatije u samoj srži te kulture (Variety)
   Zvyagintsev još jednom pokazuje svoj izuzetan redateljski dar za savršeno oblikovane mikrokozmose koji ilustriraju duboko ukorijenjene patologije ruskog društva (Hollywood Reporter)
   Takvo nezaboravno iskustvo! Prodire u sve naše pore čak i kad se čini da ne ide nikamo (IndieWire)
   Besprijekoran portret emocionalno, etički i fizički opustošene zemlje koji nikoga ne štedi (TheWrap)
   Mala priča iz susjedstva nudi mračnu i nemilosrdnu kritiku redateljeve domovine Rusije u cjelini (Daily Telegraph)

http://www.imdb.com/title/tt6304162/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 06.02.

ULICA U PALERMU

Via Castellana Bandiera, 2013.
17:30 sati



Via Castellana Bandiera, 2013. Emma Dante, 92 min. IT/FR/H
Scenarij:
Emma Dante prema vlastitom romanu
Uloge: Emma Dante, Alba Rohrwacher, Elena Cotta, Renato Malfatti, Dario Casarolo, Carmine Maringola, Sandro Maria Campagna, Elisa Parrinello, Giuseppe Tantillo, Daniela Macaluso
   Kada Rosa i Clara krenu autom u Palermo na vjenčanje, posvađaju se i zaviju autom na sporednu cestu na kojoj iz suprotnog smijera naiđe drugo auto u kojem se nalazi velika lokalna obitelj na čelu sa starijom gospođom Samirom. Niko od njih se ne želi skloniti sa ceste i tako dati drugima prednost. Sudionici ove male saobraćajne krize zbog usijanih glava, cijelu situaciju pretvore u pat poziciju epskih razmjera.
   Debitantsko filmsko ostvarenje renomirane talijanske kazališne redateljice Emme Dante, “Ulica u Palermu“, gledateljima daje zanimljiv uvid u zatvoreno sicilijansko društvo te njegove borbe između tradicionalnog i liberalnog. Duhovit, ali i pomalo uznemirujuć film osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu (Elena Cotta) na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
   http://www.imdb.com/title/tt1966637/?ref_=fn_al_tt_1

A Clockwork Orange, 1971. Stanley Kubrick, 137 min. UK/US
Scenarij:
Stanley Kubrick po romanu Anthonyja Burgessa
Uloge: Malcolm McDowell, Patrick Magee, Michael Bates, Adrienne Corri, Miriam Karlin
   Neobična, pomalo bizarna priča smještena u Velikoj Britaniji u ne tako dalekoj budućnosti vrti se oko tinejdžera Alexa, vođe nasilne ulične bande. Kao rezultat izdaje Alex završava iza rešetaka što će označiti prekretnicu u njegovom životu. Kako bi isposlovao smanjenje kazne dobrovoljno ulazi u eksperimentalni policijski program koji za cilj ima smanjenje kriminala te tako postaje njihov pokusni kunić. Pod utjecajem znanih i neznanih sredstava Alex postaje sušta suprotnost sebe samog...

   „Paklena naranča“ (A Clockwork Orange) distopijski kriminalistički film snimljen je prema istoimenom romanu Anthonyja Burgessa i to prema američkom izdanju, koje je bilo bez posljednjeg poglavlja. Film je izazvao burne reakcije i uveo izraz “ultranasilje” u svakodnevnu upotrebu. U hrvatskim kinima nije bio nikada prikazan (u redovitoj distribuciji), ali je svejedno postao kultni fenomen. U Velikoj Britaniji film je nakon premijere povučen iz distribucije zbog želje redatelja Kubricka zgroženog medijskom hajkom koja je pratila film. Film je nominiran za 4 Oscara (najbolji film, režija, scenarij prema predlošku i montaža). Kubricku je film donio titulu postmodernističkog umjetnika, ali njegova ga je kontroverzna tematika izložila oštrim kritikama i zamjerkama, a mnogi mu je nisu oprostili čak ni posmrtno.

   1971.g. ekranizirana je jedna od najbizarnijih distopija književnog svijeta, kultna „Paklena naranča“ Anthonyja Burgessa. Napadana zbog eksplicitnih opisa nasilja i okrutnih, nemilosrdnih likova, bila je predložak kojemu je kubrickovska vizija mogla samo osigurati vječnost. A zašto je „Naranča“ toliko kontroverzna i kultna? Nasilnih filmova bilo je uvijek, takvih likova također, sadizma i uživanja u tuđoj patnji još i više. Hah, nije stvar u ŠTO, nego KAKO. I baš tu vidimo što znači redatelj s vizijom i dodirom. Kubrickovo nasilje nije toliko potresno i uznemiravajuće zbog eksplicitnosti, baš obrnuto. Ono užasava zbog svog artističkog, koreografiranog prikaza, poput baleta u kojem bismo trebali uživati, a ne ga se plašiti. Kubrick moćnim oružjem (Alex) pogađa naša osjetila, zadire u naše mračne predjele u koje ne želimo vjerovati i tjera nas da se smijemo silovanju ili cipelarenju. Likovi umotani u bijelo i crno, detaljni i futuristični interijeri, glazba starog Ludwiga vana (stavio bih neki komplimentirajući atribut, no ne osjećam se dovoljno vrijedan) te sveprisutna, briljantno metaforična distopijska kritika društva samo pridonose općem uvlačenju pod kožu. Besmisleno je napominjati kako je scenaristička tortura (ako niste, pročitajte Burgessa) odrađena savršeno, kao i iz mog amaterskog kuta baljezgati o fenomenalnoj režiji. Uostalom, Stanley je oduvijek volio masakrirati vlastite glumce na snimanjima kako bi sve izgledalo savršeno i neponovljivo, i hvala mu na tome. (Matej Lovrić, www.fak.hr)
   "Kada je britanski pisac Burgess 1962. objavio svoj deveti roman 'Paklenu naranču', toliko je podignuo prašinu da su ga kritičari opisali 'znatiželjom dana'. Više od pola stoljeća kasnije još se nije pojavilo ništa slično tome..." (The Guardian)
   „Clockwork Orange, film koji ne može nikoga ostaviti ravnodušnim. Bez pretjerivanja – vrhunsko, bezvremensko dijelo genija. Malcolm McDowell i njegova gluma uvlače vas/nas u svijet mučenja, nepoštenja, ljudske zlobe, kajanja, odbacivanja, morala, izdaje... zapakirano u odličnu atmosferu. Kultno ostvarenje i obavezan dio filmske kulture. (filmski.net)
   "Paklena naranča" je film koji, od početka do kraja, pršti ironijom. To je briljantno, crno poetično djelo koje istodobno fascinira i izaziva gađenje"... (James Brundage, Filmcritic.com)
    "Paklena naranča" je uokvirena poput satire, no nije jasno čemu se rugao Kubrick - tinejdžerima, silovateljima, kriminalnom postupku, liberalnoj birokraciji, bogate britanske klase; vi odlučite. Poput većine Kubrickovih filmova, i ovaj je originalan, hermetičan, jezovit spektakl kojemu se moramo diviti jer je jedinstven"... (Michael Atkinson, Chicago Leader)

   http://www.imdb.com/title/tt0066921/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 07.02.

PLESAČICA

Dancer / La danseuse, 2017.
17:30 sati



Dancer / La danseuse, 2017. Stéphanie Di Giusto, 108 min. FR/CZ/BE
Scenarij:
Stéphanie Di Giusto, Sarah Thibau i Thomas Bidegain po romanu Giovanni Liste
Uloge: Soko, Gaspard Ulliel, Lily Rose Depp, Mélanie Thierry
   U životu Loie Fuller ništa nije odavalo da će jednog dana postati zvijezda svjetskih pozornica. Nakon što izgubi oca, 25-godišnja Marie-Lousie napušta američki Zapad i odlazi majci u New York da ostvari svoj san - postane glumica. Jedne večeri na pozornici se zapetlja u predugu haljinu, pa da izbjegne pad, počinje se vrtjeti čarobnim, gracioznim pokretima. Tako je 'rođen' njen Serpetinski ples. Publika je šokirana, a zatim preplavljena - i traži još. Marie-Louise postaje Loie Fuller. Imitatori joj pokušavaju ukrasti inovaciju, pa odlazi u Pariz ususret novom, uzbudljivom životu. U Pariškoj operi fascinantnim plesom zasljepljuje sve, a imuni nisu ni najslavniji umjetnici - Toulouse Lautrec, braća Lumiere, Rodin... 'Elekrična vila' postaje umjetnička ikona i simbol generacije. Ipak, slava nije sve. Susret s mladom i magičnom Isidorom Duncan poremetit će njenu turbulentnu vezu s Louisom, kao i odnos s odanom asistenticom Gabrielle, a dovest će u pitanje i cijelu njenu umjetnost...
   http://www.imdb.com/title/tt4632440/?ref_=fn_al_tt_1

NOĆ U PARIZU

Nocturama, 2016.
20:00 sati



Nocturama, 2016. Bertrand Bonello, 130 min. FR/BE/DE
Scenarij:
Bertrand Bonello
Uloge: Finnegan Oldfield, Vincent Rottiers, Hamza Meziani, Manal Issa, Martin Petit-Guyot, Jamil McCraven
   Pariško mirno jutro. Mnoštvo mladih ljudi, naizgled nepovezanih, započinju svoj čudni ples u labirintima metroa te po ulicama glavnog grada. Čini se da slijede plan i da ipak nisu toliko nepovezani koliko se čini na prvi pogled. Njihove geste su precizne, gotovo zlosutne. Pred kraj dana sastaju se na istom mjestu, ispred robne kuće koja upravo zatvara svoja vrata. Njihov plan se otkriva kako započinje noć...
   Prikazan na uglednim filmskim festivalima poput Toronta i San Sebastijana, triler „Noć u Parizu“ potresna je priča o mladim ljudima koji su, razočarani sistemom, vremenom i društvom u kojem žive, odlučili uzeti stvari u svoje ruke.
   http://www.imdb.com/title/tt4795546/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 08.02.

PLESAČICA

Dancer / La danseuse, 2017.
17:30 sati



Dancer / La danseuse, 2017. Stéphanie Di Giusto, 108 min. FR/CZ/BE
Scenarij:
Stéphanie Di Giusto, Sarah Thibau i Thomas Bidegain po romanu Giovanni Liste
Uloge: Soko, Gaspard Ulliel, Lily Rose Depp, Mélanie Thierry
   U životu Loie Fuller ništa nije odavalo da će jednog dana postati zvijezda svjetskih pozornica. Nakon što izgubi oca, 25-godišnja Marie-Lousie napušta američki Zapad i odlazi majci u New York da ostvari svoj san - postane glumica. Jedne večeri na pozornici se zapetlja u predugu haljinu, pa da izbjegne pad, počinje se vrtjeti čarobnim, gracioznim pokretima. Tako je 'rođen' njen Serpetinski ples. Publika je šokirana, a zatim preplavljena - i traži još. Marie-Louise postaje Loie Fuller. Imitatori joj pokušavaju ukrasti inovaciju, pa odlazi u Pariz ususret novom, uzbudljivom životu. U Pariškoj operi fascinantnim plesom zasljepljuje sve, a imuni nisu ni najslavniji umjetnici - Toulouse Lautrec, braća Lumiere, Rodin... 'Elekrična vila' postaje umjetnička ikona i simbol generacije. Ipak, slava nije sve. Susret s mladom i magičnom Isidorom Duncan poremetit će njenu turbulentnu vezu s Louisom, kao i odnos s odanom asistenticom Gabrielle, a dovest će u pitanje i cijelu njenu umjetnost...
   http://www.imdb.com/title/tt4632440/?ref_=fn_al_tt_1

MUZEJ ČUDESA

Wonderstruck, 2017.
20:00 sati



Wonderstruck, 2017. Todd Haynes, min. US
Scenarij:
Brian Selznick
Uloge: Oakes Fegley, Millicent Simmonds, Julianne Moore, Michelle Williams, Jaden Michae, Tom Noonan
   Temeljen na istoimenom proslavljenom romanu autora Briana Selznicka, radnja filma „Muzej čudesa“ prati Bena i Rose, dvoje djece iz različitih vremenskih razdoblja koji potajno sanjaju o tome da im životu budu potpuno drugačiji. Ben žudi za ocem kojeg nikada nije upoznao, dok Rose sanjari o tajanstvenoj glumici čiji život prati putem svog vlastitog albuma. Kada Ben otkrije misteriozni trag u vlastitoj kući, a Rose pročita intrigantni naslov u novinama, njih dvoje kreću u potragu za pronalaskom onoga što im fali u životima, a rezultat će biti nešto što nitko od njih niti u najboljim snovima nije očekivao...
   Ovaj put Haynes nije citatno imitirao jednu, nego čak dvije filmske i povijesne epohe, a pri tom se zanimljivo poigrao i s dvije ere u povijesti New Yorka. Kasnih 20-ih mlada junakinja dolazi u optimistični, samouvjereni New York “roaring twenties” neposredno uoči velike depresije, dok u fabularnoj liniji u 70-ima Ben pristiže u New York u eri njegove najgore degradacije, u trenutku kad je on bankrotiran, prljav, išaran grafitima, shrvan kriminalom, opasan i razbludan. U svojoj osnovi “Wonderstruck” je ipak i ponajprije lijepi omladinski film, topla posveta muzejima, muzealstvu, te svima onima koji vole skupljati neobičnosti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
http://www.imdb.com/title/tt5208216/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 09.02.

LJUBAV NABRZAKA

17:30 sati



Kiki, love to love / Kiki, el amor se hace, 2016. Paco León, 102 min. E
Scenarij:
Josh Lawson, Paco León, Fernando Pérez
Uloge: Yaël Belicha, Luis Bermejo, Luis Callejo, Silvia Rey
   Pod žarkim ljetnim suncem Madrida postoji samo jedna adresa, a tamo stanuju ljubav i seks. Pet parova pokušava probuditi usnulu strast i pobijediti nagomilano nezadovoljstvo...
   Paco i Ana su bračni par koji želi aktivirati strast u svom seksualnom odnosu s kojim su već predugo nezadovoljni, Jose pokušava vratiti ljubav svoje supruge Palome čiji su osjećaji sputani zbog invalidskih kolica koja joj onemogućuju kretanje, Candelaria i Antonio su u braku okupirani svojim roditeljskim ulogama, a ona ne može doživjeti orgazam dok vodi ljubav s njim, Alex pokušava ostvariti Natalijine seksualne maštarije, dok ona strepi hoće li je on konačno zaprositi, i naposljetku Sandra koja je sama i stalno u potrazi za muškarcem u kojeg će se zaljubiti... Svi oni vole, boje se, žive svoje živote i istražuju različite strane seksualnosti, pokušavajući pronaći put do sreće.
   Emocionalno i zabavno razmišljanje o beskrajnim mogućnostima koje nude odnosi... (Ezequiel Boetti, Otroscines.com)
   Film uspijeva riješiti uobičajene probleme ovakve vrste kolažnih priča, postižući ravnotežu između mnogih sastojaka, što rezultira vrlo zanimljivom zapletom... (José Martín, El antepenúltimo mohicano)

http://www.imdb.com/title/tt4922692/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: KVADRAT

The Square, 2017.
20:00 sati



The Square, 2017. Ruben Östlund, 151 (142) min. DK/FR/DE/S
Scenarij:
Ruben Östlund
Uloge:Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø
   Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Nakon što putem aplikacije locira mobitel odluči ostaviti gnjevno pismo u poštanskim sandučićima svih potencijalnih lopova. Suluda gesta pretvori se u noćnu moru kad Christian dobije neočekivani odgovor na svoje pismo. Paralelno Christian priprema svoju sljedeću veliku izložbu, 'Kvadrat', instalaciju koja poziva prolaznike na altruizam. No uskoro će saznati kako nije lako živjeti prema vlastitim idealima. PR agencija koja radi za muzej pokreće kontroverznu medijsku kampanju koja će izazvati burne reakcije javnosti i dovesti našeg junaka u egzistencijalnu krizu.
   Pojam “square” možemo tumačiti na tri načina. Prvo, riječ je o trgu, u doslovnom, ali i metaforičnom smislu, dakle mjestu gde se ljudi sastaju kako bi trgovali, razmjenjivali mišljenje i uopće imali socijalne kontakte. Drugo, ista riječ označava pravokutnik kao geometrijski oblik, dakle prostor omeđen jasnim, unaprIijed definiranim rubovima. Treće, ista riječ se uslengu koristi za konzervativca, ne toliko u društveno-političkom smislu, koliko u smislu osobe koja vrlo rijetko izlazi iz svoje ograničene zone ugode. U samom filmu Kvadrat je naziv umjetničke instalacije koja spada u istoimenu izložbu čije su pripreme u punom jeku.
   Žestoka satira umjetničkog miljea bavi se rastućim trendom egocentrične individualnosti i gubitkom zajedništva u društvu medijske mašinerije i spektakla. Švedski redatelj Ruben Östlund stvorio je nevjerojatno zabavan, ali istovremeno moćan i uznemirujuć film koji ispituje granice političke korektnosti, umjetničke slobode i slobode govora. Apstraktna umjetnička instalacija koja bi trebala predstavljati socijalnu utopiju postaje paradigma kukavičluka ovog svijeta, i Östlund se ruga njegovom licemjerju ne propuštajući nijedan detalj, uz zaprepašćujuću inteligenciju i nevjerojatan humor.
   Ovo je do sada Östlundov najfiniji rad, originalan po konceptu i izvedbi, koji glatko klizi od komičnih do duboko dramskih elemenata uz izvanredan casting... (Marina Richter, monitor.jhr)
   „The Square“ se zaista može protumačiti kao dalja razrada centralne teme Östlundova prethodnog filma „Turist“ (muškog kukavičluka uslijed sebičnosti) podignuta na još viši nivo, i kada je riječ o humoru i kada je riječ o drami i implikacijama. „The Square“ ipak nije savršen film, ali svakako je riječ o jednom od filmova godine i jednom od filmova o kojima ćemo još slušati i raspravljati. (Marko Stojiljković, Lupiga.com)
Cannes Film Festival 2017. Zlatna palma
30. Evropske filmske nagrade (2017.) - Najbolji film, komedija, režija, scenarij, glumac i scenografija
http://www.imdb.com/title/tt4995790/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 10.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

MUZEJ ČUDESA

Wonderstruck, 2017.
20:00 sati



Wonderstruck, 2017. Todd Haynes, min. US
Scenarij:
Brian Selznick
Uloge: Oakes Fegley, Millicent Simmonds, Julianne Moore, Michelle Williams, Jaden Michae, Tom Noonan
   Temeljen na istoimenom proslavljenom romanu autora Briana Selznicka, radnja filma „Muzej čudesa“ prati Bena i Rose, dvoje djece iz različitih vremenskih razdoblja koji potajno sanjaju o tome da im životu budu potpuno drugačiji. Ben žudi za ocem kojeg nikada nije upoznao, dok Rose sanjari o tajanstvenoj glumici čiji život prati putem svog vlastitog albuma. Kada Ben otkrije misteriozni trag u vlastitoj kući, a Rose pročita intrigantni naslov u novinama, njih dvoje kreću u potragu za pronalaskom onoga što im fali u životima, a rezultat će biti nešto što nitko od njih niti u najboljim snovima nije očekivao...
   Ovaj put Haynes nije citatno imitirao jednu, nego čak dvije filmske i povijesne epohe, a pri tom se zanimljivo poigrao i s dvije ere u povijesti New Yorka. Kasnih 20-ih mlada junakinja dolazi u optimistični, samouvjereni New York “roaring twenties” neposredno uoči velike depresije, dok u fabularnoj liniji u 70-ima Ben pristiže u New York u eri njegove najgore degradacije, u trenutku kad je on bankrotiran, prljav, išaran grafitima, shrvan kriminalom, opasan i razbludan. U svojoj osnovi “Wonderstruck” je ipak i ponajprije lijepi omladinski film, topla posveta muzejima, muzealstvu, te svima onima koji vole skupljati neobičnosti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
http://www.imdb.com/title/tt5208216/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 12.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: BEZ LJUBAVI

Nelyubov, 2017.
20:00 sati



Nelyubov, 2017. Andrey Zvyagintsev, 127 min. RU
Scenarij:
Oleg Negin, Andrey Zvyagintsev
Uloge: Maryana Spivak, Alexey Rozin, Matvey Novikov, Yanina Hope
   U natjecateljskom programu 'Ponovno s nama' , ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, Zlatni bicikl za najbolji film osvojio je film 'Bez ljubavi' Andreja Zvjaginceva, za 'nepogrešivu i bolnu dijagnozu kancerogenog djelovanja kapitalizma na mogućnosti opstanka suvremene obitelji, vivisekciju razorne sebičnosti koja je pogonska sila filma, te majstorsku realizaciju'.
   Boris i Ženja prolaze kroz razvod. Neprestano se svađaju, pokušavaju prodati stan u kojem žive, te se već pripremaju za svoje nove živote. Boris je u vezi s mlađom djevojkom koja je trudna dok je Ženja u vezi sa bogatim ljubavnikom koji se želi oženiti. Čini se da nitko od njih nije zainteresiran za 12-godišnjeg sina Aljošu. Sve dok on ne nestane.
   Vizualno očaravajući film, čak i u noćnim uvjetima (RogertEbert.com)
   Film odjekuje prijetećim pogledom ne na rusku politiku već na krizu empatije u samoj srži te kulture (Variety)
   Zvyagintsev još jednom pokazuje svoj izuzetan redateljski dar za savršeno oblikovane mikrokozmose koji ilustriraju duboko ukorijenjene patologije ruskog društva (Hollywood Reporter)
   Takvo nezaboravno iskustvo! Prodire u sve naše pore čak i kad se čini da ne ide nikamo (IndieWire)
   Besprijekoran portret emocionalno, etički i fizički opustošene zemlje koji nikoga ne štedi (TheWrap)
   Mala priča iz susjedstva nudi mračnu i nemilosrdnu kritiku redateljeve domovine Rusije u cjelini (Daily Telegraph)

http://www.imdb.com/title/tt6304162/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 13.02.

MUZEJ ČUDESA

Wonderstruck, 2017.
17:30 sati



Wonderstruck, 2017. Todd Haynes, min. US
Scenarij:
Brian Selznick
Uloge: Oakes Fegley, Millicent Simmonds, Julianne Moore, Michelle Williams, Jaden Michae, Tom Noonan
   Temeljen na istoimenom proslavljenom romanu autora Briana Selznicka, radnja filma „Muzej čudesa“ prati Bena i Rose, dvoje djece iz različitih vremenskih razdoblja koji potajno sanjaju o tome da im životu budu potpuno drugačiji. Ben žudi za ocem kojeg nikada nije upoznao, dok Rose sanjari o tajanstvenoj glumici čiji život prati putem svog vlastitog albuma. Kada Ben otkrije misteriozni trag u vlastitoj kući, a Rose pročita intrigantni naslov u novinama, njih dvoje kreću u potragu za pronalaskom onoga što im fali u životima, a rezultat će biti nešto što nitko od njih niti u najboljim snovima nije očekivao...
   Ovaj put Haynes nije citatno imitirao jednu, nego čak dvije filmske i povijesne epohe, a pri tom se zanimljivo poigrao i s dvije ere u povijesti New Yorka. Kasnih 20-ih mlada junakinja dolazi u optimistični, samouvjereni New York “roaring twenties” neposredno uoči velike depresije, dok u fabularnoj liniji u 70-ima Ben pristiže u New York u eri njegove najgore degradacije, u trenutku kad je on bankrotiran, prljav, išaran grafitima, shrvan kriminalom, opasan i razbludan. U svojoj osnovi “Wonderstruck” je ipak i ponajprije lijepi omladinski film, topla posveta muzejima, muzealstvu, te svima onima koji vole skupljati neobičnosti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
http://www.imdb.com/title/tt5208216/?ref_=fn_al_tt_1

CASABLANCA

Casablanca, 1942.
20:00 sati




80 GODINA: Casablanca, 1942. Michael Curtiz, 102 min. US
Scenarij:
Julius J. Epstein, Philip G. Epstein & Howard Koch prema kazališnoj predstavi „Everybody Comes to Rick's“ Murray Burnetta & Joan Allison
Uloge: Humphrey Bogart, Ingrid Bergman, Paul Henreid, Claude Rains, Conrad Veidt, Sydney Greenstreet, Peter Lorre, Dooley Wilson
   Ilsa Lund: Play it once, Sam. For old times' sake.
   Sam: (lying) I don't know what you mean, Miss Elsa.
   Ilsa Lund: Play it, Sam. Play "As Time Goes By."
   Sam: (lying) Oh, I can't remember it, Miss Elsa. I'm a little rusty on it.
   Ilsa Lund: I'll hum it for you. Da-dy-da-dy-da-dum, da-dy-da-dee-da-dum... (Sam begins playing) Sing it, Sam.
   Sam: (singing) You must remember this / A kiss is still a kiss / A sigh is just a sigh / The fundamental things apply / As time goes by. / And when two lovers woo, / They still say, "I love you" / On that you can rely / No matter what the future brings...    
   Rick Blaine: (rushing up) Sam, I thought I told you never to play...- (Sees Ilsa. Sam closes the piano and rolls it away.)

   Amerikanac Rick Blaine u vichijevskoj Casablanci vodi sumnjivi i pomodni noćni lokal, naoko nezainteresiran za politička previranja i rat koji se vodi skoro u cijelom svijetu. Svatko tko iole nešto znači svraća u njegov lokal "Rick's Cafe Americain", koji tek postaje uzbudljivo mjesto dolaskom Victora Laszla, simbola antinacističkog pokreta diljem Evrope. S njim je i supruga, Ilse Lund, s kojom je Rick upravo uoči ulaska nacista u Pariz doživio veliku romansu, ali i koja ga je bez objašnjenja napustila. Deprimirani Rick odlazi za Casablancu, cinično promatrajući svijet koji ga je razočarao. Međutim, ponovni susret s Ilsom u Ricku budi stare osjećaje. Poučen iskustvom u prvom trenutku odbija pomoći onoj koja ga je već jednom razočarala...

   Bio bi to tek kratki sadržaj „Casablance“ koji se može pronaći u skoro svakom filmskom ili video vodiču, i kako vrijeme prolazi ovaj film stekao je ime jedne od najvećih hollywoodskih ikona. Svoj put ka slavi „Casablance“ je započela 26. studenog 1942. godine svečanom premijerom u njujorškoj dvorani The Hollywood Theatre. Mnogi su po izlasku iz kina smatrali kako je riječ o još jednoj studijskoj produkciji Warner Brosa koje su nastajale brzinski, u roku od mjesec-dva. "Drhtavi, srceparajući film!", bile su prve kritike izrečene nakon premijere filma egzotičnog i pamtljivog naslova. Nedugo zatim ime filma bilo je na svačijim usnama zahvaljujući činjenici da se u "pravoj" Casablanci 1943. godine održao summit na kojem su sudjelovali Churchill, Staljin i Roosevelt, što se itekako odrazilo na dodatnu posjetu i popularnost filma. Stvarni i pravi uspjeh filma, kao i konačna potvrda vrijednosti stiže s nagradom Oscar. Osvaja ga Michael Curtiz za režiju, scenaristi i sam film, a još su bili nominirani: Arthur Edeson za fotografiju, Max Steiner za muziku, Humphrey Bogart za glavnu mušku ulogu (tu nagradu osvaja tek 1951. godine ulogom Charlie Allunta u Hustonovoj „Afričkoj kraljici“), te Claude Rains za sporednu mušku ulogu brilijantno odigravši ulogu šarmatnog, korumpiranog francuskog kapetana Louisa Renaulta.

   Od tada, film je ušao u filmski folklor, zahvaljujući svom duhu, odmjerenosti i nezaboravnim ulogama. Čak se trebala nastaviti priča o Ricku i Renaultu odmah po završetku snimanja, ali scenarij nikada nije napisan. Bilo je brojnih imitatora svih ovih godina. „The Conspirators“ (And Storm over Lisabon) iz 1944. redatelja Jeana Negulescoa s Hedy Lamarr i Paulom Henreidom, nastao na tragu mita „Casablance“ nije uspio ponoviti uspjeh svog uzora, kao ni „Caboblanco“ iz 1980. godine J. Lee Thompsona s Charles Bronsonom koji je u cijelosti koncipiran na obrascu „Casablance“. Čak dvije televizijske serije (1955. s Charles McGrawom kao Rickom, te 1983. s Davidom Soulom) osuđene su na propast, postižući jedino to da svih podsjete kako je jedino Bogartova verzija bila ona prava - i još uvijek jest! Dokaz za to je i da danas, 80 godina kasnije, sa zvijezdama koje su odavno umrle, te s blijedim filmskim i TV imitacijama, Curtizov sjajni film o humanosti i cinizmu u ratom zahvaćenoj Sjevernoj Africi, još uvijek živi i po mnogima spada u najljepšu filmsku priču. I u novije vrijeme bilo je brojnih pokušaja imitacije klasika: bučno najavljivana „Havana“ (1990.) Sydneya Pollacka neslavno je prošla, isto kao i „Barbwire“ (1996. David Hogan) koji je doslovce kopirao priču. S malom diverzijom: Bogartovu ulogu u Americi uništenom Drugim građanskim ratom preuzima Pamela Anderson.

   Filmski scenarij „Casablance“ zasnovan je na kazališnom komadu "Everybody Comes to Rick's" (koji je u kazalištu realiziran tek 1991. godine, s Leslie Granthamom u ulozi Ricka) Murraya Burnetta i Joan Allison. Burnetta je inspirirao jedan bar cafe u južnoj Francuskoj gdje su se skupljali anti-nacisti prije odlaska u Casablancu, a u kojem je svirao jedan crni pijanist. U kazališnoj obradi Rick je inače odvjetnik specijaliziran za krivično pravo, opterećen osobnim razvodom braka. 22. prosinca 1941. godine Warner Bros za 20.000 dolara otkupljuje materijal, i to je bila najveća cijena ikada plaćena za jedan nepoznati i neproducirani komad. U scenaristički projekt ubačeni su Julius J. i Phillip G. Epstein, koji su kalkulirali s raznim imenima za film (bilo je prijedloga da se film nazove „African Manhunt“ ili „They Met in Casablanca“), ali dilemu prekida producent filma Hal Wallis koji 31. prosinca 1941. mijenja oficijelni naziv u „Casablanca“. Već 5. siječnja Warner objavljuje u Hollywood Reporteru da će u tom filmu glavne uloge tumačiti Ronald Reagan, Ann Sheridan i Dennis Morgan. Kao što je poznato, Reagan se nikada nije pojavio u toj ulozi, ali su s tim činom započele kalkulacije oko nositelja glavnih uloga. Osim Reagana, za ulogu Ricka u najužoj konkurenciji bio je George Raft (zvijezda tridesetih godina, upamćen po ulozi u Hawksovom „Licu s ožiljkom“). Međutim, Raft odbija ulogu sa komentarom: "Ne želim u filmu biti nasuprot neke nepoznate Šveđanke!" Ulogu na kraju dobija Humphrey Bogart, sa točno definiranim ugovorom: 3.500 dolara tjedno plus troškovi.

   Za ulogu Ilse testirane su Ann Sheridan, Michele Morgan i ruska balerina Tamara Toumanova (u planu je bila i Hedy Lamarr, no odbila je ponudu jer nije željela snimati prema nedovršenom rukopisu), ali 24. travnja 1942. Warner postiže sporazum sa Davidom O.Selznickom (producent Paramounta, kasnije MGM-a) koji im ustupa Ingrid Bergman u zamjenu za Oliviu de Havilland. Prema riječima Ingrid Bergman, David je s njom razgovarao na slijedeći način: "Zapravo i neznam ništa o ovoj priči, ali ćeš imati sjajnu garderobu i sigurno je da će sve skupa biti nezaboravno."

   Unajmljen je još čitavi niz Warnerovih glumaca za sporedne uloge, iako još uvijek nije izvršena podjela glavnih. Za ulogu uglednog anti-naciste bio je predviđen poznati tenor iz musicala Dennis Morgan, ali uloga na kraju ipak pripada Austrijancu Paulu Henreidu. U prvi trenutak Paul odbija ulogu, ali kada su Nijemci započeli progon anti-nacista, prihvaća Warnerovu ponudu spašavajući na taj način vlastiti život. Majora Strassera u prvoj varijanti trebao je glumiti poznati redatelj Otto Preminger, dok je još uvijek bilo dosta dvojbi oko pjevača-pijaniste. Pomišljalo se na Ellu Fitzgerald, Hazel Scott  ili Lenu Horne. Na kraju ulogu dobija nepoznati Dooley Wilson (inače bubnjar i jedini od svih aktera koji je prije snimanja bio u Casablanci). Usprkos činjenici da u stvarnosti Dooley nije znao svirati klavir (samo je imitirao pokrete pijanista Elliotta Carpentera, tajanstvenog Warnerovog glazbenika koji je potrebne melodije svirao iza kamere), poistovjećen je s filmskom temom "As Time Goes By", i po prikazivanju filma primao po 5000 pisama dnevno, više nego jedan Clark Gable. Većinu nacista glumili su Židovi, a kada se nakon 2. svjetskog rata „Casablance“ počela prikazivati u Njemačkoj, nedostajalo je 20-tak minuta. Izbačene su scene u kojima se negativno govorilo o Nijemcima i skoro sve u kojima se pojavljuje Conrad Veidt (major Strasser).

   Ni s redateljem nije išlo glatko, jer ponudu odbija William Wyler. Cijeli posao na filmu počinje se normalno odvijati tek pojavom redatelja Michaela Curtiza, koji unajmljuje još jednog scenaristu, Howarda Kocha, za dotjerivanje scenarija koji još uvijek nije imao kraj. Snimanje „Casablance“ započelo je 25. svibnja 1942. godine, s flashback scenama Pariza, iako su članovi glumačke ekipe kasnije stvorili mit da je film rađen sa sekvencama u nizu. Usprkos nesuglasicama prouzrokovanim među glumcima (prvenstveno sa Bergmanicom) i izmjenama scenarija, film se nastavio snimati u potpunoj zbrci i pometnji. Kada bi netko zapitao o logici pojedinih scena, Curtiz je spremno odgovarao: "Ne brinite o logici! Učiniti ću da se sve odvija takvom brzinom da nitko neće primijetiti." Usprkos totalnom manjku kohezije (ispostavilo se na kraju da zaista nije nitko primijetio) pisci scenarija uspjeli su stvoriti najcitiranije (i najparodiranije) dijaloge: "Here is looking at you kid", "I think it's the beginning of a beautiful friendship"... Vrhunac ironije: filmski najpoznatija rečenica "Play it again Sam" (Sviraj to ponovo Sam) nije nikada stvarno izgovorena! U kazališnom komadu prema kojem je rađen scenarij filma Rick izgovara "Sviraj to, ti glupo kopile!". U prvobitnom scenariju pisalo je "Sviraj, ti glupane!", dok se u samom filmu Rick obraća Samu na slijedeći način: "Ako ona može to podnijeti, i ja mogu. Sviraj!". Dotična rečenica postoji tek u nazivu filma Woody Allena iz 1972. godine, „Play it again Sam“, koji u velikoj mjeri objašnjava autoritet i magnetičnost jednog Bogarta (Woodyjev idol u filmu, po sistemu "što bi uradio Boggie u ovom trenutku"), ali i „Casablance“, budeći konstantno nostalgiju za originalom.

   S glavnim kamermanom Arthurom Edesonom, scenografom Carl Jules Waylom, te montažerom Owen Marksom (i pomoćnikom Don Siegelom, kasnije poznatim redateljem), uz doprinos ostale filmske i glumačke ekipe, posao se zahuktao i polako približavao kraju, makar su se i scenaristi i Curtiz dvoumili oko kraja. Postojalo je nekoliko alternativa: da Ilsa ostane s Rickom (previše riskantno: imati ženu koja napušta supruga), ubiti Ricka i Ilsa odlazi s Victorom (previše žalosno) ili da Victor bude ubijen (politički neprihvatljivo). To je posebno zbunjivalo Ingrid Bergman, ali joj je jednostavno savjetovano da odglumi rolu imajući u vidu sve varijante. Napokon se producent Wallis i redatelj Curtiz odlučuju obraditi dva završetka, ali je prvo snimljeno finale tako dobro uspjelo da su se odmah za njega odlučili, uz neprimjetne korekcije. Drugačiji završetak nisu ni pokušavali snimiti.

   Tijekom snimanja filma ekipa je bila suočena s nekoliko problema, a Warner je bio zabrinut činjenicom postojanja mogućnosti cenzure nekih ljubavnih scena Ilse (kao udate žene) i Ricka, kao i još nekih scena koje su odudarale od tadašnjih, jako strogih cenzorskih pravila. Sam Humphrey imao je podosta privatnih problema pošto ga je supruga Mayo Methot sumnjičila za vezu s Ingrid Bergman nakon što ih je zatekla u njenoj garderobi nakon snimanja. Doduše, u jako bezazlenom odnosu, no ipak...

   Osim postojećih problema, kompozitor Max Steiner mrzio je pjesmu "As Time Goes By" (inače djelo Hermana Hupfelda, bez uspjeha lansirana već 1931. godine u broadwayskom musicalu "Everybody's Welcome") smatrajući je prejednostavnom za ljubavnu temu. Pjesma je skoro eliminirana u posljednjem trenutku, ali zbog činjenice da se Bergmanica već ošišala zbog uloge u filmu „Kome zvono zvoni“ (For Whom the Bell Tolls, 1943. Sam Wood) spriječen je pokušaj producenta da ponovo snimi scenu u kojoj ona moli Sama da joj odsvira "As Time Goes By". Nakon što je film počeo prikazivanje, pjesma "As Time Goes By" zadržala se 21 tjedan na top listi američkog radija.

   Tijekom snimanja Bogart je sam iskovao frazu "Here's looking at you kid", koja je u originalu bila "Here's good luck to you!" (u njemačkoj verziji ova rečenica izgovorena je "Schau mir in die Augen, Kleines," što bi u engl. prijevodu bilo "Look in my eyes, kid."). Osim toga, vidljive su i neke greške. kada Bogart, provodeći posljednje dane u Parizu govori Ingrid: "Nijemci su nosili sivo, ti si bila u plavom", ona odgovara: "Spremila sam tu haljinu. kada Nijemci odu opet ću je obući". Međutim, u flashbacku koja se odnosi na taj dan, ona nosi odijelo a ne haljinu... A kada Bogart odlazi na vlak, nakon što je podosta prostajao čekajući na kiši, mantil mu je potpuno suh...

   Cijeli film sniman je u Hollywoodu, u Warnerovim studijima i to u trajanju od 59 dana tokom proljeća 1942. godine. Odlična fotografija i scenografija toliko su impresivni da su mnogi "zaboravili" kako je skoro cijeli film sniman u studiju, osim završne scene koja je snimljena na aerodromu "Municipal" u Los Angelesu. I tu se potkrala “sitna” greška: ona odlazi avionom sa suprugom a početak divnog prijateljstva prati fotografija u izmaglici - Casablanca se nalazi u pustinjskom Maroku gdje može biti govora o svemu osim o magli. Kako nije bilo novaca, u završnoj sceni nije se mogao koristiti (iznajmiti) pravi avion već je tu “ulogu” odigrala manja maketa koja je vještinom snimatelja i redatelja izgledala poput pravog aviona.

   Film je koštao 878.000 dolara, Curtizov honorar bio je 73.400 dolara, Bogartov 36.667, Ingrid Bergman, Conrad Veidt i Paul Henreid dobili su po 25.000 dolara, Claude Rains 22.000, Sydney Greenstreet 7.500, Peter Lorre 2.333, dok se Dooley Wilson zadovoljio sumom od 3.500 dolara (klavir na kojem je Dooley navodno svirao prodan je 1988. godine jednoj japanskoj firmi za 154.000 dolara). Do sada je film samo od rentiranja video-kazete ostvario prihod od preko 4,2 milijuna dolara. Nove, kolekcionarske verzije te DVD / blueray izdanja još su više povećale profit. Na Internet stranicama www.imdb.com, prema glasovima posjetitelja (554.274) „Casablanca“ zauzima 49. mjesto s prosječnom ocjenom 8,4.

   Status kult-filma „Casablanca“ je, između ostalog, stekla i početkom šezdesetih godina kada se u Cambridgeu (Massachusetts, SAD) u kino-klubu "Battle Theatre" prikazivala nekoliko godina uzastopce prva tri tjedna u mjesecu. Svojevremeno je američki magazin "TV Guide" imenovao „Casablancu" za najpopularniji film koji se redovito reprizira na televiziji (i najčešće). Na BBC-ju je prvi put prikazana u siječnju 1977. godine i od tada reprizirana 20-tak puta. 1977. godine Američki filmski institut proglasio je „Casablancu“ najboljim i najutjecajnijim filmom svih vremena, uz „Prohujalo s vihorom“ (Gone with the Wind, 1939. Victor Fleming) i "Građanina Kanea" (Citizen Kane, 1941. Orson Welles).

   Brazilski filmski zaljubljenik Joao Luiz Albuquerque uzeo je kopiju „Casablance“ i napravio novi (!?) kraj u kojem Ilse ne ide u avion sa Victorom. Ova neautorizirana verzija doživjela je specijalno prikazivanje na filmskom festivalu u Rio de Janeiru 1987. godine.

   Američki kritičar i pisac David Thompson, u svojoj zbirci fikcionalnih biografija filmskih likova, pod imenom „Suspects“, zamislio je nastavak tj. budućnost junaka „Casablance“. Rick i kapetan Renault postali su vođe Pokreta otpora, povezani homoseksualizmom. Victor je po dolasku u SAD raskrinkan kao nacistički doušnik, a Ilse Lund, kasnije kao tajnica Generalnog sekretara OUN-a Daga Hammarskjolda gine 1961. u avionskoj nesreći.
   1982. godine američki novinar Chuck Rose iz šale je scenarij „Casablance“ (jasno, s izmijenjenim imenima) poslao 217-orici filmskih literarnih agenata. 147 mu je nezainteresirano vratilo rukopis, 32 su prepoznala o čemu je riječ, dok ga je njih 38 prihvatilo kao jedan sasvim novi i upotrebljivi scenarij.

   “Casablanca” je velik film, jedan od najvećih u povijesti. (goodtalking.hr)
   „Casablanca“ je jedan od onih filmova koji apsolutno odolijevaju zubu vremena te još uvijek čvrsto drži svoje mjesto visoko na ljestvici najboljih romantičnih filmova ikad napravljenih. (Matea M. / geek.hr)
   Uzbudljivo je odglumljen, pametno režiran i priča priču prepunu napetosti, karakterizacije i akcije. Glumačka ekipa dovoljna je da ispuni bilo koje kino, jer uključuje neke od najboljih glumaca kojima se Hollywood može pohvaliti. (Marjory Adams / Boston Globe)
   Niti jedan film ove godine mu nije ravan. Ni približno. (Manny Farber / New Republic / 18.2.2022.)
   Neki filmovi jednostavno imaju savršen scenarij, prepun beskrajno citiranih replika koje bez napora izvodi izvanredna glumačka ekipa.   Fenomenalan film, koji svi moraju pogledati. (Charlotte Harrison / Charlotte Sometimes Goes to the Movies)
   Jedan od onih rijetkih filmova koji svaki put kada ga pogledate postaje sve bolji. (Aldo G / rotten tomatoes)

http://www.imdb.com/title/tt0034583/?ref_=fn_al_tt_1
http://tipo-goodtalking.blogspot.hr/2013/10/casablanca.html
http://www.fak.hr/recenzije/lovricevi-evergreeni/casablanca-1942/

SRIJEDA / 14.02.

NOĆ U PARIZU

Nocturama, 2016.
17:30 sati



Nocturama, 2016. Bertrand Bonello, 130 min. FR/BE/DE
Scenarij:
Bertrand Bonello
Uloge: Finnegan Oldfield, Vincent Rottiers, Hamza Meziani, Manal Issa, Martin Petit-Guyot, Jamil McCraven
   Pariško mirno jutro. Mnoštvo mladih ljudi, naizgled nepovezanih, započinju svoj čudni ples u labirintima metroa te po ulicama glavnog grada. Čini se da slijede plan i da ipak nisu toliko nepovezani koliko se čini na prvi pogled. Njihove geste su precizne, gotovo zlosutne. Pred kraj dana sastaju se na istom mjestu, ispred robne kuće koja upravo zatvara svoja vrata. Njihov plan se otkriva kako započinje noć...
   Prikazan na uglednim filmskim festivalima poput Toronta i San Sebastijana, triler „Noć u Parizu“ potresna je priča o mladim ljudima koji su, razočarani sistemom, vremenom i društvom u kojem žive, odlučili uzeti stvari u svoje ruke.
   http://www.imdb.com/title/tt4795546/?ref_=fn_al_tt_1

KINO CIRKUS: TOUT VA BIEN

Tout va bien (1er commandement du clown), 2014.
20:00 sati



Tout va bien (1er commandement du clown), 2014. Emilie Desjardins, Pablo Rosenblatt 93 min. FR
   "Tout Va Bien" francuski je dokumentarni film o klaunskoj umjetnosti. Film prati 14 umjetnika u profesionalnoj školi za klaunsku umjetnost i fizičko kazalište "Le Samovar" u gradu Bagnoletu. Ovih 10 umjetnica i 4 umjetnika odlučili su se kroz dvije godine profesionalne edukacije preuzeti izvedbene rizike na sebe, suočiti se s vlastitim strahovima i predrasudama i pronaći istinskog klauna u sebi koji miješa osjećaje veselja i zabave i začudnosti i negrapnosti. Kroz njihovu evoluciju i svijest o vlastitim klaunima, mi postepeno otkrivamo  obrise i dubinu ove popularne umjetnosti, sada možda više potrebne društvu nego ikada.
http://www.imdb.com/title/tt3545356/?ref_=fn_al_tt_8

ČETVRTAK / 15.02.

ERIC CLAPTON: ŽIVOT U 12 TAKTOVA

Eric Clapton: Life in 12 Bars, 2016.
17:30 sati



Eric Clapton: Life in 12 Bars, 2016. Lili Fini Zanuck, 135 min. UK
   Biografski dokumentarac o jednom od najutjecajnijih i najvažnijih gitarista u povijesti, tekstopiscu i pjevaču impresivne karijere, koja i danas traje. Film će uroniti i u mračnije kutke Claptonovog života, uključujući ovisnosti o alkoholu i narkoticima, kao i tragičnu smrt njegova četverogodišnjeg sina Conora 1991. godine. Ta ga je tragedija inspirirala da napiše „Tears In Heaven”, jedan od najvećih hitova u njegovoj karijeri. (Pjesma je bila nominirana za Oscara / Rush, 1991.) Redateljca filma Lili Fini Zanuck ušla je i u osobne arhive tako da “Eric Clapton: Life in 12 Bars” obiluje snimkama brojnih dokumentiranih nastupa, fotografijama, koncertnim plakatima, pismima, skicama i ilustracijama...
   Svjetsku premijeru imao je na Toronto film festivalu, a zanimljivo je da je upravo Clapton inicirao snimanje ovog filma. „Neke dijelove nije mi bilo jednostavno gledati i ponovno proživljavati te trenutke, ali drago mi je da sam imao prilike vidjeti samoga sebe ovako „u cugu“od početka do kraja – otkrio je svoje osjećaje Eric Clapton na tiskovnoj konferenciji u Torontu, nakon što je prvi put pogledao dokumentarac koji otkriva i mračnu stranu njegova života i bogate karijere, dodajući: „Možda je malo previše emocija, ali moram vam priznati da se dosta toga i ne sjećam. Najdraži mi je posljedni dio filma, u kojem vidim osmijeh na svom licu prvi put u životu nakon dugo vremena – kazao je Clapton. Ne čudi da se legendarni glazbenik „ne sjeća“ dijela svojeg života i da s intimnim zadovoljstvom izdvaja upravo osmijeh koji mu se vratio nakon dugo godina borbe s ovisnošću o heroinu i alkoholu: „Taj dio života je iza mene, nisam popio kap alkohola već jako dugo. Ali moram vam reći da je prvih deset godina odvikavanja bilo teško, bio je to spor proces.“
http://www.imdb.com/title/tt6498644/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
20:00 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

PETAK / 16.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
17:30 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

ERIC CLAPTON: ŽIVOT U 12 TAKTOVA

Eric Clapton: Life in 12 Bars, 2016.
20:00 sati



Eric Clapton: Life in 12 Bars, 2016. Lili Fini Zanuck, 135 min. UK
   Biografski dokumentarac o jednom od najutjecajnijih i najvažnijih gitarista u povijesti, tekstopiscu i pjevaču impresivne karijere, koja i danas traje. Film će uroniti i u mračnije kutke Claptonovog života, uključujući ovisnosti o alkoholu i narkoticima, kao i tragičnu smrt njegova četverogodišnjeg sina Conora 1991. godine. Ta ga je tragedija inspirirala da napiše „Tears In Heaven”, jedan od najvećih hitova u njegovoj karijeri. (Pjesma je bila nominirana za Oscara / Rush, 1991.) Redateljca filma Lili Fini Zanuck ušla je i u osobne arhive tako da “Eric Clapton: Life in 12 Bars” obiluje snimkama brojnih dokumentiranih nastupa, fotografijama, koncertnim plakatima, pismima, skicama i ilustracijama...
   Svjetsku premijeru imao je na Toronto film festivalu, a zanimljivo je da je upravo Clapton inicirao snimanje ovog filma. „Neke dijelove nije mi bilo jednostavno gledati i ponovno proživljavati te trenutke, ali drago mi je da sam imao prilike vidjeti samoga sebe ovako „u cugu“od početka do kraja – otkrio je svoje osjećaje Eric Clapton na tiskovnoj konferenciji u Torontu, nakon što je prvi put pogledao dokumentarac koji otkriva i mračnu stranu njegova života i bogate karijere, dodajući: „Možda je malo previše emocija, ali moram vam priznati da se dosta toga i ne sjećam. Najdraži mi je posljedni dio filma, u kojem vidim osmijeh na svom licu prvi put u životu nakon dugo vremena – kazao je Clapton. Ne čudi da se legendarni glazbenik „ne sjeća“ dijela svojeg života i da s intimnim zadovoljstvom izdvaja upravo osmijeh koji mu se vratio nakon dugo godina borbe s ovisnošću o heroinu i alkoholu: „Taj dio života je iza mene, nisam popio kap alkohola već jako dugo. Ali moram vam reći da je prvih deset godina odvikavanja bilo teško, bio je to spor proces.“
http://www.imdb.com/title/tt6498644/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 17.02.

ULICA U PALERMU

Via Castellana Bandiera, 2013.
17:30 sati



Via Castellana Bandiera, 2013. Emma Dante, 92 min. IT/FR/H
Scenarij:
Emma Dante prema vlastitom romanu
Uloge: Emma Dante, Alba Rohrwacher, Elena Cotta, Renato Malfatti, Dario Casarolo, Carmine Maringola, Sandro Maria Campagna, Elisa Parrinello, Giuseppe Tantillo, Daniela Macaluso
   Kada Rosa i Clara krenu autom u Palermo na vjenčanje, posvađaju se i zaviju autom na sporednu cestu na kojoj iz suprotnog smijera naiđe drugo auto u kojem se nalazi velika lokalna obitelj na čelu sa starijom gospođom Samirom. Niko od njih se ne želi skloniti sa ceste i tako dati drugima prednost. Sudionici ove male saobraćajne krize zbog usijanih glava, cijelu situaciju pretvore u pat poziciju epskih razmjera.
   Debitantsko filmsko ostvarenje renomirane talijanske kazališne redateljice Emme Dante, “Ulica u Palermu“, gledateljima daje zanimljiv uvid u zatvoreno sicilijansko društvo te njegove borbe između tradicionalnog i liberalnog. Duhovit, ali i pomalo uznemirujuć film osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu (Elena Cotta) na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
   http://www.imdb.com/title/tt1966637/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
20:00 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

PONEDJELJAK / 19.02.

MARINA ABRAMOVIĆ: THE ARTIST IS PRESENT

oDOKa: SANDRA STERLE predstavlja dokumentarni film
20:00 sati



Marina Abramovic: The Artist is Present, 2012. Matthew Akers, Jeff Dupre, 106 min. US
   Marinu Abramović zovu "bakom performansa", iako je ona vrlo mladolika u ovom fascinantnom, vizualno svježem dokumentarnom portretu koji je snimio Matthew Akers. Film prati glasovitu retrospektivu Abramovićkinih radova u MOMA-i, održanu 2010. godine. Ta umjetnica rođena u Srbiji, još je 1970-ih godina stvarala djela koja se bave ograničenjima i predodžbama tijela, a koja su već odavno postala dio modernog umjetničkog kanona. Ipak, ona i dalje, s energijom sportaša, proširuje granice performansa. Dobivši jednogodišnji pristup svemu što ona radi, Akers prikazuje mnoge strane Marine Abramović dok postavlja svoja djela u MOMA-i. Predstava u muzeju, pod naslovom „Umjetnica je prisutna“ bila je maratonski spektakl u kojem se Abramovićeva suočavala sa svakim pojedinačnim posjetiteljem u tišini, stječući usput sve više obožavatelja. Akersova kamera snima je i dok glamurozno pozira za modne časopise, dok poput gurua pomaže mladim umjetnicima u rekonstruiranju njezinih ranih radova, dok bolesna leži u krevetu i liječi se kromatskim terapijama, dok kuha tjesteninu u kuhinji, dok se ponovno emotivno povezuje sa svojim bivšim umjetničkim i životnim partnerom Ulayem.
http://www.imdb.com/title/tt2073029/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 20.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
17:30 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

LJUBAV NABRZAKA

20:00 sati



Kiki, love to love / Kiki, el amor se hace, 2016. Paco León, 102 min. E
Scenarij:
Josh Lawson, Paco León, Fernando Pérez
Uloge: Yaël Belicha, Luis Bermejo, Luis Callejo, Silvia Rey
   Pod žarkim ljetnim suncem Madrida postoji samo jedna adresa, a tamo stanuju ljubav i seks. Pet parova pokušava probuditi usnulu strast i pobijediti nagomilano nezadovoljstvo...
   Paco i Ana su bračni par koji želi aktivirati strast u svom seksualnom odnosu s kojim su već predugo nezadovoljni, Jose pokušava vratiti ljubav svoje supruge Palome čiji su osjećaji sputani zbog invalidskih kolica koja joj onemogućuju kretanje, Candelaria i Antonio su u braku okupirani svojim roditeljskim ulogama, a ona ne može doživjeti orgazam dok vodi ljubav s njim, Alex pokušava ostvariti Natalijine seksualne maštarije, dok ona strepi hoće li je on konačno zaprositi, i naposljetku Sandra koja je sama i stalno u potrazi za muškarcem u kojeg će se zaljubiti... Svi oni vole, boje se, žive svoje živote i istražuju različite strane seksualnosti, pokušavajući pronaći put do sreće.
   Emocionalno i zabavno razmišljanje o beskrajnim mogućnostima koje nude odnosi... (Ezequiel Boetti, Otroscines.com)
   Film uspijeva riješiti uobičajene probleme ovakve vrste kolažnih priča, postižući ravnotežu između mnogih sastojaka, što rezultira vrlo zanimljivom zapletom... (José Martín, El antepenúltimo mohicano)

http://www.imdb.com/title/tt4922692/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 21.02.

MUZEJ ČUDESA

Wonderstruck, 2017.
17:30 sati



Wonderstruck, 2017. Todd Haynes, min. US
Scenarij:
Brian Selznick
Uloge: Oakes Fegley, Millicent Simmonds, Julianne Moore, Michelle Williams, Jaden Michae, Tom Noonan
   Temeljen na istoimenom proslavljenom romanu autora Briana Selznicka, radnja filma „Muzej čudesa“ prati Bena i Rose, dvoje djece iz različitih vremenskih razdoblja koji potajno sanjaju o tome da im životu budu potpuno drugačiji. Ben žudi za ocem kojeg nikada nije upoznao, dok Rose sanjari o tajanstvenoj glumici čiji život prati putem svog vlastitog albuma. Kada Ben otkrije misteriozni trag u vlastitoj kući, a Rose pročita intrigantni naslov u novinama, njih dvoje kreću u potragu za pronalaskom onoga što im fali u životima, a rezultat će biti nešto što nitko od njih niti u najboljim snovima nije očekivao...
   Ovaj put Haynes nije citatno imitirao jednu, nego čak dvije filmske i povijesne epohe, a pri tom se zanimljivo poigrao i s dvije ere u povijesti New Yorka. Kasnih 20-ih mlada junakinja dolazi u optimistični, samouvjereni New York “roaring twenties” neposredno uoči velike depresije, dok u fabularnoj liniji u 70-ima Ben pristiže u New York u eri njegove najgore degradacije, u trenutku kad je on bankrotiran, prljav, išaran grafitima, shrvan kriminalom, opasan i razbludan. U svojoj osnovi “Wonderstruck” je ipak i ponajprije lijepi omladinski film, topla posveta muzejima, muzealstvu, te svima onima koji vole skupljati neobičnosti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
http://www.imdb.com/title/tt5208216/?ref_=fn_al_tt_1

ULICA U PALERMU

Via Castellana Bandiera, 2013.
20:00 sati



Via Castellana Bandiera, 2013. Emma Dante, 92 min. IT/FR/H
Scenarij:
Emma Dante prema vlastitom romanu
Uloge: Emma Dante, Alba Rohrwacher, Elena Cotta, Renato Malfatti, Dario Casarolo, Carmine Maringola, Sandro Maria Campagna, Elisa Parrinello, Giuseppe Tantillo, Daniela Macaluso
   Kada Rosa i Clara krenu autom u Palermo na vjenčanje, posvađaju se i zaviju autom na sporednu cestu na kojoj iz suprotnog smijera naiđe drugo auto u kojem se nalazi velika lokalna obitelj na čelu sa starijom gospođom Samirom. Niko od njih se ne želi skloniti sa ceste i tako dati drugima prednost. Sudionici ove male saobraćajne krize zbog usijanih glava, cijelu situaciju pretvore u pat poziciju epskih razmjera.
   Debitantsko filmsko ostvarenje renomirane talijanske kazališne redateljice Emme Dante, “Ulica u Palermu“, gledateljima daje zanimljiv uvid u zatvoreno sicilijansko društvo te njegove borbe između tradicionalnog i liberalnog. Duhovit, ali i pomalo uznemirujuć film osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu (Elena Cotta) na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
   http://www.imdb.com/title/tt1966637/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 22.02.

ULICA U PALERMU

Via Castellana Bandiera, 2013.
17:30 sati



Via Castellana Bandiera, 2013. Emma Dante, 92 min. IT/FR/H
Scenarij:
Emma Dante prema vlastitom romanu
Uloge: Emma Dante, Alba Rohrwacher, Elena Cotta, Renato Malfatti, Dario Casarolo, Carmine Maringola, Sandro Maria Campagna, Elisa Parrinello, Giuseppe Tantillo, Daniela Macaluso
   Kada Rosa i Clara krenu autom u Palermo na vjenčanje, posvađaju se i zaviju autom na sporednu cestu na kojoj iz suprotnog smijera naiđe drugo auto u kojem se nalazi velika lokalna obitelj na čelu sa starijom gospođom Samirom. Niko od njih se ne želi skloniti sa ceste i tako dati drugima prednost. Sudionici ove male saobraćajne krize zbog usijanih glava, cijelu situaciju pretvore u pat poziciju epskih razmjera.
   Debitantsko filmsko ostvarenje renomirane talijanske kazališne redateljice Emme Dante, “Ulica u Palermu“, gledateljima daje zanimljiv uvid u zatvoreno sicilijansko društvo te njegove borbe između tradicionalnog i liberalnog. Duhovit, ali i pomalo uznemirujuć film osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu (Elena Cotta) na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
   http://www.imdb.com/title/tt1966637/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:00 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

PETAK / 23.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
17:30 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
20:00 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

SUBOTA / 24.02.

LJUBAV NABRZAKA

17:30 sati



Kiki, love to love / Kiki, el amor se hace, 2016. Paco León, 102 min. E
Scenarij:
Josh Lawson, Paco León, Fernando Pérez
Uloge: Yaël Belicha, Luis Bermejo, Luis Callejo, Silvia Rey
   Pod žarkim ljetnim suncem Madrida postoji samo jedna adresa, a tamo stanuju ljubav i seks. Pet parova pokušava probuditi usnulu strast i pobijediti nagomilano nezadovoljstvo...
   Paco i Ana su bračni par koji želi aktivirati strast u svom seksualnom odnosu s kojim su već predugo nezadovoljni, Jose pokušava vratiti ljubav svoje supruge Palome čiji su osjećaji sputani zbog invalidskih kolica koja joj onemogućuju kretanje, Candelaria i Antonio su u braku okupirani svojim roditeljskim ulogama, a ona ne može doživjeti orgazam dok vodi ljubav s njim, Alex pokušava ostvariti Natalijine seksualne maštarije, dok ona strepi hoće li je on konačno zaprositi, i naposljetku Sandra koja je sama i stalno u potrazi za muškarcem u kojeg će se zaljubiti... Svi oni vole, boje se, žive svoje živote i istražuju različite strane seksualnosti, pokušavajući pronaći put do sreće.
   Emocionalno i zabavno razmišljanje o beskrajnim mogućnostima koje nude odnosi... (Ezequiel Boetti, Otroscines.com)
   Film uspijeva riješiti uobičajene probleme ovakve vrste kolažnih priča, postižući ravnotežu između mnogih sastojaka, što rezultira vrlo zanimljivom zapletom... (José Martín, El antepenúltimo mohicano)

http://www.imdb.com/title/tt4922692/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:00 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

UTORAK / 27.02.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
17:30 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ... ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:00 sati



Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja:
Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1.2018. 20.00 ZORAN ČUTURA

SRIJEDA / 28.02.

ERIC CLAPTON: ŽIVOT U 12 TAKTOVA

Eric Clapton: Life in 12 Bars, 2016.
17:30 sati



Eric Clapton: Life in 12 Bars, 2016. Lili Fini Zanuck, 135 min. UK
   Biografski dokumentarac o jednom od najutjecajnijih i najvažnijih gitarista u povijesti, tekstopiscu i pjevaču impresivne karijere, koja i danas traje. Film će uroniti i u mračnije kutke Claptonovog života, uključujući ovisnosti o alkoholu i narkoticima, kao i tragičnu smrt njegova četverogodišnjeg sina Conora 1991. godine. Ta ga je tragedija inspirirala da napiše „Tears In Heaven”, jedan od najvećih hitova u njegovoj karijeri. (Pjesma je bila nominirana za Oscara / Rush, 1991.) Redateljca filma Lili Fini Zanuck ušla je i u osobne arhive tako da “Eric Clapton: Life in 12 Bars” obiluje snimkama brojnih dokumentiranih nastupa, fotografijama, koncertnim plakatima, pismima, skicama i ilustracijama...
   Svjetsku premijeru imao je na Toronto film festivalu, a zanimljivo je da je upravo Clapton inicirao snimanje ovog filma. „Neke dijelove nije mi bilo jednostavno gledati i ponovno proživljavati te trenutke, ali drago mi je da sam imao prilike vidjeti samoga sebe ovako „u cugu“od početka do kraja – otkrio je svoje osjećaje Eric Clapton na tiskovnoj konferenciji u Torontu, nakon što je prvi put pogledao dokumentarac koji otkriva i mračnu stranu njegova života i bogate karijere, dodajući: „Možda je malo previše emocija, ali moram vam priznati da se dosta toga i ne sjećam. Najdraži mi je posljedni dio filma, u kojem vidim osmijeh na svom licu prvi put u životu nakon dugo vremena – kazao je Clapton. Ne čudi da se legendarni glazbenik „ne sjeća“ dijela svojeg života i da s intimnim zadovoljstvom izdvaja upravo osmijeh koji mu se vratio nakon dugo godina borbe s ovisnošću o heroinu i alkoholu: „Taj dio života je iza mene, nisam popio kap alkohola već jako dugo. Ali moram vam reći da je prvih deset godina odvikavanja bilo teško, bio je to spor proces.“
http://www.imdb.com/title/tt6498644/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:00 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

ČETVRTAK / 01.03.

PRIJELOMNI ČAS

Darkest Hour, 2017.
17:30 sati



Darkest Hour, 2017. Joe Wright, 125 min. US
Scenarij: Anthony McCarten
Uloge:Gary Oldman, Kristin Scott Thomas, Lily James, Stephen Dillane, Ronald Pickup, Ben Mendelsohn
    Britanski ratno-biografski film, nominiran za 6 Oscara, između ostaloga za najbolji film godine, kao i glavnog glumca...
    U ranim danima Drugog svjetskog rata, sudbina zapadne Evrope je u rukama novoimenovanog britanskog premijera Winstona Churchilla. Mora odlučiti hoće li pokleknuti pred Hitlerom ili će ustrajati u borbi za ideale, slobodu i nezavisnost naroda, suprotstavivši se znatno većim izgledima nacističke vojske. Dok se nezaustavljive nacističke snage gotovo prelijevaju zapadnom Evropom, ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije lišeno straha od neizbježne invazije. S nepripremljenom javnošću, skeptičnim kraljem i nepodržavanjem vlastite stranke, Churchill mora donijeti možda najznačajniju odluku u svojoj karijeri sasvim sam...
    Oldman sjajno dočarava izmjene njegovih raspoloženja, taktiziranje s političkim neistomišljenicima, neumjereno konzumiranje alkohola i cigara te poštovanje i strah koji iskazuje jedino prema supruzi Clementine (odlična Kristin Scott Thomas). Bez dvojbe, to je svojevrsni “one man show”, ali istodobno i odlično izložen i uzbudljiv film, čijoj je kvaliteti ponajviše pridonijela režija Joea Wrighta: njegov portret engleskog političkog vrha u “prijelomnom času” nije samo plošna slikovnica nego i dojmljiv povratak u prošlost... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Ispod debelih slojeva prvorazredne šminke (još jedna zaslužena oskarovska nominacija) i gustog dima cigara, možda se i kriju oči Garya Oldmana, no uvjeravam vas kako niti jedan trenutak ne pomišljate kako pred vašim očima nezgrapno hoda ili mumlja slavni britanski glumac već sam Winston Churchill. Oldman ga je skinuo savršeno. Svaku njegovu gestu, pokret ili govor, Oldman je izveo besprijekorno, a što je najznačajnije, uspio nam je i prikazati njegovo stanje uma, njegove frustracije i nesigurnosti, odnosno, odlučnost u prijelomnim trenucima... (Ivica Perinović, ezadar)

http://www.imdb.com/title/tt4555426/?ref_=fn_al_tt_2

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:15 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

PETAK / 02.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PRIJELOMNI ČAS

Darkest Hour, 2017.
20:15 sati



Darkest Hour, 2017. Joe Wright, 125 min. US
Scenarij: Anthony McCarten
Uloge:Gary Oldman, Kristin Scott Thomas, Lily James, Stephen Dillane, Ronald Pickup, Ben Mendelsohn
    Britanski ratno-biografski film, nominiran za 6 Oscara, između ostaloga za najbolji film godine, kao i glavnog glumca...
    U ranim danima Drugog svjetskog rata, sudbina zapadne Evrope je u rukama novoimenovanog britanskog premijera Winstona Churchilla. Mora odlučiti hoće li pokleknuti pred Hitlerom ili će ustrajati u borbi za ideale, slobodu i nezavisnost naroda, suprotstavivši se znatno većim izgledima nacističke vojske. Dok se nezaustavljive nacističke snage gotovo prelijevaju zapadnom Evropom, ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije lišeno straha od neizbježne invazije. S nepripremljenom javnošću, skeptičnim kraljem i nepodržavanjem vlastite stranke, Churchill mora donijeti možda najznačajniju odluku u svojoj karijeri sasvim sam...
    Oldman sjajno dočarava izmjene njegovih raspoloženja, taktiziranje s političkim neistomišljenicima, neumjereno konzumiranje alkohola i cigara te poštovanje i strah koji iskazuje jedino prema supruzi Clementine (odlična Kristin Scott Thomas). Bez dvojbe, to je svojevrsni “one man show”, ali istodobno i odlično izložen i uzbudljiv film, čijoj je kvaliteti ponajviše pridonijela režija Joea Wrighta: njegov portret engleskog političkog vrha u “prijelomnom času” nije samo plošna slikovnica nego i dojmljiv povratak u prošlost... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Ispod debelih slojeva prvorazredne šminke (još jedna zaslužena oskarovska nominacija) i gustog dima cigara, možda se i kriju oči Garya Oldmana, no uvjeravam vas kako niti jedan trenutak ne pomišljate kako pred vašim očima nezgrapno hoda ili mumlja slavni britanski glumac već sam Winston Churchill. Oldman ga je skinuo savršeno. Svaku njegovu gestu, pokret ili govor, Oldman je izveo besprijekorno, a što je najznačajnije, uspio nam je i prikazati njegovo stanje uma, njegove frustracije i nesigurnosti, odnosno, odlučnost u prijelomnim trenucima... (Ivica Perinović, ezadar)

http://www.imdb.com/title/tt4555426/?ref_=fn_al_tt_2

SUBOTA / 03.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
17:30 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

ODGOĐENA REVOLUCIJA

Odgođena revolucija, 2017.
20:15 sati



Odgođena revolucija, 2017. Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić, 71 min. HR
   Tranzicija se u većini postkomunističkih zemalja gotovo u pravilu provodila u sprezi političkih i poduzetničkih elita po načelu profit odabranima, a posljedice loših odluka svima nama. Upravo takva jest i privatizacija na hrvatski način. Vrijeme je naplate. Je li to i vrijeme promjene?
   U Hrvatskoj se prije 25 godina istovremeno ratovalo i trgovalo. U jeku najžešćih ratnih stradavanja austrijski državljanin Georg G. postaje vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj. Taj slučaj istražuje novinarka Iva A. Neizvjestan je epilog, ali Georgu G. se sudi za ratno profiterstvo. Jedna od posljednih žrtvi tranzicijske pljačke je i modna kuća Kamensko. Bivša radnica Đurđa G. već 7 godina ukazuje na kriminal zbog kojeg su ona i njene  kolegice završile na ulici.
   Da nije Bugarske, Hrvatska bi bila najsiromašnija država EU. Sa stanjem u društvu u kojem, uz 250 ekstremno bogatih, više od 800 000 ljudi živi na rubu siromaštva, ne miri se ni Marko M., mladi socijalist i član radikalne lijeve stranke. On uličnim akcijama i prosvjedima zagovara pravednije društvo. Godine prolaze. Radikalizacija traje. Revoucije nema.
http://www.imdb.com/title/tt5442654/?ref_=nm_flmg_dr_3
http://www.fadein.hr/project/odgodjena-revolucija

http://portal53.hr/odgodena-revolucija-70-minuta-filma-koji-te-ne-ostavlja-ravnodusnim/

PONEDJELJAK / 05.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: SKRIVENA LJUBAV

Call Me By Your Name, 2017.
17:30 sati



Call Me By Your Name, 2017. Luca Guadagnino
Scenarij
: James Ivory prema romanu Andrea Acimana
Uloge: Armie Hammer, Timothée Chalamet
   Ovogodišnji osvajač Oscara u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija, „Skrivena ljubav“ donosi romantičnu radnju, koja prije svega osvaja svojom atmosferom, vizualnim doživljajem i blagim, laganim ljetnim ritmom. Film prati odnos između mladića Elija i američkog studenta Olivera koji dođe živjeti u kući Elijevih roditelja tijekom ljeta. Elio i Oliver otkriju osjećaje koje njeguju jedan prema drugome i upute se u ljetnu avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote...
   90-godišnji James Ivory tek je svoju četvrtu nominaciju okrunio zlatnim kipićem: bio je nominiran 1987. Soba s pogledom, 1993. Howards End i 1994. Smiraj dana, da bi tek ove godine dobio svog prvog Oscara. Za scenarij „Skrivene ljubavi“ nagrađen je i BAFTA nagradom. Sam film je – nemoguće ih je sve pobrojati – od početka prikazivanja osvojio preko 70 nagrada i preko 20 nominacije u različitim katogorijama.
   Redatelj Luca Guadagnino kreirao je idiličan set ruralne Italije u kojoj, i samo u kojoj, ovakva ljubav može procvasti. Sunce, rijeka, stari kameni bazen, vrelo vode, obala jezera, more, mnogo prirode i vožnje biciklom po praznim starim i drevnim talijanskim trgovima vrhunac su romantike, koju bilo tko može zamisliti. Armie Hammer i Timothée Chalamet ostvarili su odlične uloge, no moramo istaknuti iznenađenje kojom lakoćom je mladi Timothée Chalamet prikazao sav rang emocija koje sedamnaestogodišnjak može osjećati. Chamalet je svakako otkriće godine (pogledajte ga i u filmu Lady Bird!), no prava zvijezda filma je i glumac Arnie Hammer glumeći arhetipski prekrasnog uljeza koji uzdrma sredinu svojim izgledom i magnetskim šarmom... (www.journal.hr)
   Film je savršena ljubavna priča, emotivno iskustvo koje će gledatelje potpuno osvojiti. Priča je to koja nadilazi podjelu na spolove i odjekuje među filmskim fanovima širom svijeta. Ovaj, pomalo kontroverzni film ruši sve tabue što je oduševilo i kritičare i gledatelje te na Rotten Tomatoes trenutno ima zavidnih 98 posto. „Skrivena ljubav“, potpuno neskriveno, osvaja nominacije i nagrade i to prvenstveno u kategorijama najboljeg filma i najbolje debitantske uloge. Inteligentan, emotivan i senzibilan, s prekrasnim prizorima talijanske prirode, stvara magičnu atmosferu te na trenutke više nalikuje razglednici nego filmu. S obzirom na to da je radnja smještena upravo u Italiji kroz cijeli film proteže se karakteristična talijanska kultura i sva ljepota te zemlje... (hrvojeos / www.svijetfilma.eu)
   Ovaj film je više od ljubavne priče, ovo je priča o odrastanju, prihvaćanju, shvaćanju, emocijama i osjećajima. Ovo je priča o ljudima. Ljudima koji svojom strašću ili seksualnošću nisu ugrožavali ničije živote, koji su svojom ljubavi pokazali kako se voli, ali i koji su pokazali kako ne voljeti. (Nikola Knežević, music-box.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5726616/?ref_=fn_al_tt_4

UTORAK / 06.03.

ODGOĐENA REVOLUCIJA

Odgođena revolucija, 2017.
17:30 sati



Odgođena revolucija, 2017. Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić, 71 min. HR
   Tranzicija se u većini postkomunističkih zemalja gotovo u pravilu provodila u sprezi političkih i poduzetničkih elita po načelu profit odabranima, a posljedice loših odluka svima nama. Upravo takva jest i privatizacija na hrvatski način. Vrijeme je naplate. Je li to i vrijeme promjene?
   U Hrvatskoj se prije 25 godina istovremeno ratovalo i trgovalo. U jeku najžešćih ratnih stradavanja austrijski državljanin Georg G. postaje vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj. Taj slučaj istražuje novinarka Iva A. Neizvjestan je epilog, ali Georgu G. se sudi za ratno profiterstvo. Jedna od posljednih žrtvi tranzicijske pljačke je i modna kuća Kamensko. Bivša radnica Đurđa G. već 7 godina ukazuje na kriminal zbog kojeg su ona i njene  kolegice završile na ulici.
   Da nije Bugarske, Hrvatska bi bila najsiromašnija država EU. Sa stanjem u društvu u kojem, uz 250 ekstremno bogatih, više od 800 000 ljudi živi na rubu siromaštva, ne miri se ni Marko M., mladi socijalist i član radikalne lijeve stranke. On uličnim akcijama i prosvjedima zagovara pravednije društvo. Godine prolaze. Radikalizacija traje. Revoucije nema.
http://www.imdb.com/title/tt5442654/?ref_=nm_flmg_dr_3
http://www.fadein.hr/project/odgodjena-revolucija

http://portal53.hr/odgodena-revolucija-70-minuta-filma-koji-te-ne-ostavlja-ravnodusnim/

HOMMAGE PREDRAG LUCIĆ: BILO JEDNOM U AMERICI

Once Upon a Time in America: Extended Director's Cut, 1984.
20:15 sati



Once Upon a Time in America: Extended Director's Cut, 1984. Sergio Leone, 251 m. US
Scenarij:
Sergio Leone, Piero De Bernardi, Enrico Medioli, Franco Arcalli, Franco Ferrini, Leonardo Benvenuti, Stuart M. Kaminsky i Ernesto Gastaldi po romanu „The Hoods“ Harryja Greya, bivšeg gangsterskog doušnika
Uloge:Robert De Niro, James Woods, Elizabeth McGovern, Burt Young, Tuesday Weld, Jennifer Connelly, Joe Pesci, Treat Williams, Danny Aiello, William Forsythe, Richard Bright, Darlanne Fluegel, James Hayden
   Deset godina planiran Sergio Leoneov ep portretira pedeset godina povijesti podzemlja i nudi obilje likova s odličnim glumačkim izvedbama. Robert De Niro i James Woods tumače uloge dugogodišnjih Lowes East Side prijatelja čije se opasno prijateljstvo srušilo u smrti i nasilju. Film je vezan uz tri epohe američke povijesti, uz dvije flashback sekvence (najviše u 1921. i 1933. godini), zajedno s 1968. u kojoj se glavni lik prisjeća svog života. Nakon anonimnog poziva da se vrati u New York nakon 35 godina skrivanja, David "Noodles" Aaronson prisiljen je suočiti se sa svojom prošlošću dok traži osobu koja ga je pronašla.
   Posljednji film Sergia Leonea pokazuje autorsku genijalnost i kreativnost na vrhuncu. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Cannesu 1984. u verziji koja traje 229 minuta. U SAD-u je film izašao u skraćenoj verziji (koju Leone nikada nije odobrio) koja je trajala gotovo 90 minuta kraće nego originalna koja se prikazivala u Evropi. U skraćenoj verziji izbačene su scene flashbackova, a događaji su poredani kronološki. Američka verzija je zbog toga doživjela brojne kritike te bila komercijalno neuspješna. Razočaran lošim uspjehom, kao i reakcijama kritike i publike na ovu verziju, Leone nije više snimio niti jedan film. Srce ga je izdalo 1989. godine, ne dozvolivši mu da dovrši započeto snimanje filma o strasnoj ljubavi koja se u okupiranom Lenjingradu rodila između Ruskinje i Amerikanca.

   Originalni scenarij, dovršen u listopadu 1981., bio je dug 317 stranica. Krajem snimanja, Leone je imao oko osam do deset sati materijala. Uz pomoć montažera Nina Baraglija uspio je to srezati na gotovo šest sati te želio objaviti film u dva trosatna dijela. Producenti su odbili (djelomično zbog komercijalnog podbačaja Bertoluccijeva dvodijelnog „Dvadesetog stoljeća“), a Leone je bio prisiljen još skratiti film, na 229 minuta. Leone je svojevremeno izjavio da bi idealna duljina trajanja filma bila "između četiri sata i deset minuta i/ili četiri sata i dvadeset i pet minuta" (250 do 265 minuta). Upravo se takva verzija – 251 min. – po prvi put prikazuje u hrvatskim kinima.
   U ožujku 2011. objavljeno je da će Leoneovu originalnu 269-minutnu verziju ponovno izraditi filmski laboratorij u Italiji (koji je stekao talijansko pravo distribucije) pod nadzorom Leoneove djece, uz pomoć izvornog redatelja zvuka Fausta Ancillaija. Sve su to bile pripreme za premijeru 2012. godine na Festivalu u Cannesu. Obnovljeni film premijerno je prikazan na Festivalu u Cannesu 2012. godine, ali zbog upitnih prava na neke scene, restauracija se morala ograničiti na „samo“ 251 minutu. Međutim, Martin Scorsese (čija je Filmska zaklada pomogla u restauraciji) izjavio je kako će pomoći nasljednicima da dobiju prava na zadnje minute kako bi se potpuno obnovila Leoneove predviđena, 269-minutna verzije. Glavni izazov ove restauracije bio je postavljanje nestalih scena natrag u film. Te scene, koje je Sergio Leone morao rezati i koji su se ranije smatrali izgubljenima, umetnuli su se u ovu proširenu verziju na skladniji način. Nažalost, jedini raspoloživi materijal bili su odbačene trake radnih pozitiva, koje su snimljene samo kao reference. Dio restauratorskih radova obuhvaćao je poboljšanje kvalitete tih nestalih scena kako bi se oni mogli ponovno integrirati u film. Rezultirajuća inačica nas približava izvornoj viziji, a dokumenti i svjedočanstva Leonove obitelji i suradnika bili su neophodni za rekonstrukciju.
   O novoj verziji, na stranicama blu-ray.com piše kritičar Michael Reuben: „Sve u svemu, nove scene produbljuju i obogaćuju već izuzetan film, i ova verzija čini film svakako boljim sa njima nego bez njih. Činjenica je da se visokokvalitetni izvorni materijali ne mogu naći, no restauratorski čarobnjaci učinile su izvanredan posao s onim što je svojevremeno odbačeno. Restauratorski tim blisko je surađivao s raznim konzultantima, uključujući skladatelja Ennio Morriconea, kako bi dodatne sekvence ugradio sa što je moguće manje prekida zvučnog protoka, a rezultati su izvanredni.“
   O novoj verziji piše i Luke Hickman na stranicama highdefdigest.com: "Bilo jednom u Americi" je naprosto savršen film. De Niro u vrhunskoj izvedbi uz James Woodsa, Elizabeth McGovern i mnoge druge. Čak i mladi glumci, poput vrlo mlade Jennifer Connelly, su vrhunski. Scenarij je genijalan, vrlo detaljan i nezaboravan. Smjer je dosljedan i fokusiran, nešto što se treba proučavati i primijenjivati. Redateljski je rez (229 min.) bio besprijekoran, a produženi redateljski rez čak je i više od toga. Leoneovo remek-djelo vrijedno je posjedovati i ponovno gledati više nego ikad.“
   O novoj verziji piše i Lou Limenick na stranicama nypost.com: „Ponekad čak i remek-djelo može biti bolje - 22 minuta duže od priznate 229-minutne verzije. O onoj skraćenoj 90 minuta nema potrebe diskutirati. Dok je dulja inačica koja se emitira posljednjih 30 godina briljantno izrađena - to je jedan od mojih favorita - uvijek sam osjećaj da nešto nedostaje. Dodavanje 22 minute samo poboljšava ionako sjajan Leoneov film o krivnji i izdaji.“

   Interesantno je da je glazba za film nastala prije nego što je njegovo snimanje uopće i počelo. Moriccone je na osnovu scenarija i u njemu opisanih karaktera glavnih protagonista stvorio nezaboravne melodije, iskoristivši za lajtmotiv prerađenu kompoziciju Amapola iz 1924. Godine, španjolskog autora José María Lacalle Garcíje.Uprkos njegovom ogromnom trudu i zalaganju, distributeri su (slučajno ili namjerno) u uvodnoj špici filma izostavili Moricconeovo ime, a sam Moriccone nije dobio šansu (navodno iz tehničkih razloga) da sudjeluje u nadmetanju za Oskara. Tek mnogo godina kasnije, glazba rađena za ovo kultno filmsko ostvarenje proglašena je od strane kritičara životnim Moricconeovim djelom.

   Cijeli film obilježava jedno veliko prijateljstvo i jedna veliku ljubav. Sve je to upakirano u nevjerovatno jaku, emotivnu i prije svega realnu ljudsku priču, bez imalo praznih riječi. Leone je pogodio suštinu njujorškog društva - izvanredno djelo koje će vas oduševiti, šokirati i rasplakati najbolji je pokazatelj da su velikani poput Sergia Leonea napravili film zbog publike, pravili film zbog filma, pravili film zbog vječnosti, te snimili remek-djelo. Ovo je ostvarenje sedme umjetnosti koje donosi najbolje ocjene i kritike i publike. Zaslužuje da putem Moricconeove muzike ostane vječan i da se kritična publika prema njemu odnosi sa jednim velikim poštovanjem.Ovakav film niko i nikada neće napraviti! (Marko Stamenković, http://wannabemagazine.com/filmski-vremeplovac)
   Pogledati ovaj film znači biti ‘oboren s nogu’ samopouzdanjem i vitalnošću velikog redatelja… (Kenneth Turan, Los Angeles Times)
   Zato će ljubitelji gangsterskih drama, omerte, kumova, Sopranosa i karizmatičnih mafijaških likova bez daha odgledati priču o životnom putovanju dječaka iz geta, o putevima koje je izabrao i cijeni koju je kroz život plaćao. Sergio Leone dotaknuo se svega – ljubavi, mržnje, prijateljstva, odanosti, novca, zavisti, ubojstava, brutalnog nasilja, silovanja… (Ana Stručić / krizevci.info)

http://www.imdb.com/title/tt0087843/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.imdb.com/title/tt0087843/alternateversions?ref_=tt_ql_trv_5

SRIJEDA / 07.03.

PRIJELOMNI ČAS

Darkest Hour, 2017.
17:30 sati



Darkest Hour, 2017. Joe Wright, 125 min. US
Scenarij: Anthony McCarten
Uloge:Gary Oldman, Kristin Scott Thomas, Lily James, Stephen Dillane, Ronald Pickup, Ben Mendelsohn
    Britanski ratno-biografski film, nominiran za 6 Oscara, između ostaloga za najbolji film godine, kao i glavnog glumca...
    U ranim danima Drugog svjetskog rata, sudbina zapadne Evrope je u rukama novoimenovanog britanskog premijera Winstona Churchilla. Mora odlučiti hoće li pokleknuti pred Hitlerom ili će ustrajati u borbi za ideale, slobodu i nezavisnost naroda, suprotstavivši se znatno većim izgledima nacističke vojske. Dok se nezaustavljive nacističke snage gotovo prelijevaju zapadnom Evropom, ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije lišeno straha od neizbježne invazije. S nepripremljenom javnošću, skeptičnim kraljem i nepodržavanjem vlastite stranke, Churchill mora donijeti možda najznačajniju odluku u svojoj karijeri sasvim sam...
    Oldman sjajno dočarava izmjene njegovih raspoloženja, taktiziranje s političkim neistomišljenicima, neumjereno konzumiranje alkohola i cigara te poštovanje i strah koji iskazuje jedino prema supruzi Clementine (odlična Kristin Scott Thomas). Bez dvojbe, to je svojevrsni “one man show”, ali istodobno i odlično izložen i uzbudljiv film, čijoj je kvaliteti ponajviše pridonijela režija Joea Wrighta: njegov portret engleskog političkog vrha u “prijelomnom času” nije samo plošna slikovnica nego i dojmljiv povratak u prošlost... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Ispod debelih slojeva prvorazredne šminke (još jedna zaslužena oskarovska nominacija) i gustog dima cigara, možda se i kriju oči Garya Oldmana, no uvjeravam vas kako niti jedan trenutak ne pomišljate kako pred vašim očima nezgrapno hoda ili mumlja slavni britanski glumac već sam Winston Churchill. Oldman ga je skinuo savršeno. Svaku njegovu gestu, pokret ili govor, Oldman je izveo besprijekorno, a što je najznačajnije, uspio nam je i prikazati njegovo stanje uma, njegove frustracije i nesigurnosti, odnosno, odlučnost u prijelomnim trenucima... (Ivica Perinović, ezadar)

http://www.imdb.com/title/tt4555426/?ref_=fn_al_tt_2

IN MEMORIAM NEBOJŠA GLOGOVAC: KENJAC

Kenjac, 2009.
20:15 sati




Kenjac, 2009. Antonio Nuić, 90 min. HR/BiH/RS/UK
Scenarij:
Antonio Nuić
Uloge: Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban
   Godina je 1995. Boro sa suprugom Jasnom i sinom Lukom nakon sedam godina dolazi u Drinovce, svoje rodno selo u Hercegovini. Brata, koji je s obitelji uspio izaći iz Sarajeva, dugo nije vidio. Boro se učestalo svađa sa suprugom Jasnom, a s ocem Paškom kojeg krivi za majčinu smrt, uopće ne razgovara. U dva tjedna godišnjeg odmora Boro će razriješiti sukob s ocem i naučiti biti bolji suprug i otac, u čemu će nemalu ulogu odigrati jedan magarac...
   Kenjac je film o očinstvu. Ono što me najviše zanima u odnosima otac-sin jest činjenica da često oponašamo očeve, a jako malo učimo od njih... (Antonio Nuić, redatelj i scenarist)
   Fotografija Marka Pivčevića, zasluženo je nagrađena u Puli, jer blijedi, zrnati i isprani snimak najviše određuju ovaj film kao gotiku iz kamenjara, toliko točno i nepogrešivo, da se može kazati kako je kamera ovdje jedan od pridruženih likova... (Željko Luketić)

http://www.imdb.com/title/tt1389083/?ref_=fn_al_tt_1

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/nenad-polimac-pise-o-nebojsi-glogovcu-glumac-velikog-talenta-i-karizme-koji-je-ostvario-neke-od-najdojmljivijih-uloga-u-hrvatskom-filmu/7019013/

ČETVRTAK / 08.03.

NEŽELJENA BAŠTINA

17:30 sati



oDOKa: IRENA ŠKORIĆ PREDSTAVLJA dokumentarni film "Neželjena Baština"
Neželjena baština, 2016. 99 min. HR

   Spomenici su svjedoci o ljudima i vremenu u kojem su nastali. Ali i uništeni spomenici su svjedoci o ljudima i vremenu u kojemu su spomenici nestali. Iz spomenika se iščitava povijest čovjeka i društva u kojem živi. Od 1945. do 1990. godine izgrađeno je na tisuće spomenika narodnooslobodilačkoj borbi po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Mnogi od njih bili su vrlo visoke umjetničke vrijednosti. Umjetničkim su izričajem afirmirali antifašizam i čuvali sjećanje na važne ljude i događaje iz 2. svjetskog rata. U Hrvatskoj je od 1990-ih srušena i devastirana polovica, oko tri tisuće. Nažalost, među njima su i spomenici najviše umjetničke vrijednosti. Na mjestima gdje su nekada ponosno stajali, danas su ruševine, uspomena na zanemarenu i neželjenu kulturnu i političku baštinu. Film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti.
   Film će predstaviti scenaristica i redateljica Irena Škorić, a projekciji će prisustvovati i gosp. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH (2010.-2015.), skladatelj glazbe za film "Neželjena baština"
   Irena Škorić diplomirala je filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade. Sudjelovala je na mnogim domaćim i inozemnim filmskim festivalima, gdje je osvojila pedeset nagrada. Režirala je više od trideset filmova. Njezin film „Rastanak, 2008.“ jedan je od najnagrađivanijih hrvatskih kratkometražnih filmova. Dokumentarni film „Sudbina broja 13, 2009.“ osvojio je nagradu publike na ZagrebDoxu 2010. godine. Kratkometražni igrani film „9. Ožujak, 2010:“ dobio je nagradu za najbolji hrvatski kratkometražni igrani film ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana na Festivalu igranog filma u Puli. Redateljica je i scenaristica dugometražnog igranog filma „7seX7, 2011.“. Dokumentarni film „Dragi Lastane!, 2014.“ prikazan je na ZagrebDoxu 2014. godine, gdje je dobio nagradu publike. Umjetnička je voditeljica manifestacije Noć hrvatskog filma i novih medija.
   Dugometražni dokumentarni film ''Neželjena baština'' prvi je hrvatski film prikazan u Evropskom parlamentu. Projekcija se održala 5.12.2017. u Bruxellesu u glavnoj zgradi Evropskog parlamenta. Poziv joj je upućen od strane člana Evropskog parlamenta, Josep – Marie Terricabrasa, dopredsjednika European Free Alliance / Group of the Greens u EP-u. Irena Škorić je osobno prisustvovala projekciji i predstavila film, a nakon filma se održala debata o jačanju nacionalizma na prostoru Balkana.
http://www.imdb.com/title/tt6513216/?ref_=nm_flmg_dr_1

MEĐUNARODNI DAN ŽENA: SUFRAŽETKINJE

Sufragette, 2015.
20:15 sati




Sufragette, 2015. Sarah Gavron, 106 min. UK
Scenarij:
Abi Morgan
Uloge:Carey Mulligan, Anne-Marie Duff, Helena Bonham Carter, Brendan Gleeson, Ben Whishaw, Adrian Schiller, Natalie Press, Geoff Bell, Finbar Lynch, Meryl Streep
   C.Mulligan glumi Maud, običnu ženu iz radničke klase koja postane borac u počecima feminističkog pokreta u borbi za pravo glasovanja u Velikoj Britaniji. Poduzimajući drastične mjere te su se žene čak okrenule ka nasilju kao jedinom putu prema promjenama, te su bile spremne izgubiti sve kako bi se izborile za jednakost.,,
   „Suffragette“ je film koji ima ambiciju da nas podsjeti kako je tekla borba za ženska prava. Kako imamo političku temu na filmu, imamo i dilemu kako je obraditi. Koliko povijesno utemeljeno, a koliko fiktivno? Kako naći balans između širine slike i mogućnosti identifikacije sa pričom kad već nema živih svjedoka? Kako istaći poveznice, a kako razlike u odnosu na slične pokrete? Da li ih gledati kao dijelove jedne zajedničke slike i borbe za bolji svijet ili kao odvojene pokrete koji se bore za različite interese? „Suffragette“ će pokušati odgovoriti na neka od tih pitanja... Autorice govore o bitnoj temi koju nemamo baš tako često na filmu i to je za pohvalu. Kraj nam govori da to nije bila jednostavna borba i da potpuna jednakost nije ostvarena dekretom i preko noći, da je “napredna” Švicarska uvela opće pravo glasa tek 70-ih godina, a bogati Katar tek prije nekoliko godina. Uostalom, jednakost se ne završava sa pravom glasa. (Marko Stojiljković, film-na-dan.blogspot)
http://www.imdb.com/title/tt3077214/?ref_=fn_al_tt_2

PETAK / 09.03.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA: WHITNEY: BITI SVOJA

Whitney: Can I Be Me, 2017.
17:30 sati



Whitney: Can I Be Me, 2017. Nick Broomfield, Rudi Dolezal, 105 min. UK/ SAD
   Dokumentarist Nick Broomfield i redatelj glazbenih spotova Rudi Dolezal donose dosad neviđeni pogled iza pozornice na Whitney Houston u naponu slave te kirurški precizno seciraju silnice koje su dovele do njezine prerane smrti 2012. u dobi od 48 godina nakon godina borbe s ovisnošću. Koja god bila tema - rasizam, religija, droga, seksualnost, sumnja u sebe, tračevi, suparništvo, nedovoljno obrazovanje, zahtjevi roditelja i industrije, turbulentan brak koji je punio naslovnice ili posljedice stresa na tako strastvenu pjevačicu - redatelji otkrivaju baš sve karte.
   Film je premijerno prikazan na njujorškom Tribeca Film Festivalu .
http://www.imdb.com/title/tt5563330/?ref_=nv_sr_1
   11. veljače 2012. svijet se oprostio od Whitney Houston, jedne od najvećih pjevačica svih vremena. Pronađena je mrtva u kadi u hotelskoj sobi na četvrtom katu hotela na Beverly Hillsu. Prema finalnom izvješću mrtvozornika u krvi je imala čak nekoliko različitih opijata: iako se prvotno pisalo da je umrla zbog srčane bolesti, kao službeni uzrok smrti navedeno je utapanje, a pjevačica u organizmu imala i tragove marihuane, kokaina te lijekova poput Xanaxa, Flexerila te Benadryla. Od trenutka njezine prerane smrti krenula je lavina detalja o njezinu životu, prepunom skandala, ekscesa i uvijek spominjanog drogiranja. A taj je buran privatni život u sjenu bacio najveće uspjehe koji je postigla u karijeri.
https://www.whitneyhouston.com/

BOŽJA VOLJA

Die göttliche Ordnung, 2017.
20:15 sati



Die göttliche Ordnung, 2017. Petra Volpe, 96 min. H
Scenarij:
Petra Volpe
Uloge: Marie Leuenberger, Maximilian Simonischek, Rachel Braunschweig
   Nije pitanje treba li snimati filmove s tematikom rodne ravnopravnosti, već je jedino pitanje zašto ih se ne snima više...
   Zamislite da živite u jednoj od najbogatijih, gospodarski najrazvijenijih zemalja na svijetu, u kojoj su najukusnije čokolade, džepovi su bez rupa jer su rupe u siru, obronci su zeleni, a vrhunci prekriveni snijegom. I sad zamislite, drugarice i sestre, da u tom raju vas nitko ništa ne pita; štoviše, nemate pravo glasa, muž vam ostavlja džeparac ispod tegle filodendrona, a za svaku odluku u kući, pa i one koje su isključivo vaše i tiču se vaših planova, želja i snova, morate pitati njega. Prije četrdesetak godina, upravo takva je bila stvarnost – dobro došle u Švicarsku 1971.! (http://www.fashion.hr)
   Politički i vjerski vođe u Švicarskoj još su se 1970. pozivali na „božanski poredak“ kao razlog zašto žene ne mogu imati pravo glasa. Ovu nevjerojatnu stranicu u povijesti redateljica Petra Volpe istražuje pričom o Nori, neupečatljivoj kućanici iz malenog sela koja mora naučiti kako postati čvrsta predvodnica lokalnih sufražetkinja.
   Švicarska je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj ženama nije bio dopušten izlazak na birališta sve do 1972., dok je kanton Appenzell bio prisiljen prihvatiti žensko pravo glasa tek 1990. nakon što ga je na to natjerao Federalni vrhovni sud. Gore od tog kantona bile su tek zemlje koje se nikad nisu mogle pohvaliti ženskim pravima, poput Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i zemalja poput Kazahstana i JAR-a.
http://www.imdb.com/title/tt5818818/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 10.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:15 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

PONEDJELJAK / 12.03.

INOSLAV BEŠKER:'68

JAGODE I KRV / The Strawberry Statement, 1970. Stuart Hagmann, 109 min. US
20:15 sati



   Svako osvrtanje na prošlost, koliko god zanimljivo bilo, je samo gledanje unazad. Budućnost, a i sadašnjost su u drugom smjeru. Sve to znamo, ali na 1968. se naprosto moramo osvrnuti. Seriju predavanja tematski posvećenh 1968. započinje ugledni novinar i profesor, ali i svjedok (tog) vremena – Inoslav Bešker. Nakon predavanja bit će prikazan film „Jagode i krv“...
   '68. - GODINA KOJA JE PROMIJENILA SVIJET
   Od New Yorka, Miamija i Chicaga preko Pariza, Praga, Rima, Berlina, Varšave i Beograda do Tokija i Ciudad de Méxica, budila se svijest, budio se svijet. Planeta je polako tinjala. Mladi ljudi su tražili promjene.To je godina atentata na Martina Luthera Kinga i Bobbyja Kennedyja, Andyja Warhola i Rudyja Dutchkea, Praškog proljeća i studentskih prosvjeda u čitavoj Evropi, antiratnog pokreta, prvog velikog medijski pokrivenog rata - onoga u Vijetnamu, afirmira se Black Power, ženski pokret...
   Sport, umjetnost, i film nisu ostali izolirani od tih previranja. Bila je to i godina u kojoj se slavila slobodna ljubav, u kojoj su žene izborile pravo na abortus, na sportskim se borilištima vide uzdignute šake s crnom rukavicom, a u Londonu je pak, modna kreatorica Mary Quant svojim kolekcijama izokrenula svijet mode naglavačke. Avangardno je kazalište imalo „svoj trenutak“.
   1968. godina je za svjetsku kinematografiju bila značajna prije svega zbog toga što su se, kao rijetko kad prije i poslije, na nju odrazili burni politički događaji koji su obilježili gotovo sve zemlje tadašnjeg svijeta, a u mnogim, pogotovo zapadnim zemljama na filmu pronašli odraz i promjene morala i društvenih vrijednosti izazvani dramatičnim raskorakom između starijih i novijih generacija. Filmovi toga razdoblja legitimiraju novo-etabliranu kulturu mladih i prihvaćaju liberalnije stavove u vezi sa seksualnošću i nasiljem, a u kasnijim razdobljima pokazuju i otvoreni cinizam prema establišmentu i tradicionalnim društvenim strukturama.
   Upravni odbor Francuske kinoteke, 9. veljače, na poticaj tadašnjeg ministra kulture Andréa Malrauxa, donosi odluku o smjeni kontroverznog direktora Henrija Langloisa, čime započinje tzv. "afera Langlois". Odluka izaziva bijes kod brojnih francuskih sineasta, pogotovo onih sa ljevice uvjerenih kako je Langlois smijenjen zbog svojih političkih stavova; demonstracije protiv Langloisove smjene eskaliraju u ulično nasilje. Suočena sa sve spektakularnijim neredima, uprava Francuske kinoteke 22. travnja donosi odluku o vraćanju Henrija Langloisa na mjesto direktora Kinoteke; ona, međutim, dolazi prekasno da umiri bijes javnosti, pogotovo mladih studenata sa radikalne ljevice koji će je, između ostalog, nekoliko tjedana kasnije iskoristiti kao povod za izbijanje velikih demonstracija u Parizu.
   Po ulasku sovjetskih trupa u Čehoslovačke, veliki dio čehoslovačkih sineasta emigrira na Zapad, što se smatra najvećim politički motiviranim egzodusom u povijesti svjetske kinematografije nakon Drugog svjetskog rata.
   Bila je to i godina Stanleya Kubricka, odnosno njegovog remek djela  »Odiseja u svemiru 2001«: apstraktni, neobično filozofski i metafizički SF film, koji je s vremenom stekao ogroman ugled te se danas smatra možda i najboljim SF filmom 20. stoljeća. Isti je dan (3. travnja) premijeru imao i „Planet majmuna“, SF-film koji je pažnju privukao i time što je shvaćen kao alegorija na tada aktualna politička pitanja, i koji se također smatra klasikom žanra.  
   40. ceremonija dodjele Oscara je održana dva dana kasnije od predviđenog termina, s obzirom da su crni američki uzvanici objavili kako neće na njoj sudjelovati dok traje žalovanje za Martinom Lutherom Kingom.
   Filmski festival u Cannesu završava prije roka i prije službene dodjele nagrada, nakon što su dvorane zaposjeli radikalno lijevi demonstranti, a dio sineasta povukao svoje filmove u znako solidarnosti sa demonstrantima u Parizu.
  U Hrvatskoj, studenti izlaze na ulice, a četvorka iz Splita svojim je umjetničkim performansom zauvijek obilježila (Crveni) Peristil. Provokativna akcija s vremenom se uzdigla u mit obavijen velom tajne i mistifikacije.

JAGODE I KRV
The Strawberry Statement, 1970. Stuart Hagmann, 109 min. US
Scenarij:
Israel Horovitz prema romanu Jamesa Simona Kunena
Uloge: Bruce Davison, Kim Darby, Bud Cort
   Intenzivni pogledi na politička previranja krajem šezdesetih godina prošlog stljeća, koja su protresla američke studentske domove...
   Simon je student na sveučilištu u San Franciscu. Zadovoljan je svojim učešćem u veslačkom timu i ostaje samo slučajni posmatrač studentskih nemira, demonstracija i protesta. Pa ipak, počinje ga obuzimati radoznalost i on počinje istraživati unutrašnji krug studenata koji su zauzeli kancelariju dekana. Uskoro se upoznaje sa Lindom i postaje odani član studentske revolucije (da bi se viđao sa djevojkama). Ali kad istinski otkrije korupciju i ludilo protiv koga njegovi drugovi protestiraju, on se priključuje pokretu i srcem. Postaje revolucionarni vođa i priprema kolege za dramatični susret sa „svinjama“ prilikom sljedećeg protesta.
   „Strawberry Statement“ (Stav o jagodama) je naslov knjige Jamesa Simona Kunena, objavljene 1969, kada je autor imao 21 godinu: pisao ju je sa 19. U knjizi Kunen opisuje događaje na sveučilištu Columbia u New Yorku tijekom 1966-68. godine, odnosno studentsku pobunu protiv sveučilišne administracije. Tijekom  pobune, jedan od administratora sveučilišta je rekao da su stavovi studenata za sveučilište važni koliko i njihov stav o tome da, recimo, vole ukus jagoda. Kunen je otkrio da je ta izjava za njegovu odluku o naslovu bila važna koliko i njegov odnos prema rok grupi „Strawberry Alarm Clock“; grupa „Strawberry Alarm Clock“ uzela je to ime u znak poštovanja prema Beatlesima i pjesmi Johna Lenona „Strawberry Fields Forever“ iz 1967; Strawberry Fields je ime zgrade koju je imala Vojska spasa u Liverpoolu Lenonovog djetinjstva; danas to ime nosi dio Centralnog parka u New Yorku, posvećenog uspomeni na Lenona. Film „Strawberry Statement“ je snimljen 1970. i ne odgovara sasvim knjizi, jer se događa na nedefiniranom sveučilištu na Zapadnoj obali. U filmu je niz popularnih pjesmama tog vremena; svakako najpopularnija je parola “Give peace a chance”, koju studenti skandiraju, dok ih policajci opkoljavaju da bi ih tukli; parolu je smislio John Lenon, koji je napisao istoimenu pjesmu 1969. Film je dobio nagradu na filmskom festivalu u Cannesu 1971, i ostao kultni film mnogih pobuna poslije sedamdesetih godina. Stav o jagodama, dakle, nosi neizbrisiva sjećanja na globalnu povijest druge polovice dvadesetog stoljeća... (Svetlana Slapšak, pescanik.net)
   "Jagode i krv" jedan je iz niza ljevičarskih (pro)modernističkih filmova koji su na prijelazu šezdesetih u sedamdesete godine zapljusnule američku kinematografiju. Iako je većina tih filmova nastajala u nezavisnim produkcijama, nova strujanja snažno su zahvatila i Hollywood pa je tako "Jagode i krv" nastao u produkciji glasovitog MGM-a. Film je postigao velik uspjeh na festivalu u Cannesu, gdje je dobio Specijalnu nagradu žirija, pri čemu su se njegovi članovi konfrontirali, jer su mu neki od njih željeli dodijeliti glavnu nagradu - Zlatnu palmu. Unatoč velikom odjeku filma i kultnom statusu koji je ubrzo postigao, redatelj Stuart Hagmann kasnije je snimio još samo jedan nezapažen film. Treba spomenuti i izvrstan soundtrack s pjesmama Joni Mitchell, Crosby, Stills, Nash & Younga, te Johna Lennona  / Give Peace a Chance u glasovitoj završnoj sekvenci filma,,. (tvprofil)
   Vjerovatno najbolji film o studentskim protestima sa kraja šezdesetih, kontrakulturni bljesak u kojima je aktualni soundtrack odigrao presudnu ulogu... (suburbian/forum.hr)

http://www.imdb.com/title/tt0066415/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 13.03.

ODGOĐENA REVOLUCIJA

Odgođena revolucija, 2017.
17:30 sati



Odgođena revolucija, 2017. Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić, 71 min. HR
   Tranzicija se u većini postkomunističkih zemalja gotovo u pravilu provodila u sprezi političkih i poduzetničkih elita po načelu profit odabranima, a posljedice loših odluka svima nama. Upravo takva jest i privatizacija na hrvatski način. Vrijeme je naplate. Je li to i vrijeme promjene?
   U Hrvatskoj se prije 25 godina istovremeno ratovalo i trgovalo. U jeku najžešćih ratnih stradavanja austrijski državljanin Georg G. postaje vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj. Taj slučaj istražuje novinarka Iva A. Neizvjestan je epilog, ali Georgu G. se sudi za ratno profiterstvo. Jedna od posljednih žrtvi tranzicijske pljačke je i modna kuća Kamensko. Bivša radnica Đurđa G. već 7 godina ukazuje na kriminal zbog kojeg su ona i njene  kolegice završile na ulici.
   Da nije Bugarske, Hrvatska bi bila najsiromašnija država EU. Sa stanjem u društvu u kojem, uz 250 ekstremno bogatih, više od 800 000 ljudi živi na rubu siromaštva, ne miri se ni Marko M., mladi socijalist i član radikalne lijeve stranke. On uličnim akcijama i prosvjedima zagovara pravednije društvo. Godine prolaze. Radikalizacija traje. Revoucije nema.
http://www.imdb.com/title/tt5442654/?ref_=nm_flmg_dr_3
http://www.fadein.hr/project/odgodjena-revolucija

http://portal53.hr/odgodena-revolucija-70-minuta-filma-koji-te-ne-ostavlja-ravnodusnim/

OSLO 31. KOLOVOZA

Oslo, 31. august, 2011.
20:15 sati



Oslo, 31. august, 2011. Joachim Trier, 96 min. NO
Scenarij:
Eskil Vogt, Joachim Trier
Uloge: Anders Danielsen Lie, Malin Crépin, Aksel M. Thanke, Hans Olav Brenner, Ingrid Olava
   Anders će uskoro završiti s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru na selu. U sklopu programa, omogućeno mu je da ode u grad radi razgovora za posao. No, on iskorištava priliku i ostaje u gradu, luta uokolo i susreće ljude koje već dugo nije vidio. 34-godišnji Anders je pametan, zgodan i iz dobre obitelji, ali ga jako muči to što je propustio brojne životne prilike i što je iznevjerio mnoge ljude. Još uvijek je relativno mlad, ali osjeća da mu je život već završio. Tijekom ostatka dana i do duboko u noć, duhovi pogrešaka iz prošlosti sukobit će se s mogućnošću ljubavi i novog života i nadom da će mu se ujutro rasvijetliti slika budućnosti.
   Trier na univerzalan i zreo način traga za smislom i ciljem života u suvremenoj Norveškoj, propitujući što se događa kad dolete tridesete, a mladenački polet natkrije crni oblak sumnje i nesigurnosti. “Oslo, 31. kolovoza“ film je o neumitnoj prolaznosti života, trajnoj usamljenosti i modernim pritiscima zbog kojih ponekad nije lako istupiti iz začaranog kruga nesreće i pronaći komadić raja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Kao rijetko koji, bez napora i nepotrebne frustracije/krvi/suza, opisuje probleme ovisništva, no ni slučajno samo to. Nije mi poznat Joachim Trier, ali mi se jako dopada njegov uradak. Film ide široko i duboko, istražujući putešestvije ljudskih misli, potragu za onim što zovemo smisao života, potragu koja je kod nekih kudikamo više ispresijecana preprekama nego li u drugih ljudi. U Oslu, ta potraga uzima različite oblike, različite ovisnosti ne samo o drogi – imam dojam da je ona tu samo kao sredstvo kroz koje je moguće jače naglasiti probleme... (Vanja, www.fak.hr)
   Briljantan izlet u životnu izoliranost... „Oslo 31. kolovoza’ ni u jednom trenutku ne zapada u zamor, propovijedanje ili samosažaljevanje, a komunikacija glavnog lika sa samom temom, ali i sa gledateljem koji je stavljen u samo središte prekretnice života glavnog lika je besprijekorna... (Antonio Kozina, www.ravnododna.hr)
   Kritika je film nazvala 'zadivljujućim djelom genija' (Twitch Film) te 'sigurnim i predivno snimljenim filmom, koji apsolutno očarava' (Variety). Navedeno je i da je 'Oslo, 31. kolovoza' 'maleno, tiho i vrlo osobno djelo koje u 90 minuta donosi duboku, slojevitu i odlično odglumljenu priču...(Eye for Film)

http://www.imdb.com/title/tt1736633/

SRIJEDA / 14.03.

KINO CIRKUS: AFTER CIRCUS

After Circus, 2015.
17:30 sati




After Circus, 2015. Viveka Melki, 78 min. CA/US
FILM SE PRIKAZUJE IZVORNO, BEZ TITLOVA
   Paralelno s uspjehom blockbuster mjuzikla "The Greatest Showman", Kino Cirkus donosi američki dokumentarac o životu klasičnih cirkuskih umjetnika pred odlaskom u mirovinu. Život tadašnjih klasičnih cirkuskih umjetnika ispod „big topa“ fizički i psihički je izrazito zahtjevan i sve manje unosan. Što se događa kada umjetnici, upoznati samo s ovakvim načinom života, izgube bitku s godinama i moraju se nositi s novim izazovom - izvedbenom mirovinom?
   Dokumentarac redateljice Viveka Melvi istražuje strastvenu i životopisnu zajednicu umirovljenih i poluumirovljenih cirkuskih umjetnika koji žive u Sarasoti, Florida. „After Circus“ daje osvježavajući pogled na čvrsto povezanu zajednicu cirkuskih umjetnika koji s toplinom i humorom dijele svoja životna iskustva i aktualne izazove...
http://www.imdb.com/title/tt5073300/?ref_=fn_al_tt_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:15 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 15.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
17:30 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

PETAK / 16.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
17:30 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
20:15 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

SUBOTA / 17.03.

DUGO PUTOVANJE, IGNACIJE LOJOLSKI

Ignacio de Loyola, 2016.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Ignacio de Loyola, 2016. Paolo Dy, Cathy Azanza, 118 min. RP/E
Scenarij:
Paolo Dy
Uloge: Andreas Muñoz, Javier Godino, Julio Perillán
   Ignacio López de Loyola rodio se u Baskiji 1491. kao najmlađi od dvanaestero djece u obiteljskom dvorcu Loyola, u baskijskoj pokrajini Gipuzkoa. Španjolski plemić, odgojen na dvoru, služio je u vojsci potkralja Navarre, a prilikom francuskog napada na tvrđavu Pamplona 1521., teško je ranjen topovskim kuglom u obje noge. Za dugotrajnog liječenja i čitanja svetačkih legendi doživio je vjerske ekstaze i vizije. Povukao se u spilju, hodočastio 1523. u Rim i Svetu zemlju, a nakon povratka studirao od 1528. filozofiju i teologiju na španjolskim sveučilištima i u Parizu. Tamo je okupio krug istomišljenika, koji su se 1534. zavjetovali da će služiti Bogu i pomagati dušama u savršenom siromaštvu i čistoći...
http://www.imdb.com/title/tt5040624/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

NEDJELJA / 18.03.

SVE ŠTO OSTAJE

18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
All That Remains, 2016. Dominic Higgins, Ian Higgins, 119 min. US
Scenarij:
Dominic Higgins, Ian Higgins
Uloge: Leo Ashizawa, Yuna Shin, Meg Kubota
   Istinita priča o čovjeku koji je preživio napad atomske bombe na Nagasaki, Takashiju Nagaiju (1908 – 1952) - liječniku-radiologu, vjerskom obraćeniku i mirovnom aktivisti... Odrastao je prema učenjima Konfucija i Shinto religije, a upisom na fakultet zanima se i za djela drugih filozofa i znanstvenika, naročito Blaise Pascala. Upravo su ga njegovi radovi usmjerili ka kršćanstvu, da bi se 1934. preobratio. Sudjelovanje u ratu, te atomska bomba dodatno su opteretili / usmjerili njegov život, naročito mirotvorstvo...
   Takashi Nagai autor je knjige „Zvona Nagasakija“ koja predstavlja potresno svjedočanstvo pisca koji je preživio udar atomske bombe...
   1991. u Nagasakiju je utemeljena Nagrada za mir nazvana njegovim imenom, a dodjeljuje se pojedincima i/ili organizacijama, domaćim i/ili inozemnim, za doprinos svjetskom miru i humanitarnom djelovanju...
http://www.imdb.com/title/tt2629110/

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

PONEDJELJAK / 19.03.

OTVORI VRATA SRCA - 25 GODINA HRVATSKOG CARITASA

25 godina hrvatskog Caritasa, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
25 godina hrvatskog Caritasa, 2017. Neven-Mihael Dianežević, 30 min.

   Hrvatski Caritas punih 25 godina radi na ostvarenju vizije pravednijeg i sretnijeg svijeta, mjesta gdje će se solidarnost i socijalna pravda promicati i živjeti. Svojim je akcijama, na nacionalnom i međunarodnom planu, bio glas obespravljenih, siromašnih, marginaliziranih. Jer u središtu njegova djelovanja jest čovjek.

 

ĐOKA

Đoka, 2017.
18:35 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2017. Zrinka Krešo, 30 min. HR

   Đoka, pravim je imenom Jozo Radoš. Iz Tomislav grada je, točnije sela Seonica. Rođen je četiri mjeseca nakon što mu je otac umro. Majka je ostala sama s troje djece. Bili su siromašna obitelj. Maleni Đoka gotovo da i nije imao igračaka. Svega je bio željan. I stoga se zavjetovao da će, kado draste, pomagati siromašnima...

 

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

UTORAK / 20.03.

BOG IPAK POSTOJI 2

18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
God's Not Dead 2, 2016. Harold Cronk, 120 min. US
Scenarij:
Chuck Konzelman, Cary Solomon
Uloge: Melissa Joan Hart, Jesse Metcalfe, David A.R. White
   Kad učiteljicu pitaju o Isusu u javnoj srednjoj školi, njezin odgovor dovest će je u veliku nevolju...
   Film istražuje stajališta iza vlastitih uvjerenja i razvija teme koje su započete prethodnikom „Bog nije mrtav“...
http://www.imdb.com/title/tt4824308/?ref_=nv_sr_1

ROCK THE CASBAH

Rock the Casbah, 2013.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Rock the Casbah, 2013. Laila Marrakchi, 100 min. MA/FR
Scenarij:
Laila Marrakchi
Uloge: Morjana Alaoui, Nadine Labaki, Lubna Azabal
   Ljeto u Tangeru. Trodnevno okupljanje obitelji nakon smrti oca u skladu s muslimanskom tradicijom. Treba napustiti plaže i kupaće kostime i odjenuti đelabe, okupiti cijelu obitelj i stvoriti ambijent žalovanja u kući. Uznemirenost je na vrhuncu, preminuli otac obitelji iza sebe ostavio je same žene. Sve će se dodatno poremetiti dolaskom Sofije, najmlađe kćeri koja je izgradila život na drugom kraju svijeta. Glumica koja tumači uloge teroristkinja u američkim serijama stiže iz New Yorka nakon više godina izbivanja.
   Njezin povratak je i izravnavanje računa sa sestrama i preispitivanje ustaljenog patrijarhalnog poretka. Između suza i smijeha kolektivna histerija potaknut će svaku od žene na preispitivanje same sebe...
http://www.imdb.com/title/tt2524568/

SRIJEDA / 21.03.

KIMBULU - ZABORAVLJENO SREDIŠTE AFRIKE

Kimbulu, 2010.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2010. Ivica Barišić, 45 min. HR

   Otišao sam u tadašnji Zair, u grad Bukavu, 1972. na Malu Gospu. Tamo sam prošao više misija i 2005., po želji poglavara, pošao u nadbiskupiju Butembo - Beni, u mjesto Kimbulu, gdje smo otvorili župu sv. Josipa. Bio je to povijesni događaj, svečano otvorenje župe bilo je 2006. kada se slavila 100. obljetnica dolaska prvih misionara u Kongo. Župa u Kimbulu je prvi put otvorena 1925. godine, ponovno zatvorena 1930., sve dok mi nismo došli 2005.... (fra Ilija Barišić)
   Fra Ilija Barišić je član franjevačke provincije sv. Jeronima. Godinama boravi u Kongu, gdje je izgradio samostan i brojne škole na udaljenim, nepristupačnim obroncima Afrike. Fra Ilija je trenutno u župi Kimbulu. Već 42 godina djeluje na istoku ratom opustošene Demokratske Republike Kongo.

 

DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Fra Ilija Barišić 2017. Ivica Barišić, 45 min. HR

   Životni put fra Ilije Barišića, rođenoga 1942. godine, koji je član franjevačke Provincije svetoga Jeronima u Dalmaciji i Istri, i koji je već 45 godina misionar u Demokratskoj Republici Kongo. Ondje je otišao još 1972. godine, kada se ta država zvala Zair.Skromnost, ali vedrina i velika ljubav toga misionara prema tamošnjemu stanovništvu vrlo je uočljiva, a njegov rad usmjeren je ponajprije na osnivanje škola kako bi se djeci obrazovanjem omogućio bolji život.

 

CRVENI KRUG

Le cercle rouge, 1970.
20:15 sati



JEAN-PIERRE MELVILLE 1917. - 1973.
Le cercle rouge, 1970. Jean Pierre Melville, 140 min. FR
Scenarij:
Jean Pierre Melville
Uloge: Alain Delon, Bourvil, Gian Maria Volonté, Yves Montand
   Kriminalistička drama o bivšem zatvoreniku koji, izbjegavajući osvetu mafije, planira veliku pljačku dijamanata. I dok je policijski inspektor Mattei uvjeren da je ubojica Vogel napokon priveden pravdi, lukavi pritvorenik planira bijeg. Iskoristivši nepažnju policije Vogel pobjegne iz vlaka, te se sakrije u prtljažnik bivšeg pljačkaša Coreyja koji je upravo odslužio zatvorsku kaznu. No, ni Corey ne miruje već i sam planira novi pothvat – pljačku dragulja. Pridobivši Vogela za svoj naum, angažira i nekadašnjeg policajca, a sada alkoholičara Jansena, te se trojka uvelike počne pripremati za milijunski posao. Međutim, Coreyju je za petama njegov bivši šef, mafijaš Rico, dok inspektor Mattei polako ulazi u trag odbjeglom Vogelu...
   Niti jedan kriminalistički film do sada nije tako pedantno i hladnokrvno režiran... (jamesellroy.net)
   Remek-djelo kriminalističkog filma... (criterion.com)

   Melvilleova posvećenost i razumijevanje akcijskog filma izgleda poput poezije... (AO Scott, New York Times )
http://www.imdb.com/title/tt0065531/

ČETVRTAK / 22.03.

LJILJANI U POLJU

Lilies of the Field, 1963.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Lilies of the Field, 1963. Ralph Nelson, 94 min. US
Scenarij:
James Poe po romanu Williama Edmunda Barretta
Uloge: Sidney Poitier, Lilia Skala, Lisa Mann
   Adaptacija istoimenog romana Williama Edmunda Barretta iz 1962., koja je nakon uspješnog filma doživjela i svoju kazališnu adaptaciju (promijenjenog imena „Look to the Lilies“). Godine 1978. je snimljen nastavak „Christmas Lillies of the Field“... Radnja se događa na američkom Jugozapadu gdje grupa njemačkih redovnica, nedavno doseljenih iz Evrope, pokušava sagraditi kapelicu u pustinji....
   Američka distribucija filma je, pak, koincidirala sa vrhuncem društvenih previranja vezanih uz pokret za građanska prava američkih crnaca. Zbog aktualne teme je postigao komercijalni uspjeh, ali i niz prestižnih nagrada, od kojih je najvažniji Oscar za najboljeg glumca. Za svoju ulogu tvrdoglavog, lutajućeg radnika Homera Smitha. Sidney Poitier osvojio je Oscara i prvi je Afroamerikanac nakon Hattie McDaniel (1939. sporedna ženska uloga u klasiku „Prohujalo s vihorom“) ovjenčan Oscarom.
http://www.imdb.com/title/tt0057251/

CORPORATE

Corporate, 2017.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Corporate, 2017. Nicolas Silhol, 95 min.
Scenarij
: Nicolas Fleureau, Nicolas Silhol
Uloge: Céline Sallette, Lambert Wilson, Stéphane De Groodt
   Život mlade menadžerice okrene se naglavačke nakon što bude svjedok samoubojstvu kolege...
 Emilie je bistra mlada radoholičarska menadžerica za ljudske resurse koji radi za veliku francusku agroprehrambenu tvrtku. Ambiciozna i posvećena svomu poslu, ona je dobar vojnik, spreman primijeniti u praksi nemilosrdne metode upravljanja kako bi udovoljila zahtjevima nadređenih. No jednog dana jedan od zaposlenika tvrtke pred njom počini samoubojstvo. Uznemirena strašnom smrću kolege, naposljetku će shvatiti da i tvrtka mora preuzeti odgovornost. Dok je istraga u tijeku, ona je zapela između traumatiziranih kolega i pritiska moćne hijerarhije i morat će se snaći kako zna i umije.
http://www.imdb.com/title/tt5460548/?ref_=fn_al_tt_2

PETAK / 23.03.

MISIJA

Mission, 1986.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Mission, 1986. Roland Joffé, 125 min. US/FR
Scenarij:
Robert Bolt
Uloge: Robert De Niro, Jeremy Irons, Ray McAnally, Aidan Quinn, Cherie Lunghi, Liam Neeson
   Film o jezuitskim misionarima u 18. stoljeću u Južnoj Americi - pobjednik filmskog festivala u Cannesu 1986., Zlatnog globusa za glazbu (Ennio Morricone) te dobitnik Oscara za najbolju fotografijuhttp://www.imdb.com/title/tt0091530/?ref_=fn_al_tt_1...
   Godine 1750. na graničnom području španjolskog i portugalskog kolonijalnog posjeda u Južnoj Americi otac Gabriel, jezuit, osniva misiju u koju svojom iskrenošću i dobrotom privlači domorodačke Indijance i pokrštava ih. Istodobno, plaćenik i lovac na Indijance Rodrigo Mendoza ubije vlastita brata pošto sazna da je u ljubavi s djevojkom koja je prije bila njegova. Taj ga čin potpuno slomi pa na nagovor oca Gabriela pristupa jezuitima s namjerom da okaje i iskupi svoj grijeh. U međuvremenu, domorodačko stanovništvo s entuzijazmom prihvaća kršćansku vjeru, a otac Gabriel učeći svoje mlade indijanske štićenike pjevanju i sviranju klasičnih instrumenata dokazuje da je riječ o bićima s dušom. Međutim, to nije po volji tamošnjim moćnicima koji žele iskorištavati besplatan domorodački rad. Kako je Špajnolska u međuvemenu ukinula ropstvo domorodaca na svom kolonijalnom posjedu, ti moćnici žele da teritorij misije u konačnom razgraničenju kolonijalnih posjeda Španjolske i Portugala pripadne Portugalcima, koji i dalje podržavaju ropski rad. Visoki crkveni predstavnik treba donijeti odluku...
http://www.imdb.com/title/tt0091530/?ref_=fn_al_tt_1

TAMARA

Tamara, 2016.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Tamara, 2016. Alexandre Castagnetti, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Alexandre Castagnetti, Alexandre Castagnetti prema stripovima Tamara Benoît Drousie i Christian Darassea
Uloge: Héloïse Martin, Sylvie Testud, Cyril Guei, Ina Castagnetti, Rayane Bensetti, Bruno Salomone, Oulaya Amamra, Blanche Gardin
   Svakodnevni život tinejdžera, isprekidan njihovim ljubavima, obiteljima, prijateljima, argumentima ... U fokusu je Tamara, zbog svoje debljine, pomalo iskompleksirana 15-godišnjakinja koja se zbog oklade upušta u avanturu sa najzgodnijim mladićem u školi. Premda sve izgleda komplicirano, Tamara će proživjeti nezaboravnu godinu!
http://www.imdb.com/title/tt5197068/?ref_=fn_al_tt_2

SUBOTA / 24.03.

PUT GOSPE

Pit Gospe, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2017. Zrinka Krešo, 32 min. HR

   Slika Čudotvorne Gospe Sinjske donesena je iz Rame 1687. Fratri i narod ponijeli su je sa sobom kad su bježali pred Turcima. Sliku nikada nisu zaboravili. Stoga, njoj u čast svake godine uoči velikog blagdana kreću na “Put Gospe”...

DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2017. Neven-Mihael Dianežević, 50 min. HR

   Povod nastajanju filma je 500. godišnjica Marijinih ukazanja (1516.-2016.) u Ninu koja je svečano proslavljena 2. svibnja 2016. Autori filma  u 50 minuta filma donose i niz drugih autentičnih kadrova crkvenog, duhovnog, prirodnog i kulturnog krajolika iz Nina, nekadašnje hrvatske prijestolnice gdje su se krunili hrvatski vladari... Središnje i najveće čašćenje Gospe od Zečeva, kad Nin pohodi tisuće vjernika iz cijele Zadarske nadbiskupije, a u prošlosti je to bio brojni puk i iz okolnih biskupija, zavjetna je svetkovina koja se svake godine slavi u ponedjeljak prije Uzašašća...

 

TAŠTINA

20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
La Vanité, 2015. Lionel Baier, 75 min. H    
Scenarij:
Lionel Baier i Julien Bouissoux
Uloge: Patrick Lapp, Carmen Maura, Ivan Georgiev
   David Miller, star i bolestan, odlučio je okončati svoj život. Unatoč svim nastojanjima da pronađe savršeno mjesto, datum i način, ništa se ne odvija prema planu. Svi koji su rekli da će biti uz njega su ga ostavili, tako da David nema drugog izbora nego osloniti se na pomoć potpunih neznanaca kako bi svjedočili njegovim konačnim trenucima: Esperenze, koja radi u udruzi za posmrtnu pripomoć i nije baš dobro upoznata s postupkom, te susjeda Trépleva, koji je mlada muška prostitutka. Jedne noći svi troje otkrivaju da svoje međusobne simpatije...
http://www.imdb.com/title/tt4466946/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 25.03.

LICA PUNA NADE

Lica puna nade, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Lica puna nade, 2017. Krunoslav Novak, 33 min. HR

   Ovaj film progovara o mogućnostima i poteškoćama školovanja koje prolaze djeca i mladi u afričkoj zemlji Beninu. U Beninu je sredinom 19. stoljeća Crkva počela osnivati katoličke škole a u toj je zemlji djelovalo i nekoliko hrvatskih misionara. Posebno je predstavljen Dom za djevojčice sv. Ivan Pavao II. kojeg je osnovao vlč. Odilon Singbo koji trenutno djeluje u Hrvatskoj kao sveučilišni kapelan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

 

LABAKA

Labaka, 2017.
18:35 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Labaka, 2017. Carlos Andrés Vera, 31 min.

   Franjevac i biskup Alejandro Labaka i redovnica Inés Arango, misionari u Ekvadoru, hrabro su branili domorodačko stanovništvo od eksploatacije velikih naftnih industrija, no, paradoksalno, na koncu ih je upravo to stanovništvo ubilo, izbezumljeno strahom i neprestanim napadima. 25 godina poslije njihove smrti, ovaj film je napravljen u spomen njihovom misionarskom djelovanju.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:15 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 26.03.

IN ODIUM FIDEI - IZ MRŽNJE PREMA VJERI

In odium fidei, 2015.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
In odium fidei, 2015. Nada Prkačin, 60 min. HR

   Središnja tema je zločin iz mržnje prema vjeri, in odium fidei... Početkom 50-ih godina 20. stoljeća neki svećenici osuđivani su na montiranim sudskim procesima i završavali po tamnicama u kojima su služili dugogodišnje kazne. O tome se (potiho) progovorilo tek sedamdesetih godina 20. stoljeća, a glasnije se o tabu temi progovorilo tek nakon pada komunizma, SSSR-a i raspadom Jugoslavije...

 

OSLO 31. KOLOVOZA

Oslo, 31. august, 2011.
20:15 sati



Oslo, 31. august, 2011. Joachim Trier, 96 min. NO
Scenarij:
Eskil Vogt, Joachim Trier
Uloge: Anders Danielsen Lie, Malin Crépin, Aksel M. Thanke, Hans Olav Brenner, Ingrid Olava
   Anders će uskoro završiti s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru na selu. U sklopu programa, omogućeno mu je da ode u grad radi razgovora za posao. No, on iskorištava priliku i ostaje u gradu, luta uokolo i susreće ljude koje već dugo nije vidio. 34-godišnji Anders je pametan, zgodan i iz dobre obitelji, ali ga jako muči to što je propustio brojne životne prilike i što je iznevjerio mnoge ljude. Još uvijek je relativno mlad, ali osjeća da mu je život već završio. Tijekom ostatka dana i do duboko u noć, duhovi pogrešaka iz prošlosti sukobit će se s mogućnošću ljubavi i novog života i nadom da će mu se ujutro rasvijetliti slika budućnosti.
   Trier na univerzalan i zreo način traga za smislom i ciljem života u suvremenoj Norveškoj, propitujući što se događa kad dolete tridesete, a mladenački polet natkrije crni oblak sumnje i nesigurnosti. “Oslo, 31. kolovoza“ film je o neumitnoj prolaznosti života, trajnoj usamljenosti i modernim pritiscima zbog kojih ponekad nije lako istupiti iz začaranog kruga nesreće i pronaći komadić raja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Kao rijetko koji, bez napora i nepotrebne frustracije/krvi/suza, opisuje probleme ovisništva, no ni slučajno samo to. Nije mi poznat Joachim Trier, ali mi se jako dopada njegov uradak. Film ide široko i duboko, istražujući putešestvije ljudskih misli, potragu za onim što zovemo smisao života, potragu koja je kod nekih kudikamo više ispresijecana preprekama nego li u drugih ljudi. U Oslu, ta potraga uzima različite oblike, različite ovisnosti ne samo o drogi – imam dojam da je ona tu samo kao sredstvo kroz koje je moguće jače naglasiti probleme... (Vanja, www.fak.hr)
   Briljantan izlet u životnu izoliranost... „Oslo 31. kolovoza’ ni u jednom trenutku ne zapada u zamor, propovijedanje ili samosažaljevanje, a komunikacija glavnog lika sa samom temom, ali i sa gledateljem koji je stavljen u samo središte prekretnice života glavnog lika je besprijekorna... (Antonio Kozina, www.ravnododna.hr)
   Kritika je film nazvala 'zadivljujućim djelom genija' (Twitch Film) te 'sigurnim i predivno snimljenim filmom, koji apsolutno očarava' (Variety). Navedeno je i da je 'Oslo, 31. kolovoza' 'maleno, tiho i vrlo osobno djelo koje u 90 minuta donosi duboku, slojevitu i odlično odglumljenu priču...(Eye for Film)

http://www.imdb.com/title/tt1736633/

UTORAK / 27.03.

DUHOVNI VELIKANI: DON IVAN RAGUŽ

Don Ivan Raguž, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Don Ivan Raguž, 2017. Mario Raguž, 52 min. HR

   Bio je svećenik trebinjsko-mrkanske i dubrovačke biskupije, cijenili su ga ljudi svih vjera i kolege svećenici. Don Ivan Raguž vjerodostojno je živio svoje svećeništvo i zbog toga je često dolazio u sukobe s režimima i moćnicima. Uvijek je bio na strani svoga hrvatskog naroda, ali je isto tako pomagao pravoslavnima i muslimanima. O don Ivanu govore svećenici Katoličke Crkve, Srpske pravoslavne Crkve, povjesničari, a ispričane su i priče suvremenika te pokazani neki do sada javnosti nepoznati dokumenti.

 

MORANA ZIBAR ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati




Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 20.00 LANA BARIĆ
UTO 31.1. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 20.00 STIPE BOŽIĆ
UTO 30.1. 20.00 ZORAN 2 (ČUTURA + PREDIN)
UTO 27.2. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 20.15 MORANA ZIBAR

SRIJEDA / 28.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
17:30 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

DJEVOJČICA KOJA MI JE SPASILA ŽIVOT

Flickan som räddade mitt liv, 2016.
20:15 sati



Flickan som räddade mitt liv, 2016. Hogir Hirori, 79 min.
   U kolovozu 2014. švedski dokumentarist kurdskog podrijetla Hogir Hirori nakratko ostavlja trudnu suprugu u Švedskoj i kreće put domovine kako bi kamerom zabilježio tragediju više od 1,4 milijuna ljudi u bijegu od terora ISIL-a. Na granici između Iraka i Sirije zatječe teško bolesnu jedanaestogodišnju djevojčicu koja će mu igrom sudbine spasiti život...
http://www.imdb.com/title/tt5465828/?ref_=fn_al_tt_1

CIKLUS SRIJEDA/ČETVRTAK: SUVREMENI ŠVEDSKI FILM

ČETVRTAK / 29.03.

DJEVOJČICA KOJA MI JE SPASILA ŽIVOT

Flickan som räddade mitt liv, 2016.
17:30 sati



Flickan som räddade mitt liv, 2016. Hogir Hirori, 79 min.
   U kolovozu 2014. švedski dokumentarist kurdskog podrijetla Hogir Hirori nakratko ostavlja trudnu suprugu u Švedskoj i kreće put domovine kako bi kamerom zabilježio tragediju više od 1,4 milijuna ljudi u bijegu od terora ISIL-a. Na granici između Iraka i Sirije zatječe teško bolesnu jedanaestogodišnju djevojčicu koja će mu igrom sudbine spasiti život...
http://www.imdb.com/title/tt5465828/?ref_=fn_al_tt_1

CIKLUS SRIJEDA/ČETVRTAK: SUVREMENI ŠVEDSKI FILM

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
20:15 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij:
Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mjade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao se ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive i Good Time – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)
   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsayse vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)

http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

 

PETAK / 30.03.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
17:30 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij:
Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mjade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao se ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive i Good Time – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)
   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsayse vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)

http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

 

OSLO 31. KOLOVOZA

Oslo, 31. august, 2011.
20:15 sati



Oslo, 31. august, 2011. Joachim Trier, 96 min. NO
Scenarij:
Eskil Vogt, Joachim Trier
Uloge: Anders Danielsen Lie, Malin Crépin, Aksel M. Thanke, Hans Olav Brenner, Ingrid Olava
   Anders će uskoro završiti s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru na selu. U sklopu programa, omogućeno mu je da ode u grad radi razgovora za posao. No, on iskorištava priliku i ostaje u gradu, luta uokolo i susreće ljude koje već dugo nije vidio. 34-godišnji Anders je pametan, zgodan i iz dobre obitelji, ali ga jako muči to što je propustio brojne životne prilike i što je iznevjerio mnoge ljude. Još uvijek je relativno mlad, ali osjeća da mu je život već završio. Tijekom ostatka dana i do duboko u noć, duhovi pogrešaka iz prošlosti sukobit će se s mogućnošću ljubavi i novog života i nadom da će mu se ujutro rasvijetliti slika budućnosti.
   Trier na univerzalan i zreo način traga za smislom i ciljem života u suvremenoj Norveškoj, propitujući što se događa kad dolete tridesete, a mladenački polet natkrije crni oblak sumnje i nesigurnosti. “Oslo, 31. kolovoza“ film je o neumitnoj prolaznosti života, trajnoj usamljenosti i modernim pritiscima zbog kojih ponekad nije lako istupiti iz začaranog kruga nesreće i pronaći komadić raja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Kao rijetko koji, bez napora i nepotrebne frustracije/krvi/suza, opisuje probleme ovisništva, no ni slučajno samo to. Nije mi poznat Joachim Trier, ali mi se jako dopada njegov uradak. Film ide široko i duboko, istražujući putešestvije ljudskih misli, potragu za onim što zovemo smisao života, potragu koja je kod nekih kudikamo više ispresijecana preprekama nego li u drugih ljudi. U Oslu, ta potraga uzima različite oblike, različite ovisnosti ne samo o drogi – imam dojam da je ona tu samo kao sredstvo kroz koje je moguće jače naglasiti probleme... (Vanja, www.fak.hr)
   Briljantan izlet u životnu izoliranost... „Oslo 31. kolovoza’ ni u jednom trenutku ne zapada u zamor, propovijedanje ili samosažaljevanje, a komunikacija glavnog lika sa samom temom, ali i sa gledateljem koji je stavljen u samo središte prekretnice života glavnog lika je besprijekorna... (Antonio Kozina, www.ravnododna.hr)
   Kritika je film nazvala 'zadivljujućim djelom genija' (Twitch Film) te 'sigurnim i predivno snimljenim filmom, koji apsolutno očarava' (Variety). Navedeno je i da je 'Oslo, 31. kolovoza' 'maleno, tiho i vrlo osobno djelo koje u 90 minuta donosi duboku, slojevitu i odlično odglumljenu priču...(Eye for Film)

http://www.imdb.com/title/tt1736633/

UTORAK / 03.04.

GNJEV MIRNA ČOVJEKA

Tarde para la ira, 2016.
17:30 sati



Tarde para la ira, 2016. Raúl Arévalo, 92 min. E
Scenarij:
Raúl Arévalo, David Pulido
Uloge: Antonio de la Torre, Luis Callejo, Alicia Rubio, Ruth Díaz, Font García, Raúl Jiménez, Chani Martín, Manolo Solo
   Glumac Raúl Arévalo (Močvara) u redateljskom debiju, trileru osvete „Gnjev mirna čovjeka“ donosi iznenađujuću i okrutnu priču kroz izvrsnu fotografiju i glumačku postavu koja je osvojila najvažnije španjolske filmske nagrade. Čak četiri Goya nagrade svrstavaju ga u najznačajniji španjolski film posljednjih godina.
   Onoga dana kad je tragično izgubio suprugu u brutalnoj pljački draguljarnice, Jose je izgubio sve: osam se godina nije oporavio. Počinje zalaziti u bar u kojem radi Ana… I prvi puta se upušta u strastvenu vezu. Osamljena je i Ana, jer suprug joj je u zatvoru. No, on izlazi na slobodu i to posve mijenja situaciju. Jose se od mirnog čovjeka pretvara u hladnog osvetnika, koji kreće u nezaustavljivi pohod u kojem će prijeći sve granice. Jer osveta je, doista, najbolje servirana hladna.
   Povremeno španjolska kinematografija proizvede ovakav krasan, kompaktan triler koji je doista autentično španjolski, a ne imitacija američkih modela... (Jonathan Holland, Hollywood Reporter)
   Arévalo uspjeva proizvesti najnedostižniji atribut na poznatom području osvetničkog trilera: iznenađenje... (Jessica Kiang, Variety)
   Visoko stiliziran španjolski film s uzbuđujuće šokantnom radnjom i briljantnom režijom koja oduzima dah... (Alfonso Rivijera, Cineuropa)
   Nemojte se zakinuti za užitak gledanja ovog ostvarenja... (Koraljka Suton, Arteist)

http://www.imdb.com/title/tt4771896/

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: SKRIVENA LJUBAV

Call Me By Your Name, 2017.
20:15 sati



Call Me By Your Name, 2017. Luca Guadagnino
Scenarij
: James Ivory prema romanu Andrea Acimana
Uloge: Armie Hammer, Timothée Chalamet
   Ovogodišnji osvajač Oscara u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija, „Skrivena ljubav“ donosi romantičnu radnju, koja prije svega osvaja svojom atmosferom, vizualnim doživljajem i blagim, laganim ljetnim ritmom. Film prati odnos između mladića Elija i američkog studenta Olivera koji dođe živjeti u kući Elijevih roditelja tijekom ljeta. Elio i Oliver otkriju osjećaje koje njeguju jedan prema drugome i upute se u ljetnu avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote...
   90-godišnji James Ivory tek je svoju četvrtu nominaciju okrunio zlatnim kipićem: bio je nominiran 1987. Soba s pogledom, 1993. Howards End i 1994. Smiraj dana, da bi tek ove godine dobio svog prvog Oscara. Za scenarij „Skrivene ljubavi“ nagrađen je i BAFTA nagradom. Sam film je – nemoguće ih je sve pobrojati – od početka prikazivanja osvojio preko 70 nagrada i preko 20 nominacije u različitim katogorijama.
   Redatelj Luca Guadagnino kreirao je idiličan set ruralne Italije u kojoj, i samo u kojoj, ovakva ljubav može procvasti. Sunce, rijeka, stari kameni bazen, vrelo vode, obala jezera, more, mnogo prirode i vožnje biciklom po praznim starim i drevnim talijanskim trgovima vrhunac su romantike, koju bilo tko može zamisliti. Armie Hammer i Timothée Chalamet ostvarili su odlične uloge, no moramo istaknuti iznenađenje kojom lakoćom je mladi Timothée Chalamet prikazao sav rang emocija koje sedamnaestogodišnjak može osjećati. Chamalet je svakako otkriće godine (pogledajte ga i u filmu Lady Bird!), no prava zvijezda filma je i glumac Arnie Hammer glumeći arhetipski prekrasnog uljeza koji uzdrma sredinu svojim izgledom i magnetskim šarmom... (www.journal.hr)
   Film je savršena ljubavna priča, emotivno iskustvo koje će gledatelje potpuno osvojiti. Priča je to koja nadilazi podjelu na spolove i odjekuje među filmskim fanovima širom svijeta. Ovaj, pomalo kontroverzni film ruši sve tabue što je oduševilo i kritičare i gledatelje te na Rotten Tomatoes trenutno ima zavidnih 98 posto. „Skrivena ljubav“, potpuno neskriveno, osvaja nominacije i nagrade i to prvenstveno u kategorijama najboljeg filma i najbolje debitantske uloge. Inteligentan, emotivan i senzibilan, s prekrasnim prizorima talijanske prirode, stvara magičnu atmosferu te na trenutke više nalikuje razglednici nego filmu. S obzirom na to da je radnja smještena upravo u Italiji kroz cijeli film proteže se karakteristična talijanska kultura i sva ljepota te zemlje... (hrvojeos / www.svijetfilma.eu)
   Ovaj film je više od ljubavne priče, ovo je priča o odrastanju, prihvaćanju, shvaćanju, emocijama i osjećajima. Ovo je priča o ljudima. Ljudima koji svojom strašću ili seksualnošću nisu ugrožavali ničije živote, koji su svojom ljubavi pokazali kako se voli, ali i koji su pokazali kako ne voljeti. (Nikola Knežević, music-box.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5726616/?ref_=fn_al_tt_4

SRIJEDA / 04.04.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
17:30 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij:
Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mjade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao se ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive i Good Time – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)
   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsayse vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)

http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

 

OZBILJNA IGRA

Den allvarsamma leken, 2016.
20:15 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Den allvarsamma leken, 2016. Pernilla August, 115 min.
Scenarij
: Lone Scherfig
Uloge: Sverrir Gudnason, Karin Franz Körlof, Liv Mjönes, Michael Nyqvist, Richard Forsgren
   Mladić Arvid Stjärnblom i djevojka Lydija Stille, privučeni idejom o čistoj i velikoj ljubavi, ludo se zaljubljuju. Međutim, njihova ljubav zahtijeva puno veću žrtvu nego što su mogli slutiti.
   „Ozbiljna igra“ strastvena je ljubavna priča o izborima koje imamo, koje smo spremni činiti ili ne činiti, te o posljedicama koje slijede.
http://www.imdb.com/title/tt2787570/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 05.04.

OZBILJNA IGRA

Den allvarsamma leken, 2016.
17:30 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Den allvarsamma leken, 2016. Pernilla August, 115 min.
Scenarij
: Lone Scherfig
Uloge: Sverrir Gudnason, Karin Franz Körlof, Liv Mjönes, Michael Nyqvist, Richard Forsgren
   Mladić Arvid Stjärnblom i djevojka Lydija Stille, privučeni idejom o čistoj i velikoj ljubavi, ludo se zaljubljuju. Međutim, njihova ljubav zahtijeva puno veću žrtvu nego što su mogli slutiti.
   „Ozbiljna igra“ strastvena je ljubavna priča o izborima koje imamo, koje smo spremni činiti ili ne činiti, te o posljedicama koje slijede.
http://www.imdb.com/title/tt2787570/?ref_=nv_sr_1

120 OTKUCAJA U MINUTI

120 battements par minute, 2017.
20:15 sati



120 battements par minute, 2017. Robin Campillo, 143 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Philippe Mangeot
Uloge: Nahuel Pérez Biscayart, Arnaud Valois, Adele Haenel, Antoine Reinartz
   Rane su 90-e i epidemija AIDS-a hara već godinama odnoseći brojne živote. Skupina mladih pariških aktivista očajnički se trudi pojačanim akcijama podići razinu osviještenosti o toj stigmatiziranoj bolesti i trgnuti iz ravnodušnosti nezainteresirano društvo i farmaceutske kompanije. Skupini se pridružuje mladi Nathan, jedan od njezinih rijetkih članova koji nije zaražen HIV-om. Ondje upoznaje radikalnog i strastvenog Seana te njih dvoje započinju vezu dok grupa preispituje metodu šoka i nasilja kao način borbe. Osobno se prepliće s političkim u ovoj erotičnoj i emotivnoj drami koja je na festivalu u Cannesu osvojila Grand Prix. Film je bio francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.
    “120 otkucaja u minuti“ ostat će u pregledu 2017. upisan kao društveno važan i duševno impresivan film. Dramu je Campillo osovio oko protestnih, ponekad i nasilnih akcija mladih (gay) aktivista u Parizu početkom devedesetih koji, okupljeni unutar organizacije Act Up–Paris, nastoje svojim angažmanom izboriti pravo na jednakost i p(r)okazati kako se ravnodušna država i farmaceutske kompanije (ne) nose s rastućom epidemijom AIDS-a… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
http://www.imdb.com/title/tt6135348/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 06.04.

120 OTKUCAJA U MINUTI

120 battements par minute, 2017.
17:30 sati



120 battements par minute, 2017. Robin Campillo, 143 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Philippe Mangeot
Uloge: Nahuel Pérez Biscayart, Arnaud Valois, Adele Haenel, Antoine Reinartz
   Rane su 90-e i epidemija AIDS-a hara već godinama odnoseći brojne živote. Skupina mladih pariških aktivista očajnički se trudi pojačanim akcijama podići razinu osviještenosti o toj stigmatiziranoj bolesti i trgnuti iz ravnodušnosti nezainteresirano društvo i farmaceutske kompanije. Skupini se pridružuje mladi Nathan, jedan od njezinih rijetkih članova koji nije zaražen HIV-om. Ondje upoznaje radikalnog i strastvenog Seana te njih dvoje započinju vezu dok grupa preispituje metodu šoka i nasilja kao način borbe. Osobno se prepliće s političkim u ovoj erotičnoj i emotivnoj drami koja je na festivalu u Cannesu osvojila Grand Prix. Film je bio francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.
    “120 otkucaja u minuti“ ostat će u pregledu 2017. upisan kao društveno važan i duševno impresivan film. Dramu je Campillo osovio oko protestnih, ponekad i nasilnih akcija mladih (gay) aktivista u Parizu početkom devedesetih koji, okupljeni unutar organizacije Act Up–Paris, nastoje svojim angažmanom izboriti pravo na jednakost i p(r)okazati kako se ravnodušna država i farmaceutske kompanije (ne) nose s rastućom epidemijom AIDS-a… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
http://www.imdb.com/title/tt6135348/?ref_=nv_sr_1

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
20:15 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij:
Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mjade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao se ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive i Good Time – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)
   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsayse vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)

http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

 

SUBOTA / 07.04.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: SKRIVENA LJUBAV

Call Me By Your Name, 2017.
17:30 sati



Call Me By Your Name, 2017. Luca Guadagnino
Scenarij
: James Ivory prema romanu Andrea Acimana
Uloge: Armie Hammer, Timothée Chalamet
   Ovogodišnji osvajač Oscara u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija, „Skrivena ljubav“ donosi romantičnu radnju, koja prije svega osvaja svojom atmosferom, vizualnim doživljajem i blagim, laganim ljetnim ritmom. Film prati odnos između mladića Elija i američkog studenta Olivera koji dođe živjeti u kući Elijevih roditelja tijekom ljeta. Elio i Oliver otkriju osjećaje koje njeguju jedan prema drugome i upute se u ljetnu avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote...
   90-godišnji James Ivory tek je svoju četvrtu nominaciju okrunio zlatnim kipićem: bio je nominiran 1987. Soba s pogledom, 1993. Howards End i 1994. Smiraj dana, da bi tek ove godine dobio svog prvog Oscara. Za scenarij „Skrivene ljubavi“ nagrađen je i BAFTA nagradom. Sam film je – nemoguće ih je sve pobrojati – od početka prikazivanja osvojio preko 70 nagrada i preko 20 nominacije u različitim katogorijama.
   Redatelj Luca Guadagnino kreirao je idiličan set ruralne Italije u kojoj, i samo u kojoj, ovakva ljubav može procvasti. Sunce, rijeka, stari kameni bazen, vrelo vode, obala jezera, more, mnogo prirode i vožnje biciklom po praznim starim i drevnim talijanskim trgovima vrhunac su romantike, koju bilo tko može zamisliti. Armie Hammer i Timothée Chalamet ostvarili su odlične uloge, no moramo istaknuti iznenađenje kojom lakoćom je mladi Timothée Chalamet prikazao sav rang emocija koje sedamnaestogodišnjak može osjećati. Chamalet je svakako otkriće godine (pogledajte ga i u filmu Lady Bird!), no prava zvijezda filma je i glumac Arnie Hammer glumeći arhetipski prekrasnog uljeza koji uzdrma sredinu svojim izgledom i magnetskim šarmom... (www.journal.hr)
   Film je savršena ljubavna priča, emotivno iskustvo koje će gledatelje potpuno osvojiti. Priča je to koja nadilazi podjelu na spolove i odjekuje među filmskim fanovima širom svijeta. Ovaj, pomalo kontroverzni film ruši sve tabue što je oduševilo i kritičare i gledatelje te na Rotten Tomatoes trenutno ima zavidnih 98 posto. „Skrivena ljubav“, potpuno neskriveno, osvaja nominacije i nagrade i to prvenstveno u kategorijama najboljeg filma i najbolje debitantske uloge. Inteligentan, emotivan i senzibilan, s prekrasnim prizorima talijanske prirode, stvara magičnu atmosferu te na trenutke više nalikuje razglednici nego filmu. S obzirom na to da je radnja smještena upravo u Italiji kroz cijeli film proteže se karakteristična talijanska kultura i sva ljepota te zemlje... (hrvojeos / www.svijetfilma.eu)
   Ovaj film je više od ljubavne priče, ovo je priča o odrastanju, prihvaćanju, shvaćanju, emocijama i osjećajima. Ovo je priča o ljudima. Ljudima koji svojom strašću ili seksualnošću nisu ugrožavali ničije živote, koji su svojom ljubavi pokazali kako se voli, ali i koji su pokazali kako ne voljeti. (Nikola Knežević, music-box.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5726616/?ref_=fn_al_tt_4

GNJEV MIRNA ČOVJEKA

Tarde para la ira, 2016.
20:15 sati



Tarde para la ira, 2016. Raúl Arévalo, 92 min. E
Scenarij:
Raúl Arévalo, David Pulido
Uloge: Antonio de la Torre, Luis Callejo, Alicia Rubio, Ruth Díaz, Font García, Raúl Jiménez, Chani Martín, Manolo Solo
   Glumac Raúl Arévalo (Močvara) u redateljskom debiju, trileru osvete „Gnjev mirna čovjeka“ donosi iznenađujuću i okrutnu priču kroz izvrsnu fotografiju i glumačku postavu koja je osvojila najvažnije španjolske filmske nagrade. Čak četiri Goya nagrade svrstavaju ga u najznačajniji španjolski film posljednjih godina.
   Onoga dana kad je tragično izgubio suprugu u brutalnoj pljački draguljarnice, Jose je izgubio sve: osam se godina nije oporavio. Počinje zalaziti u bar u kojem radi Ana… I prvi puta se upušta u strastvenu vezu. Osamljena je i Ana, jer suprug joj je u zatvoru. No, on izlazi na slobodu i to posve mijenja situaciju. Jose se od mirnog čovjeka pretvara u hladnog osvetnika, koji kreće u nezaustavljivi pohod u kojem će prijeći sve granice. Jer osveta je, doista, najbolje servirana hladna.
   Povremeno španjolska kinematografija proizvede ovakav krasan, kompaktan triler koji je doista autentično španjolski, a ne imitacija američkih modela... (Jonathan Holland, Hollywood Reporter)
   Arévalo uspjeva proizvesti najnedostižniji atribut na poznatom području osvetničkog trilera: iznenađenje... (Jessica Kiang, Variety)
   Visoko stiliziran španjolski film s uzbuđujuće šokantnom radnjom i briljantnom režijom koja oduzima dah... (Alfonso Rivijera, Cineuropa)
   Nemojte se zakinuti za užitak gledanja ovog ostvarenja... (Koraljka Suton, Arteist)

http://www.imdb.com/title/tt4771896/

PONEDJELJAK / 09.04.

LADY MACBETH

Lady Macbeth, 2016.
17:30 sati



Lady Macbeth, 2016. William Oldroyd, 99 min. UK
Scena
rij: Alice Birch po romanu „Lady Macbeth of the Mtsensk District“ Nikolaja Leskova iz 1865. godine
Uloge: Florence Pugh, Cosmo Jarvis, Paul Hilton, Naomi Ackie, Christopher Fairbank
   Mladu Katherine otac je prodao starijem aristokratu koji je natjera da se vjenča s njegovim neotesanim sredovječnim sinom Alexanderom. Kada se upoznaju, kod njega nema pristojnosti, čak ne može ni konzumirati bračne dužnosti, ostavljajući Katherine očajnom. Ostavljena među zidovima obiteljske vile u raspadu dok su njezin suprug i svekar na poslovnom putu, Katherine upoznaje buntovnog slugu Sebastiana koji joj otvara oči te pruža ključ emocionalne i seksualne slobode. Njihova afera sve je snažnija i ne može ostati tajnom. Kada joj se suprug vrati, Katherine odlučuje braniti svoju ispunjenost pod svaku cijenu, bez obzira koliko će krvi biti proliveno.
   Prema istom romanu 1961. godine Andrzej Wajda snimio je „Sibirsku Lady Macbeth“
   British Independent Film Awards 2017 . Najbolja glumica, scenarij, fotografija i kostimografija
   Dublin International Film Festival 2017. Najbolja glumica
   European Film Awards 2017. Najbolji novi redatelj (William Oldroyd)
   Montclair Film Festival (MFF) 2017 . Najbolja glumica
   San Sebastián International Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Thessaloniki Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Zurich Film Festival 2016. Critics' Choice Award
http://www.imdb.com/title/tt4291600/?ref_=nv_sr_1

LOUVRE JE MOJ STUDIO, ULICA MOJ MUZEJ

oDOKa: Braco Dimitrijević predstavlja film "Louvre is my studio, street is my museum"
20:15 sati



ODOKA: BRACO DIMITRIJEVIĆ
Braco Dimitrijevic: Louvre is my studio, street is my museum, 2008. Gordana Brzović, 93 min.

   Kao jedan od pionira konceptualne umjetnosti u svijetu Braco Dimitrijević je krajem šezdesetih godina prvi počeo prakticirati korištenje širokog spektra umjetničkih medija od tradicionalnih materijala poput mramora i bronce do onih tada novih kao što su fotografija, video i tekst...
   Svojim stvaralaštvom Dimitrijevic je doprinio radikalnoj promjeni umjetničkog stvaralaštva i muzeološke prakse u paradigmu kakvu danas poznajemo i živimo.
   Braco Dimitrijević (Sarajevo, 1948.) održao je 1958. godine prvu samostalnu izložbu u dobi od 10 godina. Od 1968. do 1971. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1971. - 1973. postdiplomske studije na St Martin's School of Art u Londonu. Njegovi su radovi u zbirkama najprestižnijih muzeja i privatnih zbirki na svijetu. Dimitrijević izlaže globalno, a živi u Parizu.

UTORAK / 10.04.

GNJEV MIRNA ČOVJEKA

Tarde para la ira, 2016.
17:30 sati



Tarde para la ira, 2016. Raúl Arévalo, 92 min. E
Scenarij:
Raúl Arévalo, David Pulido
Uloge: Antonio de la Torre, Luis Callejo, Alicia Rubio, Ruth Díaz, Font García, Raúl Jiménez, Chani Martín, Manolo Solo
   Glumac Raúl Arévalo (Močvara) u redateljskom debiju, trileru osvete „Gnjev mirna čovjeka“ donosi iznenađujuću i okrutnu priču kroz izvrsnu fotografiju i glumačku postavu koja je osvojila najvažnije španjolske filmske nagrade. Čak četiri Goya nagrade svrstavaju ga u najznačajniji španjolski film posljednjih godina.
   Onoga dana kad je tragično izgubio suprugu u brutalnoj pljački draguljarnice, Jose je izgubio sve: osam se godina nije oporavio. Počinje zalaziti u bar u kojem radi Ana… I prvi puta se upušta u strastvenu vezu. Osamljena je i Ana, jer suprug joj je u zatvoru. No, on izlazi na slobodu i to posve mijenja situaciju. Jose se od mirnog čovjeka pretvara u hladnog osvetnika, koji kreće u nezaustavljivi pohod u kojem će prijeći sve granice. Jer osveta je, doista, najbolje servirana hladna.
   Povremeno španjolska kinematografija proizvede ovakav krasan, kompaktan triler koji je doista autentično španjolski, a ne imitacija američkih modela... (Jonathan Holland, Hollywood Reporter)
   Arévalo uspjeva proizvesti najnedostižniji atribut na poznatom području osvetničkog trilera: iznenađenje... (Jessica Kiang, Variety)
   Visoko stiliziran španjolski film s uzbuđujuće šokantnom radnjom i briljantnom režijom koja oduzima dah... (Alfonso Rivijera, Cineuropa)
   Nemojte se zakinuti za užitak gledanja ovog ostvarenja... (Koraljka Suton, Arteist)

http://www.imdb.com/title/tt4771896/

120 OTKUCAJA U MINUTI

120 battements par minute, 2017.
20:15 sati



120 battements par minute, 2017. Robin Campillo, 143 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Philippe Mangeot
Uloge: Nahuel Pérez Biscayart, Arnaud Valois, Adele Haenel, Antoine Reinartz
   Rane su 90-e i epidemija AIDS-a hara već godinama odnoseći brojne živote. Skupina mladih pariških aktivista očajnički se trudi pojačanim akcijama podići razinu osviještenosti o toj stigmatiziranoj bolesti i trgnuti iz ravnodušnosti nezainteresirano društvo i farmaceutske kompanije. Skupini se pridružuje mladi Nathan, jedan od njezinih rijetkih članova koji nije zaražen HIV-om. Ondje upoznaje radikalnog i strastvenog Seana te njih dvoje započinju vezu dok grupa preispituje metodu šoka i nasilja kao način borbe. Osobno se prepliće s političkim u ovoj erotičnoj i emotivnoj drami koja je na festivalu u Cannesu osvojila Grand Prix. Film je bio francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.
    “120 otkucaja u minuti“ ostat će u pregledu 2017. upisan kao društveno važan i duševno impresivan film. Dramu je Campillo osovio oko protestnih, ponekad i nasilnih akcija mladih (gay) aktivista u Parizu početkom devedesetih koji, okupljeni unutar organizacije Act Up–Paris, nastoje svojim angažmanom izboriti pravo na jednakost i p(r)okazati kako se ravnodušna država i farmaceutske kompanije (ne) nose s rastućom epidemijom AIDS-a… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
http://www.imdb.com/title/tt6135348/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 11.04.

120 OTKUCAJA U MINUTI

120 battements par minute, 2017.
17:30 sati



120 battements par minute, 2017. Robin Campillo, 143 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Philippe Mangeot
Uloge: Nahuel Pérez Biscayart, Arnaud Valois, Adele Haenel, Antoine Reinartz
   Rane su 90-e i epidemija AIDS-a hara već godinama odnoseći brojne živote. Skupina mladih pariških aktivista očajnički se trudi pojačanim akcijama podići razinu osviještenosti o toj stigmatiziranoj bolesti i trgnuti iz ravnodušnosti nezainteresirano društvo i farmaceutske kompanije. Skupini se pridružuje mladi Nathan, jedan od njezinih rijetkih članova koji nije zaražen HIV-om. Ondje upoznaje radikalnog i strastvenog Seana te njih dvoje započinju vezu dok grupa preispituje metodu šoka i nasilja kao način borbe. Osobno se prepliće s političkim u ovoj erotičnoj i emotivnoj drami koja je na festivalu u Cannesu osvojila Grand Prix. Film je bio francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.
    “120 otkucaja u minuti“ ostat će u pregledu 2017. upisan kao društveno važan i duševno impresivan film. Dramu je Campillo osovio oko protestnih, ponekad i nasilnih akcija mladih (gay) aktivista u Parizu početkom devedesetih koji, okupljeni unutar organizacije Act Up–Paris, nastoje svojim angažmanom izboriti pravo na jednakost i p(r)okazati kako se ravnodušna država i farmaceutske kompanije (ne) nose s rastućom epidemijom AIDS-a… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
http://www.imdb.com/title/tt6135348/?ref_=nv_sr_1

SKITNICE

Tjuvheder, 2015.
20:15 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Tjuvheder, 2015. Peter Grönlund, 92 min.
Scenarij:
Peter Grönlund
Uloge:  Malin Levanon, Lo Kauppi, Jan Mattsson, Tomasz Neumann, Niklas Björklund
   Djevojka Minna ne može platiti stanarinu pa odluči prevariti skupinu sitnih kriminalaca. Stjecajem okolnosti susreće Katju, majku djeteta koje je uzela socijalna služba, te s njom odlazi u ilegalno prebivalište izvan grada.
   Skitnice su socijalna drama o borbi žene u društvu kojem nedostaje solidarnosti i odgovornosti
http://www.imdb.com/title/tt4153324/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 12.04.

SKITNICE

Tjuvheder, 2015.
17:30 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Tjuvheder, 2015. Peter Grönlund, 92 min.
Scenarij:
Peter Grönlund
Uloge:  Malin Levanon, Lo Kauppi, Jan Mattsson, Tomasz Neumann, Niklas Björklund
   Djevojka Minna ne može platiti stanarinu pa odluči prevariti skupinu sitnih kriminalaca. Stjecajem okolnosti susreće Katju, majku djeteta koje je uzela socijalna služba, te s njom odlazi u ilegalno prebivalište izvan grada.
   Skitnice su socijalna drama o borbi žene u društvu kojem nedostaje solidarnosti i odgovornosti
http://www.imdb.com/title/tt4153324/?ref_=fn_al_tt_1

GNJEV MIRNA ČOVJEKA

Tarde para la ira, 2016.
20:15 sati



Tarde para la ira, 2016. Raúl Arévalo, 92 min. E
Scenarij:
Raúl Arévalo, David Pulido
Uloge: Antonio de la Torre, Luis Callejo, Alicia Rubio, Ruth Díaz, Font García, Raúl Jiménez, Chani Martín, Manolo Solo
   Glumac Raúl Arévalo (Močvara) u redateljskom debiju, trileru osvete „Gnjev mirna čovjeka“ donosi iznenađujuću i okrutnu priču kroz izvrsnu fotografiju i glumačku postavu koja je osvojila najvažnije španjolske filmske nagrade. Čak četiri Goya nagrade svrstavaju ga u najznačajniji španjolski film posljednjih godina.
   Onoga dana kad je tragično izgubio suprugu u brutalnoj pljački draguljarnice, Jose je izgubio sve: osam se godina nije oporavio. Počinje zalaziti u bar u kojem radi Ana… I prvi puta se upušta u strastvenu vezu. Osamljena je i Ana, jer suprug joj je u zatvoru. No, on izlazi na slobodu i to posve mijenja situaciju. Jose se od mirnog čovjeka pretvara u hladnog osvetnika, koji kreće u nezaustavljivi pohod u kojem će prijeći sve granice. Jer osveta je, doista, najbolje servirana hladna.
   Povremeno španjolska kinematografija proizvede ovakav krasan, kompaktan triler koji je doista autentično španjolski, a ne imitacija američkih modela... (Jonathan Holland, Hollywood Reporter)
   Arévalo uspjeva proizvesti najnedostižniji atribut na poznatom području osvetničkog trilera: iznenađenje... (Jessica Kiang, Variety)
   Visoko stiliziran španjolski film s uzbuđujuće šokantnom radnjom i briljantnom režijom koja oduzima dah... (Alfonso Rivijera, Cineuropa)
   Nemojte se zakinuti za užitak gledanja ovog ostvarenja... (Koraljka Suton, Arteist)

http://www.imdb.com/title/tt4771896/

PETAK / 13.04.

GNJEV MIRNA ČOVJEKA

Tarde para la ira, 2016.
17:30 sati



Tarde para la ira, 2016. Raúl Arévalo, 92 min. E
Scenarij:
Raúl Arévalo, David Pulido
Uloge: Antonio de la Torre, Luis Callejo, Alicia Rubio, Ruth Díaz, Font García, Raúl Jiménez, Chani Martín, Manolo Solo
   Glumac Raúl Arévalo (Močvara) u redateljskom debiju, trileru osvete „Gnjev mirna čovjeka“ donosi iznenađujuću i okrutnu priču kroz izvrsnu fotografiju i glumačku postavu koja je osvojila najvažnije španjolske filmske nagrade. Čak četiri Goya nagrade svrstavaju ga u najznačajniji španjolski film posljednjih godina.
   Onoga dana kad je tragično izgubio suprugu u brutalnoj pljački draguljarnice, Jose je izgubio sve: osam se godina nije oporavio. Počinje zalaziti u bar u kojem radi Ana… I prvi puta se upušta u strastvenu vezu. Osamljena je i Ana, jer suprug joj je u zatvoru. No, on izlazi na slobodu i to posve mijenja situaciju. Jose se od mirnog čovjeka pretvara u hladnog osvetnika, koji kreće u nezaustavljivi pohod u kojem će prijeći sve granice. Jer osveta je, doista, najbolje servirana hladna.
   Povremeno španjolska kinematografija proizvede ovakav krasan, kompaktan triler koji je doista autentično španjolski, a ne imitacija američkih modela... (Jonathan Holland, Hollywood Reporter)
   Arévalo uspjeva proizvesti najnedostižniji atribut na poznatom području osvetničkog trilera: iznenađenje... (Jessica Kiang, Variety)
   Visoko stiliziran španjolski film s uzbuđujuće šokantnom radnjom i briljantnom režijom koja oduzima dah... (Alfonso Rivijera, Cineuropa)
   Nemojte se zakinuti za užitak gledanja ovog ostvarenja... (Koraljka Suton, Arteist)

http://www.imdb.com/title/tt4771896/

VIVA LUDEŽ: RAZGOVOR S TROJICOM OD FERALA

Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017.
20:15 sati



Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017. Marina Banićević i Saša Stanić, 100 min. HR
   Već je deset godina prošlo otkako je Feral Tribune prestao izlaziti. Posljednji broj toga najpoznatijeg glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika objavljen je 20. lipnja 2008. Na naslovnici zaključnog broja našla se fotografija Charlieja Chaplina u ulozi „Skitnice“ popraćena proročanskim riječima „Put pod noge“. U međuvremenu su tisuće hrvatskih građana preuzele Chaplinovu ulogu te s motom „put pod noge“ napustile Hrvatsku u potrazi za boljim životom. O Feralu se pak otkako ga nema i dalje govori, i dalje se piše, i dalje je relevantan, te na koncu, umjesto da nestane, on stoji kao dokument jednoga vremena koje nikako ne prestaje.
   "VivaLudež: Razgovor s trojicom od Ferala" donosi ono što mu naslov otkriva: razgovor s Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem, pokretačima i zaštitnim licima političko-satiričkog lista koji je obilježio medijsku scenu izvan okvira nacionalnih granica. Feral Tribune je tijekom svojeg trajanja bio kontinuirani komentator političkih, društvenih, gospodarskih i kulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Istovremeno je bio bespoštedni demistifikator državotvornih ideologema, savjesni izvjestitelj ratnih zbivanja, denuncijator kriminogenih radnji u procesima privatizacije i uopće tranzicije te neprikosnoveni satiričar malformacija našeg društva. O svemu su tome, i koječemu drugom, autori filma razgovarali s trojicom od Ferala, koji su i pred kamerama pokazali ono što su odavno dokazali u svojim tekstovima – da su neprikosnoveni predstavljači rableovštine te potvrdili riječi Waltera Benjamina, prema kojemu „Nema boljeg ishodišta mišljenju od smijeha“.
   Razgovor vođen s trojicom od Ferala sniman je u riječkom antikvarijatu Ex libris koncem veljače 2016. godine. Odabirom razgovorne forme, koja je obogaćena arhivskom građom iz samih brojeva Feral Tribunea, kao i različitim vrstama informacija te animacijskih intervencija, dan je uvid u neke od ključnih trenutaka lista, kao i u razmišljanja trojca VivaLudež o pitanjima koja ne gube na svojoj aktualnosti. Stoga ovaj film, kao svojevrsni memento, kroz prezentaciju priče o Feral Tribuneui njegovim ključnim akterima neprestano uspostavlja paralelizme između socijalističkoga sustava tijekom osamdesetih, načelno demokratskoga sustava devedesetih i „posttranzicijskog“ društva dvijetisućitih te time podcrtava konstantu Feralova djelovanja, a ona se manifestira kroz kontinuiranu i dosljednu satiru svih političkih uređenja i opcija koje su nas tijekom njegova trajanja pratile.

 

SUBOTA / 14.04.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: SKRIVENA LJUBAV

Call Me By Your Name, 2017.
17:30 sati



Call Me By Your Name, 2017. Luca Guadagnino
Scenarij
: James Ivory prema romanu Andrea Acimana
Uloge: Armie Hammer, Timothée Chalamet
   Ovogodišnji osvajač Oscara u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija, „Skrivena ljubav“ donosi romantičnu radnju, koja prije svega osvaja svojom atmosferom, vizualnim doživljajem i blagim, laganim ljetnim ritmom. Film prati odnos između mladića Elija i američkog studenta Olivera koji dođe živjeti u kući Elijevih roditelja tijekom ljeta. Elio i Oliver otkriju osjećaje koje njeguju jedan prema drugome i upute se u ljetnu avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote...
   90-godišnji James Ivory tek je svoju četvrtu nominaciju okrunio zlatnim kipićem: bio je nominiran 1987. Soba s pogledom, 1993. Howards End i 1994. Smiraj dana, da bi tek ove godine dobio svog prvog Oscara. Za scenarij „Skrivene ljubavi“ nagrađen je i BAFTA nagradom. Sam film je – nemoguće ih je sve pobrojati – od početka prikazivanja osvojio preko 70 nagrada i preko 20 nominacije u različitim katogorijama.
   Redatelj Luca Guadagnino kreirao je idiličan set ruralne Italije u kojoj, i samo u kojoj, ovakva ljubav može procvasti. Sunce, rijeka, stari kameni bazen, vrelo vode, obala jezera, more, mnogo prirode i vožnje biciklom po praznim starim i drevnim talijanskim trgovima vrhunac su romantike, koju bilo tko može zamisliti. Armie Hammer i Timothée Chalamet ostvarili su odlične uloge, no moramo istaknuti iznenađenje kojom lakoćom je mladi Timothée Chalamet prikazao sav rang emocija koje sedamnaestogodišnjak može osjećati. Chamalet je svakako otkriće godine (pogledajte ga i u filmu Lady Bird!), no prava zvijezda filma je i glumac Arnie Hammer glumeći arhetipski prekrasnog uljeza koji uzdrma sredinu svojim izgledom i magnetskim šarmom... (www.journal.hr)
   Film je savršena ljubavna priča, emotivno iskustvo koje će gledatelje potpuno osvojiti. Priča je to koja nadilazi podjelu na spolove i odjekuje među filmskim fanovima širom svijeta. Ovaj, pomalo kontroverzni film ruši sve tabue što je oduševilo i kritičare i gledatelje te na Rotten Tomatoes trenutno ima zavidnih 98 posto. „Skrivena ljubav“, potpuno neskriveno, osvaja nominacije i nagrade i to prvenstveno u kategorijama najboljeg filma i najbolje debitantske uloge. Inteligentan, emotivan i senzibilan, s prekrasnim prizorima talijanske prirode, stvara magičnu atmosferu te na trenutke više nalikuje razglednici nego filmu. S obzirom na to da je radnja smještena upravo u Italiji kroz cijeli film proteže se karakteristična talijanska kultura i sva ljepota te zemlje... (hrvojeos / www.svijetfilma.eu)
   Ovaj film je više od ljubavne priče, ovo je priča o odrastanju, prihvaćanju, shvaćanju, emocijama i osjećajima. Ovo je priča o ljudima. Ljudima koji svojom strašću ili seksualnošću nisu ugrožavali ničije živote, koji su svojom ljubavi pokazali kako se voli, ali i koji su pokazali kako ne voljeti. (Nikola Knežević, music-box.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5726616/?ref_=fn_al_tt_4

LADY MACBETH

Lady Macbeth, 2016.
20:15 sati



Lady Macbeth, 2016. William Oldroyd, 99 min. UK
Scena
rij: Alice Birch po romanu „Lady Macbeth of the Mtsensk District“ Nikolaja Leskova iz 1865. godine
Uloge: Florence Pugh, Cosmo Jarvis, Paul Hilton, Naomi Ackie, Christopher Fairbank
   Mladu Katherine otac je prodao starijem aristokratu koji je natjera da se vjenča s njegovim neotesanim sredovječnim sinom Alexanderom. Kada se upoznaju, kod njega nema pristojnosti, čak ne može ni konzumirati bračne dužnosti, ostavljajući Katherine očajnom. Ostavljena među zidovima obiteljske vile u raspadu dok su njezin suprug i svekar na poslovnom putu, Katherine upoznaje buntovnog slugu Sebastiana koji joj otvara oči te pruža ključ emocionalne i seksualne slobode. Njihova afera sve je snažnija i ne može ostati tajnom. Kada joj se suprug vrati, Katherine odlučuje braniti svoju ispunjenost pod svaku cijenu, bez obzira koliko će krvi biti proliveno.
   Prema istom romanu 1961. godine Andrzej Wajda snimio je „Sibirsku Lady Macbeth“
   British Independent Film Awards 2017 . Najbolja glumica, scenarij, fotografija i kostimografija
   Dublin International Film Festival 2017. Najbolja glumica
   European Film Awards 2017. Najbolji novi redatelj (William Oldroyd)
   Montclair Film Festival (MFF) 2017 . Najbolja glumica
   San Sebastián International Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Thessaloniki Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Zurich Film Festival 2016. Critics' Choice Award
http://www.imdb.com/title/tt4291600/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 16.04.

'68. ZLATKO GALL

Easy Rider, 1969.
20:15 sati



Easy Rider, 1969. Dennis Hopper, 95 min. US
Scenarij:
Peter Fonda & Dennis Hopper & Terry Southern
Uloge: Dennis Hopper, Peter Fonda, Jack Nicholson, Antonio Mendoza, Phil Spector, Luke Askew, Karen Black
   Nitko ne može točno definirati što je potrebno da se snimi kultni film, niti je zapravo moguće reći što je sve on zapravo. Može se tek konstatirati kako ga resi nešto sasvim različito, sasvim dovoljno da stoji izvan standardne gomile, bilo po sadržaju ili interpretaciji, odabiru uloga, bilo čemu... Mnogi su spremni reći za kult-film jednu frazu: "potreban je poseban ukus za kinematografiju još prije nego što film i odete pogledati ili samo pomislite na njega". A ako je i jedan film zaslužio da se nađe na popisu tzv. kult-filmova, onda je to svakako djelo Dennisa Hoppera "Goli u sedlu", šezdesetosmaški, klasični "on the road" film kojem u iskonu leži potraga za stvarnom Amerikom. Veliki muzički brojevi, od himničke "Born to Be Wild" Steppenwolfa do rekvijemske "Ballad of Easy Rider" Rogera McGuinna, uz zadivljujuće interpretacije The Jimi Hendrix Experiencea (If Six Was Nine), The Byrdsa (I Want Born to Follow), Fraternity of Man (Don't Bogart Me), The Banda (The Weight), The Holy Roundersa (If You Want to Be a Bird), Little Eve (Let's Turkey Trot), Steppenwolfa (The Pusher), The Electric Prunes (Kyrie Ellison), The Electric Flag (Flasil Bam.Pow) i An American Music Banda (It's Alright Ma/I'm Only Bleeding) napravili su ovaj film klasikom svog vremena. Nije u pitanju naslov već fenomen!
   Za mnoge su "Goli u sedlu" film koji ih podsjeća i vraća u prošlost, u lude šezdesete - godine sloboda, nada, ambicija, strasti, protesta i nikada ostvarenih ideala nad kojima je lebdio ogroman dim tek ispušenih cigareta marihuane. Konvencionalan, avanturistički projektiran kao čvrsto povezani skeč dvojice protagonista, Wyatta tj. Captain Americe (Peter Fonda) i Billy the Kida (Dennis Hopper), koji na svojim motorima gutaju milje američkih auto-puteva od Kalifornije do New Orleansa. Njihovi problemi, putovanje i istraživanje istine, donose im samo razočarenje i smrt. Graničari bez granica sigurno bi prošli bolje da su se umjesto neizvjesnosti i bijega od socijale odlučili na nešto mnogo sigurnije. Međutim, put ih je vodio dalje, sa West Coasta prema Istoku, donoseći im neizvjesnu sudbinu. Što su bliže odredištu, doživljavaju neugodnije incidente koji će do kraja uništiti njihove iluzije. Opasnost, vulgarnost i komercijalizam upozoravaju ih kako je to zlokobni izlet. A sam cilj i nije korijen njihove tragedije - sve je otpočelo mnogo ranije, prodajom droge čime su financirali svoj put.
   Dvoje simpatičnih urbanih kentaura, smijući se cijelim putem simboliziraju svu slobodu tog vremena, vremena u koje su tako neiskusno zakopali sebe na najgori mogući način. Optimizam s kojim su krenuli ustupa mjesto razočaranosti, a rješenje za spasenje pronalaze u pilulama da bi svoje misli odagnali od sveprisutne odvratnosti Mardi Grasa. Dakako, zaključuju kako su morali drugačije postupati. A nisu! Wyatt na kraju ipak priznaje "propuvali smo!"
   Izmedu vizualne raskoši filma i života kasnih šezdesetih, sa čime se sreću naši protagonisti, postoji savršeni (ne)sklad. "Ovo je nekada bila fina zemlja" govori George Hanson (Jack Nicholson) neposredno pred svoju smrt, sa krvavim rukama oko vrata, pitajući se što je sve krenulo krivo. Umire, ali ne dolazi do odgovora.
   "Goli u sedlu" nastali su periodu kada je bila moda stvarati rock filmove (Mad Dogs & Englishman, Gimme Shelter, Alice's Restaurant, Let it Be...) i kada su se događala promjene i u društvu i u glazbi. Nastao je na obrascu čuvenog radikalizma šezdesetih koji se odlikovao pokušajem društvenog angažmana mladih, odupiranja ustaljenom načinu života i težnjom za temeljitim preobražajem suvremenog društvenog života. Bio je to kraj jednog puta započetog studentskim demonstracijama, velikim rock festivalima (Monterey, Woodstock, Wight) u kojem se tražio odlazak izvan svakodnevnih prostora. Stvarala se nova glazba koja prenosi osjećaj slobode, ali i nezadovoljstva. Droga je postala sastavni dio života u kojem se žele stvarati i razarati postojeći zakoni. Jednostavno: mladi su htjeli biti uključeni u sve! I kao sto je Woodstock bio kulminacija tj. mjesto na koje su mnogi krenuli kao na hodočašće, tako su i "Goli u sedlu" bili filmska kulminacija jedne, po mnogo čemu nejasne generacije koja se zanesena zvukom gitare, putovanjima, "avanturama većim od života", iskušenjem zvanim droga htjela zajednički izjasniti o svemu onom što je tišti i što je se tiče. U vrijeme kada je film snimljen mnogi su govorili o njemu kao o malom filmu koji je ubio veliki. Međutim, činjenica je da veliki film nije nikada umro, već se u tom periodu samo nalazio u stanju hibernacije. Mnoštvo imitacija "Golih u sedlu" je propalo, jer je film svojim uspjehom postavio visoke kriterije, koji se u istim uvjetima više nikada nisu uspjeli ponoviti. Trebalo je mnogo više od priče (veliki novac, nekoliko zvučnih filmskih zvijezda, tehnološki napredak...) da bi se postigli novi rekordi. Pa ako "Goli u sedlu" nisu izmijenili lice američkog filma, bar stoje kao testament takovog pokušaja. Hollywood je preživio to bezumlje i pomahnitali period bunta, čitavi niz skandala i paranoidni mentalitet McCarthyjeve ere. Hollywood je reflektirao raspoloženje društva ali nikada nije promijenio njegovu socijalnu sliku, makar je do kraja eksploatirao. Upravo to raspoloženje, u ovom slučaju riječ je o šezdesetim godinama, najbolje je prikazano u "Golima u sedlu". Godinu kasnije dolazi do odbacivanja ideala i "pravila" privremeno okupljenih hipi komuna, a nakon svih nevolja dogodio se i Altamont i više nikada nije niti će biti kao prije. Trebalo je dosta godina da se Hollywood trgne i nakon mnogo neuspjelih pokušaja još jednom je probao prikazati ljudima filmove koje su oni željeli vidjeti.
   A što se tiče samog filma "Goli u sedlu", svojevremeno se pojavila vijest o snimanja nastavka (!?). Hopper je dao svoj pristanak, kao i Nicholson. Međutim, Peter Fonda nije prihvatio ideju obrazlažući svoje odbijanje riječima "to mi je jedini svijetli trenutak u životu i ne želim ga okaljati".
http://www.imdb.com/title/tt0064276/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 17.04.

VIVA LUDEŽ: RAZGOVOR S TROJICOM OD FERALA

Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017.
17:30 sati



Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017. Marina Banićević i Saša Stanić, 100 min. HR
   Već je deset godina prošlo otkako je Feral Tribune prestao izlaziti. Posljednji broj toga najpoznatijeg glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika objavljen je 20. lipnja 2008. Na naslovnici zaključnog broja našla se fotografija Charlieja Chaplina u ulozi „Skitnice“ popraćena proročanskim riječima „Put pod noge“. U međuvremenu su tisuće hrvatskih građana preuzele Chaplinovu ulogu te s motom „put pod noge“ napustile Hrvatsku u potrazi za boljim životom. O Feralu se pak otkako ga nema i dalje govori, i dalje se piše, i dalje je relevantan, te na koncu, umjesto da nestane, on stoji kao dokument jednoga vremena koje nikako ne prestaje.
   "VivaLudež: Razgovor s trojicom od Ferala" donosi ono što mu naslov otkriva: razgovor s Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem, pokretačima i zaštitnim licima političko-satiričkog lista koji je obilježio medijsku scenu izvan okvira nacionalnih granica. Feral Tribune je tijekom svojeg trajanja bio kontinuirani komentator političkih, društvenih, gospodarskih i kulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Istovremeno je bio bespoštedni demistifikator državotvornih ideologema, savjesni izvjestitelj ratnih zbivanja, denuncijator kriminogenih radnji u procesima privatizacije i uopće tranzicije te neprikosnoveni satiričar malformacija našeg društva. O svemu su tome, i koječemu drugom, autori filma razgovarali s trojicom od Ferala, koji su i pred kamerama pokazali ono što su odavno dokazali u svojim tekstovima – da su neprikosnoveni predstavljači rableovštine te potvrdili riječi Waltera Benjamina, prema kojemu „Nema boljeg ishodišta mišljenju od smijeha“.
   Razgovor vođen s trojicom od Ferala sniman je u riječkom antikvarijatu Ex libris koncem veljače 2016. godine. Odabirom razgovorne forme, koja je obogaćena arhivskom građom iz samih brojeva Feral Tribunea, kao i različitim vrstama informacija te animacijskih intervencija, dan je uvid u neke od ključnih trenutaka lista, kao i u razmišljanja trojca VivaLudež o pitanjima koja ne gube na svojoj aktualnosti. Stoga ovaj film, kao svojevrsni memento, kroz prezentaciju priče o Feral Tribuneui njegovim ključnim akterima neprestano uspostavlja paralelizme između socijalističkoga sustava tijekom osamdesetih, načelno demokratskoga sustava devedesetih i „posttranzicijskog“ društva dvijetisućitih te time podcrtava konstantu Feralova djelovanja, a ona se manifestira kroz kontinuiranu i dosljednu satiru svih političkih uređenja i opcija koje su nas tijekom njegova trajanja pratile.

 

FB IZBOR PUBLIKE: PREDATOR

Predator, 1987.
20:15 sati



Predator, 1987. John McTiernan, 107 min.
Scenarij
: Jim Thomas, John Thomas
Uloge: Arnold Schwarzenegger, Carl Weathers, Elpidia Carrillo, Bill Duke, Jesse Ventura, Kevin Peter Hall
    Kada se u kinima 1987. pojavio još jedan u nizu akcijskih filmova s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi u kojemu je njegov lik na čelu male vojne jedinice plaćenika, nitko nije očekivao mnogo od filma, osim da zabavi publiku novim specijalnim efektima i šokira svojim krvavim scenama...    
    Radnja prati elitni tim specijalnih snaga američke vojske kojeg vodi bojnik Alan "Dutch" Schaefer (Schwarzenegger) u misiji spašavanja talaca (ministara tamošnje vlade) iz ruku lokalnih gerilaca u džungli Centralne Amerike. Ono što ne znaju, je da su istovremeno lovina vanzemaljskog čovjekolikog stvorenja sposobnog za međuzvjezdana putovanja i opremljenog naprednom. Predator je pripadnik neimenovane okrutne ratničke rase koja lovi agresivne, opasne i/ili naoružane pripadnike drugih civilizacija zbog inicijacije, sporta i trofeja u obliku njihovih očišćenih lubanja...
   Redatelj filma Predator (1987.), John McTiernan nije dobio velika priznanja u svojoj karijeri, ali može se pohvaliti realizacijom kinohitova kao što su Umri muški (1988.) i Lov na Crveni Oktobar (1990.). Svim svojim radovima vješto se uklopio u trendove koji su tada vladali američkim akcijskim filmovima. Ipak, niti jedan uradak toliko mu ne odiše duhom 80-ih kao Predator... (Borna Zidarić, www.ziher.hr)
   Uz Terminatora i Aliena, Predator je sigurno jedna od najboljih kreatura sukobljena čoveku u nekom filmu, sam film je doktorski pokazatelj kako kreirati preteću atmosferu, kako kreirati dopadljive likove i kako dostaviti opasnu akciju... (http://filmskihitovi.blogspot.hr)
   “Predator” je jedan od filmova koji i dan danas,nakon čak skoro 20 godina od svog nastanka izgleda odlično kao i tada,još uvijek nije izgubio svježinu i kvalitetu. Vrijeme ga nije pregazilo,te je još uvijek vizualno atraktivan,zanimljiv i nimalo zastario unatoč napretku tehnologije.“Predator” još uvijek plijeni pažnju izvrsnom režijom,spektakularnom akcijom,napetošću i svime ostalim,te se po tom pitanju bez problema može mjeriti sa većinom novijih filmova takve vrste,jer je definitivno još uvijek mnogo bolji i kvalitetniji od većine njih... (DragonRage, filmski.net)
   Već je u ekonomičnoj, a efektnoj karakterizaciji likova tijekom jed(i)ne vožnje helikopterom razvidno kako je “Predator“ puno više od “običnog“ akcijskog spektakla kakvih je u američkoj kinematografiji osamdesetih bilo na bacanje – postmoderna mješavina nekoliko žanrova i film ispred svog vremena... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt0093773/?ref_=nv_sr_2
https://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/cinemark/clanak/id/170756/predator-alien-protiv-terminatora--cetvrt-stoljeca-mitskog-duela
https://www.telegram.hr/kultura/predator-jedan-od-najboljih-akcijskih-filmova-ikad-danas-slavi-30-godina-evo-par-stvari-koje-niste-znali-njemu/

SRIJEDA / 18.04.

LADY MACBETH

Lady Macbeth, 2016.
17:30 sati



Lady Macbeth, 2016. William Oldroyd, 99 min. UK
Scena
rij: Alice Birch po romanu „Lady Macbeth of the Mtsensk District“ Nikolaja Leskova iz 1865. godine
Uloge: Florence Pugh, Cosmo Jarvis, Paul Hilton, Naomi Ackie, Christopher Fairbank
   Mladu Katherine otac je prodao starijem aristokratu koji je natjera da se vjenča s njegovim neotesanim sredovječnim sinom Alexanderom. Kada se upoznaju, kod njega nema pristojnosti, čak ne može ni konzumirati bračne dužnosti, ostavljajući Katherine očajnom. Ostavljena među zidovima obiteljske vile u raspadu dok su njezin suprug i svekar na poslovnom putu, Katherine upoznaje buntovnog slugu Sebastiana koji joj otvara oči te pruža ključ emocionalne i seksualne slobode. Njihova afera sve je snažnija i ne može ostati tajnom. Kada joj se suprug vrati, Katherine odlučuje braniti svoju ispunjenost pod svaku cijenu, bez obzira koliko će krvi biti proliveno.
   Prema istom romanu 1961. godine Andrzej Wajda snimio je „Sibirsku Lady Macbeth“
   British Independent Film Awards 2017 . Najbolja glumica, scenarij, fotografija i kostimografija
   Dublin International Film Festival 2017. Najbolja glumica
   European Film Awards 2017. Najbolji novi redatelj (William Oldroyd)
   Montclair Film Festival (MFF) 2017 . Najbolja glumica
   San Sebastián International Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Thessaloniki Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Zurich Film Festival 2016. Critics' Choice Award
http://www.imdb.com/title/tt4291600/?ref_=nv_sr_1

REFLEKSIJE

Speglingar, 2016.
20:15 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Speglingar, 2016. Sara Broos, 80 min.
Scenarij:
Sara Broos
Uloge: Sara Broos, Karin Broos, Marc Broos, Sissela Broos, Stella Broos
   U nadi da će popraviti njihov odnos, redateljica Sara Broos vodi svoju majku, poznatu švedsku slikaricu Karin Broos, na putovanje Latvijom. Na putovanju nastaje intiman, poetski film koji istražuje dubine ljudskog uma i ukupnost složenosti odnosa između majke i kćeri.
http://www.imdb.com/title/tt5465620/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 19.04.

REFLEKSIJE

Speglingar, 2016.
17:30 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Speglingar, 2016. Sara Broos, 80 min.
Scenarij:
Sara Broos
Uloge: Sara Broos, Karin Broos, Marc Broos, Sissela Broos, Stella Broos
   U nadi da će popraviti njihov odnos, redateljica Sara Broos vodi svoju majku, poznatu švedsku slikaricu Karin Broos, na putovanje Latvijom. Na putovanju nastaje intiman, poetski film koji istražuje dubine ljudskog uma i ukupnost složenosti odnosa između majke i kćeri.
http://www.imdb.com/title/tt5465620/?ref_=fn_al_tt_1

JULIEN U SREDINI

Jusqu'a la garde / Custody, 2017.
20:15 sati



Jusqu'a la garde / Custody, 2017. Xavier Legrand, 93 min. FR
Scenarij:
Xavier Legrand
Uloge: Léa Drucker, Denis Ménochet, Thomas Gioria, Mathilde Auneveux, Jean-Marie Winling
   Drama o obiteljskom nasilju nagrađena Srebrnim lavom za režiju u Veneciji...
   Miriam i Antoine Besson tek su se razveli. Miriam traži isključivo skrbništvo nad sinom Julienom kako bi ga zaštitila od navodno nasilnog oca. No na sudu je Antoine slika smirenog i preobraćenog čovjeka te uspijeva izboriti zajedničko skrbništvo. Traumatizirani Julien postaje taoc u sukobu između majke koja će učiniti sve da pobjegne od bivšeg muža i oca koji sinom okrutno manipulira kako bi se ponovno uvukao u život bivše supruge. Kako vrijeme odmiče, Miriamin strah sve više raste...
   „Obiteljsko nasilje ne zahvaća samo žene, već su žrtve konflikta oca i majke često djeca. Moramo postavljati pitanja o tome i davati odgovore, jer puno toga još nije riješeno na razini zakona i skrbništva nad djecom... U Francuskoj je samo u prošloj godini u obiteljskom nasilju smrtno stradalo 25 djece i 123 žene. 'To je velik problem...“ (redatelj i scenarist, Xavier Legrand)
   Granica životnog i filmskog kojom ordinira Xavier Le Grand golom je oku nevidljiva. “Julien u sredini“ je intenzivni, (žanrovski) najnepredvidljiviji film godine - nije mu nikakav problem skrenuti od drame o razvodu bračnog para (Antoine-Miriam) do psihološkog trilera pa naprijed prema hororu, sve prirodnim progresom, kao da ga režira sam život. Rastava se rimuje sa strava u fenomenalnom dugometražnom prvijencu francuskog redatelja kojeg treba držati na oku. Film počinje u sirovom doku-dramskom stilu socijalnog realizma, onako kako bi možda izgledao remake klasika “Kramer protiv Kramera“ u režiji braće Dardenne, a završava kao rapsodija “kubrickovskog“ košmara, užasnija od “Isijavanja“. Gotovo nepodnošljivo napet, režiran s puno samopouzdanja i preciznosti za jednog debitanta, treći čin “ Julien u sredini“ je Kubrick iz crne kronike, hiperventilacija trilersko-hororskih tenzija. Hereeee's Antoine! (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Svi su likovi u filmu briljantno odigrani, posebno otac Antoine - u rasponu od plačljivog oca do nasilnika koji prelazi granicu prihvatljivog bijesa, nakon čega više nema povratka u normalu. (Glumac Denis Ménochet u ulozi oca neodoljivo podsjeća na hrvatskog glumca Gorana Navojca.) Ni Thomas Gioria u ulozi plahog sina Juliena nije ništa manje upečatljiv. Dakako, sve vrijednosti francuskog filma rezultat su pažljiva redateljevoga plana. Posebno strategija kojom se premošćuje i najmanja natruha karikaturalnosti, od čega inače pate kino-proizvodi balkanske provenijencije... (Željko Kipke, FILMOVI.hr)

http://www.imdb.com/title/tt6002232/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 20.04.

JULIEN U SREDINI

Jusqu'a la garde / Custody, 2017.
17:30 sati



Jusqu'a la garde / Custody, 2017. Xavier Legrand, 93 min. FR
Scenarij:
Xavier Legrand
Uloge: Léa Drucker, Denis Ménochet, Thomas Gioria, Mathilde Auneveux, Jean-Marie Winling
   Drama o obiteljskom nasilju nagrađena Srebrnim lavom za režiju u Veneciji...
   Miriam i Antoine Besson tek su se razveli. Miriam traži isključivo skrbništvo nad sinom Julienom kako bi ga zaštitila od navodno nasilnog oca. No na sudu je Antoine slika smirenog i preobraćenog čovjeka te uspijeva izboriti zajedničko skrbništvo. Traumatizirani Julien postaje taoc u sukobu između majke koja će učiniti sve da pobjegne od bivšeg muža i oca koji sinom okrutno manipulira kako bi se ponovno uvukao u život bivše supruge. Kako vrijeme odmiče, Miriamin strah sve više raste...
   „Obiteljsko nasilje ne zahvaća samo žene, već su žrtve konflikta oca i majke često djeca. Moramo postavljati pitanja o tome i davati odgovore, jer puno toga još nije riješeno na razini zakona i skrbništva nad djecom... U Francuskoj je samo u prošloj godini u obiteljskom nasilju smrtno stradalo 25 djece i 123 žene. 'To je velik problem...“ (redatelj i scenarist, Xavier Legrand)
   Granica životnog i filmskog kojom ordinira Xavier Le Grand golom je oku nevidljiva. “Julien u sredini“ je intenzivni, (žanrovski) najnepredvidljiviji film godine - nije mu nikakav problem skrenuti od drame o razvodu bračnog para (Antoine-Miriam) do psihološkog trilera pa naprijed prema hororu, sve prirodnim progresom, kao da ga režira sam život. Rastava se rimuje sa strava u fenomenalnom dugometražnom prvijencu francuskog redatelja kojeg treba držati na oku. Film počinje u sirovom doku-dramskom stilu socijalnog realizma, onako kako bi možda izgledao remake klasika “Kramer protiv Kramera“ u režiji braće Dardenne, a završava kao rapsodija “kubrickovskog“ košmara, užasnija od “Isijavanja“. Gotovo nepodnošljivo napet, režiran s puno samopouzdanja i preciznosti za jednog debitanta, treći čin “ Julien u sredini“ je Kubrick iz crne kronike, hiperventilacija trilersko-hororskih tenzija. Hereeee's Antoine! (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Svi su likovi u filmu briljantno odigrani, posebno otac Antoine - u rasponu od plačljivog oca do nasilnika koji prelazi granicu prihvatljivog bijesa, nakon čega više nema povratka u normalu. (Glumac Denis Ménochet u ulozi oca neodoljivo podsjeća na hrvatskog glumca Gorana Navojca.) Ni Thomas Gioria u ulozi plahog sina Juliena nije ništa manje upečatljiv. Dakako, sve vrijednosti francuskog filma rezultat su pažljiva redateljevoga plana. Posebno strategija kojom se premošćuje i najmanja natruha karikaturalnosti, od čega inače pate kino-proizvodi balkanske provenijencije... (Željko Kipke, FILMOVI.hr)

http://www.imdb.com/title/tt6002232/?ref_=fn_al_tt_1

LADY MACBETH

Lady Macbeth, 2016.
20:15 sati



Lady Macbeth, 2016. William Oldroyd, 99 min. UK
Scena
rij: Alice Birch po romanu „Lady Macbeth of the Mtsensk District“ Nikolaja Leskova iz 1865. godine
Uloge: Florence Pugh, Cosmo Jarvis, Paul Hilton, Naomi Ackie, Christopher Fairbank
   Mladu Katherine otac je prodao starijem aristokratu koji je natjera da se vjenča s njegovim neotesanim sredovječnim sinom Alexanderom. Kada se upoznaju, kod njega nema pristojnosti, čak ne može ni konzumirati bračne dužnosti, ostavljajući Katherine očajnom. Ostavljena među zidovima obiteljske vile u raspadu dok su njezin suprug i svekar na poslovnom putu, Katherine upoznaje buntovnog slugu Sebastiana koji joj otvara oči te pruža ključ emocionalne i seksualne slobode. Njihova afera sve je snažnija i ne može ostati tajnom. Kada joj se suprug vrati, Katherine odlučuje braniti svoju ispunjenost pod svaku cijenu, bez obzira koliko će krvi biti proliveno.
   Prema istom romanu 1961. godine Andrzej Wajda snimio je „Sibirsku Lady Macbeth“
   British Independent Film Awards 2017 . Najbolja glumica, scenarij, fotografija i kostimografija
   Dublin International Film Festival 2017. Najbolja glumica
   European Film Awards 2017. Najbolji novi redatelj (William Oldroyd)
   Montclair Film Festival (MFF) 2017 . Najbolja glumica
   San Sebastián International Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Thessaloniki Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Zurich Film Festival 2016. Critics' Choice Award
http://www.imdb.com/title/tt4291600/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 21.04.

120 OTKUCAJA U MINUTI

120 battements par minute, 2017.
17:30 sati



120 battements par minute, 2017. Robin Campillo, 143 min. FR
Scenarij:
Robin Campillo, Philippe Mangeot
Uloge: Nahuel Pérez Biscayart, Arnaud Valois, Adele Haenel, Antoine Reinartz
   Rane su 90-e i epidemija AIDS-a hara već godinama odnoseći brojne živote. Skupina mladih pariških aktivista očajnički se trudi pojačanim akcijama podići razinu osviještenosti o toj stigmatiziranoj bolesti i trgnuti iz ravnodušnosti nezainteresirano društvo i farmaceutske kompanije. Skupini se pridružuje mladi Nathan, jedan od njezinih rijetkih članova koji nije zaražen HIV-om. Ondje upoznaje radikalnog i strastvenog Seana te njih dvoje započinju vezu dok grupa preispituje metodu šoka i nasilja kao način borbe. Osobno se prepliće s političkim u ovoj erotičnoj i emotivnoj drami koja je na festivalu u Cannesu osvojila Grand Prix. Film je bio francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.
    “120 otkucaja u minuti“ ostat će u pregledu 2017. upisan kao društveno važan i duševno impresivan film. Dramu je Campillo osovio oko protestnih, ponekad i nasilnih akcija mladih (gay) aktivista u Parizu početkom devedesetih koji, okupljeni unutar organizacije Act Up–Paris, nastoje svojim angažmanom izboriti pravo na jednakost i p(r)okazati kako se ravnodušna država i farmaceutske kompanije (ne) nose s rastućom epidemijom AIDS-a… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
http://www.imdb.com/title/tt6135348/?ref_=nv_sr_1

JULIEN U SREDINI

Jusqu'a la garde / Custody, 2017.
20:15 sati



Jusqu'a la garde / Custody, 2017. Xavier Legrand, 93 min. FR
Scenarij:
Xavier Legrand
Uloge: Léa Drucker, Denis Ménochet, Thomas Gioria, Mathilde Auneveux, Jean-Marie Winling
   Drama o obiteljskom nasilju nagrađena Srebrnim lavom za režiju u Veneciji...
   Miriam i Antoine Besson tek su se razveli. Miriam traži isključivo skrbništvo nad sinom Julienom kako bi ga zaštitila od navodno nasilnog oca. No na sudu je Antoine slika smirenog i preobraćenog čovjeka te uspijeva izboriti zajedničko skrbništvo. Traumatizirani Julien postaje taoc u sukobu između majke koja će učiniti sve da pobjegne od bivšeg muža i oca koji sinom okrutno manipulira kako bi se ponovno uvukao u život bivše supruge. Kako vrijeme odmiče, Miriamin strah sve više raste...
   „Obiteljsko nasilje ne zahvaća samo žene, već su žrtve konflikta oca i majke često djeca. Moramo postavljati pitanja o tome i davati odgovore, jer puno toga još nije riješeno na razini zakona i skrbništva nad djecom... U Francuskoj je samo u prošloj godini u obiteljskom nasilju smrtno stradalo 25 djece i 123 žene. 'To je velik problem...“ (redatelj i scenarist, Xavier Legrand)
   Granica životnog i filmskog kojom ordinira Xavier Le Grand golom je oku nevidljiva. “Julien u sredini“ je intenzivni, (žanrovski) najnepredvidljiviji film godine - nije mu nikakav problem skrenuti od drame o razvodu bračnog para (Antoine-Miriam) do psihološkog trilera pa naprijed prema hororu, sve prirodnim progresom, kao da ga režira sam život. Rastava se rimuje sa strava u fenomenalnom dugometražnom prvijencu francuskog redatelja kojeg treba držati na oku. Film počinje u sirovom doku-dramskom stilu socijalnog realizma, onako kako bi možda izgledao remake klasika “Kramer protiv Kramera“ u režiji braće Dardenne, a završava kao rapsodija “kubrickovskog“ košmara, užasnija od “Isijavanja“. Gotovo nepodnošljivo napet, režiran s puno samopouzdanja i preciznosti za jednog debitanta, treći čin “ Julien u sredini“ je Kubrick iz crne kronike, hiperventilacija trilersko-hororskih tenzija. Hereeee's Antoine! (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Svi su likovi u filmu briljantno odigrani, posebno otac Antoine - u rasponu od plačljivog oca do nasilnika koji prelazi granicu prihvatljivog bijesa, nakon čega više nema povratka u normalu. (Glumac Denis Ménochet u ulozi oca neodoljivo podsjeća na hrvatskog glumca Gorana Navojca.) Ni Thomas Gioria u ulozi plahog sina Juliena nije ništa manje upečatljiv. Dakako, sve vrijednosti francuskog filma rezultat su pažljiva redateljevoga plana. Posebno strategija kojom se premošćuje i najmanja natruha karikaturalnosti, od čega inače pate kino-proizvodi balkanske provenijencije... (Željko Kipke, FILMOVI.hr)

http://www.imdb.com/title/tt6002232/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 22.04.

OVO MIJENJA SVE

This Changes Everything, 2015.
17:30 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
This Changes Everything, 2015. Avi Lewis, 89 min. US/CA

   "Ovo mijenja sve" film je koji je nastajao tijekom 211 dana snimanja, u četiri godine, na pet kontinenata - epski pokušaj da se u drugačijem svjetlu prikažu golemi dosezi klimatskih promjena. Nastao prema međunarodnom publicističkom bestselleru Naomi Klein „This Changes Everything“, ovaj film donosi sedam snažnih prikaza zajednica s prve crte, od Powder River Basina u Montani do naftnih polja u Alberti, od obale južne Indije do Pekinga i dalje. S ovim pričama o borbi prožima se naracija Naomi Klein i povezuje ugljik u zraku s ekonomskim sustavom koji ga je onamo doveo. Kroz čitav film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo svoj neuspjeli ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje...
   “Film koji namjerno uznemiruje… i na kraju ohrabruje” (Variety Magazine)
   “Ako vam je stalo do pravde, ovo morate pogledati.” (Kumi Naidoo, bivši ravnatelj Greenpeace International)
   „Namjerno potresan, no u konačnici ohrabrujući globalni pregled aktivističkih nastojanja da se suzbiju korporacijski zagađivači i ublaže klimatske promjene.“ (Joe Leydon, Variety)
   „Dirljiv, human i nepokolebljivo pristojan, film „This Changes Everything“ prikaz je buduće katastrofe iz šire perspektive.“ (Jeanette Catsoulis, New York Times)

http://www.imdb.com/title/tt1870548/?ref_=fn_al_tt_1

IZMEĐU NEBA I LEDA

La glace et le ciel / Antarctica: Ice & Sky, 2015.
20:15 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
La glace et le ciel / Antarctica: Ice & Sky, 2015. Luc Jacquet, 89 min. FR

   Luc Jacquet otkrio je nevjerojatan novi način istraživanja klimatskih promjena. U središtu je njegova filma Claude Lorius, 82-godišnji francuski glaciolog koji je prije više od pedeset godina prvi put posjetio Antarktiku. Cijenjen je i stručan znanstvenik, najpoznatiji po proučavanju paleoatmosfere u ledenim jezgrama. U filmu otkriva tajne prošlosti analizirajući različite razine leda, nešto poput geologije smrznute vode. Jacquet mu se pridružuje na tom najjužnijem dijelu planeta kako bi doživio i zabilježio njegovu ljepotu, ali i golem utjecaj klimatskih promjena tijekom desetljeća...
   „Moćno svjedočanstvo, koje bi trebalo ostaviti zamjetan trag“ (Andrew Pulver, The Guardian)   
   „Racionalan, dostupan filmski prikaz sve većeg problema“ (Glenn Kenny, NY Times)

http://www.imdb.com/title/tt4466550/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 23.04.

VIVA LUDEŽ: RAZGOVOR S TROJICOM OD FERALA

Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017.
20:30 sati



Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017. Marina Banićević i Saša Stanić, 100 min. HR
   Već je deset godina prošlo otkako je Feral Tribune prestao izlaziti. Posljednji broj toga najpoznatijeg glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika objavljen je 20. lipnja 2008. Na naslovnici zaključnog broja našla se fotografija Charlieja Chaplina u ulozi „Skitnice“ popraćena proročanskim riječima „Put pod noge“. U međuvremenu su tisuće hrvatskih građana preuzele Chaplinovu ulogu te s motom „put pod noge“ napustile Hrvatsku u potrazi za boljim životom. O Feralu se pak otkako ga nema i dalje govori, i dalje se piše, i dalje je relevantan, te na koncu, umjesto da nestane, on stoji kao dokument jednoga vremena koje nikako ne prestaje.
   "VivaLudež: Razgovor s trojicom od Ferala" donosi ono što mu naslov otkriva: razgovor s Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem, pokretačima i zaštitnim licima političko-satiričkog lista koji je obilježio medijsku scenu izvan okvira nacionalnih granica. Feral Tribune je tijekom svojeg trajanja bio kontinuirani komentator političkih, društvenih, gospodarskih i kulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Istovremeno je bio bespoštedni demistifikator državotvornih ideologema, savjesni izvjestitelj ratnih zbivanja, denuncijator kriminogenih radnji u procesima privatizacije i uopće tranzicije te neprikosnoveni satiričar malformacija našeg društva. O svemu su tome, i koječemu drugom, autori filma razgovarali s trojicom od Ferala, koji su i pred kamerama pokazali ono što su odavno dokazali u svojim tekstovima – da su neprikosnoveni predstavljači rableovštine te potvrdili riječi Waltera Benjamina, prema kojemu „Nema boljeg ishodišta mišljenju od smijeha“.
   Razgovor vođen s trojicom od Ferala sniman je u riječkom antikvarijatu Ex libris koncem veljače 2016. godine. Odabirom razgovorne forme, koja je obogaćena arhivskom građom iz samih brojeva Feral Tribunea, kao i različitim vrstama informacija te animacijskih intervencija, dan je uvid u neke od ključnih trenutaka lista, kao i u razmišljanja trojca VivaLudež o pitanjima koja ne gube na svojoj aktualnosti. Stoga ovaj film, kao svojevrsni memento, kroz prezentaciju priče o Feral Tribuneui njegovim ključnim akterima neprestano uspostavlja paralelizme između socijalističkoga sustava tijekom osamdesetih, načelno demokratskoga sustava devedesetih i „posttranzicijskog“ društva dvijetisućitih te time podcrtava konstantu Feralova djelovanja, a ona se manifestira kroz kontinuiranu i dosljednu satiru svih političkih uređenja i opcija koje su nas tijekom njegova trajanja pratile.

 

UTORAK / 24.04.

MOJE STVARI

Tavarataivas / My Stuff, 2013.
17:30 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
Tavarataivas / My Stuff, 2013. Petri Luukkainen, Finska, 83 min. FI

   Dvadesetčetverogodišnji Petri odlučuje provesti radikalan eksperiment. Nesretan je i osjeća da ga guše materijalne stvari koje je nakupio u stanu, pa ih pakira i seli u podrum, a sam počinje živjeti prema skromnom no strogom samonametnutom pravilu: smije vratiti samo jednu stvar dnevno i ne smije kupiti ništa novo. Hoćemo li odustajanjem od potrošačkom društva ujedno odustati i od društvenog života. Možemo li imati prijatelje ako nemamo mobitel? I hoće li ostatak svijeta uopće prihvatiti takav projekt? Odvažan film, koji pogađa ravno u srž ekspanzije konzumerizma 2000-ih u profinjenoj (finskoj) kombinaciji ozbiljnosti i humora.
   „Nudi nam se pogled na nešto rijetko i dragocjeno: prosvjetljenje kakvo dolazi kada prestanemo gomilati.“ (Mike McCahill, The Guardian)
   „Suptilna i fascinantna analiza moderne kulture i neprestane ljudske potrebe da život ispunjavaju potrošnom robom.“ (Laurence Boyce, Screen Daily)
   „Ova priča u sebi nosi važnu i bezvremensku poruku.“ (Martin Daniel McDonagh, The Hollywood News)

http://www.imdb.com/title/tt2599898/?ref_=fn_al_tt_1

DAMIR PILIĆ ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub Kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja:
Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR

 

 

SRIJEDA / 25.04.

OVO MIJENJA SVE

This Changes Everything, 2015.
17:30 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
This Changes Everything, 2015. Avi Lewis, 89 min. US/CA

   "Ovo mijenja sve" film je koji je nastajao tijekom 211 dana snimanja, u četiri godine, na pet kontinenata - epski pokušaj da se u drugačijem svjetlu prikažu golemi dosezi klimatskih promjena. Nastao prema međunarodnom publicističkom bestselleru Naomi Klein „This Changes Everything“, ovaj film donosi sedam snažnih prikaza zajednica s prve crte, od Powder River Basina u Montani do naftnih polja u Alberti, od obale južne Indije do Pekinga i dalje. S ovim pričama o borbi prožima se naracija Naomi Klein i povezuje ugljik u zraku s ekonomskim sustavom koji ga je onamo doveo. Kroz čitav film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo svoj neuspjeli ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje...
   “Film koji namjerno uznemiruje… i na kraju ohrabruje” (Variety Magazine)
   “Ako vam je stalo do pravde, ovo morate pogledati.” (Kumi Naidoo, bivši ravnatelj Greenpeace International)
   „Namjerno potresan, no u konačnici ohrabrujući globalni pregled aktivističkih nastojanja da se suzbiju korporacijski zagađivači i ublaže klimatske promjene.“ (Joe Leydon, Variety)
   „Dirljiv, human i nepokolebljivo pristojan, film „This Changes Everything“ prikaz je buduće katastrofe iz šire perspektive.“ (Jeanette Catsoulis, New York Times)

http://www.imdb.com/title/tt1870548/?ref_=fn_al_tt_1

VJEČNO LJETO

Odödliga, 2015.
20:15 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Odödliga, 2015. Andreas Öhman, 107 min. S
Scenarij:
Andreas Öhman
Uloge: Madeleine Martin, Filip Berg, Torkel Petersson
   Isak i Em susreću se jedne ljetne večeri u Stockholmu. Odlučuju sve ostaviti iza sebe te krenuti na putovanje prekrasnim krajolicima sjeverne Švedske. No, ono što započinje kao bezbrižna pustolovina uskoro postaje panična potjera.
  „Vječno ljeto“ je film ceste o pronalaženju osobe koja je cijeli vaš svemir – i onome što ste spremni učiniti za nju.
http://www.imdb.com/title/tt3914324/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 26.04.

VJEČNO LJETO

Odödliga, 2015.
17:30 sati



SUVREMENI ŠVEDSKI FILM
Odödliga, 2015. Andreas Öhman, 107 min. S
Scenarij:
Andreas Öhman
Uloge: Madeleine Martin, Filip Berg, Torkel Petersson
   Isak i Em susreću se jedne ljetne večeri u Stockholmu. Odlučuju sve ostaviti iza sebe te krenuti na putovanje prekrasnim krajolicima sjeverne Švedske. No, ono što započinje kao bezbrižna pustolovina uskoro postaje panična potjera.
  „Vječno ljeto“ je film ceste o pronalaženju osobe koja je cijeli vaš svemir – i onome što ste spremni učiniti za nju.
http://www.imdb.com/title/tt3914324/?ref_=fn_al_tt_1

THELMA

Thelma, 2017.
20:15 sati



Thelma, 2017. Joachim Trier, 116 min. NO/FR/DE/S
Scenarij:
Joachim Trier, Eskil Vogt
Uloge: Eili Harboe, Kaya Wilkins, Henrik Rafaelsen, Ellen Dorrit Petersen, Marte Magnusdotter Solem
   Norveški kandidat za Oscara...
   Nadnaravni romantični triler o Thelmi, neobičnoj bojažljivoj djevojci koja dolazi na studij u Oslo. Odgojena u strogoj religijskoj obitelji, Thelma se svake večeri čuje sa svojim roditeljima koji pokazuju uznemirujuće zanimanje za svaki detalj njezine svakodnevice. U Oslu upoznaje mladu studenticu Anju te se između njih razvije privlačnost. Istovremeno Thelmu počinju mučiti misteriozni napadaji praćeni zastrašujućim telekinetičkim moćima. Jednoga dana Anja nestaje...
   Svoj sad već prepoznatljivi autorski pečat Trier u 'Thelmi' otiskuje na žanru horora provlačeći senzibilitete Briana De Palme i Davida Cronenberga kroz vlastitu optiku. 'Thelma' je istovremeno nadnaravni film strave na alegorijskoj razini poput 'Carrie' i 'body horror', ali 'body horror' – iznutra... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Oni koji od filma očekuju horor ili napeti triler mogli bi biti razočarani viđenim, no oni koji zagrebu ispod površine mogli bi se ugodno iznenaditi suptilnošću poruka i simbolike kojom se Trier koristi... (Tanja Kordić, monitor.hr)
   Sam Joachim Trier, kada ga pitaju za njegovo žanrovsko određenje, film zanimljivo opisuje kao “žanr u kojem  redatelj pokušava napraviti nešto što voli, ali nije napravio nikada prije”. Trier je naime, po vlastitom priznanju, veliki fan majstora suspensa poput Briana de Palme, Tonyja Scotta i Daria Argenta, i ovaj je film njegov prvi doprinos toj vrsti žanra... (www.voxfeminae.net)
   Radnja ovog filma mogla bi se ukratko prepričati na najmanje dva različita načina koji se pritom međusobno ne isključuju već nadopunjuju. „Thelma“, naime, nije samo horor ni samo sf, „Thelma“ nije ni samo priča o autanju, ni samo priča o emancipaciji, niti je samo priča o ljubavi, „Thelma“  je sve to. I to je, po meni, najveća vrijednost ovog filma, jer u sebi istovremeno uspješno utjelovljuje najmanje četiri različita žanra čiji je mashup ostvaren tako suptilno da ostavlja bez daha... (Jasna Jasna Žmak, www.voxfeminae.net)

http://www.imdb.com/title/tt6304046/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 27.04.

THELMA

Thelma, 2017.
17:30 sati



Thelma, 2017. Joachim Trier, 116 min. NO/FR/DE/S
Scenarij:
Joachim Trier, Eskil Vogt
Uloge: Eili Harboe, Kaya Wilkins, Henrik Rafaelsen, Ellen Dorrit Petersen, Marte Magnusdotter Solem
   Norveški kandidat za Oscara...
   Nadnaravni romantični triler o Thelmi, neobičnoj bojažljivoj djevojci koja dolazi na studij u Oslo. Odgojena u strogoj religijskoj obitelji, Thelma se svake večeri čuje sa svojim roditeljima koji pokazuju uznemirujuće zanimanje za svaki detalj njezine svakodnevice. U Oslu upoznaje mladu studenticu Anju te se između njih razvije privlačnost. Istovremeno Thelmu počinju mučiti misteriozni napadaji praćeni zastrašujućim telekinetičkim moćima. Jednoga dana Anja nestaje...
   Svoj sad već prepoznatljivi autorski pečat Trier u 'Thelmi' otiskuje na žanru horora provlačeći senzibilitete Briana De Palme i Davida Cronenberga kroz vlastitu optiku. 'Thelma' je istovremeno nadnaravni film strave na alegorijskoj razini poput 'Carrie' i 'body horror', ali 'body horror' – iznutra... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Oni koji od filma očekuju horor ili napeti triler mogli bi biti razočarani viđenim, no oni koji zagrebu ispod površine mogli bi se ugodno iznenaditi suptilnošću poruka i simbolike kojom se Trier koristi... (Tanja Kordić, monitor.hr)
   Sam Joachim Trier, kada ga pitaju za njegovo žanrovsko određenje, film zanimljivo opisuje kao “žanr u kojem  redatelj pokušava napraviti nešto što voli, ali nije napravio nikada prije”. Trier je naime, po vlastitom priznanju, veliki fan majstora suspensa poput Briana de Palme, Tonyja Scotta i Daria Argenta, i ovaj je film njegov prvi doprinos toj vrsti žanra... (www.voxfeminae.net)
   Radnja ovog filma mogla bi se ukratko prepričati na najmanje dva različita načina koji se pritom međusobno ne isključuju već nadopunjuju. „Thelma“, naime, nije samo horor ni samo sf, „Thelma“ nije ni samo priča o autanju, ni samo priča o emancipaciji, niti je samo priča o ljubavi, „Thelma“  je sve to. I to je, po meni, najveća vrijednost ovog filma, jer u sebi istovremeno uspješno utjelovljuje najmanje četiri različita žanra čiji je mashup ostvaren tako suptilno da ostavlja bez daha... (Jasna Jasna Žmak, www.voxfeminae.net)

http://www.imdb.com/title/tt6304046/?ref_=fn_al_tt_1

IVAN

Ivan, 2017.
20:15 sati



Ivan, 2017. Janez Burger, 95 min. SI
Scenarij:
Janez Burger, Srđan Koljević, Melina Pota Koljević, Ales Car
Uloge: Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe
   Mara je beznadno zaljubljena u Roka, beskrupuloznog biznismena s kojim ima izvanbračno dijete. Kada se nađe pod optužbama za poslovni kriminal, Roka napuste svi prijatelji te on nagovara Maru da zajedno pobjegnu i prisili je da bira između njega i djeteta...
   Novi Burgerov film na Festivalu slovenskog filma osvojio je niz priznanja, uključujući i nagrade za najbolji film, scenarij i glavnu glumicu. Napeta drama o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca nastala je i u hrvatskoj koprodukciji...
   Festival slovenskog filma (Portorož) 2017. – najbolji dugometražni igrani film; najbolji scenarij (Srdjan Koljević, Melina Koljević, Janez Burger i Aleš Čar); najbolja ženska uloga (Maruša Majer); najbolja izvorna glazba (Damir Avdić); najbolja fotografija (Marko Brdar); najbolja maska (Alenka Nahtigal)
   Nagrada žirija slovenskih filmskih kritičara i kritičarki
   Nagrada Art kino mreže Slovenije
http://www.imdb.com/title/tt6061558/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 28.04.

IVAN

Ivan, 2017.
17:30 sati



Ivan, 2017. Janez Burger, 95 min. SI
Scenarij:
Janez Burger, Srđan Koljević, Melina Pota Koljević, Ales Car
Uloge: Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe
   Mara je beznadno zaljubljena u Roka, beskrupuloznog biznismena s kojim ima izvanbračno dijete. Kada se nađe pod optužbama za poslovni kriminal, Roka napuste svi prijatelji te on nagovara Maru da zajedno pobjegnu i prisili je da bira između njega i djeteta...
   Novi Burgerov film na Festivalu slovenskog filma osvojio je niz priznanja, uključujući i nagrade za najbolji film, scenarij i glavnu glumicu. Napeta drama o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca nastala je i u hrvatskoj koprodukciji...
   Festival slovenskog filma (Portorož) 2017. – najbolji dugometražni igrani film; najbolji scenarij (Srdjan Koljević, Melina Koljević, Janez Burger i Aleš Čar); najbolja ženska uloga (Maruša Majer); najbolja izvorna glazba (Damir Avdić); najbolja fotografija (Marko Brdar); najbolja maska (Alenka Nahtigal)
   Nagrada žirija slovenskih filmskih kritičara i kritičarki
   Nagrada Art kino mreže Slovenije
http://www.imdb.com/title/tt6061558/?ref_=fn_al_tt_1

THELMA

Thelma, 2017.
20:15 sati



Thelma, 2017. Joachim Trier, 116 min. NO/FR/DE/S
Scenarij:
Joachim Trier, Eskil Vogt
Uloge: Eili Harboe, Kaya Wilkins, Henrik Rafaelsen, Ellen Dorrit Petersen, Marte Magnusdotter Solem
   Norveški kandidat za Oscara...
   Nadnaravni romantični triler o Thelmi, neobičnoj bojažljivoj djevojci koja dolazi na studij u Oslo. Odgojena u strogoj religijskoj obitelji, Thelma se svake večeri čuje sa svojim roditeljima koji pokazuju uznemirujuće zanimanje za svaki detalj njezine svakodnevice. U Oslu upoznaje mladu studenticu Anju te se između njih razvije privlačnost. Istovremeno Thelmu počinju mučiti misteriozni napadaji praćeni zastrašujućim telekinetičkim moćima. Jednoga dana Anja nestaje...
   Svoj sad već prepoznatljivi autorski pečat Trier u 'Thelmi' otiskuje na žanru horora provlačeći senzibilitete Briana De Palme i Davida Cronenberga kroz vlastitu optiku. 'Thelma' je istovremeno nadnaravni film strave na alegorijskoj razini poput 'Carrie' i 'body horror', ali 'body horror' – iznutra... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Oni koji od filma očekuju horor ili napeti triler mogli bi biti razočarani viđenim, no oni koji zagrebu ispod površine mogli bi se ugodno iznenaditi suptilnošću poruka i simbolike kojom se Trier koristi... (Tanja Kordić, monitor.hr)
   Sam Joachim Trier, kada ga pitaju za njegovo žanrovsko određenje, film zanimljivo opisuje kao “žanr u kojem  redatelj pokušava napraviti nešto što voli, ali nije napravio nikada prije”. Trier je naime, po vlastitom priznanju, veliki fan majstora suspensa poput Briana de Palme, Tonyja Scotta i Daria Argenta, i ovaj je film njegov prvi doprinos toj vrsti žanra... (www.voxfeminae.net)
   Radnja ovog filma mogla bi se ukratko prepričati na najmanje dva različita načina koji se pritom međusobno ne isključuju već nadopunjuju. „Thelma“, naime, nije samo horor ni samo sf, „Thelma“ nije ni samo priča o autanju, ni samo priča o emancipaciji, niti je samo priča o ljubavi, „Thelma“  je sve to. I to je, po meni, najveća vrijednost ovog filma, jer u sebi istovremeno uspješno utjelovljuje najmanje četiri različita žanra čiji je mashup ostvaren tako suptilno da ostavlja bez daha... (Jasna Jasna Žmak, www.voxfeminae.net)

http://www.imdb.com/title/tt6304046/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 30.04.

TIMOTEO'S FABOLOUS RAGGED CIRCUS

Timoteo's Fabolous Ragged Circus, 2013.
20:15 sati



KINO CIRKUS
Timoteo's Fabolous Ragged Circus, 2013. Lorena Giachino, 76 min. CH/ARG

   Timoteo je voditelj cross-dressing cirkusa koji putuje i nastupa diljem Čilea već više od 40 godina. Danas, njegove poodmakle godine i urušeno
zdravlje predstavljaju ozbiljnu prepreku za budućnost cirkusa i zajednice koju je stvorio za sebe i sve kojima je njegov cirkus bio dom.
   Dokumentarni film Lorene Giachino prati svakodnevnicu  Timoteovog života u cirkusu - dnevne rutine, sitne sukobe među umjetnicima, ali i njegovu unutrašnju borbu od negiranja mogućnosti da se cirkus ugasi i jake odlučnosti da cirkus nastavi s radom i nakon njegove smrti.
https://www.imdb.com/title/tt3457450/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 02.05.

MOJE STVARI

Tavarataivas / My Stuff, 2013.
17:30 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
Tavarataivas / My Stuff, 2013. Petri Luukkainen, Finska, 83 min. FI

   Dvadesetčetverogodišnji Petri odlučuje provesti radikalan eksperiment. Nesretan je i osjeća da ga guše materijalne stvari koje je nakupio u stanu, pa ih pakira i seli u podrum, a sam počinje živjeti prema skromnom no strogom samonametnutom pravilu: smije vratiti samo jednu stvar dnevno i ne smije kupiti ništa novo. Hoćemo li odustajanjem od potrošačkom društva ujedno odustati i od društvenog života. Možemo li imati prijatelje ako nemamo mobitel? I hoće li ostatak svijeta uopće prihvatiti takav projekt? Odvažan film, koji pogađa ravno u srž ekspanzije konzumerizma 2000-ih u profinjenoj (finskoj) kombinaciji ozbiljnosti i humora.
   „Nudi nam se pogled na nešto rijetko i dragocjeno: prosvjetljenje kakvo dolazi kada prestanemo gomilati.“ (Mike McCahill, The Guardian)
   „Suptilna i fascinantna analiza moderne kulture i neprestane ljudske potrebe da život ispunjavaju potrošnom robom.“ (Laurence Boyce, Screen Daily)
   „Ova priča u sebi nosi važnu i bezvremensku poruku.“ (Martin Daniel McDonagh, The Hollywood News)

http://www.imdb.com/title/tt2599898/?ref_=fn_al_tt_1

THELMA

Thelma, 2017.
20:15 sati



Thelma, 2017. Joachim Trier, 116 min. NO/FR/DE/S
Scenarij:
Joachim Trier, Eskil Vogt
Uloge: Eili Harboe, Kaya Wilkins, Henrik Rafaelsen, Ellen Dorrit Petersen, Marte Magnusdotter Solem
   Norveški kandidat za Oscara...
   Nadnaravni romantični triler o Thelmi, neobičnoj bojažljivoj djevojci koja dolazi na studij u Oslo. Odgojena u strogoj religijskoj obitelji, Thelma se svake večeri čuje sa svojim roditeljima koji pokazuju uznemirujuće zanimanje za svaki detalj njezine svakodnevice. U Oslu upoznaje mladu studenticu Anju te se između njih razvije privlačnost. Istovremeno Thelmu počinju mučiti misteriozni napadaji praćeni zastrašujućim telekinetičkim moćima. Jednoga dana Anja nestaje...
   Svoj sad već prepoznatljivi autorski pečat Trier u 'Thelmi' otiskuje na žanru horora provlačeći senzibilitete Briana De Palme i Davida Cronenberga kroz vlastitu optiku. 'Thelma' je istovremeno nadnaravni film strave na alegorijskoj razini poput 'Carrie' i 'body horror', ali 'body horror' – iznutra... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Oni koji od filma očekuju horor ili napeti triler mogli bi biti razočarani viđenim, no oni koji zagrebu ispod površine mogli bi se ugodno iznenaditi suptilnošću poruka i simbolike kojom se Trier koristi... (Tanja Kordić, monitor.hr)
   Sam Joachim Trier, kada ga pitaju za njegovo žanrovsko određenje, film zanimljivo opisuje kao “žanr u kojem  redatelj pokušava napraviti nešto što voli, ali nije napravio nikada prije”. Trier je naime, po vlastitom priznanju, veliki fan majstora suspensa poput Briana de Palme, Tonyja Scotta i Daria Argenta, i ovaj je film njegov prvi doprinos toj vrsti žanra... (www.voxfeminae.net)
   Radnja ovog filma mogla bi se ukratko prepričati na najmanje dva različita načina koji se pritom međusobno ne isključuju već nadopunjuju. „Thelma“, naime, nije samo horor ni samo sf, „Thelma“ nije ni samo priča o autanju, ni samo priča o emancipaciji, niti je samo priča o ljubavi, „Thelma“  je sve to. I to je, po meni, najveća vrijednost ovog filma, jer u sebi istovremeno uspješno utjelovljuje najmanje četiri različita žanra čiji je mashup ostvaren tako suptilno da ostavlja bez daha... (Jasna Jasna Žmak, www.voxfeminae.net)

http://www.imdb.com/title/tt6304046/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 03.05.

IVAN

Ivan, 2017.
17:30 sati



Ivan, 2017. Janez Burger, 95 min. SI
Scenarij:
Janez Burger, Srđan Koljević, Melina Pota Koljević, Ales Car
Uloge: Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe
   Mara je beznadno zaljubljena u Roka, beskrupuloznog biznismena s kojim ima izvanbračno dijete. Kada se nađe pod optužbama za poslovni kriminal, Roka napuste svi prijatelji te on nagovara Maru da zajedno pobjegnu i prisili je da bira između njega i djeteta...
   Novi Burgerov film na Festivalu slovenskog filma osvojio je niz priznanja, uključujući i nagrade za najbolji film, scenarij i glavnu glumicu. Napeta drama o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca nastala je i u hrvatskoj koprodukciji...
   Festival slovenskog filma (Portorož) 2017. – najbolji dugometražni igrani film; najbolji scenarij (Srdjan Koljević, Melina Koljević, Janez Burger i Aleš Čar); najbolja ženska uloga (Maruša Majer); najbolja izvorna glazba (Damir Avdić); najbolja fotografija (Marko Brdar); najbolja maska (Alenka Nahtigal)
   Nagrada žirija slovenskih filmskih kritičara i kritičarki
   Nagrada Art kino mreže Slovenije
http://www.imdb.com/title/tt6061558/?ref_=fn_al_tt_1

KREMATOR

DANI SMIJEHA / ČEŠKE KOMEDIJE U KZV: Spalovač mrtvol, 1969.
20:15 sati



   Najbolje češke komedije obiluju mračnim humorom, ironičnim situacijama iz svakodnevnog života, emotivnim likovima, seksualnom tematikom i skrivenim političkim porukama
Spalovač mrtvol, 1969. Juraj Herz, CZ
Scenarij:
Ladislav Fuks, Juraj Herz
Uloge: Rudolf Hrušínský, Vlasta Chramostová, Jana Stehnová, Milos Vognic, Ilja Prachar
   Herzovo remek-djelo je jedan od najuspjelijih predstavnika istočnoevropskog filma strave prožetog humornim elementima. Film je poseban po svojoj gotičkoj, jezovitoj, atmosferi. Budući je shvaćen kao satira na račun Čeha koji su za vrijeme rata surađivali sa nacistima, film je odmah nakon premijere zabranjen i bunkeriran sve do pada komunističkog režima 1989. godine, kada stječe kultni status.
   Iako foršpani i tekstovi pogrešno ukazuju na to da gledatelja čeka čisti horor, "Kremator" je film koji puno markantnije koketira s gotikom, odnosno djelima njemačkog ekspresionizma, napose F.W Murnaua i Fritza Langa uz primjese izrazito crnog humora. Međutim, što se tiče žanra, "Kremator" definitivno pripada filmu strave i to onoj vrsti u kojoj nema ništa nadrealnog, već se jeza i tjeskobna atmosfera postižu oslanjanjem na sugestivnu moć kinematografije i samog medija... Neosporno trijumf Herzove karijere. Zabranjen i bunkeriran od strane čehoslovačke komunističke partije odmah nakon premijere 1969., ovaj filmski dragulj, koji u Češkoj zasluženo uživa  kultni status, vjerojatno bi i danas zjapio u mraku i prašini nekakvog skladišta da  se 1989. nije dogodio slom komunističkog režima. Hrvatski  ga filmofili tek trebaju otkriti! (Tomislav Goleš Babić, www.ziher.hr)
   Inspirirana romanom Ladislava Fuksa, ova kultna horor-komedija naširoko je smatrana jednim od najboljih čehoslovačkih filmova ikad snimljenih. Smještena u Prag 1930-ih, u vrijeme političke radikalizacije Evrope, priča prati krematora Karla Kopfrkingla. Opsjednut tibetanskom filozofijom i spaljivanjem tijela, Karl vjeruje da svojim radom oslobađa duše umrlih. Grabeći svaku priliku za povećanje obujma svog omiljenog posla, on bez problema i sasvim veselo surađuje i s nacistima. Kada dobije zahtjev da svoje profesionalne vještine primjeni na „tajnom projektu“ novih vlasti, Karl pada u delirij jer mu se pruža neočekivana prilika da u prah pretvori na tisuće ljudskih tijela. Film je satira na račun Čeha koji su za vrijeme rata surađivali s nacistima, zbog čega je zabranjen odmah nakon premijere, a zabrana je potrajala sve do pada komunističkog režima 1989... (ZFF Press)

https://www.imdb.com/title/tt0063633/?ref_=nm_knf_t1

PETAK / 04.05.

IZMEĐU NEBA I LEDA

La glace et le ciel / Antarctica: Ice & Sky, 2015.
17:30 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
La glace et le ciel / Antarctica: Ice & Sky, 2015. Luc Jacquet, 89 min. FR

   Luc Jacquet otkrio je nevjerojatan novi način istraživanja klimatskih promjena. U središtu je njegova filma Claude Lorius, 82-godišnji francuski glaciolog koji je prije više od pedeset godina prvi put posjetio Antarktiku. Cijenjen je i stručan znanstvenik, najpoznatiji po proučavanju paleoatmosfere u ledenim jezgrama. U filmu otkriva tajne prošlosti analizirajući različite razine leda, nešto poput geologije smrznute vode. Jacquet mu se pridružuje na tom najjužnijem dijelu planeta kako bi doživio i zabilježio njegovu ljepotu, ali i golem utjecaj klimatskih promjena tijekom desetljeća...
   „Moćno svjedočanstvo, koje bi trebalo ostaviti zamjetan trag“ (Andrew Pulver, The Guardian)   
   „Racionalan, dostupan filmski prikaz sve većeg problema“ (Glenn Kenny, NY Times)

http://www.imdb.com/title/tt4466550/?ref_=fn_al_tt_1

STROGO KONTROLIRANI VLAKOVI

DANI SMIJEHA / ČEŠKE KOMEDIJE U KZV: Ostre sledované vlaky, 1966.
20:15 sati



   Najbolje češke komedije obiluju mračnim humorom, ironičnim situacijama iz svakodnevnog života, emotivnim likovima, seksualnom tematikom i skrivenim političkim porukama
Ostre sledované vlaky, 1966. Jiří Menzel, 93 min. CZ
Scenarij:
Jirí Menzel,Bohumil Hrabal (prema vlastitom romanu)
Uloge: Václav Neckár,Josef Somr,Vlastimil Brodský,Vladimír Valenta,Alois Vachek
   Komedija o mladom zaposleniku čehoslovačke željeznice potkraj Drugog svjetskog rata. Miloš Hrma počinje raditi na seoskoj željezničkoj postaji, a s vremenom bi trebao postati otpravnik vlakova. Njegova šefa više od vlakova zanimaju golubovi, a otpravnika vlakova Hubičku pak žene. Miloševa djevojka Maša je kondukterka s kojom se ne snalazi najbolje te mu treba pomoć na ljubavnom planu.
   Film je osvojio Oskara za najbolji strani film 1968. godine.
https://www.imdb.com/title/tt0060802/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 05.05.

OVO MIJENJA SVE

This Changes Everything, 2015.
17:30 sati



DAN PLANETA ZEMLJA
This Changes Everything, 2015. Avi Lewis, 89 min. US/CA

   "Ovo mijenja sve" film je koji je nastajao tijekom 211 dana snimanja, u četiri godine, na pet kontinenata - epski pokušaj da se u drugačijem svjetlu prikažu golemi dosezi klimatskih promjena. Nastao prema međunarodnom publicističkom bestselleru Naomi Klein „This Changes Everything“, ovaj film donosi sedam snažnih prikaza zajednica s prve crte, od Powder River Basina u Montani do naftnih polja u Alberti, od obale južne Indije do Pekinga i dalje. S ovim pričama o borbi prožima se naracija Naomi Klein i povezuje ugljik u zraku s ekonomskim sustavom koji ga je onamo doveo. Kroz čitav film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo svoj neuspjeli ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje...
   “Film koji namjerno uznemiruje… i na kraju ohrabruje” (Variety Magazine)
   “Ako vam je stalo do pravde, ovo morate pogledati.” (Kumi Naidoo, bivši ravnatelj Greenpeace International)
   „Namjerno potresan, no u konačnici ohrabrujući globalni pregled aktivističkih nastojanja da se suzbiju korporacijski zagađivači i ublaže klimatske promjene.“ (Joe Leydon, Variety)
   „Dirljiv, human i nepokolebljivo pristojan, film „This Changes Everything“ prikaz je buduće katastrofe iz šire perspektive.“ (Jeanette Catsoulis, New York Times)

http://www.imdb.com/title/tt1870548/?ref_=fn_al_tt_1

LJUBAVI JEDNE PLAVUŠE

20:15 sati



   Najbolje češke komedije obiluju mračnim humorom, ironičnim situacijama iz svakodnevnog života, emotivnim likovima, seksualnom tematikom i skrivenim političkim porukama
Lásky jedné plavovlásky, 1965. Miloš Forman, 90 min. CZ
Scenarij:
Miloš Forman, Jaroslav Papousek, Ivan Passer, Václav Sasek
Uloge: Hana Brejchová,Vladimír Pucholt,Vladimír Mensik,Ivan Kheil, Jirí Hrubý
   Jedan češki gradić muči se s opasnim manjkom muškaraca: na šesnaest žena nalazi se samo jedan muškarac! Vlasnik tvornice cipela stoga moli Narodnu armiju da jednu svoju diviziju smjesti upravo kod njih. Dogovor je postignut i vojnici dolaze na radost djevojaka koje očekuju kršne mladiće u naponu snage i ljepote. No, dolazak ostarjelih rezervista od kojih je dobar dio već oženjen, ohladit će im nade
   Forman majstorski i na gotovo dokumentaristički način prikazuje stvarnost u kojoj ima i mnogo neveselih tonova, a komiku stvara na opreci između takve zbilje i likova koji su zahvaljujući svojemu posebnom emocionalnom stanju potpuno izašli iz svakodnevne rutine. U tom je smislu uzorna sjajna sekvenca plesa na kojemu bi žene trebale naći izabranike, gdje komika izbija iz nelagode i nespretnosti. Veliku zaslugu za funkcioniranje takva koncepta imaju i glumci, uglavnom  amateri ili početnici, koje je Forman pustio da improviziraju u zadanim situacijama, da bi onda njihove spontane reakcije dotjerao i uklopio u čvrst koncept. Prvi redateljev veliki međunarodni uspjeh, film je skrenuo pozornost na onodobni uspon češke i slovačke kinematografije kao i specifičan postupak prikaza dramatičnih situacija u komičnom svjetlu, a u cilju privlačenja gledateljske pozornosti, ali i zadržavanja njegove svijesti o ozbiljnosti problema, a koji je označen kao tipični češki humor... (Tomislav Kurelec, HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0059415/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 07.05.

PRIZEMLJENI SVEMIR

Prizemljeni svemir (poetska vizija Dioklecijanove palače)
20:15 sati



Prizemljeni svemir (poetska vizija Dioklecijanove palače), 2017. Lidija Špiranec, 53 min. HR
   Poetska  vizija Dioklecijanove palače, nagrađivane pjesnikinje Gordane Benić, u filmu je uprizorena spojem mjesečevog  pejzaža Paga i splitske svemirske arheologije te futurističkom vizijom Teslinog puta. Njezin pjesnički opus u cijelosti je posvećen gradu Splitu, a u filmu Palača ima dimenziju nove stvarnosti, kakvu Splićani nisu vidjeli. Naslov filma „Prizemljeni svemir“ je oksimoron, paradoks kao i poezija u prozi Gordane Benić.
   Godine 2014. dobila je nagradu Goranov vijenac za cjelokupni poetski opus, a za zbirku „Nebeski ekvador“, ovogodišnju  Nagradu HAZU-a za književnost . Njezina poezija prevedena je na desetak stranih jezika, a knjige na njemački i francuski.  Svoje četiri knjige, imaginarne poetske palače, napisala je na otoku Pagu  jer to je njezin  način da se približi Palači, tako da se udalji od nje. Beskonačnost u nama, to je ta kozmička komponenta unutar Palače koju je Gordana Benić osjetila još kao dijete svakodnevno prolazeći  pored sfinge . Snaga vizualnosti njezine poezije i u filmu,  gledatelju donosi osjetilne i duhovne senzacije. Film je namijenjen publici koja je sačuvala moć, osjetiti umjetničku energiju kojoj je pokretač impuls koji dolazi iz oku nevidljivih dimenzija, a posljedica je odzemljenje.
Scenaristice: Gordana Benić i Lidija Špiranec
Producent: Tihomir Štivičić
Snimatelj: Ivan Brezovec
Tonski snimatelj: Saša Anetić
Majstor rasvjete: Damir Radinović
Montažer: Hrvoje Mršić
Asistentica redateljice: Snježana Kundija Purgarić
Redateljica i urednica: Lidija Špiranec

UTORAK / 08.05.

HANNAH ARENDT

Hannah Arendt, 2012.
17:30 sati



Hannah Arendt, 2012. Margarethe von Trotta, 113 min. DE/LUX/FR
Scenarij:
Margarethe von Trotta, Pam Katz
Uloge: Barbara Sukowa, Janet McTeer, Julia Jentsch, Axel Milberg, Timothy Lone, Megan Gay, Nicholas Woodeson, Tom Leick, Ulrich Noethen, Nilton Martins, Leila Schaus, Harvey Friedman, Victoria Trauttmansdorff
   Filmski portret njemačko-židovske filozofkinje i političke teoretičarke, autorice jednog od najkontroverznijih koncepata moderne političke misli 'banalnosti zla', i jednom od najznačajnijih i najoriginalnijih političkih mislitelja 20 stoljeća.
   Radnja filma smještena je u razdoblje između 1960. i 1964. godine i opisuje Hanin put u Jerusalem, suđenje nacističkom zločincu Eichmannu, kao i njeno izvještavanje o tom suđenju za američki magazin The New Yorker. Očekujući da će na optuženičkoj klupi pronaći čudovište, Hanna je iznenađena ravnodušnošću koju Eichmann iskazuje, pa tako stvara svoju poznatu teoriju o 'banalnost zla' i piše članak koji u javnosti izazove veliki skandal.
   Margarethe von Trotta graciozno postavlja svoju protagonistkinju ravno na čvorište analitičke ingenioznosti i arogantne pronicljivosti, uz dašak osobnih predrasuda. (lider.media)
https://www.imdb.com/title/tt1674773/?ref_=fn_al_tt_1

BALADA O VOJNIKU

Ballada o soldate, 1959.
20:15 sati



(EVROPSKI) FILMSKI KLUB:
Ballada o soldate, 1959. Grigorij Čuhraj, 88 min. RUS
Scenarij:
Grigorij Čuhraj,Valentin Ježov
Uloge: Vladimir Ivašov, Žana Prokorenko, Antonina Maksimova, Nikolaj Krjučkov
   Zbog hrabrosti na ratištu, mladi sovjetski vojnik Aljoša dobiva kratki nagradni dopust te odlučuje posjetiti majku i popraviti krov na kući. Putujući kroz vrtlog ratnoga kaosa, u vlaku upoznaje djevojku Šuru koja je krenula u posjet tetki, te se u nju zaljubljuje.
   Remek djelo sovjetske kinematografije koje je - uz „Proljeće na Zarečnoj ulici“ (Marlen Hucijev i Feliks Mironer, 1956) i „Ždralovi lete“ (1957) Mihaila Kalatozova – jasno iskazalo raskid s dominantnom praksom socijalističkog realizma te najavilo preporod sovjetskog filma u razdoblju tzv. „otapanja“.
Nagrada za najbolji film britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti 1962; nagrada za najbolji film i režiju na filmskom festivalu u San Franciscu 1960; nagrada danskih filmskih kritičara za najbolji europski film 1961; specijalna nagrada na filmskom festivalu u Cannesu 1960; nominacija za Oscara za izvorni scenarij 1962... (HFS)

https://www.imdb.com/title/tt0052600/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 09.05.

BOŽJA VOLJA

Die göttliche Ordnung, 2017.
17:30 sati



Die göttliche Ordnung, 2017. Petra Volpe, 96 min. H
Scenarij:
Petra Volpe
Uloge: Marie Leuenberger, Maximilian Simonischek, Rachel Braunschweig
   Nije pitanje treba li snimati filmove s tematikom rodne ravnopravnosti, već je jedino pitanje zašto ih se ne snima više...
   Zamislite da živite u jednoj od najbogatijih, gospodarski najrazvijenijih zemalja na svijetu, u kojoj su najukusnije čokolade, džepovi su bez rupa jer su rupe u siru, obronci su zeleni, a vrhunci prekriveni snijegom. I sad zamislite, drugarice i sestre, da u tom raju vas nitko ništa ne pita; štoviše, nemate pravo glasa, muž vam ostavlja džeparac ispod tegle filodendrona, a za svaku odluku u kući, pa i one koje su isključivo vaše i tiču se vaših planova, želja i snova, morate pitati njega. Prije četrdesetak godina, upravo takva je bila stvarnost – dobro došle u Švicarsku 1971.! (http://www.fashion.hr)
   Politički i vjerski vođe u Švicarskoj još su se 1970. pozivali na „božanski poredak“ kao razlog zašto žene ne mogu imati pravo glasa. Ovu nevjerojatnu stranicu u povijesti redateljica Petra Volpe istražuje pričom o Nori, neupečatljivoj kućanici iz malenog sela koja mora naučiti kako postati čvrsta predvodnica lokalnih sufražetkinja.
   Švicarska je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj ženama nije bio dopušten izlazak na birališta sve do 1972., dok je kanton Appenzell bio prisiljen prihvatiti žensko pravo glasa tek 1990. nakon što ga je na to natjerao Federalni vrhovni sud. Gore od tog kantona bile su tek zemlje koje se nikad nisu mogle pohvaliti ženskim pravima, poput Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i zemalja poput Kazahstana i JAR-a.
http://www.imdb.com/title/tt5818818/?ref_=fn_al_tt_1

HANNAH ARENDT

Hannah Arendt, 2012.
20:15 sati



Hannah Arendt, 2012. Margarethe von Trotta, 113 min. DE/LUX/FR
Scenarij:
Margarethe von Trotta, Pam Katz
Uloge: Barbara Sukowa, Janet McTeer, Julia Jentsch, Axel Milberg, Timothy Lone, Megan Gay, Nicholas Woodeson, Tom Leick, Ulrich Noethen, Nilton Martins, Leila Schaus, Harvey Friedman, Victoria Trauttmansdorff
   Filmski portret njemačko-židovske filozofkinje i političke teoretičarke, autorice jednog od najkontroverznijih koncepata moderne političke misli 'banalnosti zla', i jednom od najznačajnijih i najoriginalnijih političkih mislitelja 20 stoljeća.
   Radnja filma smještena je u razdoblje između 1960. i 1964. godine i opisuje Hanin put u Jerusalem, suđenje nacističkom zločincu Eichmannu, kao i njeno izvještavanje o tom suđenju za američki magazin The New Yorker. Očekujući da će na optuženičkoj klupi pronaći čudovište, Hanna je iznenađena ravnodušnošću koju Eichmann iskazuje, pa tako stvara svoju poznatu teoriju o 'banalnost zla' i piše članak koji u javnosti izazove veliki skandal.
   Margarethe von Trotta graciozno postavlja svoju protagonistkinju ravno na čvorište analitičke ingenioznosti i arogantne pronicljivosti, uz dašak osobnih predrasuda. (lider.media)
https://www.imdb.com/title/tt1674773/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 10.05.

THELMA

Thelma, 2017.
17:30 sati



Thelma, 2017. Joachim Trier, 116 min. NO/FR/DE/S
Scenarij:
Joachim Trier, Eskil Vogt
Uloge: Eili Harboe, Kaya Wilkins, Henrik Rafaelsen, Ellen Dorrit Petersen, Marte Magnusdotter Solem
   Norveški kandidat za Oscara...
   Nadnaravni romantični triler o Thelmi, neobičnoj bojažljivoj djevojci koja dolazi na studij u Oslo. Odgojena u strogoj religijskoj obitelji, Thelma se svake večeri čuje sa svojim roditeljima koji pokazuju uznemirujuće zanimanje za svaki detalj njezine svakodnevice. U Oslu upoznaje mladu studenticu Anju te se između njih razvije privlačnost. Istovremeno Thelmu počinju mučiti misteriozni napadaji praćeni zastrašujućim telekinetičkim moćima. Jednoga dana Anja nestaje...
   Svoj sad već prepoznatljivi autorski pečat Trier u 'Thelmi' otiskuje na žanru horora provlačeći senzibilitete Briana De Palme i Davida Cronenberga kroz vlastitu optiku. 'Thelma' je istovremeno nadnaravni film strave na alegorijskoj razini poput 'Carrie' i 'body horror', ali 'body horror' – iznutra... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Oni koji od filma očekuju horor ili napeti triler mogli bi biti razočarani viđenim, no oni koji zagrebu ispod površine mogli bi se ugodno iznenaditi suptilnošću poruka i simbolike kojom se Trier koristi... (Tanja Kordić, monitor.hr)
   Sam Joachim Trier, kada ga pitaju za njegovo žanrovsko određenje, film zanimljivo opisuje kao “žanr u kojem  redatelj pokušava napraviti nešto što voli, ali nije napravio nikada prije”. Trier je naime, po vlastitom priznanju, veliki fan majstora suspensa poput Briana de Palme, Tonyja Scotta i Daria Argenta, i ovaj je film njegov prvi doprinos toj vrsti žanra... (www.voxfeminae.net)
   Radnja ovog filma mogla bi se ukratko prepričati na najmanje dva različita načina koji se pritom međusobno ne isključuju već nadopunjuju. „Thelma“, naime, nije samo horor ni samo sf, „Thelma“ nije ni samo priča o autanju, ni samo priča o emancipaciji, niti je samo priča o ljubavi, „Thelma“  je sve to. I to je, po meni, najveća vrijednost ovog filma, jer u sebi istovremeno uspješno utjelovljuje najmanje četiri različita žanra čiji je mashup ostvaren tako suptilno da ostavlja bez daha... (Jasna Jasna Žmak, www.voxfeminae.net)

http://www.imdb.com/title/tt6304046/?ref_=fn_al_tt_1

NAPAD NA NILE HILTON

The Nile Hilton Incident, 2017.
20:15 sati



The Nile Hilton Incident, 2017. Tarik Saleh, 111 min. S/DE/D
Scenarij:
Tarik Saleh
Uloge: Fares Fares, Tareq Abdalla, Yasser Ali Maher, Nael Ali, Hania Amar, Slimane Dazi, Ger Duany, Emad Ghoniem, Ahmed Abdelhamid Hefny, Ahmed Khairy, Mari Malek
   Detektiv Noredin Mustafa prosječan je, korumpirani, zaposlenik policije u Kairu. Nakon što mu je predan slučaj pjevačice pronađene mrtve u sobi hotela Nile Hilton, započinje istragu i otkriva tajni odnos mrtve žene s vlasnikom hotela, bogatim članom parlamenta. Dok traži sudansku sluškinju, navodnu jedinu svjedokinju zločina, iznenada mu je naređeno da zatvori slučaj. Noredin unatoč naredbi nastavlja s istragom, a ona ga vodi do 'nedodirljive' elitne skupine koja upravlja zemljom i imuna je na pravdu.
Dobitnik nagrade za najbolji film na Sundance Film Festivalu.
   Tarik Saleh u svojem je 'Napadu na Nile Hilton' pokazao kako ima oko za socijalne detalje te kako zna vjerno predočiti politička previranja u kaotičnom društvu premreženom korupcijom kakvo je egipatsko. Dobitnik nagrade za najbolji film na filmskom festivalu u Sundanceu, 'The Nile Hilton Incident' prilično je solidan miks detektivskog filma i društveno angažirane drame... (Miro Nikolić, dalmatinskiportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5540188/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 11.05.

NAPAD NA NILE HILTON

The Nile Hilton Incident, 2017.
17:30 sati



The Nile Hilton Incident, 2017. Tarik Saleh, 111 min. S/DE/D
Scenarij:
Tarik Saleh
Uloge: Fares Fares, Tareq Abdalla, Yasser Ali Maher, Nael Ali, Hania Amar, Slimane Dazi, Ger Duany, Emad Ghoniem, Ahmed Abdelhamid Hefny, Ahmed Khairy, Mari Malek
   Detektiv Noredin Mustafa prosječan je, korumpirani, zaposlenik policije u Kairu. Nakon što mu je predan slučaj pjevačice pronađene mrtve u sobi hotela Nile Hilton, započinje istragu i otkriva tajni odnos mrtve žene s vlasnikom hotela, bogatim članom parlamenta. Dok traži sudansku sluškinju, navodnu jedinu svjedokinju zločina, iznenada mu je naređeno da zatvori slučaj. Noredin unatoč naredbi nastavlja s istragom, a ona ga vodi do 'nedodirljive' elitne skupine koja upravlja zemljom i imuna je na pravdu.
Dobitnik nagrade za najbolji film na Sundance Film Festivalu.
   Tarik Saleh u svojem je 'Napadu na Nile Hilton' pokazao kako ima oko za socijalne detalje te kako zna vjerno predočiti politička previranja u kaotičnom društvu premreženom korupcijom kakvo je egipatsko. Dobitnik nagrade za najbolji film na filmskom festivalu u Sundanceu, 'The Nile Hilton Incident' prilično je solidan miks detektivskog filma i društveno angažirane drame... (Miro Nikolić, dalmatinskiportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5540188/?ref_=fn_al_tt_1

VIVA LUDEŽ: RAZGOVOR S TROJICOM OD FERALA

Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017.
20:15 sati



Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala, 2017. Marina Banićević i Saša Stanić, 100 min. HR
   Već je deset godina prošlo otkako je Feral Tribune prestao izlaziti. Posljednji broj toga najpoznatijeg glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika objavljen je 20. lipnja 2008. Na naslovnici zaključnog broja našla se fotografija Charlieja Chaplina u ulozi „Skitnice“ popraćena proročanskim riječima „Put pod noge“. U međuvremenu su tisuće hrvatskih građana preuzele Chaplinovu ulogu te s motom „put pod noge“ napustile Hrvatsku u potrazi za boljim životom. O Feralu se pak otkako ga nema i dalje govori, i dalje se piše, i dalje je relevantan, te na koncu, umjesto da nestane, on stoji kao dokument jednoga vremena koje nikako ne prestaje.
   "VivaLudež: Razgovor s trojicom od Ferala" donosi ono što mu naslov otkriva: razgovor s Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem, pokretačima i zaštitnim licima političko-satiričkog lista koji je obilježio medijsku scenu izvan okvira nacionalnih granica. Feral Tribune je tijekom svojeg trajanja bio kontinuirani komentator političkih, društvenih, gospodarskih i kulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Istovremeno je bio bespoštedni demistifikator državotvornih ideologema, savjesni izvjestitelj ratnih zbivanja, denuncijator kriminogenih radnji u procesima privatizacije i uopće tranzicije te neprikosnoveni satiričar malformacija našeg društva. O svemu su tome, i koječemu drugom, autori filma razgovarali s trojicom od Ferala, koji su i pred kamerama pokazali ono što su odavno dokazali u svojim tekstovima – da su neprikosnoveni predstavljači rableovštine te potvrdili riječi Waltera Benjamina, prema kojemu „Nema boljeg ishodišta mišljenju od smijeha“.
   Razgovor vođen s trojicom od Ferala sniman je u riječkom antikvarijatu Ex libris koncem veljače 2016. godine. Odabirom razgovorne forme, koja je obogaćena arhivskom građom iz samih brojeva Feral Tribunea, kao i različitim vrstama informacija te animacijskih intervencija, dan je uvid u neke od ključnih trenutaka lista, kao i u razmišljanja trojca VivaLudež o pitanjima koja ne gube na svojoj aktualnosti. Stoga ovaj film, kao svojevrsni memento, kroz prezentaciju priče o Feral Tribuneui njegovim ključnim akterima neprestano uspostavlja paralelizme između socijalističkoga sustava tijekom osamdesetih, načelno demokratskoga sustava devedesetih i „posttranzicijskog“ društva dvijetisućitih te time podcrtava konstantu Feralova djelovanja, a ona se manifestira kroz kontinuiranu i dosljednu satiru svih političkih uređenja i opcija koje su nas tijekom njegova trajanja pratile.

 

SUBOTA / 12.05.

TAJNO PISMO

The Secret Scripture, 2016.
17:30 sati



The Secret Scripture, 2016. Jim Sheridan, 108 min. EI
Scenarij:
Jim Sheridan i Johnny Ferguson prema romanu Sebastiana Barryja
Uloge: Rooney Mara, Aidan Turner, Theo James, Eric bana
   Temeljen na proslavljenom istoimenom romanu Sebastijana Barryja iz 2008. godine, posljednji film Jima Sheridana uvlači nas u misterioznu i davno zaboravljenu priču jedne žene...
   Roseanne McNulty prisiljena je napustiti ustanovu za mentalno oboljele u Roscommonu (Irska) koja joj je posljednjih pedeset godina života bila dom. Psihijatar bolnice, dr. William Grene, pozvan je procijeniti njezino mentalno stanje. On uskoro postane zaintrigriran Roseanneinim dnevnim ritualima i tikovima, te njezinoj čvrstoj odanosti Bibliji koju je s godinama pretvorila u nekakvu vrstu zbirke pisama, crteža i zagonetnih notacija. Grene saznaje sve više o njezinoj prošlosti te otkriva kako se u mladosti Roseanne preselila u Sligo kako bi radila u kafiću svoje tete gdje se zaljubila u prekrasnog pilota borbenog zrakoplova dok se istovremeno lokalni svećenik tragično zaljubio u nju...
https://www.imdb.com/title/tt3344694/?ref_=fn_al_tt_1

NAPAD NA NILE HILTON

The Nile Hilton Incident, 2017.
20:15 sati



The Nile Hilton Incident, 2017. Tarik Saleh, 111 min. S/DE/D
Scenarij:
Tarik Saleh
Uloge: Fares Fares, Tareq Abdalla, Yasser Ali Maher, Nael Ali, Hania Amar, Slimane Dazi, Ger Duany, Emad Ghoniem, Ahmed Abdelhamid Hefny, Ahmed Khairy, Mari Malek
   Detektiv Noredin Mustafa prosječan je, korumpirani, zaposlenik policije u Kairu. Nakon što mu je predan slučaj pjevačice pronađene mrtve u sobi hotela Nile Hilton, započinje istragu i otkriva tajni odnos mrtve žene s vlasnikom hotela, bogatim članom parlamenta. Dok traži sudansku sluškinju, navodnu jedinu svjedokinju zločina, iznenada mu je naređeno da zatvori slučaj. Noredin unatoč naredbi nastavlja s istragom, a ona ga vodi do 'nedodirljive' elitne skupine koja upravlja zemljom i imuna je na pravdu.
Dobitnik nagrade za najbolji film na Sundance Film Festivalu.
   Tarik Saleh u svojem je 'Napadu na Nile Hilton' pokazao kako ima oko za socijalne detalje te kako zna vjerno predočiti politička previranja u kaotičnom društvu premreženom korupcijom kakvo je egipatsko. Dobitnik nagrade za najbolji film na filmskom festivalu u Sundanceu, 'The Nile Hilton Incident' prilično je solidan miks detektivskog filma i društveno angažirane drame... (Miro Nikolić, dalmatinskiportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5540188/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 15.05.

NAPAD NA NILE HILTON

The Nile Hilton Incident, 2017.
17:30 sati



The Nile Hilton Incident, 2017. Tarik Saleh, 111 min. S/DE/D
Scenarij:
Tarik Saleh
Uloge: Fares Fares, Tareq Abdalla, Yasser Ali Maher, Nael Ali, Hania Amar, Slimane Dazi, Ger Duany, Emad Ghoniem, Ahmed Abdelhamid Hefny, Ahmed Khairy, Mari Malek
   Detektiv Noredin Mustafa prosječan je, korumpirani, zaposlenik policije u Kairu. Nakon što mu je predan slučaj pjevačice pronađene mrtve u sobi hotela Nile Hilton, započinje istragu i otkriva tajni odnos mrtve žene s vlasnikom hotela, bogatim članom parlamenta. Dok traži sudansku sluškinju, navodnu jedinu svjedokinju zločina, iznenada mu je naređeno da zatvori slučaj. Noredin unatoč naredbi nastavlja s istragom, a ona ga vodi do 'nedodirljive' elitne skupine koja upravlja zemljom i imuna je na pravdu.
Dobitnik nagrade za najbolji film na Sundance Film Festivalu.
   Tarik Saleh u svojem je 'Napadu na Nile Hilton' pokazao kako ima oko za socijalne detalje te kako zna vjerno predočiti politička previranja u kaotičnom društvu premreženom korupcijom kakvo je egipatsko. Dobitnik nagrade za najbolji film na filmskom festivalu u Sundanceu, 'The Nile Hilton Incident' prilično je solidan miks detektivskog filma i društveno angažirane drame... (Miro Nikolić, dalmatinskiportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5540188/?ref_=fn_al_tt_1

ORFEJ

Orphée, 1950.
20:15 sati



(EVROPSKI) FILMSKI KLUB:
Orphée, 1950. Jean Cocteau, 95 min. FR
Scenarij
:Jean Cocteau
Uloge: Jean Marais, François Périer, Maria Casares, Marie Déa, Henri Crémieux
   "Zadivi nas", rekao je prijatelj poznatom pjesniku Orfeju na terasi kultne pariške kavane Café des Poètes, netom prije nego što je pred njihovim očima mladi pjesnik Cegestezavršio pod kotačima motorista apokalipse. Tako je izgledao prvi susret ove mitske figure s vlastitom Smrću, hadskom Princezom u koju će se Orfej bezumno zaljubiti nakon neočekivanog posjeta svijetu mrtvih. Vjerna i prelijepa Euridika postajat će sve nevažnija pred mističnim pjesničkim fragmentima koji Orfeju stižu iz podzemlja, i dok ga pariška intelektualna elita traži kako bi ga kaznila za Cegesteovu smrt, Princeza će pokušati prekršiti sva pravila ne bi li Orfeja ponovno odvela u podzemni svijet vječne stvarnosti.
   Grčki mit o Orfeju ishodišna je tema istoimenog filma francuskog redatelja Jeana Cocteaua iz 1951. godine, središnjeg dijela takozvane Orfičke trilogije koju sačinjavaju „Krv jednog pjesnika“ (Le sang d'un poete, 1930.) i „Orfejev testament“ (Le testement d'Orphee, 1961). U „Orfeju“ Cocteau nastavlja svoju višeslojnu filmsku potragu o vječnim pitanjima ljubavi, smrti i odnosa umjetnika prema stvarnosti, očaravajući istovremeno gledatelje zadivljujuće jednostavnim i za svoje doba majstorski savršenim trikovima filmske magije... (HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0041719/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 16.05.

TAJNO PISMO

The Secret Scripture, 2016.
17:30 sati



The Secret Scripture, 2016. Jim Sheridan, 108 min. EI
Scenarij:
Jim Sheridan i Johnny Ferguson prema romanu Sebastiana Barryja
Uloge: Rooney Mara, Aidan Turner, Theo James, Eric bana
   Temeljen na proslavljenom istoimenom romanu Sebastijana Barryja iz 2008. godine, posljednji film Jima Sheridana uvlači nas u misterioznu i davno zaboravljenu priču jedne žene...
   Roseanne McNulty prisiljena je napustiti ustanovu za mentalno oboljele u Roscommonu (Irska) koja joj je posljednjih pedeset godina života bila dom. Psihijatar bolnice, dr. William Grene, pozvan je procijeniti njezino mentalno stanje. On uskoro postane zaintrigriran Roseanneinim dnevnim ritualima i tikovima, te njezinoj čvrstoj odanosti Bibliji koju je s godinama pretvorila u nekakvu vrstu zbirke pisama, crteža i zagonetnih notacija. Grene saznaje sve više o njezinoj prošlosti te otkriva kako se u mladosti Roseanne preselila u Sligo kako bi radila u kafiću svoje tete gdje se zaljubila u prekrasnog pilota borbenog zrakoplova dok se istovremeno lokalni svećenik tragično zaljubio u nju...
https://www.imdb.com/title/tt3344694/?ref_=fn_al_tt_1

BOŽJA VOLJA

Die göttliche Ordnung, 2017.
20:15 sati



Die göttliche Ordnung, 2017. Petra Volpe, 96 min. H
Scenarij:
Petra Volpe
Uloge: Marie Leuenberger, Maximilian Simonischek, Rachel Braunschweig
   Nije pitanje treba li snimati filmove s tematikom rodne ravnopravnosti, već je jedino pitanje zašto ih se ne snima više...
   Zamislite da živite u jednoj od najbogatijih, gospodarski najrazvijenijih zemalja na svijetu, u kojoj su najukusnije čokolade, džepovi su bez rupa jer su rupe u siru, obronci su zeleni, a vrhunci prekriveni snijegom. I sad zamislite, drugarice i sestre, da u tom raju vas nitko ništa ne pita; štoviše, nemate pravo glasa, muž vam ostavlja džeparac ispod tegle filodendrona, a za svaku odluku u kući, pa i one koje su isključivo vaše i tiču se vaših planova, želja i snova, morate pitati njega. Prije četrdesetak godina, upravo takva je bila stvarnost – dobro došle u Švicarsku 1971.! (http://www.fashion.hr)
   Politički i vjerski vođe u Švicarskoj još su se 1970. pozivali na „božanski poredak“ kao razlog zašto žene ne mogu imati pravo glasa. Ovu nevjerojatnu stranicu u povijesti redateljica Petra Volpe istražuje pričom o Nori, neupečatljivoj kućanici iz malenog sela koja mora naučiti kako postati čvrsta predvodnica lokalnih sufražetkinja.
   Švicarska je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj ženama nije bio dopušten izlazak na birališta sve do 1972., dok je kanton Appenzell bio prisiljen prihvatiti žensko pravo glasa tek 1990. nakon što ga je na to natjerao Federalni vrhovni sud. Gore od tog kantona bile su tek zemlje koje se nikad nisu mogle pohvaliti ženskim pravima, poput Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i zemalja poput Kazahstana i JAR-a.
http://www.imdb.com/title/tt5818818/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 17.05.

PROTUUDAR NA PRAVO NA POBAČAJ U EVROPI

Abortion: Backlash in Europe, 2018.
16:00 sati



PROTUUDAR NA PRAVO NA POBAČAJ U EVROPI
Abortion: Backlash in Europe, 2018. A. Jousset i A. Rawlins-Gaston, 50 min. FR

   Ovaj dokumentarni film prvi je razotkrio tajni dokument evropskog fundamentalističkog pokreta "Povratak naravnog poretka: agenda za Evropu"
čiji akteri djeluju i u Republici Hrvatskoj. Film detaljno opisuje na koji način se ultra-konzervativne organizacije mobiliziraju i tajno financiraju od strane tajkuna i oligarha kako bi ograničavale ljudska prava u Evropi i urušavale liberalne demokratske poretke.

HANNAH ARENDT

Hannah Arendt, 2012.
17:30 sati



Hannah Arendt, 2012. Margarethe von Trotta, 113 min. DE/LUX/FR
Scenarij:
Margarethe von Trotta, Pam Katz
Uloge: Barbara Sukowa, Janet McTeer, Julia Jentsch, Axel Milberg, Timothy Lone, Megan Gay, Nicholas Woodeson, Tom Leick, Ulrich Noethen, Nilton Martins, Leila Schaus, Harvey Friedman, Victoria Trauttmansdorff
   Filmski portret njemačko-židovske filozofkinje i političke teoretičarke, autorice jednog od najkontroverznijih koncepata moderne političke misli 'banalnosti zla', i jednom od najznačajnijih i najoriginalnijih političkih mislitelja 20 stoljeća.
   Radnja filma smještena je u razdoblje između 1960. i 1964. godine i opisuje Hanin put u Jerusalem, suđenje nacističkom zločincu Eichmannu, kao i njeno izvještavanje o tom suđenju za američki magazin The New Yorker. Očekujući da će na optuženičkoj klupi pronaći čudovište, Hanna je iznenađena ravnodušnošću koju Eichmann iskazuje, pa tako stvara svoju poznatu teoriju o 'banalnost zla' i piše članak koji u javnosti izazove veliki skandal.
   Margarethe von Trotta graciozno postavlja svoju protagonistkinju ravno na čvorište analitičke ingenioznosti i arogantne pronicljivosti, uz dašak osobnih predrasuda. (lider.media)
https://www.imdb.com/title/tt1674773/?ref_=fn_al_tt_1

DVOSTRUKI LJUBAVNIK

Double Lover / L'amant Double, 2017.
20:15 sati



Double Lover / L'amant Double, 2017. François Ozon, 107 min. FR/BE
Scenarij
:Francois Ozon i Philippe Piazzo / slobodna adaptacija romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates
Uloge: Marine Vacth, Jeremie Renier, Jacqueline Bisset
   Chloe je mlada, krhka žena koja se zaljubljuje u svog psihoterapeuta Paula. Nakon nekoliko mjeseci veze, njih dvoje započnu živjeti zajedno, ali Chloe uskoro otkriva da joj njezin ljubavnik cijelo vrijeme skriva dio svog pravog identiteta...
   Bez obzira snima li rutinski, žanrovski triler (Bazen), ili se dotiče povijesnih tema (Frantz), Francois Ozon jedan je od onih autora koje vrijedi slijediti jer naprosto zna što radi. Tako je i u ovom provokativnom erotskom filmu, slobodnoj adaptaciji romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates, Ozon precizan poput najvještijeg urara. Možda vam se ne sviđa u kom se pravcu kreće, ali barem je uvjeren u to gdje ide i kako do toga doći... (Entertainment Weekly)
https://www.imdb.com/title/tt6367558/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 18.05.

DVOSTRUKI LJUBAVNIK

Double Lover / L'amant Double, 2017.
17:30 sati



Double Lover / L'amant Double, 2017. François Ozon, 107 min. FR/BE
Scenarij
:Francois Ozon i Philippe Piazzo / slobodna adaptacija romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates
Uloge: Marine Vacth, Jeremie Renier, Jacqueline Bisset
   Chloe je mlada, krhka žena koja se zaljubljuje u svog psihoterapeuta Paula. Nakon nekoliko mjeseci veze, njih dvoje započnu živjeti zajedno, ali Chloe uskoro otkriva da joj njezin ljubavnik cijelo vrijeme skriva dio svog pravog identiteta...
   Bez obzira snima li rutinski, žanrovski triler (Bazen), ili se dotiče povijesnih tema (Frantz), Francois Ozon jedan je od onih autora koje vrijedi slijediti jer naprosto zna što radi. Tako je i u ovom provokativnom erotskom filmu, slobodnoj adaptaciji romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates, Ozon precizan poput najvještijeg urara. Možda vam se ne sviđa u kom se pravcu kreće, ali barem je uvjeren u to gdje ide i kako do toga doći... (Entertainment Weekly)
https://www.imdb.com/title/tt6367558/?ref_=fn_al_tt_1

POPE, VRATI SE

Pope, vrati se, 2017.
20:15 sati



POPE, VRATI SE
2017. Toni Volarić, 75 min. HR

   Film 'Pope, vrati se' oslikava lik i djelo legendarnog splitskog pjesnika i osebujnog novinara Momčila Popadića. Uranja u tajnu nastanka nezaboravnih novinskih reportaža,  a osobito tekstova za vječne hitove, od 'Oprosti mi pape' i ' Skitnice', pa do 'Košulje plave' i 'Ča je život vengo fantažija'. Popadić je bio hedonist pisanja, pisao je uvijek i u svakoj situaciji, na papirićima, stolnjacima i salvetama te tako bilježio život i ljude oko sebe. Pisac soundtracka naših mladosti umro je sa samo 43 godine, ali mnogi tek sada spoznaju kako je talentiran i neponovljiv bio. U filmu o njemu govore Rajko Dujmić, Mirko Krstičević, Zlatko Gall, Jurica Pavičić i mnogi drugi...
   „Mislim da je Volarić kao redatelj i scenarist obavio sjajan posao jer ovaj film zbilja protekne, baš se gleda na dušak, i osim toga kao Popov prijatelj koji se s njime godinama družio i radio, mogu doista reći da ljudi koji su možda čuli neke pjesme, nešto čuli o nekome liku koji je umro prije 28 godina, da sada ipak znaju dosta više i da je zapravo rekonstruiran jedan život i jedna dosta osebujna autorska persona“, komentirao je novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall.
   „Popadić je bio grof poezije i ako se neki novi takav ponovno rodi, a ja ne znam, neka mi se javi - rekao je Rajko Dujmić nakon filma koji ga je, kaže, oduševio. Za vrijeme projekcije više nije plakao, "prepukao" je, priznaje, za vrijeme snimanja.
https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/224189/momcilo-popadic-sve-je-prolazno-samo-je-ondulacija-trajna

SUBOTA / 19.05.

POPE, VRATI SE

Pope, vrati se, 2017.
17:30 sati



POPE, VRATI SE
2017. Toni Volarić, 75 min. HR

   Film 'Pope, vrati se' oslikava lik i djelo legendarnog splitskog pjesnika i osebujnog novinara Momčila Popadića. Uranja u tajnu nastanka nezaboravnih novinskih reportaža,  a osobito tekstova za vječne hitove, od 'Oprosti mi pape' i ' Skitnice', pa do 'Košulje plave' i 'Ča je život vengo fantažija'. Popadić je bio hedonist pisanja, pisao je uvijek i u svakoj situaciji, na papirićima, stolnjacima i salvetama te tako bilježio život i ljude oko sebe. Pisac soundtracka naših mladosti umro je sa samo 43 godine, ali mnogi tek sada spoznaju kako je talentiran i neponovljiv bio. U filmu o njemu govore Rajko Dujmić, Mirko Krstičević, Zlatko Gall, Jurica Pavičić i mnogi drugi...
   „Mislim da je Volarić kao redatelj i scenarist obavio sjajan posao jer ovaj film zbilja protekne, baš se gleda na dušak, i osim toga kao Popov prijatelj koji se s njime godinama družio i radio, mogu doista reći da ljudi koji su možda čuli neke pjesme, nešto čuli o nekome liku koji je umro prije 28 godina, da sada ipak znaju dosta više i da je zapravo rekonstruiran jedan život i jedna dosta osebujna autorska persona“, komentirao je novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall.
   „Popadić je bio grof poezije i ako se neki novi takav ponovno rodi, a ja ne znam, neka mi se javi - rekao je Rajko Dujmić nakon filma koji ga je, kaže, oduševio. Za vrijeme projekcije više nije plakao, "prepukao" je, priznaje, za vrijeme snimanja.
https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/224189/momcilo-popadic-sve-je-prolazno-samo-je-ondulacija-trajna

DVOSTRUKI LJUBAVNIK

Double Lover / L'amant Double, 2017.
20:15 sati



Double Lover / L'amant Double, 2017. François Ozon, 107 min. FR/BE
Scenarij
:Francois Ozon i Philippe Piazzo / slobodna adaptacija romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates
Uloge: Marine Vacth, Jeremie Renier, Jacqueline Bisset
   Chloe je mlada, krhka žena koja se zaljubljuje u svog psihoterapeuta Paula. Nakon nekoliko mjeseci veze, njih dvoje započnu živjeti zajedno, ali Chloe uskoro otkriva da joj njezin ljubavnik cijelo vrijeme skriva dio svog pravog identiteta...
   Bez obzira snima li rutinski, žanrovski triler (Bazen), ili se dotiče povijesnih tema (Frantz), Francois Ozon jedan je od onih autora koje vrijedi slijediti jer naprosto zna što radi. Tako je i u ovom provokativnom erotskom filmu, slobodnoj adaptaciji romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates, Ozon precizan poput najvještijeg urara. Možda vam se ne sviđa u kom se pravcu kreće, ali barem je uvjeren u to gdje ide i kako do toga doći... (Entertainment Weekly)
https://www.imdb.com/title/tt6367558/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 21.05.

ODOKA: RIZIK

Risk, 2017.
20:15 sati



oDOKa: Povjesničar i publicist DRAGAN MARKOVINA predstavlja dokumentarni film
Risk, 2017., Laura Poitras, 86 min. DE/US

   Laura Poitras, Oscarom nagrađena redateljica filma „Citizenfour“ vraća se sa svojim dosad najintimnijim i najprodornijim filmom...
Pola desetljeća zatočeništva u malenoj zgradi ekvadorske ambasade u Londonu i sudski procesi koji uvelike prijete opstanku organizacije koju je osnovao i raskolu pokreta koji je nadahnuo, Julliana Assangea, čini se, nisu nimalo obeshrabrili. Od optužbi za seksualno napastvovanje, ležerne mizoginije,  bizarnog posjeta Lady Gage do uplitanja u američke predsjedničke izbore 2016. i kontroverznih posljedica, Poitras bilježi njegovu priču iz dosad neviđene blizine, razapeta između motiva i kontroverze Assangea i njegova unutarnjeg kruga.
   Sniman tijekom šest godina, „Rizik“ je kompleksna i promjenjiva studija ličnosti jednog od najvažnijih igrača novog svjetskog poretka u kojem samo jedan pritisak na tipkovnici može promijeniti tijek povijesti...
   “Nikada do sada niste vidjeli Assangea ovako surovo i izbliza.“ (Gizmodo)
   “Paranoja je akutna i konstantna.” (Newsweek)
   “Oštar, dirljiv, hladan, nov i potpuno zadivljujuć pogled na čovjeka iza naslova.” (Huffpost)

https://www.imdb.com/title/tt4964772/?ref_=fn_al_tt_2

UTORAK / 22.05.

IVAN

Ivan, 2017.
17:30 sati



Ivan, 2017. Janez Burger, 95 min. SI
Scenarij:
Janez Burger, Srđan Koljević, Melina Pota Koljević, Ales Car
Uloge: Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe
   Mara je beznadno zaljubljena u Roka, beskrupuloznog biznismena s kojim ima izvanbračno dijete. Kada se nađe pod optužbama za poslovni kriminal, Roka napuste svi prijatelji te on nagovara Maru da zajedno pobjegnu i prisili je da bira između njega i djeteta...
   Novi Burgerov film na Festivalu slovenskog filma osvojio je niz priznanja, uključujući i nagrade za najbolji film, scenarij i glavnu glumicu. Napeta drama o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca nastala je i u hrvatskoj koprodukciji...
   Festival slovenskog filma (Portorož) 2017. – najbolji dugometražni igrani film; najbolji scenarij (Srdjan Koljević, Melina Koljević, Janez Burger i Aleš Čar); najbolja ženska uloga (Maruša Majer); najbolja izvorna glazba (Damir Avdić); najbolja fotografija (Marko Brdar); najbolja maska (Alenka Nahtigal)
   Nagrada žirija slovenskih filmskih kritičara i kritičarki
   Nagrada Art kino mreže Slovenije
http://www.imdb.com/title/tt6061558/?ref_=fn_al_tt_1

TRANS EUROP-EXPRESS

Trans Europ-Express, 1966.
20:15 sati



(EVROPSKI) FILMSKI KLUB:
Trans Europ-Express, 1966..Alain Robbe-Grillet, 105 min. FR/BE
Scenarij:
Alain Robbe-Grille
Uloge: Jean-Louis Trintignant,Marie-France Pisier,Christian Barbier,Raoul Guylad,Henri Lambert
   Redatelj, producent i skripterica sjedaju na vlak za Antwerpen i počinju smišljati scenarij za kriminalistički film naslovljen Trans-Europ-Express. Krijumčar Elias također sjeda na vlak za Antwerpen noseći pošiljku u kovčegu.
   Književnik i redatelj Alain Robbe-Grillet u svojem drugom dugometražnom filmu, kojeg proglašava erotskim trilerom, kao jedna od vodećih ličnosti francuskog novog romana destruira klasično fabuliranje i vremensku kauzalnost, isprepliće dvije razine priče, nastavljajući se na novovalovske tekovine žanrovskog poigravanja, eksperimentiranja formom i razbijanja fikcijske iluzije prisustvom autora... (HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0061113/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 23.05.

POPE, VRATI SE

Pope, vrati se, 2017.
17:30 sati



POPE, VRATI SE
2017. Toni Volarić, 75 min. HR

   Film 'Pope, vrati se' oslikava lik i djelo legendarnog splitskog pjesnika i osebujnog novinara Momčila Popadića. Uranja u tajnu nastanka nezaboravnih novinskih reportaža,  a osobito tekstova za vječne hitove, od 'Oprosti mi pape' i ' Skitnice', pa do 'Košulje plave' i 'Ča je život vengo fantažija'. Popadić je bio hedonist pisanja, pisao je uvijek i u svakoj situaciji, na papirićima, stolnjacima i salvetama te tako bilježio život i ljude oko sebe. Pisac soundtracka naših mladosti umro je sa samo 43 godine, ali mnogi tek sada spoznaju kako je talentiran i neponovljiv bio. U filmu o njemu govore Rajko Dujmić, Mirko Krstičević, Zlatko Gall, Jurica Pavičić i mnogi drugi...
   „Mislim da je Volarić kao redatelj i scenarist obavio sjajan posao jer ovaj film zbilja protekne, baš se gleda na dušak, i osim toga kao Popov prijatelj koji se s njime godinama družio i radio, mogu doista reći da ljudi koji su možda čuli neke pjesme, nešto čuli o nekome liku koji je umro prije 28 godina, da sada ipak znaju dosta više i da je zapravo rekonstruiran jedan život i jedna dosta osebujna autorska persona“, komentirao je novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall.
   „Popadić je bio grof poezije i ako se neki novi takav ponovno rodi, a ja ne znam, neka mi se javi - rekao je Rajko Dujmić nakon filma koji ga je, kaže, oduševio. Za vrijeme projekcije više nije plakao, "prepukao" je, priznaje, za vrijeme snimanja.
https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/224189/momcilo-popadic-sve-je-prolazno-samo-je-ondulacija-trajna

KINO CIRKUS: BOUND BY FLESH

Bound by Flesh, 2014.
20:15 sati



KINO CIRKUS: Bound by Flesh, 2014. Leslie Zemeckis, 58 min. US
    Američki dokumentarac Bound by Flesh donosi nam priču o najpoznatijimsijamskim blizankama - zvijezdama sideshowa 40-tih godina prošlog stoljeća - sestrama Hilton. Sestre Hilton prodane su cirkusu nakon rođenja. Zarazliku od drugih "freakova" koji su samo stajali dok ih je publikaproučavala, sestre Hilton uvježbavane su da izvode različite zabavljačketočke što im je donijelo veliku slavu i veliko bogatstvo (kojim nisu mogleraspolagati).
   „Bound by Flesh“ istražuje povijest američkog sideshowa, njegove korijenje ivrhunac slave kada su sestre Hilton privlačile goleme količine ljudi ucirkuse, karnevale i sajmove. Film uključuje intervjue s Ward Hallom,poznatim pod nazivom "Kralj Sideshowa", posljednjim sideshow promotorom pouzoru na slavnog P.T.Barnuma.
https://www.imdb.com/title/tt2357003/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 24.05.

DVOSTRUKI LJUBAVNIK

Double Lover / L'amant Double, 2017.
17:30 sati



Double Lover / L'amant Double, 2017. François Ozon, 107 min. FR/BE
Scenarij
:Francois Ozon i Philippe Piazzo / slobodna adaptacija romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates
Uloge: Marine Vacth, Jeremie Renier, Jacqueline Bisset
   Chloe je mlada, krhka žena koja se zaljubljuje u svog psihoterapeuta Paula. Nakon nekoliko mjeseci veze, njih dvoje započnu živjeti zajedno, ali Chloe uskoro otkriva da joj njezin ljubavnik cijelo vrijeme skriva dio svog pravog identiteta...
   Bez obzira snima li rutinski, žanrovski triler (Bazen), ili se dotiče povijesnih tema (Frantz), Francois Ozon jedan je od onih autora koje vrijedi slijediti jer naprosto zna što radi. Tako je i u ovom provokativnom erotskom filmu, slobodnoj adaptaciji romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates, Ozon precizan poput najvještijeg urara. Možda vam se ne sviđa u kom se pravcu kreće, ali barem je uvjeren u to gdje ide i kako do toga doći... (Entertainment Weekly)
https://www.imdb.com/title/tt6367558/?ref_=fn_al_tt_1

SURADNJA KZV & ESN SPLIT: KRATKI IZLET

Kratki izlet, 2017. (POBJEDNIK PULE 2017.)
20:15 sati



2017. Igor Bezinović, 75 min. HR POBJEDNIK PULE!
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica prema knjizi 'Kratki izlet' Antuna Šoljana
Uloge: Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
   "Nadahnuta  i moderna egzistencijalistička alegorija koja nenametljivo raste iz kadra u kadar. Poput junaka Bezinovićeva filma koji se odluče za avanturu traganja za starom Gradinom koja navodno krije rijetke ljepote i gledatelj koji se odvaži zaroniti u ovaj film susrest će se s osobitim i širokim spoznajama. Vrsna križanja fikcije i dokumentarizma, nadogradnje konkretnoga apstraktnim, a realnoga nadrealnim", stoji u objašnjenju žirija Pulskog festivala koji je filmu dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
   Hibrid dokumentarnog filma i fikcije koji prati Stolu, mladića u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri, tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka, koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.
   Riječ je o šarmantnom i laganom filmu ceste o Stoli, mladiću koji boravi u kampu Motovunskog filmskog festivala, gdje slučajno upoznaje nekolicinu ljudi s kojima preživljava vruće festivalske dane i neprospavane noći. I kad osjeti laganu frustraciju tom kamperskom rutinom, on susreće svog poznanika Roka, koji im predlaže da se upute jedno jutro prema samostanu s freskama, za koji ni sam nije siguran gdje se nalazi. Popraćena duhovitom naracijom glavnoga junaka, priča slijedi besciljno lutanje grupice novopečenih prijatelja šumama i napuštenim selima nakon nesretnog kvara na autobusu. Ono po čemu se film ističe jest format snimke, koji nije standardni filmski, već odavno zaboravljeni praiskonski 4:3, što „Kratkome izletu“ daje poseban šarm. Glumačka izvedba je nonšalantna i prirodna, te s nestajanjem članova ekspedicijske ekipe komično se opisuju međuljudski odnosi na festivalima – hrpica stranaca najednom se sprijateljuje, dok ih povezuje vreva, ritam glazbe i bljeskovi stroboskopa, pa čak se i zaljubljuju, no po festivalu sve mine i ljudi netragom nestaju, bez povoda, bez želje za nastavkom prijateljstva, i s velikom šansom da se više nikada neće susresti... (Rahela Vušković/ Blog mladih filmofila)
   Bezinović tipuje na besciljnost i izgubljenost još jedne generacije u vječnom raskoraku na nerazdvojivoj relaciji putovanje-destinacija i potrazi za utopijom osvjetljenom šibicama za potpaljivanje marihuane i blic-svjetlima partyja. Jedan, dva, tri, četiri… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vrijedan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gdje je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je dijelom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-djela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko djelo. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   “Kratki izlet” nikome nije ništa oduzeo, ali tko zna od kada se nije dogodilo da neki film na Puli bude toliko neočekivano, a tako zasluženo nagrađen. Gotovo da bi se moglo reći kako je samo takva gesta žirija dostojna ljepote i cjelovitosti ovoga filma... (Miljenko Jergović, Jutarnji List)
   "Nisam ni pomišljao da mogu dobiti glavnu nagradu na Festivalu i jako sam sretan što je žiri prepoznao moju ideju da napravim drugačiji film nego što se uglavnom sada prave u Hrvatskoj. " (Igor Bezinović)
   Svejedno sam bio iznenađen jer sam bio uvjeren da nagrada ide filmu Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’, koji je kompletan film, koji gotovo unisono prepoznaje i struka i publika, dok je naš film svojevrsni eksces i iznenađenje u hrvatskom kontekstu. Nagrada Haninom filmu bi svakako bila puno manje iznenađenje... (Igor Bezinović / intervju u Novostima)

   Pula 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za oblikovanje zvuka (Martin Semenčić)
   Filmski festival Andreja Tarkovskog Zerkalo 2017. – najbolji redatelj; nagrada Voice
   Festival europskog filma Palić 2017. – posebno priznanje
   Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2017. – posebno priznanje
http://www.imdb.com/title/tt6352604/

EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
https://artcinemaday.org/en/index

 

PETAK / 25.05.

TAJNO PISMO

The Secret Scripture, 2016.
17:30 sati



The Secret Scripture, 2016. Jim Sheridan, 108 min. EI
Scenarij:
Jim Sheridan i Johnny Ferguson prema romanu Sebastiana Barryja
Uloge: Rooney Mara, Aidan Turner, Theo James, Eric bana
   Temeljen na proslavljenom istoimenom romanu Sebastijana Barryja iz 2008. godine, posljednji film Jima Sheridana uvlači nas u misterioznu i davno zaboravljenu priču jedne žene...
   Roseanne McNulty prisiljena je napustiti ustanovu za mentalno oboljele u Roscommonu (Irska) koja joj je posljednjih pedeset godina života bila dom. Psihijatar bolnice, dr. William Grene, pozvan je procijeniti njezino mentalno stanje. On uskoro postane zaintrigriran Roseanneinim dnevnim ritualima i tikovima, te njezinoj čvrstoj odanosti Bibliji koju je s godinama pretvorila u nekakvu vrstu zbirke pisama, crteža i zagonetnih notacija. Grene saznaje sve više o njezinoj prošlosti te otkriva kako se u mladosti Roseanne preselila u Sligo kako bi radila u kafiću svoje tete gdje se zaljubila u prekrasnog pilota borbenog zrakoplova dok se istovremeno lokalni svećenik tragično zaljubio u nju...
https://www.imdb.com/title/tt3344694/?ref_=fn_al_tt_1

KINOTEKA NA BAČVICAMA: VELIKI LEBOWSKI

The Big Lebowski, 1998.
20:15 sati



KLASIKA AL FRESCO: The Big Lebowski, 1998. Joel Coen, Ethan Coen, 117 min.
Scenarij:
Joel Coen, Ethan Coen
Uloge: Jeff Bridges, John Goodman, Steve Buscemi, Julianne Moore, David Huddleston, John Turturro
   „Dude“ Lebowski zamijenjen je za istoimenog čovjeka i uvučen – zajedno s prijateljima s kuglanja – u mrežu kriminala i misterija. Gotovo je nemoguće opisati što slijedi, osim da takvo što nikada niste vidjeli.
   Jeff Lebowski žrtva je zamjene identiteta. Dvojica silnika provale mu u stan vjerujući da ih ondje čeka milijunaš iz Pasadene, Jeff Lebowski, a ne ležerni, nezaposleni Jeff koji je zaglavio u 70-ima i sebe zove Dude. Dudeova prva pogreška je što je posjetio svoga bogatog imenjaka u nadi da će dobiti zamjenu za svoj ukaljani tepih. Ali umjesto novoga perzijanera, naš neodlučni heroj i njegov prijatelj Walter uvučeni su u Coenovski komični triler iznude, prijevare, podvala, utaja, seksa i droge.
   Iako „Veliki Lebowski“ nije izravno temeljen na romanu „The Big Sleep“ Raymonda Chandlera, Joel Coen je izjavio "htjeli smo raditi po Chandlerovoj priči - kako se ona razvija epizodno i govori o likovima koji pokušavaju riješiti misteriju. No, htjeli smo i beznadno složenu radnju koja je na kraju krajeva nevažna...“
   Malo se filmova koji su propali na kino blagajnama mogu pohvaliti da imaju godišnji festival fanova, ali i da su začeli vlastitu religiju. Kritičari su nakon odlično prihvaćenog „Farga“ očekivali još jedan hit braće Coen, no nisu ga prepoznali u „Velikom Lebowskom“. Kritike su bile loše, Variety ga je nazvao šupljim i bez karaktera. Gledatelji također nisu pohrlili u kina pa je nakon uloženih 15 milijuna dolara „Veliki Lebowski“ zaradio samo dva milijuna više od toga na američkim kino blagajnama. S ukupno u svijetu zarađenih 46 milijuna, daleko je od statusa holivudskih hitova.Ipak, kroz usmenu predaju i internetske forume, stvorila se baza fanova, a Lebowski je potiho postao jedan od najvećih klasika modernog filma. Lik Jeffa Bridgesa, the Dude, postao je jedna od ikona pop kulture o kojoj se pišu knjige, ali i fakultetske studije.
   Film, poznat po svojim svojstvenim likovima, nadrealnim sekvencama snova, nekonvencionalnom dijalogu i eklektičnom soundtracku, postao je klasik te prozvan "prvim kultnim filmom internetske ere“... (www.labin.com)
Mislili ste kako Altmanovi filmovi donose likove koje volite oponašati i prepričavati, ali ako niste gledali "Big Lebowski" ne znate što ste propustili... (S.Kljun, www.popcorn.hr)
   „The Big Lebowski“ spaja različite žanrovske postupke, bogat je humorističnim elementima, zanimljivim dijalozima i nadrealnim snovitim sekvencama. Njegova citatnost ujedinjuje litetarne s filmskim postupcima, a avanturistički ga elementi čine izuzetno privlačnim. Bez obzira na sveprisutan besmisao važno je istaknuti toplu atmosferu i komičnost priče koja je ovaj film učinila kultnim ostvarenjem... (D.Ivezić, www.ziher.hr)
   Ako ne možemo postati (kao) on, lijepo je barem biti u njegovom društvu i na dva sata prisvojiti njegov način života, odnosno užurbani svijet staviti na “pauzu“ i stisnuti “play“ na videu “Velikog Lebowskog“. Gledanje Dudeova filma danas je terapeutsko iskustvo upravo zbog glavnog lika, “najlijenijeg čovjeka u okrugu Los Angelesa“ i šire koji je (za)ostao u šezdesetima i boli ga neka stvar za sve oko sebe, vjerojatno i ovaj osvrt. “To je tvoje mišljenje, čovječe“, već ga čujemo. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt0118715/?ref_=nv_sr_srsg_0
http://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SUBOTA / 26.05.

NAPAD NA NILE HILTON

The Nile Hilton Incident, 2017.
17:30 sati



The Nile Hilton Incident, 2017. Tarik Saleh, 111 min. S/DE/D
Scenarij:
Tarik Saleh
Uloge: Fares Fares, Tareq Abdalla, Yasser Ali Maher, Nael Ali, Hania Amar, Slimane Dazi, Ger Duany, Emad Ghoniem, Ahmed Abdelhamid Hefny, Ahmed Khairy, Mari Malek
   Detektiv Noredin Mustafa prosječan je, korumpirani, zaposlenik policije u Kairu. Nakon što mu je predan slučaj pjevačice pronađene mrtve u sobi hotela Nile Hilton, započinje istragu i otkriva tajni odnos mrtve žene s vlasnikom hotela, bogatim članom parlamenta. Dok traži sudansku sluškinju, navodnu jedinu svjedokinju zločina, iznenada mu je naređeno da zatvori slučaj. Noredin unatoč naredbi nastavlja s istragom, a ona ga vodi do 'nedodirljive' elitne skupine koja upravlja zemljom i imuna je na pravdu.
Dobitnik nagrade za najbolji film na Sundance Film Festivalu.
   Tarik Saleh u svojem je 'Napadu na Nile Hilton' pokazao kako ima oko za socijalne detalje te kako zna vjerno predočiti politička previranja u kaotičnom društvu premreženom korupcijom kakvo je egipatsko. Dobitnik nagrade za najbolji film na filmskom festivalu u Sundanceu, 'The Nile Hilton Incident' prilično je solidan miks detektivskog filma i društveno angažirane drame... (Miro Nikolić, dalmatinskiportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5540188/?ref_=fn_al_tt_1

HANNAH ARENDT

Hannah Arendt, 2012.
20:15 sati



Hannah Arendt, 2012. Margarethe von Trotta, 113 min. DE/LUX/FR
Scenarij:
Margarethe von Trotta, Pam Katz
Uloge: Barbara Sukowa, Janet McTeer, Julia Jentsch, Axel Milberg, Timothy Lone, Megan Gay, Nicholas Woodeson, Tom Leick, Ulrich Noethen, Nilton Martins, Leila Schaus, Harvey Friedman, Victoria Trauttmansdorff
   Filmski portret njemačko-židovske filozofkinje i političke teoretičarke, autorice jednog od najkontroverznijih koncepata moderne političke misli 'banalnosti zla', i jednom od najznačajnijih i najoriginalnijih političkih mislitelja 20 stoljeća.
   Radnja filma smještena je u razdoblje između 1960. i 1964. godine i opisuje Hanin put u Jerusalem, suđenje nacističkom zločincu Eichmannu, kao i njeno izvještavanje o tom suđenju za američki magazin The New Yorker. Očekujući da će na optuženičkoj klupi pronaći čudovište, Hanna je iznenađena ravnodušnošću koju Eichmann iskazuje, pa tako stvara svoju poznatu teoriju o 'banalnost zla' i piše članak koji u javnosti izazove veliki skandal.
   Margarethe von Trotta graciozno postavlja svoju protagonistkinju ravno na čvorište analitičke ingenioznosti i arogantne pronicljivosti, uz dašak osobnih predrasuda. (lider.media)
https://www.imdb.com/title/tt1674773/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 28.05.

'68: HRVOJE KLASIĆ

GENERACIJA '68
20:15 sati



'68: HRVOJE KLASIĆ
   Nakon lnoslava Beškera (osobni pogled sudionika) i Zlatka Galla (glazba), mitsku 1968. godinu analizirat će doktor znanosti Hrvoje Klasić.
Rođen je u Sisku 1972. Jednopredmetni studij povijesti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. Od 2003. zaposlen je na istom fakultetu. lstražuje i predaje teme iz suvremene hrvatske i svjetske povijesti. Uz izborne kolegije vezane uz povijest 20. stoljeća, drži i seminare iz predmeta "Evropska i svjetska povijest nakon 1945. godine". U izdanju Naklade Ljevak, 2012. godine objavio je knjigu "Jugoslavija i svijet 1968

   Svako osvrtanje na prošlost, koliko god zanimljivo bilo, je samo gledanje unazad. Budućnost, a i sadašnjost su u drugom smjeru. Sve to znamo, ali na 1968. se naprosto moramo osvrnuti. Seriju predavanja tematski posvećenh 1968. nastavlja Hrvoje Klasić. Nakon predavanja bit će prikazan film „Generacija '68“...
   '68. - GODINA KOJA JE PROMIJENILA SVIJET
   Od New Yorka, Miamija i Chicaga preko Pariza, Praga, Rima, Berlina, Varšave i Beograda do Tokija i Ciudad de Méxica, budila se svijest, budio se svijet. Planeta je polako tinjala. Mladi ljudi su tražili promjene.To je godina atentata na Martina Luthera Kinga i Bobbyja Kennedyja, Andyja Warhola i Rudyja Dutchkea, Praškog proljeća i studentskih prosvjeda u čitavoj Evropi, antiratnog pokreta, prvog velikog medijski pokrivenog rata - onoga u Vijetnamu, afirmira se Black Power, ženski pokret...
   Sport, umjetnost, i film nisu ostali izolirani od tih previranja. Bila je to i godina u kojoj se slavila slobodna ljubav, u kojoj su žene izborile pravo na abortus, na sportskim se borilištima vide uzdignute šake s crnom rukavicom, a u Londonu je pak, modna kreatorica Mary Quant svojim kolekcijama izokrenula svijet mode naglavačke. Avangardno je kazalište imalo „svoj trenutak“.
   1968. godina je za svjetsku kinematografiju bila značajna prije svega zbog toga što su se, kao rijetko kad prije i poslije, na nju odrazili burni politički događaji koji su obilježili gotovo sve zemlje tadašnjeg svijeta, a u mnogim, pogotovo zapadnim zemljama na filmu pronašli odraz i promjene morala i društvenih vrijednosti izazvani dramatičnim raskorakom između starijih i novijih generacija. Filmovi toga razdoblja legitimiraju novo-etabliranu kulturu mladih i prihvaćaju liberalnije stavove u vezi sa seksualnošću i nasiljem, a u kasnijim razdobljima pokazuju i otvoreni cinizam prema establišmentu i tradicionalnim društvenim strukturama.
   Upravni odbor Francuske kinoteke, 9. veljače, na poticaj tadašnjeg ministra kulture Andréa Malrauxa, donosi odluku o smjeni kontroverznog direktora Henrija Langloisa, čime započinje tzv. "afera Langlois". Odluka izaziva bijes kod brojnih francuskih sineasta, pogotovo onih sa ljevice uvjerenih kako je Langlois smijenjen zbog svojih političkih stavova; demonstracije protiv Langloisove smjene eskaliraju u ulično nasilje. Suočena sa sve spektakularnijim neredima, uprava Francuske kinoteke 22. travnja donosi odluku o vraćanju Henrija Langloisa na mjesto direktora Kinoteke; ona, međutim, dolazi prekasno da umiri bijes javnosti, pogotovo mladih studenata sa radikalne ljevice koji će je, između ostalog, nekoliko tjedana kasnije iskoristiti kao povod za izbijanje velikih demonstracija u Parizu. Filmski festival u Cannesu završava prije roka i prije službene dodjele nagrada, nakon što su dvorane zaposjeli radikalno lijevi demonstranti, a dio sineasta povukao svoje filmove u znako solidarnosti sa demonstrantima u Parizu.
   Po ulasku sovjetskih trupa u Čehoslovačke, veliki dio čehoslovačkih sineasta emigrira na Zapad, što se smatra najvećim politički motiviranim egzodusom u povijesti svjetske kinematografije nakon Drugog svjetskog rata.
   Bila je to i godina Stanleya Kubricka, odnosno njegovog remek djela  »Odiseja u svemiru 2001«: apstraktni, neobično filozofski i metafizički SF film, koji je s vremenom stekao ogroman ugled te se danas smatra možda i najboljim SF filmom 20. stoljeća. Isti je dan (3. travnja) premijeru imao i „Planet majmuna“, SF-film koji je pažnju privukao i time što je shvaćen kao alegorija na tada aktualna politička pitanja, i koji se također smatra klasikom žanra.  
   U Hrvatskoj, studenti izlaze na ulice, a četvorka iz Splita svojim je umjetničkim performansom zauvijek obilježila (Crveni) Peristil. Provokativna akcija s vremenom se uzdigla u mit obavijen velom tajne i mistifikacije.

GENERACIJA '68
2016. Nenad Puhovski, 85 min. HR

   Filmom „Generacija '68“ autor ispisuje hommage generaciji s kojom dijeli mladenačke zanose i ideju o revoluciji koja će promijeniti svijet, koja će biti realna i zahtijevati nemoguće. Ujedno propituje stvarne dosege tih promjena, na društvenom i, vjerojatno važnijem, osobnom planu. Lako je imati ideje; učiniti ih vjerodostojnima generacijama koje slijede - nešto teže. Odbacujući ideale '68 kao neostvarive, nove generacije stvaraju neke svoje, možda još iluzornije...
   Mislim da je to jedna priča koja nije ispričana, radi se o generaciji koja je nestala, koja je zapravo bila vrlo tiha. Za razliku od generacije ‘71. koja je imala volju za moć, koja je nastojala politički djelovati, mi smo se bavili društvenim promjenama, a ne politikom. I kako to obično biva, osobito u Hrvatskoj, cijela ta generacija praxisovaca – i profesora i nas studenata – nekako je nestala, svi smo se počeli baviti nekim svojim profesijama. No unatoč tome, nastavili smo, svatko u svom poslu, pokušavati utjecati na društvena zbivanja. Zanimljivo je da se ta generacija zapravo tako ne percipira. Zato sam ja i pokušao doći do odgovora što stoji iza toga, što stoji iza sintagme šezdesetosmaša... (Nenad Puhovski)
   Rijetko ili nikad viđene snimke demonstracija iz 1967. - djelomično nabavljene iz televizijskog “bunkera”, a djelomično iz “kućne radinosti” - glavna su atrakcija cjelovečernjeg dokumentarnog filma “Generacija ‘68” koji je jučer imao premijeru na ZagrebDoxu. Puhovski ga je pripremao više od šest godina, a tema mu je suo-čavanje s nekadašnjim mladenačkim idealima: zato je i razgovarao s prijateljima i znancima koji su bili prota-gonisti tog razdoblja, od spomenutog Slobodana Dra-kulića do njegove tadašnje supruge, književnice Sla-venke Drakulić, filozofa Šime Vranića, novinara Inosla-va Beškera, sindikalne aktivistkinje Jasne A. Petrović, sociologa Ivana Kuvačića (također u međuvremenu umro) i Ognjena Čaldarevića, konceptualnog umjetnika Dalibora Martinisa te likovne umjetnice i glumice Jagode Kaloper... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   “Generacija ‘68” vrlo je osoban i uzbudljiv dokumentarac: nitko od sudionika ne smatra da je protratio svoje mladenačke dane, ideali nisu realizirani, ali je nešto preneseno narednim generacijama, koja je - kako je u filmu pokazano - ponekad jako ironična prema tom naslijeđu. Jedan od njezinih predstavnika kaže: “Za vašom ‘68. ne treba žaliti, nju treba žaliti”.
   Što je ostalo od 1968.? Osjećaj da nešto treba pokrenuti i napraviti... (Jagoda Kaloper)
https://www.imdb.com/title/tt5865532/?ref_=fn_al_nm_1a

UTORAK / 29.05.

TAJNO PISMO

The Secret Scripture, 2016.
17:30 sati



The Secret Scripture, 2016. Jim Sheridan, 108 min. EI
Scenarij:
Jim Sheridan i Johnny Ferguson prema romanu Sebastiana Barryja
Uloge: Rooney Mara, Aidan Turner, Theo James, Eric bana
   Temeljen na proslavljenom istoimenom romanu Sebastijana Barryja iz 2008. godine, posljednji film Jima Sheridana uvlači nas u misterioznu i davno zaboravljenu priču jedne žene...
   Roseanne McNulty prisiljena je napustiti ustanovu za mentalno oboljele u Roscommonu (Irska) koja joj je posljednjih pedeset godina života bila dom. Psihijatar bolnice, dr. William Grene, pozvan je procijeniti njezino mentalno stanje. On uskoro postane zaintrigriran Roseanneinim dnevnim ritualima i tikovima, te njezinoj čvrstoj odanosti Bibliji koju je s godinama pretvorila u nekakvu vrstu zbirke pisama, crteža i zagonetnih notacija. Grene saznaje sve više o njezinoj prošlosti te otkriva kako se u mladosti Roseanne preselila u Sligo kako bi radila u kafiću svoje tete gdje se zaljubila u prekrasnog pilota borbenog zrakoplova dok se istovremeno lokalni svećenik tragično zaljubio u nju...
https://www.imdb.com/title/tt3344694/?ref_=fn_al_tt_1

RENATO BARETIĆ ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja:
Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ

   Renato Baretić (1963.) novinar je i pisac. Od pisanja živi već 33 godine, objavio je tri romana (među kojima je i "Osmi povjerenik", najnagrađavaniji hrvatski roman), dvije zbirke poezije, jednu slikovnicu i nekoliko tisuća autorskih kolumni u vodećim hrvatskim glasilima. Od 2007. do 2016. urednik programa splitskog festivala pričanja "Pričigin", radi još i kao kvizovođa te učitelj kreativnog pisanja. Živi i radi u Splitu.
   Zajedno s Ivicom Ivaniševićem, Antom Tomićem, Juricom Pavičićem i Alemom Ćurinom pokreće kulturni časopis Torpedo, klicu iz koje je kasnije izrastao FAK  

 

 

  

 

 

SRIJEDA / 30.05.

DVOSTRUKI LJUBAVNIK

Double Lover / L'amant Double, 2017.
17:30 sati



Double Lover / L'amant Double, 2017. François Ozon, 107 min. FR/BE
Scenarij
:Francois Ozon i Philippe Piazzo / slobodna adaptacija romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates
Uloge: Marine Vacth, Jeremie Renier, Jacqueline Bisset
   Chloe je mlada, krhka žena koja se zaljubljuje u svog psihoterapeuta Paula. Nakon nekoliko mjeseci veze, njih dvoje započnu živjeti zajedno, ali Chloe uskoro otkriva da joj njezin ljubavnik cijelo vrijeme skriva dio svog pravog identiteta...
   Bez obzira snima li rutinski, žanrovski triler (Bazen), ili se dotiče povijesnih tema (Frantz), Francois Ozon jedan je od onih autora koje vrijedi slijediti jer naprosto zna što radi. Tako je i u ovom provokativnom erotskom filmu, slobodnoj adaptaciji romana “Lives of the twins” Joyce Carol Oates, Ozon precizan poput najvještijeg urara. Možda vam se ne sviđa u kom se pravcu kreće, ali barem je uvjeren u to gdje ide i kako do toga doći... (Entertainment Weekly)
https://www.imdb.com/title/tt6367558/?ref_=fn_al_tt_1

BOŽJA VOLJA

Die göttliche Ordnung, 2017.
20:15 sati



Die göttliche Ordnung, 2017. Petra Volpe, 96 min. H
Scenarij:
Petra Volpe
Uloge: Marie Leuenberger, Maximilian Simonischek, Rachel Braunschweig
   Nije pitanje treba li snimati filmove s tematikom rodne ravnopravnosti, već je jedino pitanje zašto ih se ne snima više...
   Zamislite da živite u jednoj od najbogatijih, gospodarski najrazvijenijih zemalja na svijetu, u kojoj su najukusnije čokolade, džepovi su bez rupa jer su rupe u siru, obronci su zeleni, a vrhunci prekriveni snijegom. I sad zamislite, drugarice i sestre, da u tom raju vas nitko ništa ne pita; štoviše, nemate pravo glasa, muž vam ostavlja džeparac ispod tegle filodendrona, a za svaku odluku u kući, pa i one koje su isključivo vaše i tiču se vaših planova, želja i snova, morate pitati njega. Prije četrdesetak godina, upravo takva je bila stvarnost – dobro došle u Švicarsku 1971.! (http://www.fashion.hr)
   Politički i vjerski vođe u Švicarskoj još su se 1970. pozivali na „božanski poredak“ kao razlog zašto žene ne mogu imati pravo glasa. Ovu nevjerojatnu stranicu u povijesti redateljica Petra Volpe istražuje pričom o Nori, neupečatljivoj kućanici iz malenog sela koja mora naučiti kako postati čvrsta predvodnica lokalnih sufražetkinja.
   Švicarska je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj ženama nije bio dopušten izlazak na birališta sve do 1972., dok je kanton Appenzell bio prisiljen prihvatiti žensko pravo glasa tek 1990. nakon što ga je na to natjerao Federalni vrhovni sud. Gore od tog kantona bile su tek zemlje koje se nikad nisu mogle pohvaliti ženskim pravima, poput Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i zemalja poput Kazahstana i JAR-a.
http://www.imdb.com/title/tt5818818/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 01.06.

REALITY

Reality, 2012.
17:30 sati



Reality, 2012. Matteo Garrone, 115 min. IT/FR
Scenarij
: Matteo Garrone&Massimo Gaudioso
Uloge: Aniello Arena, Paola Minaccioni, Loredana Simioli
   Junak "Realitya" običan je čovjek, da običniji ne može biti. Popularan je, glava obitelji i vodi svoju malu ribarnicu sa svom svojom napolitanskom energijom i veselošću. Luciano balansira između posla i obiteljskog života spretnošću rođenog izvođača. A upravo je to ono što bi želio postati. Zavidan onima malobrojnima koji su „uspjeli“ i postali slavni, Luciano dopušta obitelji da ga nagovori da se javi na audiciju za televizijski reality show Big Brother, koji anonimcima osigurava petnaest minuta slave. Luciano uspijeva nažicati da ga prime na audiciju i odlazi u filmski grad Cinecittà. Ondje pokaže što zna i zatim nestrpljivo čeka poziv. On, njegova obitelj i njegovi prijatelji uvjereni su da će taj poziv stići i lansirati ga u slavu i bogatstvo. Uvjeravajući sebe da će već za koji dan doći u središte pozornosti, Luciano cijeli svoj život počinje prilagođavati slavi koja ga očekuje. Zavarava li se? Ili bi se njegovi snovi doista mogli ostvariti? (Film je u Cannesu bio nominiran za Zlatnu palmu, a osvojio je Veliku nagradu žirija)
https://www.imdb.com/title/tt1846487/?ref_=nv_sr_3

MASARYK

Masaryk, 2016.
20:15 sati



Masaryk, 2016. Julius Sevcík, 114 min. CZ/DE/SK
Scenarij:
Petr Kolecko, Alex Königsmark
Uloge :Karel Roden, Hanns Zischler, Oldrich Kaiser
   Povijesna drama čija se radnja fokusira na period života češkog diplomata i političara Jana Masaryka u razdoblju prije početka Drugog svjetskog rata (1937. – 1939.) koje je zapečatilo sudbinu ne samo Čehoslovačke već i cijelog svijeta. Ovaj sin osnivača Čehoslovačke neobičnog ponašanja u otužnom raspoloženju provodio je svoje vrijeme kao ambasador u Velikoj Britaniji dok je njegova zemlja služila kao sredstvo za pogodbu potencijalnog europskog mira, a što je u dovelo do pripajanja Čehoslovačke Nacistima te u konačnici i do izbijanja Drugog svjetskog rata...
https://www.imdb.com/title/tt5050904/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 02.06.

POPE, VRATI SE

Pope, vrati se, 2017.
17:30 sati



POPE, VRATI SE
2017. Toni Volarić, 75 min. HR

   Film 'Pope, vrati se' oslikava lik i djelo legendarnog splitskog pjesnika i osebujnog novinara Momčila Popadića. Uranja u tajnu nastanka nezaboravnih novinskih reportaža,  a osobito tekstova za vječne hitove, od 'Oprosti mi pape' i ' Skitnice', pa do 'Košulje plave' i 'Ča je život vengo fantažija'. Popadić je bio hedonist pisanja, pisao je uvijek i u svakoj situaciji, na papirićima, stolnjacima i salvetama te tako bilježio život i ljude oko sebe. Pisac soundtracka naših mladosti umro je sa samo 43 godine, ali mnogi tek sada spoznaju kako je talentiran i neponovljiv bio. U filmu o njemu govore Rajko Dujmić, Mirko Krstičević, Zlatko Gall, Jurica Pavičić i mnogi drugi...
   „Mislim da je Volarić kao redatelj i scenarist obavio sjajan posao jer ovaj film zbilja protekne, baš se gleda na dušak, i osim toga kao Popov prijatelj koji se s njime godinama družio i radio, mogu doista reći da ljudi koji su možda čuli neke pjesme, nešto čuli o nekome liku koji je umro prije 28 godina, da sada ipak znaju dosta više i da je zapravo rekonstruiran jedan život i jedna dosta osebujna autorska persona“, komentirao je novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall.
   „Popadić je bio grof poezije i ako se neki novi takav ponovno rodi, a ja ne znam, neka mi se javi - rekao je Rajko Dujmić nakon filma koji ga je, kaže, oduševio. Za vrijeme projekcije više nije plakao, "prepukao" je, priznaje, za vrijeme snimanja.
https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/224189/momcilo-popadic-sve-je-prolazno-samo-je-ondulacija-trajna

REALITY

Reality, 2012.
20:15 sati



Reality, 2012. Matteo Garrone, 115 min. IT/FR
Scenarij
: Matteo Garrone&Massimo Gaudioso
Uloge: Aniello Arena, Paola Minaccioni, Loredana Simioli
   Junak "Realitya" običan je čovjek, da običniji ne može biti. Popularan je, glava obitelji i vodi svoju malu ribarnicu sa svom svojom napolitanskom energijom i veselošću. Luciano balansira između posla i obiteljskog života spretnošću rođenog izvođača. A upravo je to ono što bi želio postati. Zavidan onima malobrojnima koji su „uspjeli“ i postali slavni, Luciano dopušta obitelji da ga nagovori da se javi na audiciju za televizijski reality show Big Brother, koji anonimcima osigurava petnaest minuta slave. Luciano uspijeva nažicati da ga prime na audiciju i odlazi u filmski grad Cinecittà. Ondje pokaže što zna i zatim nestrpljivo čeka poziv. On, njegova obitelj i njegovi prijatelji uvjereni su da će taj poziv stići i lansirati ga u slavu i bogatstvo. Uvjeravajući sebe da će već za koji dan doći u središte pozornosti, Luciano cijeli svoj život počinje prilagođavati slavi koja ga očekuje. Zavarava li se? Ili bi se njegovi snovi doista mogli ostvariti? (Film je u Cannesu bio nominiran za Zlatnu palmu, a osvojio je Veliku nagradu žirija)
https://www.imdb.com/title/tt1846487/?ref_=nv_sr_3

UTORAK / 05.06.

REALITY

Reality, 2012.
17:30 sati



Reality, 2012. Matteo Garrone, 115 min. IT/FR
Scenarij
: Matteo Garrone&Massimo Gaudioso
Uloge: Aniello Arena, Paola Minaccioni, Loredana Simioli
   Junak "Realitya" običan je čovjek, da običniji ne može biti. Popularan je, glava obitelji i vodi svoju malu ribarnicu sa svom svojom napolitanskom energijom i veselošću. Luciano balansira između posla i obiteljskog života spretnošću rođenog izvođača. A upravo je to ono što bi želio postati. Zavidan onima malobrojnima koji su „uspjeli“ i postali slavni, Luciano dopušta obitelji da ga nagovori da se javi na audiciju za televizijski reality show Big Brother, koji anonimcima osigurava petnaest minuta slave. Luciano uspijeva nažicati da ga prime na audiciju i odlazi u filmski grad Cinecittà. Ondje pokaže što zna i zatim nestrpljivo čeka poziv. On, njegova obitelj i njegovi prijatelji uvjereni su da će taj poziv stići i lansirati ga u slavu i bogatstvo. Uvjeravajući sebe da će već za koji dan doći u središte pozornosti, Luciano cijeli svoj život počinje prilagođavati slavi koja ga očekuje. Zavarava li se? Ili bi se njegovi snovi doista mogli ostvariti? (Film je u Cannesu bio nominiran za Zlatnu palmu, a osvojio je Veliku nagradu žirija)
https://www.imdb.com/title/tt1846487/?ref_=nv_sr_3

KAD ŽENA SILAZI STEPENICAMA

Onna go kaidan wo agaru toki, 1960.
20:15 sati



FILMSKI KLUB: Onna go kaidan wo agaru toki, 1960. Mikio Naruse, 111 min. JP
Scenarij:
Ryûzô Kikushima
Uloge: Hideko Takamine, Masayuki Mori, Reiko Dan, Tatsuya Nakadai, Daisuke Katô
   Tridesetogodišnja udovica Keiko, hostesa u miljeu barova tokijske četvrti Ginze čiji je posao zabavljati biznismene nakon posla, pokušava uspostaviti neovisnost u muškom svijetu i pronaći egzistencijalnu sigurnost i ljubav.
   Iznimna studija položaja žene u poslijeratnom Japanu drži se kulminacijom stvaralačkog opusa Mikia Narusea, majstora „ženskih filmova“ koji je po mnogima nezasluženo ostao u sjeni trojice velikana klasičnog japanskog filma – Kurosawe, Ozua i Mizoguchija.
https://www.imdb.com/title/tt0054144/?ref_=nm_flmg_dr_12

SRIJEDA / 06.06.

MASARYK

Masaryk, 2016.
17:30 sati



Masaryk, 2016. Julius Sevcík, 114 min. CZ/DE/SK
Scenarij:
Petr Kolecko, Alex Königsmark
Uloge :Karel Roden, Hanns Zischler, Oldrich Kaiser
   Povijesna drama čija se radnja fokusira na period života češkog diplomata i političara Jana Masaryka u razdoblju prije početka Drugog svjetskog rata (1937. – 1939.) koje je zapečatilo sudbinu ne samo Čehoslovačke već i cijelog svijeta. Ovaj sin osnivača Čehoslovačke neobičnog ponašanja u otužnom raspoloženju provodio je svoje vrijeme kao ambasador u Velikoj Britaniji dok je njegova zemlja služila kao sredstvo za pogodbu potencijalnog europskog mira, a što je u dovelo do pripajanja Čehoslovačke Nacistima te u konačnici i do izbijanja Drugog svjetskog rata...
https://www.imdb.com/title/tt5050904/?ref_=nv_sr_1

REALITY

Reality, 2012.
20:15 sati



Reality, 2012. Matteo Garrone, 115 min. IT/FR
Scenarij
: Matteo Garrone&Massimo Gaudioso
Uloge: Aniello Arena, Paola Minaccioni, Loredana Simioli
   Junak "Realitya" običan je čovjek, da običniji ne može biti. Popularan je, glava obitelji i vodi svoju malu ribarnicu sa svom svojom napolitanskom energijom i veselošću. Luciano balansira između posla i obiteljskog života spretnošću rođenog izvođača. A upravo je to ono što bi želio postati. Zavidan onima malobrojnima koji su „uspjeli“ i postali slavni, Luciano dopušta obitelji da ga nagovori da se javi na audiciju za televizijski reality show Big Brother, koji anonimcima osigurava petnaest minuta slave. Luciano uspijeva nažicati da ga prime na audiciju i odlazi u filmski grad Cinecittà. Ondje pokaže što zna i zatim nestrpljivo čeka poziv. On, njegova obitelj i njegovi prijatelji uvjereni su da će taj poziv stići i lansirati ga u slavu i bogatstvo. Uvjeravajući sebe da će već za koji dan doći u središte pozornosti, Luciano cijeli svoj život počinje prilagođavati slavi koja ga očekuje. Zavarava li se? Ili bi se njegovi snovi doista mogli ostvariti? (Film je u Cannesu bio nominiran za Zlatnu palmu, a osvojio je Veliku nagradu žirija)
https://www.imdb.com/title/tt1846487/?ref_=nv_sr_3

ČETVRTAK / 07.06.

MASARYK

Masaryk, 2016.
17:30 sati



Masaryk, 2016. Julius Sevcík, 114 min. CZ/DE/SK
Scenarij:
Petr Kolecko, Alex Königsmark
Uloge :Karel Roden, Hanns Zischler, Oldrich Kaiser
   Povijesna drama čija se radnja fokusira na period života češkog diplomata i političara Jana Masaryka u razdoblju prije početka Drugog svjetskog rata (1937. – 1939.) koje je zapečatilo sudbinu ne samo Čehoslovačke već i cijelog svijeta. Ovaj sin osnivača Čehoslovačke neobičnog ponašanja u otužnom raspoloženju provodio je svoje vrijeme kao ambasador u Velikoj Britaniji dok je njegova zemlja služila kao sredstvo za pogodbu potencijalnog europskog mira, a što je u dovelo do pripajanja Čehoslovačke Nacistima te u konačnici i do izbijanja Drugog svjetskog rata...
https://www.imdb.com/title/tt5050904/?ref_=nv_sr_1

POPE, VRATI SE

Pope, vrati se, 2017.
20:15 sati



POPE, VRATI SE
2017. Toni Volarić, 75 min. HR

   Film 'Pope, vrati se' oslikava lik i djelo legendarnog splitskog pjesnika i osebujnog novinara Momčila Popadića. Uranja u tajnu nastanka nezaboravnih novinskih reportaža,  a osobito tekstova za vječne hitove, od 'Oprosti mi pape' i ' Skitnice', pa do 'Košulje plave' i 'Ča je život vengo fantažija'. Popadić je bio hedonist pisanja, pisao je uvijek i u svakoj situaciji, na papirićima, stolnjacima i salvetama te tako bilježio život i ljude oko sebe. Pisac soundtracka naših mladosti umro je sa samo 43 godine, ali mnogi tek sada spoznaju kako je talentiran i neponovljiv bio. U filmu o njemu govore Rajko Dujmić, Mirko Krstičević, Zlatko Gall, Jurica Pavičić i mnogi drugi...
   „Mislim da je Volarić kao redatelj i scenarist obavio sjajan posao jer ovaj film zbilja protekne, baš se gleda na dušak, i osim toga kao Popov prijatelj koji se s njime godinama družio i radio, mogu doista reći da ljudi koji su možda čuli neke pjesme, nešto čuli o nekome liku koji je umro prije 28 godina, da sada ipak znaju dosta više i da je zapravo rekonstruiran jedan život i jedna dosta osebujna autorska persona“, komentirao je novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall.
   „Popadić je bio grof poezije i ako se neki novi takav ponovno rodi, a ja ne znam, neka mi se javi - rekao je Rajko Dujmić nakon filma koji ga je, kaže, oduševio. Za vrijeme projekcije više nije plakao, "prepukao" je, priznaje, za vrijeme snimanja.
https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/224189/momcilo-popadic-sve-je-prolazno-samo-je-ondulacija-trajna

PETAK / 08.06.

11.FMFS / LOVETTOVI

The Lovetts, 2018.
19:00 sati



The Lovetts, 2018. Igor Bezinović, 16 min. HR
G. i gđa Lovett vode svoj (seksualni) život potpuno javno, pred stalno spojenom web-kamerom koja snima njihov dnevni boravak poput ljudskog akvarija. Mladi poduzetnički par flertuje, izvodi striptiz i seksa se s ciljem zadovoljstva krajnjih potrošača. Igor Bezinović na nadrealan i smiješan način dokumentira „zabavu za odrasle“ moralno upitnih kutaka interneta.
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / PAS

Chien / Dog, 2017.
19:20 sati



Chien / Dog, 2017. Samuel Benchetrit, 94 min. FR/BE
Scenarij
: Samuel Benchetrit prema vlastitom romanu
Uloge: Vincent Macaigne, Vanessa Paradis, Bouli Lanners
   Jacques Blanchot je izgubio sve: ženu, sina, kuću, posao. Nakon niza nesretnih slučaja, napušten i sam, upoznaje prepredenog vlasnika trgovine kućnim ljubimcima koji mu ponudi da ga trenira kao psa. Prisiljen prihvatiti neobičnu ponudu, Jacques postepeno gubi dodir sa stvanošću i počinje otkivati čari svog novog života.
   Adaptacijom vlastite istoimene novele, redatelj Samuel Benchétrit, donosi karikirani prikaz potpunog pada marginaliziranog individualca, prožet crnim-humorom i upotpunjen odličnom glumačkom postavom. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Locarnu.
http://www.fmfs.hr/program/
https://www.imdb.com/title/tt6147954/?ref_=nm_knf_t2

SUBOTA / 09.06.

11 FMFS / NORTHERN HYMN

Northern Hymn, 2017.
19:00 sati



Northern Hymn, 2017. Tin Žanić, 11 min. HR/UK
Sumnjivi kamiondžija zapeo je na granici s Europskom unijom. Čeka daljnje upute jer ne zna svoje konačno odredište. Napokon dobiva poziv i nastavlja prema prema mjestu sastanka, gdje shvaća da se dogodilo nešto pogrešno
http://www.fmfs.hr/program/

OKUS CEMENTA

19:15 sati



Taste of Cement, 2017. Ziad Kalthoum, 85 min. DE/LB/Q/SYR/UAE
Scenarij:
Ansgar Frerich, Ziad Kalthoum
   Rat u Libanonu je gotov, no onaj u Siriji još uvijek traje. Film prati sirijske izbjeglice koje u Beirutu rade i žive na gradilištu. Grade neboder dok njihove kuće u Siriji stradavaju u bombardiranju. Svakoga jutra kada se probude izlaze kroz uski prolaz - jedino što ih vodi u vanjski svijet - na svoje radno mjesto, a nakon 19 sati nije im dozvoljeno izaći s gradilišta zbog policijskog sata. Svake se večeri okupljaju oko televizora, prate vijesti iz svoje domovine i s tjeskobom čekaju povratak kući.
   Ovaj vizualno impresivni dokumentarni prikaz života u izbjeglištvu i svakodnevnici obilježenoj neprestanim ratom osvojio je glavnu nagradu na festivalu Visions du Reél.
https://www.imdb.com/title/tt7085762/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 10.06.

11 FMFS / PARTY

Party, 2017.
19:00 sati



Party, 2017. Ivan Stanić, 11 min.HR
Jedne ljetne večeri dok se njihovi vršnjaci zabavljaju, Karla i Matija moraju hitno zaraditi novac.
http://www.fmfs.hr/program/

SICILIJANSKA BAJKA

Sicilian Ghost Story, 2017.
19:15 sati



Sicilian Ghost Story, 2017. Fabio Grassadoni, 102 min. IT/FR/CH
Scenarij
: Antonio Piazza, Fabio Grassadonia
Uloge; Julia Jedlikowska, Gaetano Fernandez, Corinne Musallari
   U malenom sicilijanskom selu na rubu šume, nestaje 13-godišnji Giuseppe, sin mafijaškog ubojice koji je počeo surađivati s policijom. Luna, Giuseppeova kolegica iz razreda koja je zaljubljena u njega, odbija prihvatiti njegov misteriozni nestanak. Ona se buni protiv „kodeksa tišine“ koji vlada otokom i ponire u mračni svijet kriminalnog podzemlja koji ga je progutao.
   Inspiriran istinitim događajem koji je užasnuo Italiju, ovaj žanrovski spoj trilera i gotičke bajke mračna je nadnaravna priča o gubitku nevinosti i kritika prestrašenog društva otupjelog na okrutnu kriminalom zatrovanu svakodnevicu... (ZFF Press)
https://www.imdb.com/title/tt5375434/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 11.06.

11 FMFS / TAK KAK JE

That’s the Way it is, 2018.
19:00 sati



That’s the Way it is, 2018. Arsen Oremović, 26 min. HR
   Zvonko pokušava predati božićni poklon kćeri, u čemu ga sprječava bivša supruga koja samovoljno onemogućuje susrete oca i kćeri. Unatoč mišljenju Centra za socijalnu skrb po kojem je on kompetentniji roditelj, već više od godinu dana ne viđa kćer, dok pristrani pravno-socijalni sustav ne poduzima ništa
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / DANI LUDILA

Days of Madness, 2018.
19:30 sati



Days of Madness, 2018. Damian Nenadić, 73 min. HR
Scenarij:
Damian Nenadić
   Mladen i Maja dvoje su psihički drugačijih ljudi. Od društva odbačeni i nepravedno proglašeni beznadnima, a od zdravstvenog sustava ovisnima, u zrelu fazu života ulaze okovani demonima iz prošlosti i šakama lijekova koje im psihijatri nude umjesto razgovora. Film bilježi njihove pokušaje da pronađu svoj kutak u društvu, a na tom se putu obračunavaju s duhovima prošlosti, no i vladarima sadašnjosti koji sve što ne razumiju nazivaju demonskim. Mladen i Maja posljednje veliko NE upućuju liječnicima te brigu o sebi preuzimaju sami.
   Kroz filigranski ulovljene trenutke dvaju umalo izgubljenih života, postavljamo si pitanje – tko je ovdje zapravo lud
http://www.fmfs.hr/program/
https://www.imdb.com/title/tt7406736/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 12.06.

11 FMFS / GDJE SE VRABAC SKRIVA KAD JE HLADNO

Where the Sparrow Hides When it’s Cold, 2017.
19:00 sati



Where the Sparrow Hides When it’s Cold, 2017. Denis Lepur, Marko Stanić, 20 min. HR
   Naizgled običan i po svemu prosječan tinejdžer ničim se ne izdavaja iz gomile vršnjaka: živi s majkom, uredno pohađa školu, ponekad sretne Susjeda, a Cura mu predstavlja tihu patnju. Nitko u tom klincu iz novozagrebačkog naselja ne vidi pljačkaša.
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / SAŽALJENJE

Pity, 2018.
19:25 sati



Pity, 2018. Babis Makridis, 97 min. GR
Scenarij:
Efthymis Filippou, Babis Makridis
Uloge: Evdoxia Androulidaki, Georgina Chryskioti, Yannis Drakopoulos
   45-godišnji odvjetnik živi naizgledan normalnim životom u prekrasnom domu sa svojim sinom tinejdžerom. Njegova je žena, međutim, u komi već neko vrijeme. Tuga uzrokovana ovim događajem postala je osnovni i dominantni element njegova života. Nakon nekog vremena, osjećaj iznimne žalosti počeo se pretvarati u osjećaj zadovoljstva: susjedi mu donose kolače, zaposlenici brinu za njega, lokalni obrti daju mu popust,... Život mu nikad nije bio bolji nego sada kada je tužna osoba koju drugi sažalijevaju. Jednoga se dana žena budi iz kome, a njezin povratak kući iznenada mijenja njegov novi ritam života, prisiljavajući ga na pronalazak novih načina privlačenja sažaljenja koje je toliko zavolio.
   Film je prikazan na Sundance i Rotterdam Film Festivalu.
http://www.fmfs.hr/program/
https://www.imdb.com/title/tt6746304/?ref_=nm_flmg_dr_1

SRIJEDA / 13.06.

11 FMFS / NICE AND COSY

Nice and Cosy, 2017.
19:00 sati



Nice and Cosy, 2017. Marko Višnjić, 12 min. HR
   Film ‘Nice and Cosy’ promatra turistički apartman u staroj jezgri Splita i ljude koji ga koriste izvan turističke sezone. Scenarij filma se razvijao na prošlogodišnjoj FMFS radionici pripreme i prezentiranja filmskih projekata za međunarodno tržište, pod vodstvom Roshanak Behesht Nedjad.
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / KAMO IDEMO

Where to?, 2017.
19:15 sati



Where to?, 2017. Lidija Špegar, 50 min. HR
   Ljiljana je mlada zagrebačka taksistica. Njezine vožnje gradom ispunjene su razgovorima s putnicima u kojima se oslikava stanje hrvatskog društva. Saznajemo i Ljiljaninu osobnu priču, koja će nas potaknuti da se zapitamo kamo idemo
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / PUSTI DOBRE, PUSTI

Our Daily Water, 2018.
20:10 sati



Our Daily Water, 2018. Vlatka Vorkapić,56 min.HR
   Hrvatska ima 67 naseljenih otoka, a 9 od njih ima izravan pristup pitkoj vodi. Svi ostali otoci ovise o brodovima koji nose vodu. Ova mediteranska komedija donosi priču o jednom od tih brodova i njegovoj posadi. Kapetanov mladi nećak po prvi se put pridružuje brodu te izaziva sukob generacija. No, to nije jedina borba na moru - dok se kapetan muči s birokracijom i lošim upravljanjem resursima, nezahvalni turisti kao posebna vrsta neprijatelja ne shvaćaju vrijednost koju brodovi nose. Iako je kapetan svjestan blaga koje prenosi, preostali protagonisti priče vrijednost vode počinju shvaćati tek kada ostanu bez nje
http://www.fmfs.hr/program/

ČETVRTAK / 14.06.

11 FMFS / MANIVALD

manivald, 2013.
19:00 sati



Manivald, 2013. Chintis Lundgren, 13 min. EE/HR/CA
   Lisac Manivald živi pod budnim okom zaštitnički nastrojene, umirovljene majke. Nezaposlen je i bez inspiracije, a život mu, iako lagan, nije posebno dobar. Dan prije njegovog 33. rođendana kvari im se perilica za rublje, a seksi vuk Toomas je dolazi popraviti.
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / FANTASTIČNA ŽENA

Una Mujer Fantástica / A Fantastic Woman, 2017.
19:15 sati



Una Mujer Fantástica  / A Fantastic Woman, 2017. Sebastián Lelio, 104 min. CH/DE/US/E
Scenarij:
Sebastián Lelio i Gonzalo Maza
Uloge: Daniela Vega, Francisco Reyes, Luis Gnecco
   57-godišnji Orlando se budi usred noći zbog prsnuća aneurizme. Pada niz stepenice zadobivajući ozljede koje će progoniti Marinu dugo nakon što ga odvede u bolnicu i pokuša naprimjećeno otići prije nego je članovi njegove obitelji počnu ispitivati. Marina zna da im je sumnjiva svoje zbog mladosti, društvenog položaja i, iznad svega, rodnog statusa. Nakon Orlandove smrti, život joj počinju zagorčavati njegov zlobni sin i bivša supruga, ali i nametljivi detektivi jedinice za istrage seksualnih prekršaja, prisiljavajući Marinu ne samo da očisti ljagu sa svoga imena, već i da dobije ono što joj se nitko ne čini spremnim dati: poštovanje.
   Film je dobitnik ovogodišnjeg Oscara za najbolji strani film.
http://www.fmfs.hr/program/
https://www.imdb.com/title/tt5639354/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 15.06.

11 FMFS / MARIJA

Mary, 2017.
19:00 sati



Mary, 2017. Juraj Primorac, 28 min. HR
   Marinko radi u pauk-službi, gdje s kolegom Antom prevozi nepropisno parkirane aute na zagrebački deponij. Nakon posla Marinko je umoran i osamljen. Pojede nešto, gleda TV, ode na spavanje. I tako iz dana u dan, sve dok u njegov život potiho ne uđe jedna Marija.
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / KRALJICA STRAHA

La reina del miedo / The Queen of Fear, 2017.
19:30 sati



La reina del miedo / The Queen of Fear, 2017. Valeria Bertucelli, Fabiana Tiscornia, 107 min. AR/DK
Scenarij:
Valeria Bertuccelli
Uloge: Valeria Bertuccelli, Gabriel Goity, Darío Grandinetti
   Robertini, jednoj od najcjenjenijih argentinskih glumica, ostalo je još mjesec dana do premijere karijere. Umjesto priprema, međutim, ona provodi dane u stalnom stanju tjeskobe, opsesivno se odvraćajući od svih profesionalnih odgovornosti. Od izbjegavanja probi do uvjerenja da je netko progoni, Robertina svoj svijet postepeno pretvara u krajolik apsurdnih fobija i intriga. Kad sazna da joj se prijatelj iz Danske razbolio, napušta sve i odlazi ga posjetiti. Kako se dan premijere približava, Robertina se konačno mora suočiti s onim što izbjegava čitavo vrijeme: samom sobom.
   Iznimna izvedba Valerie Bertuccelli, ujedno scenaristice i redateljice filma, osigurala je filmu nagradu za najbolju glumicu na Sundance Film Festivalu
http://www.fmfs.hr/program/
https://www.imdb.com/title/tt7689928/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 16.06.

KINO CIRKUS: CIRKUS IZVAN GRANICA

Cirque Hors Piste, 2016.
19:00 sati



Cirque Hors Piste, 2016. Netty Radvanyi, Nicos Argilet, 53 min. FR
   Yoann Bourgeois, Sanja Kosonen, Alexandre Fray, Chloe Moglia, Jorg Muller, Camille Boitel, Tatiana-Mosio Bongonga i Johann Le Guillerm - osam je suvremenih cirkuskih umjetnika koji nas kroz dokumentarni film "Cirkus izvan granica" pozivaju da upoznamo njihovu svakodnevnicu i njih same. Ovi umjetnici svaki dan iznova prkose zakonima fizike i istražuju vlastite granice, kreirajući pritom neke od najboljih suvremenih cirkuskih predstava današnjice. Film je nastao u suradnji redateljice Netty Radvany i Artcene kroz Program 33. Netty Radvany i sama je suvremena cirkuska umjetnica s diplomom CNAC akademije u Chalonu.
   Kino Cirkus ciklus je filmova cirkuske tematike koji se jednom mjesečno održava u Kinoteci Zlatna Vrata, u organizaciji kolektiva ROOM100, a u suradnji s FMFS-om
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / SUTON

Dusk, 2017.
19:55 sati



Dusk, 2017. Lili Zaneta, 5 min. HR
Jedan stan, jedan svijet u kojem je sve od sutona.
http://www.fmfs.hr/program/

11 FMFS / 143°

20:00 sati



143°, 2017. Danilo - Lola Ilić, 52 min. HR
   Mlada i disciplinirana sportašica Aida odlučila je pomaknuti vlastite granice i upustiti se u zahtjevni, dvadeset kilometara dug plivački poduhvat kojim će povezati dva svjetionika. Tijekom intenzivnih psihofizičkih priprema, Aida progovara o osobnom razvoju kroz sport, kreativnoj energiji i potrebi za ispunjenim životom, prijateljstvu, ishodištu vlastite motivacije te važnosti palijativne skrbi čiji su simboli upravo svjetionici. Inicijalna povezanost s morem kao kompleksnim medijem Aidi istodobno predstavlja vječni izazov i inspiraciju, a u najtežim trenutcima i utjehu.
http://www.fmfs.hr/program/

PONEDJELJAK / 18.06.

IN LOVING MEMORY OF BRANIMIR VUGDELIJA

In Loving Memory of Branimir Vugdelija, 2017.
19:30 sati



In Loving Memory of Branimir Vugdelija
2017.
Bruno Marković-Ćoso, 73 min. HR
Scenarij: Bruno Marković-Ćoso
Sudionici: Vlade Marinović "Tuli", Rino Vugdelija, Petar Radović, Josip Marković, Miroslav Ančić, Josip Horvat, Filip Omrčen, Ivan Katić, Bože Blajić, Ivan Tomas, Mislav Norac, Jurica Baljak, Marko Čović, Gordan Mijić, Mate Maleš, Ante Sušić, Ante Kodžoman, Pavle Ćosić, Igor Dodig, Janko Vugdelija, Vjekoslav Poljak, Tonći Petričević / Dominik Belančić (snimanje, zvuk, fotografija i montaža)
   Branimir Vugdelija rođen je 16.1.1983. Glazbom se počeo baviti još kao dijete. 2000.g. je zajedno sa Vladom Marinovićem - Tulijem osnovao bend kojem su se pridružili Branimirov mlađi brat Rino, Damir Samardžić - Truba i Petar Radović. S bendom je napravio dva albuma: "To my beloved" i "Gabriel's grief". Početkom 2007. počeo je raditi na trećem albumu. Uz Embrio, Branimir je surađivao i sa drugim glazbenicima, te je svirao u zagrebačkom metal bendu Sentiment. Dana 21.7. 2007. Branimir nas je zauvijek napustio u tragediji sa motociklom. Njegovo glazbeno stvaralaštvo inspiriralo je mnoge. U filmu sudjeluju razni prijatelji iz benda, kolege, prijatelji te je sniman na raznim lokacijama na području Sinja, Splita, Trilja, Zadra i Zagreba.

UTORAK / 19.06.

FILMSKE ZVIJEZDE ŽIVE VJEČNO

Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017.
17:30 sati



Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017. Paul McGuigan, 105 min. UK
Scenarij
: Matt Greenhalgh po memoarima Petera Turnera
Uloge :Annette Bening, Jamie Bell, Kenneth Cranham
   U zlatno doba Hollywooda, 40-ih i 50-ih, ime Glorije Grahame bilo je jedno od najpoznatijih glumačkih imena. Osim što je nastupala u hitovima poput „Velika žega“, „Unakrsna vatra“, „Iznenadni strah“ te glumila s Humphreyjem Bogartom u film noiru „Na osamljenom mjestu“, Grahame je za fantastičnu ulogu u romantičnoj drami „Grad iluzija“ osvojila prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najbolje sporedne glumice. Ove godine, točnije od četvrtka 7. lipnja, njezin turbulentan privatni život gledamo u kinima u hvaljenom i nagrađivanom filmu „Filmske zvijezde žive vječno“ u kojoj ju je portretirala nezaboravna Annette Bening!
   Sama radnja ove romantične drame prati razigranu, ali strastvenu vezu između Glorije Grahame i njezinog ljubavnika Petera Turnera tijekom 1978. godine u Liverpoolu. Ono što započne kao neobavezan ljubavni odnos između legendarne „femme fatale“ i njezinog puno mlađeg ljubavnika ubrzo se pretvara u dubinsku povezanost u kojoj Turner postaje osoba na koju se Glorija može osloniti kada joj je potrebna utjeha. Međutim, uskoro će uzajamna strast i žudnja za životom biti testirane van granica njihove kontrole… (Priča je temeljena je na istoimenim memoarima Petera Turnera koje je ovaj objavio 1986. godine)
   Uostalom, ovo ipak nije klasičan “biopic”, iako je scenarista Matt Greenhalgh majstor upravo tog žanra, već lament nad starošću i prolaznošću, posebno iz perspektive nekog kome je posao da nikada ne ostari. Ta opskurnost u koju je pala Gloria Grahame, što zbog protoka vremena i novih trendova u svetu filma u kojima nije bilo mesta za ćudljivu zvezdu, što bežeći od skandala koji su je pratili, omogućava Annette Benning da odigra njen lik od nule, bez trunke imitacije i obaveznih manirizama i tako ostvari jednu od najboljih uloga godine (nepravedno zaobiđenu u sezoni nagrada) i jednu od svojih najboljih uloga u karijeri, a imala ih je onoliko. Jamie Bell je prati koliko može i uglavnom drži korak za njom, ali Annette Benning je naprosto sjajna... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt5711148/?ref_=nv_sr_1

 

INTENDANT SANSHO

Sanshô dayû, 1954.
20:15 sati



FILMSKIKLUB: Sanshô dayû, 1954. Kenji Mizoguchi, 124 min. JP
Scenarij:
Fuji Yahiro i Yoshikata Yoda (prema priči Ogaija Morija)
Uloge: Kinuyo Tanaka,Yoshiaki Hanayagi,Kyôko Kagawa,Eitarô Shindô,Akitake Kôno,Masao Shimizu,Ken Mitsuda, Kazukimi Okuni,Yoko Kosono,Kimiko Tachiba
   U feudalnom Japanu XI. stoljeća, guverner provincije Tairo biva prognan od strane političkih protivnika zbog suprotstavljanja korupciji. Na putu prema mjestu izgnanstva članovi njegovi obitelji bivaju oteti, supruga Tamaki prisiljena na prostituciju, a sin Zushio i kćer Anju postaju robovi u logoru intendanta Sanshoa. Mnogo godina kasnije, Zushio saznaje da mu je majka živa te kreće u potragu za njom.
   Film je nagrađen Srebrnim lavom na filmskom festivalu u Veneciji 1954, te se drži jednim od najvažnijih i vizualno najimpresivnijih ostvarenja glasovitoga japanskog majstora.
https://www.imdb.com/title/tt0047445/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 20.06.

CIAMBRA

A Ciambra, 2017.
17:30 sati



A Ciambra, 2017. Jonas Carpignano, 118 min. IT / BR / DE / FR / S / US
Scenarij:
Jonas Carpignano
Uloge: Pio Amato, Koudous Seihon, Iolanda Amato, Damiano Amato
   Tinejdžer Pio živi u Ciambri, malenoj romskoj zajednici u Kalabriji. Sa svojih 14 godina, odavno je za sobom ostavio dane djetinje nevinosti. Pije, puši i jedan je od rijetkih koji se bez poteškoća kreću između različitih etničkih skupina u susjedstvu – lokalnih Talijana, afričkih imigranata i Roma, kojima i sam pripada. Pio posvuda slijedi starijeg brata Cosima, usvajajući pritom vještine potrebne da preživi na ulicama grada. Kada Cosimo nestane, Pio mora odlučiti je li doista spreman postati muškarcem...
   Talijanski kandidat za Oscara tehnički je ispoliran film i dokaz da Jonas Carpignano ima puno redateljskog talenta, ali i zna odabrati prave suradnike zbog čega će profitirati sa svakim svojim slijedećim filmom. Slično se može reći i za izbor glumaca naturščika koji su prirodno koloritni likovi sposobni da se prilagode uslovima snimanja filma... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt6802896/?ref_=fn_al_nm_1a

SICILIJANSKA BAJKA

Sicilian Ghost Story, 2017.
20:15 sati



Sicilian Ghost Story, 2017. Fabio Grassadoni, 102 min. IT/FR/CH
Scenarij
: Antonio Piazza, Fabio Grassadonia
Uloge; Julia Jedlikowska, Gaetano Fernandez, Corinne Musallari
   U malenom sicilijanskom selu na rubu šume, nestaje 13-godišnji Giuseppe, sin mafijaškog ubojice koji je počeo surađivati s policijom. Luna, Giuseppeova kolegica iz razreda koja je zaljubljena u njega, odbija prihvatiti njegov misteriozni nestanak. Ona se buni protiv „kodeksa tišine“ koji vlada otokom i ponire u mračni svijet kriminalnog podzemlja koji ga je progutao.
   Inspiriran istinitim događajem koji je užasnuo Italiju, ovaj žanrovski spoj trilera i gotičke bajke mračna je nadnaravna priča o gubitku nevinosti i kritika prestrašenog društva otupjelog na okrutnu kriminalom zatrovanu svakodnevicu... (ZFF Press)
https://www.imdb.com/title/tt5375434/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 21.06.

FILMSKE ZVIJEZDE ŽIVE VJEČNO

Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017.
17:30 sati



Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017. Paul McGuigan, 105 min. UK
Scenarij
: Matt Greenhalgh po memoarima Petera Turnera
Uloge :Annette Bening, Jamie Bell, Kenneth Cranham
   U zlatno doba Hollywooda, 40-ih i 50-ih, ime Glorije Grahame bilo je jedno od najpoznatijih glumačkih imena. Osim što je nastupala u hitovima poput „Velika žega“, „Unakrsna vatra“, „Iznenadni strah“ te glumila s Humphreyjem Bogartom u film noiru „Na osamljenom mjestu“, Grahame je za fantastičnu ulogu u romantičnoj drami „Grad iluzija“ osvojila prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najbolje sporedne glumice. Ove godine, točnije od četvrtka 7. lipnja, njezin turbulentan privatni život gledamo u kinima u hvaljenom i nagrađivanom filmu „Filmske zvijezde žive vječno“ u kojoj ju je portretirala nezaboravna Annette Bening!
   Sama radnja ove romantične drame prati razigranu, ali strastvenu vezu između Glorije Grahame i njezinog ljubavnika Petera Turnera tijekom 1978. godine u Liverpoolu. Ono što započne kao neobavezan ljubavni odnos između legendarne „femme fatale“ i njezinog puno mlađeg ljubavnika ubrzo se pretvara u dubinsku povezanost u kojoj Turner postaje osoba na koju se Glorija može osloniti kada joj je potrebna utjeha. Međutim, uskoro će uzajamna strast i žudnja za životom biti testirane van granica njihove kontrole… (Priča je temeljena je na istoimenim memoarima Petera Turnera koje je ovaj objavio 1986. godine)
   Uostalom, ovo ipak nije klasičan “biopic”, iako je scenarista Matt Greenhalgh majstor upravo tog žanra, već lament nad starošću i prolaznošću, posebno iz perspektive nekog kome je posao da nikada ne ostari. Ta opskurnost u koju je pala Gloria Grahame, što zbog protoka vremena i novih trendova u svetu filma u kojima nije bilo mesta za ćudljivu zvezdu, što bežeći od skandala koji su je pratili, omogućava Annette Benning da odigra njen lik od nule, bez trunke imitacije i obaveznih manirizama i tako ostvari jednu od najboljih uloga godine (nepravedno zaobiđenu u sezoni nagrada) i jednu od svojih najboljih uloga u karijeri, a imala ih je onoliko. Jamie Bell je prati koliko može i uglavnom drži korak za njom, ali Annette Benning je naprosto sjajna... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt5711148/?ref_=nv_sr_1

 

CIAMBRA

A Ciambra, 2017.
20:15 sati



A Ciambra, 2017. Jonas Carpignano, 118 min. IT / BR / DE / FR / S / US
Scenarij:
Jonas Carpignano
Uloge: Pio Amato, Koudous Seihon, Iolanda Amato, Damiano Amato
   Tinejdžer Pio živi u Ciambri, malenoj romskoj zajednici u Kalabriji. Sa svojih 14 godina, odavno je za sobom ostavio dane djetinje nevinosti. Pije, puši i jedan je od rijetkih koji se bez poteškoća kreću između različitih etničkih skupina u susjedstvu – lokalnih Talijana, afričkih imigranata i Roma, kojima i sam pripada. Pio posvuda slijedi starijeg brata Cosima, usvajajući pritom vještine potrebne da preživi na ulicama grada. Kada Cosimo nestane, Pio mora odlučiti je li doista spreman postati muškarcem...
   Talijanski kandidat za Oscara tehnički je ispoliran film i dokaz da Jonas Carpignano ima puno redateljskog talenta, ali i zna odabrati prave suradnike zbog čega će profitirati sa svakim svojim slijedećim filmom. Slično se može reći i za izbor glumaca naturščika koji su prirodno koloritni likovi sposobni da se prilagode uslovima snimanja filma... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt6802896/?ref_=fn_al_nm_1a

SUBOTA / 23.06.

SICILIJANSKA BAJKA

Sicilian Ghost Story, 2017.
17:30 sati



Sicilian Ghost Story, 2017. Fabio Grassadoni, 102 min. IT/FR/CH
Scenarij
: Antonio Piazza, Fabio Grassadonia
Uloge; Julia Jedlikowska, Gaetano Fernandez, Corinne Musallari
   U malenom sicilijanskom selu na rubu šume, nestaje 13-godišnji Giuseppe, sin mafijaškog ubojice koji je počeo surađivati s policijom. Luna, Giuseppeova kolegica iz razreda koja je zaljubljena u njega, odbija prihvatiti njegov misteriozni nestanak. Ona se buni protiv „kodeksa tišine“ koji vlada otokom i ponire u mračni svijet kriminalnog podzemlja koji ga je progutao.
   Inspiriran istinitim događajem koji je užasnuo Italiju, ovaj žanrovski spoj trilera i gotičke bajke mračna je nadnaravna priča o gubitku nevinosti i kritika prestrašenog društva otupjelog na okrutnu kriminalom zatrovanu svakodnevicu... (ZFF Press)
https://www.imdb.com/title/tt5375434/?ref_=fn_al_tt_1

FILMSKE ZVIJEZDE ŽIVE VJEČNO

Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017.
20:15 sati



Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017. Paul McGuigan, 105 min. UK
Scenarij
: Matt Greenhalgh po memoarima Petera Turnera
Uloge :Annette Bening, Jamie Bell, Kenneth Cranham
   U zlatno doba Hollywooda, 40-ih i 50-ih, ime Glorije Grahame bilo je jedno od najpoznatijih glumačkih imena. Osim što je nastupala u hitovima poput „Velika žega“, „Unakrsna vatra“, „Iznenadni strah“ te glumila s Humphreyjem Bogartom u film noiru „Na osamljenom mjestu“, Grahame je za fantastičnu ulogu u romantičnoj drami „Grad iluzija“ osvojila prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najbolje sporedne glumice. Ove godine, točnije od četvrtka 7. lipnja, njezin turbulentan privatni život gledamo u kinima u hvaljenom i nagrađivanom filmu „Filmske zvijezde žive vječno“ u kojoj ju je portretirala nezaboravna Annette Bening!
   Sama radnja ove romantične drame prati razigranu, ali strastvenu vezu između Glorije Grahame i njezinog ljubavnika Petera Turnera tijekom 1978. godine u Liverpoolu. Ono što započne kao neobavezan ljubavni odnos između legendarne „femme fatale“ i njezinog puno mlađeg ljubavnika ubrzo se pretvara u dubinsku povezanost u kojoj Turner postaje osoba na koju se Glorija može osloniti kada joj je potrebna utjeha. Međutim, uskoro će uzajamna strast i žudnja za životom biti testirane van granica njihove kontrole… (Priča je temeljena je na istoimenim memoarima Petera Turnera koje je ovaj objavio 1986. godine)
   Uostalom, ovo ipak nije klasičan “biopic”, iako je scenarista Matt Greenhalgh majstor upravo tog žanra, već lament nad starošću i prolaznošću, posebno iz perspektive nekog kome je posao da nikada ne ostari. Ta opskurnost u koju je pala Gloria Grahame, što zbog protoka vremena i novih trendova u svetu filma u kojima nije bilo mesta za ćudljivu zvezdu, što bežeći od skandala koji su je pratili, omogućava Annette Benning da odigra njen lik od nule, bez trunke imitacije i obaveznih manirizama i tako ostvari jednu od najboljih uloga godine (nepravedno zaobiđenu u sezoni nagrada) i jednu od svojih najboljih uloga u karijeri, a imala ih je onoliko. Jamie Bell je prati koliko može i uglavnom drži korak za njom, ali Annette Benning je naprosto sjajna... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt5711148/?ref_=nv_sr_1

 

UTORAK / 26.06.

CIAMBRA

A Ciambra, 2017.
17:30 sati



A Ciambra, 2017. Jonas Carpignano, 118 min. IT / BR / DE / FR / S / US
Scenarij:
Jonas Carpignano
Uloge: Pio Amato, Koudous Seihon, Iolanda Amato, Damiano Amato
   Tinejdžer Pio živi u Ciambri, malenoj romskoj zajednici u Kalabriji. Sa svojih 14 godina, odavno je za sobom ostavio dane djetinje nevinosti. Pije, puši i jedan je od rijetkih koji se bez poteškoća kreću između različitih etničkih skupina u susjedstvu – lokalnih Talijana, afričkih imigranata i Roma, kojima i sam pripada. Pio posvuda slijedi starijeg brata Cosima, usvajajući pritom vještine potrebne da preživi na ulicama grada. Kada Cosimo nestane, Pio mora odlučiti je li doista spreman postati muškarcem...
   Talijanski kandidat za Oscara tehnički je ispoliran film i dokaz da Jonas Carpignano ima puno redateljskog talenta, ali i zna odabrati prave suradnike zbog čega će profitirati sa svakim svojim slijedećim filmom. Slično se može reći i za izbor glumaca naturščika koji su prirodno koloritni likovi sposobni da se prilagode uslovima snimanja filma... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt6802896/?ref_=fn_al_nm_1a

ZORAN PREDIN... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ

Prvi dio sezone 2018. "zatvara" Zoran Predin, slovenski rock glazbenik i tekstopisac.
http://predin.com/hr/

SRIJEDA / 27.06.

SICILIJANSKA BAJKA

Sicilian Ghost Story, 2017.
17:30 sati



Sicilian Ghost Story, 2017. Fabio Grassadoni, 102 min. IT/FR/CH
Scenarij
: Antonio Piazza, Fabio Grassadonia
Uloge; Julia Jedlikowska, Gaetano Fernandez, Corinne Musallari
   U malenom sicilijanskom selu na rubu šume, nestaje 13-godišnji Giuseppe, sin mafijaškog ubojice koji je počeo surađivati s policijom. Luna, Giuseppeova kolegica iz razreda koja je zaljubljena u njega, odbija prihvatiti njegov misteriozni nestanak. Ona se buni protiv „kodeksa tišine“ koji vlada otokom i ponire u mračni svijet kriminalnog podzemlja koji ga je progutao.
   Inspiriran istinitim događajem koji je užasnuo Italiju, ovaj žanrovski spoj trilera i gotičke bajke mračna je nadnaravna priča o gubitku nevinosti i kritika prestrašenog društva otupjelog na okrutnu kriminalom zatrovanu svakodnevicu... (ZFF Press)
https://www.imdb.com/title/tt5375434/?ref_=fn_al_tt_1

SUNCE U MREŽI

Sinko v sieti, 1962.
20:15 sati



FILMSKI KLUB: Sinko v sieti, 1962. Štefan Uher, 90 min. CZ
Scenarij:
Alfonz Bednár
Uloge: Marián Bielik, Jana Beláková, Eliska Nosálová, Olga Salagová, Pavol Chrobák
   Mladić Fajolo i djevojka Bela vrijeme provode na krovu zgrade u Bratislavi sve do njegova odlaska na ljetnu radnu akciju. Belin život rastrgan je između slijepe majke i oca posvađanog s djedom koji igrom slučaja živi u mjestu u kojem je Fajolo utjehu našao u zagrljaju djevojke Jane. Kako Fajolo počinje zabadati nos u tajne Belina djeda, ona svom novom mladiću Pet'ou daje na čitanje njegova pisma.
   Film se drži pretečom čehoslovačkog novog vala, a ujedno i jednim od najznačajnijih ostvarenja tzv. zlatnog doba čehoslovačkog filma 1960-ih.
https://www.imdb.com/title/tt6392982/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 28.06.

CIAMBRA

A Ciambra, 2017.
17:30 sati



A Ciambra, 2017. Jonas Carpignano, 118 min. IT / BR / DE / FR / S / US
Scenarij:
Jonas Carpignano
Uloge: Pio Amato, Koudous Seihon, Iolanda Amato, Damiano Amato
   Tinejdžer Pio živi u Ciambri, malenoj romskoj zajednici u Kalabriji. Sa svojih 14 godina, odavno je za sobom ostavio dane djetinje nevinosti. Pije, puši i jedan je od rijetkih koji se bez poteškoća kreću između različitih etničkih skupina u susjedstvu – lokalnih Talijana, afričkih imigranata i Roma, kojima i sam pripada. Pio posvuda slijedi starijeg brata Cosima, usvajajući pritom vještine potrebne da preživi na ulicama grada. Kada Cosimo nestane, Pio mora odlučiti je li doista spreman postati muškarcem...
   Talijanski kandidat za Oscara tehnički je ispoliran film i dokaz da Jonas Carpignano ima puno redateljskog talenta, ali i zna odabrati prave suradnike zbog čega će profitirati sa svakim svojim slijedećim filmom. Slično se može reći i za izbor glumaca naturščika koji su prirodno koloritni likovi sposobni da se prilagode uslovima snimanja filma... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt6802896/?ref_=fn_al_nm_1a

JUPITEROV MJESEC

Jupiter Holdja / Jupiter's Moon, 2017.
20:15 sati



Jupiter Holdja / Jupiter's Moon, 2017. Kornél Mundruczó, 129 min. HU
Scenarij:
Kornél Mundruczó i Kata Wéber
Uloge: Merab Ninidze, Zsombor Jéger, György Cserhalmi
   Mladi imigrant ubijen je tijekom pokušaja ilegalnog prelaska granice. Uplašen i u šoku, ranjeni Aryan dobiva moć slobodnog levitiranja. Nakon što se nađe u izbjegličkom logoru, doktor Stern ga pokušava izvući u nadi da će iskoristiti njegovu nevjerojatnu tajnu. Dok ih proganja ozloglašeni voditelj logora Laszlo, nekolicina bjegunaca drži se zajedno u nadi da će pronaći spas i nešto novca...
   Unatoč nekim zamjerkama „Jupiter’s Moon“ ostvarenje je vrijedno gledanja. Mundruczó gradi atmosferu potpomognutu specijalnim efektima kakvu viđamo u vrhunskim filmova znanstvene fantastike. Upravo neobična distopijska točka gledišta, čiji je stav relativno kritički naspram stvarnosti, te misterioznost i eksplicitnost, koji nas tjeraju da se pitamo i nakon gledanja, čine glavne razloge zbog kojih ćete uživati u filmu „Jupiter’s Moon“. (Adnan Bajrović, www.ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5842890/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 29.06.

FILMSKE ZVIJEZDE ŽIVE VJEČNO

Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017.
17:30 sati



Film Stars Don't Die In Liverpool, 2017. Paul McGuigan, 105 min. UK
Scenarij
: Matt Greenhalgh po memoarima Petera Turnera
Uloge :Annette Bening, Jamie Bell, Kenneth Cranham
   U zlatno doba Hollywooda, 40-ih i 50-ih, ime Glorije Grahame bilo je jedno od najpoznatijih glumačkih imena. Osim što je nastupala u hitovima poput „Velika žega“, „Unakrsna vatra“, „Iznenadni strah“ te glumila s Humphreyjem Bogartom u film noiru „Na osamljenom mjestu“, Grahame je za fantastičnu ulogu u romantičnoj drami „Grad iluzija“ osvojila prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najbolje sporedne glumice. Ove godine, točnije od četvrtka 7. lipnja, njezin turbulentan privatni život gledamo u kinima u hvaljenom i nagrađivanom filmu „Filmske zvijezde žive vječno“ u kojoj ju je portretirala nezaboravna Annette Bening!
   Sama radnja ove romantične drame prati razigranu, ali strastvenu vezu između Glorije Grahame i njezinog ljubavnika Petera Turnera tijekom 1978. godine u Liverpoolu. Ono što započne kao neobavezan ljubavni odnos između legendarne „femme fatale“ i njezinog puno mlađeg ljubavnika ubrzo se pretvara u dubinsku povezanost u kojoj Turner postaje osoba na koju se Glorija može osloniti kada joj je potrebna utjeha. Međutim, uskoro će uzajamna strast i žudnja za životom biti testirane van granica njihove kontrole… (Priča je temeljena je na istoimenim memoarima Petera Turnera koje je ovaj objavio 1986. godine)
   Uostalom, ovo ipak nije klasičan “biopic”, iako je scenarista Matt Greenhalgh majstor upravo tog žanra, već lament nad starošću i prolaznošću, posebno iz perspektive nekog kome je posao da nikada ne ostari. Ta opskurnost u koju je pala Gloria Grahame, što zbog protoka vremena i novih trendova u svetu filma u kojima nije bilo mesta za ćudljivu zvezdu, što bežeći od skandala koji su je pratili, omogućava Annette Benning da odigra njen lik od nule, bez trunke imitacije i obaveznih manirizama i tako ostvari jednu od najboljih uloga godine (nepravedno zaobiđenu u sezoni nagrada) i jednu od svojih najboljih uloga u karijeri, a imala ih je onoliko. Jamie Bell je prati koliko može i uglavnom drži korak za njom, ali Annette Benning je naprosto sjajna... (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt5711148/?ref_=nv_sr_1

 

JUPITEROV MJESEC

Jupiter Holdja / Jupiter's Moon, 2017.
20:15 sati



Jupiter Holdja / Jupiter's Moon, 2017. Kornél Mundruczó, 129 min. HU
Scenarij:
Kornél Mundruczó i Kata Wéber
Uloge: Merab Ninidze, Zsombor Jéger, György Cserhalmi
   Mladi imigrant ubijen je tijekom pokušaja ilegalnog prelaska granice. Uplašen i u šoku, ranjeni Aryan dobiva moć slobodnog levitiranja. Nakon što se nađe u izbjegličkom logoru, doktor Stern ga pokušava izvući u nadi da će iskoristiti njegovu nevjerojatnu tajnu. Dok ih proganja ozloglašeni voditelj logora Laszlo, nekolicina bjegunaca drži se zajedno u nadi da će pronaći spas i nešto novca...
   Unatoč nekim zamjerkama „Jupiter’s Moon“ ostvarenje je vrijedno gledanja. Mundruczó gradi atmosferu potpomognutu specijalnim efektima kakvu viđamo u vrhunskim filmova znanstvene fantastike. Upravo neobična distopijska točka gledišta, čiji je stav relativno kritički naspram stvarnosti, te misterioznost i eksplicitnost, koji nas tjeraju da se pitamo i nakon gledanja, čine glavne razloge zbog kojih ćete uživati u filmu „Jupiter’s Moon“. (Adnan Bajrović, www.ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5842890/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 30.06.

JUPITEROV MJESEC

Jupiter Holdja / Jupiter's Moon, 2017.
17:30 sati



Jupiter Holdja / Jupiter's Moon, 2017. Kornél Mundruczó, 129 min. HU
Scenarij:
Kornél Mundruczó i Kata Wéber
Uloge: Merab Ninidze, Zsombor Jéger, György Cserhalmi
   Mladi imigrant ubijen je tijekom pokušaja ilegalnog prelaska granice. Uplašen i u šoku, ranjeni Aryan dobiva moć slobodnog levitiranja. Nakon što se nađe u izbjegličkom logoru, doktor Stern ga pokušava izvući u nadi da će iskoristiti njegovu nevjerojatnu tajnu. Dok ih proganja ozloglašeni voditelj logora Laszlo, nekolicina bjegunaca drži se zajedno u nadi da će pronaći spas i nešto novca...
   Unatoč nekim zamjerkama „Jupiter’s Moon“ ostvarenje je vrijedno gledanja. Mundruczó gradi atmosferu potpomognutu specijalnim efektima kakvu viđamo u vrhunskim filmova znanstvene fantastike. Upravo neobična distopijska točka gledišta, čiji je stav relativno kritički naspram stvarnosti, te misterioznost i eksplicitnost, koji nas tjeraju da se pitamo i nakon gledanja, čine glavne razloge zbog kojih ćete uživati u filmu „Jupiter’s Moon“. (Adnan Bajrović, www.ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt5842890/?ref_=fn_al_tt_1

FBKZV IZBOR: KAD JAGANJCI UTIHNU

The Silence of the Lambs, 1991.
20:15 sati



The Silence of the Lambs, 1991. Jonathan Demme, 118 min.
Scenarij:
Ted Tally prema istoimenom romanu Thomasa Harrisa
Uloge: Jodie Foster, Anthony Hopkins, Scott Glenn, Ted Levine, Frankie Faison, Kassie Lemmons
Clarice je mlada agentica FBI koja dobiva zadatak: riješiti slučaj višestrukog ubojice Jame Gumba zvanog Buffalo Billa, osobe koja je to ime "zaslužila" načinom na koji izvodi svoje zločine. Naime, Bill je psihopatski serijski ubojica koji dere kožu sa svojih žrtava. Pokušavajući doprijeti do psihološkog profila ubojice, Claire je upućena na suradnju sa dr. Hannibalom Lecterom, čovjekom briljantnog uma i rasuđivanja koji je zbog svojih zločina već osam godina zatvoren u posebno izgrađenoj ćeliji. Dok službeni organi i istražitelji ne mogu iz njega ništa izvući, voljan je igrati se s Clarice. U zamjenu za detalje iz njene prošlosti daje joj tragove koji je mogu odvesti do ubojice...
   Osvajajući pet najvažnijih Oscara (film, režija, scenarij, glavna muška i ženska uloga – što je prije toga u povijesti uspjelo samo 1934. Caprinom "Dogodilo se jedne noći" te 1975.  Formanovom "Letu iznad kukavčijeg gnijezda") “Jaganjci...” su se uvrstili u red najuspješnijih i najznačajnijih filmova svih vremena (po mnogima zadnji relevantni oscarovac) otvarajući prostor novom žanru i brojim imitatima svih ovih godina.
Zahvalna tema je pronađena. Nakon westerna, krimića i erotskih trilera koji su obilježili devedesete, priče o brutalnim, serijskim ubojstvima sve više su zaokupljale filmsku industriju i predstavljale pravi boom. Pored svih vrsta celuloidnih ubojica viđenih u "Stravi u ulici brijestova" (Freddy Krueger), "Noć vještica" (Michael Myers), "Petak 13-ti" (Jason) i "Dječja igra" (Chucky, lutak naše mašte), Hollywood je uporno gradio još snažnije, realističnije varijacije koje su vrlo često počivale na stvarnim činjenicama i stvarnim osobama. Ako imamo na umu da je u Americi svake godine prijavljeno preko 20 tisuća ubojstava (5 tisuća neriješenih), serijski ubojica i nije tako profilirani monstrum. I izgleda da je upravo Amerika idealno okruženje za takav tip ubojica, jer se oko 75 % slučajeva upravo tu događa, a velik broj slučajeva nikad nije riješen. Istiniti serijski ubojica, Teksašanin Henry Lee Lucas se kretao iz države u državu, nikada ne ostajući na jednom mjestu dovoljno dugo da bi bio uhvaćen. Stil (politika) mu je bio nikada ne ubiti nekoga koga poznaješ i uvijek je upotrebljavao drugačije oružje/oruđe. Ako je davio žrtvu sa kaišem, slijedeću bi sigurno zadavio ogrlicom ili upucao... Ali Henry nije sam. Za Hollywood još ima "zahvalnih" tema. Između 1954. i 1957. jedan Edward Gein ubio je 15 ljudi za svoje morbidne ideje. Dekorirao je farmu u Wisconsinu ljudskim mesom. Ogulio bi im kožu sa tijela i objesio ih preko svoje vlastite, poput nekog modnog hita, čuvajući ih u svom frižideru. On je bio inspiracija za kultni horror Tobe Hoopera "Teksaški masakr motornom pilom" (1974). Albert Howard Fish, 66-godišnji religiozni otac šestoro djece ubio je 1928. godine 12-godišnju djevojčicu. U periodu od devet dana živio je od njenog mesa i kuhao ga zajedno s povrćem. Iskustvo koje je pri tom imao čuvalo ga je od suzdržane seksualne uzbuđenosti. Pogubljen je na električnoj stolici, a prethodno je otvoreno priznao svoj kanibalizam i još 100 sličnih "incidenata" nad djecom. Životna priča Alberta Howarda Fisha još nije snimljena, ali je to samo pitanje vremena. Filmska industrija ima svakako probavljivi apetit za prikaz života na vrhuncu "slave". Wayne Williams odgovoran je za niz dječjih ubojstava krajem sedamdesetih o čemu je 1985. snimljen TV-film "The Atlanta Child Murders". U filmu "The Deliberate Stranger", (1986.) riječ je o ubojici Tedu Bundyju, karizmatskom studentu prava koji je sedamdesetih ubio 25 žena u Seattleu i Salt Lake Cityju. Richard Ramirez je ubio 12 ljudi u Južnoj Kaliforniji 1985. godine i film "Manhunt: Search for the Night Stalker" (1989.) je upravo bio u produkciji kada je Ramirez odlazio u plinsku komoru. Masovni ubojica (jedna od žrtava bila je i poznata Sharon Tate) Charles Manson bio je subjekt jeze koju smo mogli gledati u filmu „Helter Skelter“ (1976.). Na velikom ekranu Dr.Crippen, John Christie, Bostonski davitelj, Ruth Ellis, Leopold & Loeb, Burk & Hare, Bonnie & Clyde, Jack Trbosjek, David Berkowitz, Andrej Chikatilo utjelovljeni su u (filmsku) besmrtnost. I sve dok ubojice nastavljaju sa skidanjem glava Hollywood će imati uposlene svoje kamere. Dracula, Frankensteinov monstrum i ostali vampirski likovi zamijenjeni su zastrašujućim fenomenima, ljudima koji bi mogli pokucati i na vaša vrata.
   Žanrovski "Jaganjce..." nije lako klasificirati jer je izmiješano nekoliko vrsta: od klasičnog detektivskog filma istrage, preko psihološkog trilera do horrora (premda, budimo iskreni, film djeluje zastrašujuće, ali takvih scena, koje bi "pozivale" na horor praktično nema). Roman Thomasa Harrisa - Harris je bivši novinar koji poznaje svoj "personal" i koji nema pardona kada je riječ o iznošenju brutalnih detalja -  u kojem se koristi “poduhvatima” stvarnih serijskih ubojica Henryja Lee Lucasa i Eda Gaina, vjerno je i sugestivno na ekran prenio Jonathan Demme u maniri gotičkog horora nudeći nam fascinatno putovanje kroz labirinte ljudskog uma. Istovremeno briljantnog i hipnotički zlog, a sve u istoj osobi – dr. Hannibal Lecter. I Demme se, poput scenarista Teda Tallyja, uspio očarati Harrisovim rukopisom, skoro perverznom suradnjom dobra (C. Sterling) i zla (Hannibal) te toliko filmski netipičnom ženom-autsajderom koja uspijeva u tipičnom muškom svijetu. Jer, ma što mislili nakon ovakve zastrašujuće studije zla, ovo nije film o Hannibalu već o Clarice...
   Anthony Hopkins „...dobijajući u ruke scenarij s naslovom “Kad jaganjci utihnu” mislio sam da je riječ o nekom dječjem filmu...” !!!
https://www.imdb.com/title/tt0102926/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 03.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: LADY BIRD

Lady Bird, 2017.
20:15 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”?Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.
Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film„Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove.Film trenutno ima preko 300 osvrta na temelju kojih je stekao (skoro) savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

https://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=nv_sr_1

 

SRIJEDA / 04.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FLORIDA PROJEKT

The Florida Project, 2017.
20:15 sati



The Florida Project, 2017. Sean Baker, 101 min. UK
Scenarij:
Sean Baker, Chris Bergoch
Uloge: Willem Dafoe, Brooklynn Prince, Bria Vinaite, Valeria Cotto, Christopher Rivera, Caleb Landry Jones
   Počeli su ljetni praznici. Mala Moonee i njezini prijatelji Scooty i Dicky dane provode bez nadzora odraslih u igri čija se pravila mijenjaju kako im se prohtije. Moonee sa svojom bandom uživa na ljetnom suncu dok njezina majka Halley pokušava spojiti kraj s krajem, pronaći novi izvor zarade, skupiti siću koja će za još tjedan dana produljiti njihov boravak u Magičnom dvorcu, motelu okrečenom ljubičastom bojom u kojem odsjedaju putnici koji su htjeli u obližnji Disneyland, ali su greškom završili u toj nedođiji. No, Moonee na svijet gleda drugačijim očima, i njezin dom svaki dan opravda svoje ime.
   U prelijepom filmu o ružnom svijetu američka tuga je oslikana duginim bojama. Sean Baker postavlja igrano i dokumentarno, slatko i gorko na zelenu klackalicu, sagledavajući stvari kroz ružičaste naočale na raširenim očima jedne zaigrane djevojčice... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   “Florida Project” film je koji slavi veličinu malih života, briljantno remek-djelce koje filmofil ni za živu glavu ne smije propustiti... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   'The Florida Project' je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspjeha u sezoni nagrada.(Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.hr)
https://humanrightsfestival.org/2017/11/projekt-florida/
https://www.imdb.com/title/tt5649144/?ref_=nv_sr_2

ČETVRTAK / 05.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: KVADRAT

The Square, 2017.
20:15 sati



The Square, 2017. Ruben Östlund, 151 (142) min. DK/FR/DE/S
Scenarij:
Ruben Östlund
Uloge:Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West, Terry Notary, Christopher Læssø
   Christian je ugledni kustos u muzeju suvremene umjetnosti čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Nakon što putem aplikacije locira mobitel odluči ostaviti gnjevno pismo u poštanskim sandučićima svih potencijalnih lopova. Suluda gesta pretvori se u noćnu moru kad Christian dobije neočekivani odgovor na svoje pismo. Paralelno Christian priprema svoju sljedeću veliku izložbu, 'Kvadrat', instalaciju koja poziva prolaznike na altruizam. No uskoro će saznati kako nije lako živjeti prema vlastitim idealima. PR agencija koja radi za muzej pokreće kontroverznu medijsku kampanju koja će izazvati burne reakcije javnosti i dovesti našeg junaka u egzistencijalnu krizu.
   Pojam “square” možemo tumačiti na tri načina. Prvo, riječ je o trgu, u doslovnom, ali i metaforičnom smislu, dakle mjestu gde se ljudi sastaju kako bi trgovali, razmjenjivali mišljenje i uopće imali socijalne kontakte. Drugo, ista riječ označava pravokutnik kao geometrijski oblik, dakle prostor omeđen jasnim, unaprIijed definiranim rubovima. Treće, ista riječ se uslengu koristi za konzervativca, ne toliko u društveno-političkom smislu, koliko u smislu osobe koja vrlo rijetko izlazi iz svoje ograničene zone ugode. U samom filmu Kvadrat je naziv umjetničke instalacije koja spada u istoimenu izložbu čije su pripreme u punom jeku.
   Žestoka satira umjetničkog miljea bavi se rastućim trendom egocentrične individualnosti i gubitkom zajedništva u društvu medijske mašinerije i spektakla. Švedski redatelj Ruben Östlund stvorio je nevjerojatno zabavan, ali istovremeno moćan i uznemirujuć film koji ispituje granice političke korektnosti, umjetničke slobode i slobode govora. Apstraktna umjetnička instalacija koja bi trebala predstavljati socijalnu utopiju postaje paradigma kukavičluka ovog svijeta, i Östlund se ruga njegovom licemjerju ne propuštajući nijedan detalj, uz zaprepašćujuću inteligenciju i nevjerojatan humor.
   Ovo je do sada Östlundov najfiniji rad, originalan po konceptu i izvedbi, koji glatko klizi od komičnih do duboko dramskih elemenata uz izvanredan casting... (Marina Richter, monitor.jhr)
   „The Square“ se zaista može protumačiti kao dalja razrada centralne teme Östlundova prethodnog filma „Turist“ (muškog kukavičluka uslijed sebičnosti) podignuta na još viši nivo, i kada je riječ o humoru i kada je riječ o drami i implikacijama. „The Square“ ipak nije savršen film, ali svakako je riječ o jednom od filmova godine i jednom od filmova o kojima ćemo još slušati i raspravljati. (Marko Stojiljković, Lupiga.com)
Cannes Film Festival 2017. Zlatna palma
30. Evropske filmske nagrade (2017.) - Najbolji film, komedija, režija, scenarij, glumac i scenografija
http://www.imdb.com/title/tt4995790/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 06.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: SKRIVENA LJUBAV

Call Me By Your Name, 2017.
20:15 sati



Call Me By Your Name, 2017. Luca Guadagnino
Scenarij
: James Ivory prema romanu Andrea Acimana
Uloge: Armie Hammer, Timothée Chalamet
   Ovogodišnji osvajač Oscara u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija, „Skrivena ljubav“ donosi romantičnu radnju, koja prije svega osvaja svojom atmosferom, vizualnim doživljajem i blagim, laganim ljetnim ritmom. Film prati odnos između mladića Elija i američkog studenta Olivera koji dođe živjeti u kući Elijevih roditelja tijekom ljeta. Elio i Oliver otkriju osjećaje koje njeguju jedan prema drugome i upute se u ljetnu avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote...
   90-godišnji James Ivory tek je svoju četvrtu nominaciju okrunio zlatnim kipićem: bio je nominiran 1987. Soba s pogledom, 1993. Howards End i 1994. Smiraj dana, da bi tek ove godine dobio svog prvog Oscara. Za scenarij „Skrivene ljubavi“ nagrađen je i BAFTA nagradom. Sam film je – nemoguće ih je sve pobrojati – od početka prikazivanja osvojio preko 70 nagrada i preko 20 nominacije u različitim katogorijama.
   Redatelj Luca Guadagnino kreirao je idiličan set ruralne Italije u kojoj, i samo u kojoj, ovakva ljubav može procvasti. Sunce, rijeka, stari kameni bazen, vrelo vode, obala jezera, more, mnogo prirode i vožnje biciklom po praznim starim i drevnim talijanskim trgovima vrhunac su romantike, koju bilo tko može zamisliti. Armie Hammer i Timothée Chalamet ostvarili su odlične uloge, no moramo istaknuti iznenađenje kojom lakoćom je mladi Timothée Chalamet prikazao sav rang emocija koje sedamnaestogodišnjak može osjećati. Chamalet je svakako otkriće godine (pogledajte ga i u filmu Lady Bird!), no prava zvijezda filma je i glumac Arnie Hammer glumeći arhetipski prekrasnog uljeza koji uzdrma sredinu svojim izgledom i magnetskim šarmom... (www.journal.hr)
   Film je savršena ljubavna priča, emotivno iskustvo koje će gledatelje potpuno osvojiti. Priča je to koja nadilazi podjelu na spolove i odjekuje među filmskim fanovima širom svijeta. Ovaj, pomalo kontroverzni film ruši sve tabue što je oduševilo i kritičare i gledatelje te na Rotten Tomatoes trenutno ima zavidnih 98 posto. „Skrivena ljubav“, potpuno neskriveno, osvaja nominacije i nagrade i to prvenstveno u kategorijama najboljeg filma i najbolje debitantske uloge. Inteligentan, emotivan i senzibilan, s prekrasnim prizorima talijanske prirode, stvara magičnu atmosferu te na trenutke više nalikuje razglednici nego filmu. S obzirom na to da je radnja smještena upravo u Italiji kroz cijeli film proteže se karakteristična talijanska kultura i sva ljepota te zemlje... (hrvojeos / www.svijetfilma.eu)
   Ovaj film je više od ljubavne priče, ovo je priča o odrastanju, prihvaćanju, shvaćanju, emocijama i osjećajima. Ovo je priča o ljudima. Ljudima koji svojom strašću ili seksualnošću nisu ugrožavali ničije živote, koji su svojom ljubavi pokazali kako se voli, ali i koji su pokazali kako ne voljeti. (Nikola Knežević, music-box.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5726616/?ref_=fn_al_tt_4

PONEDJELJAK / 09.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
20:15 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij:
Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mjade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao se ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive i Good Time – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)
   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsayse vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)

http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

 

UTORAK / 10.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:15 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani.Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij.“Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” imala i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba. Dobila je dva, Frances McDormand i Sam Rockwell.

https://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_3

SRIJEDA / 11.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:15 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge: Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 12.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: IZ NIŠTAVILA

Aus dem nichts / In the Fade, 2017.
20:15 sati



Aus dem nichts / In the Fade, 2017. Fatih Akin, 106 min. DE
Scenarij:
Fatih Akin, Hark Bohm
Uloge: Diane Kruger, Denis Moschitto, Johannes Krisch
   Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom  napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspjeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvojici osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnicima neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative jer ona traži pravdu...
   Za svoju ulogu Diane Kruger proglašena je najboljom glumicom na posljednjem canneskom festivalu...
   „Iz ništavila“ je film koji uvjerljivom glumom, konciznim dijalozima te redateljskim prosedeom koji sjajno korespondira s dramaturškom strukturom filma prikazuje surovu današnjicu koja unatoč iluziji svoje smislenosti razara malog čovjeka, stoji u obrazloženju žirija 11. Vukovar film festivala.
   „Ovim filmom želio sam istražiti fenomen osvete. Postoji li uopće i bi li ja u toj situaciji postupio kao glavni lik? Katja ima svoj vlastiti sustav moralnih vrijednosti, svoju definiciju pravde. U tom smislu, Katja utjelovljuje nešto uspavano unutar nas samih što nikad ne bi trebalo ni buditi. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Moja empatija i fokus su na njoj. Iz ništavila je na taj način postao vrlo osoban film za mene. Iako je Katja Nijemica s plavim očima, njen karakter je zapravo moj alter ego. Ovaj film govori o univerzalnom osjećaju žalovanja koji ima toliko mnogo rukavaca“ – kratko se osvrnuo redatelj Fatih Akin na prošlogodišnjem Canneskom festivalu gdje je film doživio svjetsku premijeru. Zbog obaveza u Vukovar nije mogao doći, ali je video porukom pozdravio nazočne i oduševljen zahvalio na nagradi.
   Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, triler „Iz ništavila“ pobrao je i mnoga druga ugledna priznanja među kojima posebno valja istaknuti ono Udruženja online kritičara New Yorka koji su ga proglasili najboljim stranim filmom godine. Također, „Iz ništavila“ je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).
   U tom završnom činu “Iz ništavila“ se najdublje usijeca u srce gledatelja. Teško zaboravljivi kraj filma na zatamnjenu ekranu i duši ostavlja trajnu prazninu ništavnosti... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   In the Fade je za svog relativno kratkog postojanja ostvario uspjeh koji ga je medijski istaknuo i koji mu je donio pozitivne kritike i reakcije publike. Njegova mu aktualna politička pozadina daje realističnu dimenziju, a tragična mu obiteljska priča daje onu emocionalnu i ljudsku. U svakom slučaju, ova  drama nije samo dirljiva, već i izuzetno snažna i prožeta hrabrošću i nadom koje proizlaze iz ranjivosti... (Dunja Ivezić, ziher.h
r)
http://www.imdb.com/title/tt5723272/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 13.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: BEZ LJUBAVI

Nelyubov, 2017.
20:15 sati



Nelyubov, 2017. Andrey Zvyagintsev, 127 min. RU
Scenarij:
Oleg Negin, Andrey Zvyagintsev
Uloge: Maryana Spivak, Alexey Rozin, Matvey Novikov, Yanina Hope
   U natjecateljskom programu 'Ponovno s nama' , ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, Zlatni bicikl za najbolji film osvojio je film 'Bez ljubavi' Andreja Zvjaginceva, za 'nepogrešivu i bolnu dijagnozu kancerogenog djelovanja kapitalizma na mogućnosti opstanka suvremene obitelji, vivisekciju razorne sebičnosti koja je pogonska sila filma, te majstorsku realizaciju'.
   Boris i Ženja prolaze kroz razvod. Neprestano se svađaju, pokušavaju prodati stan u kojem žive, te se već pripremaju za svoje nove živote. Boris je u vezi s mlađom djevojkom koja je trudna dok je Ženja u vezi sa bogatim ljubavnikom koji se želi oženiti. Čini se da nitko od njih nije zainteresiran za 12-godišnjeg sina Aljošu. Sve dok on ne nestane.
   Vizualno očaravajući film, čak i u noćnim uvjetima (RogertEbert.com)
   Film odjekuje prijetećim pogledom ne na rusku politiku već na krizu empatije u samoj srži te kulture (Variety)
   Zvyagintsev još jednom pokazuje svoj izuzetan redateljski dar za savršeno oblikovane mikrokozmose koji ilustriraju duboko ukorijenjene patologije ruskog društva (Hollywood Reporter)
   Takvo nezaboravno iskustvo! Prodire u sve naše pore čak i kad se čini da ne ide nikamo (IndieWire)
   Besprijekoran portret emocionalno, etički i fizički opustošene zemlje koji nikoga ne štedi (TheWrap)
   Mala priča iz susjedstva nudi mračnu i nemilosrdnu kritiku redateljeve domovine Rusije u cjelini (Daily Telegraph)

http://www.imdb.com/title/tt6304162/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 14.07.

PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE: FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

UTORAK / 28.08.

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: ŽIVOT U PRIČI

Living in the Story, 2018.
19:00 sati



Living in the Story, 2018. Lynn Estomin, 52 min. US
   Film dokumentira trideset pet godina umjetničkog rada fotografa i multimedijskog umjetnika Patricka Nagatanija. Film istražuje umjetnika okupiranog svjetskim događanjima, koji pomoću vizualnih i narativnih elemenata skreće pozornost na moderne tjeskobe, s naglaskom na prijetnju nuklearnim oružjem. Usprkos ozbiljnoj tematici rada, njegove inovativne slike su nezaobilazne i zabavne. Vješt pripovjedač i učitelj, Nagatani u filmu priča o svojim projektima, netradicionalnim fotografskim tehnikama te suptilnom načinu na koji isprepliće fikciju i činjenice.
   https://www.imdb.com/title/tt7720608/?ref_=fn_al_tt_1

 

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI PROGRAM 1

KRATKI PROGRAM 1
20:00 sati



KRATKI PROGRAM 1
   The Breath Holder, 2018. Emin Murat Kilic, 10 min. TR / Kad Guray zadrži dah, vidi stvarne i najskrivenije namjere osobe s kojom razgovara i činjenice koje leže iza riječi. Taj talent kojeg je iznenada stekao, iz temelja mijenja njegov pogled na obitelj, posao i sam svijet...
   Turtle Terminator, 2017. C.J. Lazaretti, 3 min. UK / Čovjek kojeg je u djetinjstvu ugrizla kornjača se prisjeća kako je taj ožiljak utjecao na njegov ljubavni život. Kroz fragmentirane isječke iz djetinjstva, mladosti i starosti, "Kornjača terminator" spaja životne romantične nezgode u koncentrat nepouzdanih uspomena, mladenačkog entuzijazma i nepodnošljive boli slomljenoga srca...
   Orbital Inn, 2016. Pierre Alain M'barga, 15 min. FR / Godina je 2076. Globalna populacija: 24 milijarde. Da bi se izbjegao kaos, države svijeta pristaju na radikalne mjere: zabranjeno je začeti ili odgajati novo dijete. "Orbital Inn" je priča o čovjeku, njegovoj supruzi i njihovom sinčiću...
   Annie Waits, 2018 Marnie Paxton-Harris, 9 min. UK / Svi smo čekali onu pravu osobu. Osobu koja nam zapne za oko, s kojom nam je uvijek zabavno, osobu koja neće očekivati da krenemo poznatim, konvencionalnim putem. "Annie čeka" je priča o požudi i razočaranju viđena očima cure od dvadesetak godina koja čeka početak života kao odrasla osoba, a stalno se vrti u istom začaranom krugu...
   Calamity, 2018. Marnie Paxton-Harris, 9 min. UK / Majka France po prvi puta upoznaje djevojku svoga sina, iako za taj susret još nitko nije u pravom smislu bio spreman. Kako se France i ostatak obitelji nose sa životnim izborom koji se razlikuje od onoga što smatraju ispravnim? Mogu li se pretvarati da je sve u redu? Ovaj hvaljeni film na granici drame i komedije, osvojio je do sada 44 nagrade na svjetskim filmskim festivalima.
   The Intersecting Lines, 2017. Wang Mingduan, 19 min. CHN / U ovom filmu dopadljivog vizualnog stila i polaganog meditativnog ritma, momak i djevojka se upoznaju u kafiću, na spoju naslijepo i odluče zaigrati igru u kojoj svatko od njih izmišlja druge likove i njihove sudbine. Malo po malo, veza između stvarnih i izmišljenih likova se počinje gubiti, pa istinu i fikciju postaje sve teže razdvojiti.
   Ainhoa, 2016. Ivan Sainz-Pardo, 19 min. ES / Za vrijeme velike ekonomske krize u Španjolskoj, pratimo sudbinu obitelji kojoj prijeti prisilna deložacija. 9-godišnja djevojčica Ainhoa bježi od kuće, u potrazi za rješenjem za ovu tešku situaciju. Ovo je svojevrsna moderna bajka čiji cilj nije da otprati djecu u san, već da pokuša probuditi odrasle. Film je dobitnik preko 90 nagrada na međunarodnim festivalima.
   Save, 2016. Ivan Sainz-Pardo, 4 min. DE/ES / Zora. Dječji plač prekida tišinu... Neke noćne more traju tek nekoliko minuta... ali sa sobom nose nepovratne promjene...  Ovaj uznemirujući kratki horror španjolsko-njemačkog redatelja Ivana Sainz-Parda je dobitnik preko 90 međunarodnih nagrada i selektiran je na više od 400 festivala.

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: LEMONADE

Lemonade, 2018.
22:00 sati



Lemonade, 2018. Ioana Uricaru, 88 min.
   Mara, tridesetogodišnja samohrana majka iz Rumunjske, posjeduje privremenu američku vizu i radi kao kućepaziteljica u Americi, gdje upoznaje Amerikanca Daniela i udaje se za njega. Nakon što im se pridruži njen sin Dragos, čini se da su se u Marinom životu konačno posložile sve kockice. Međutim, Mara se u procesu dobijanja američke useljeničke vize, “zelenog kartona”, na svakom koraku suočava s ljudima koji zloupotrebljavaju vlastitu moć i prisiljena je odgovoriti na teško pitanje – koliko daleko je spremna ići kako bi dobila ono što želi?
https://www.imdb.com/title/tt6506276/?ref_=fn_al_tt_2

SRIJEDA / 29.08.

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI PROGRAM 2

KRATKI PROGRAM 2
19:00 sati



   FiSOlofia, 2017. Nicola Palmeri, 16 min. IT / Tri prijatelja umirovljenika vole razgovarati u lokalnoj konobi. Oni ne pričaju o politici, sportu ili lokalnim tračevima već propituju filozofske teme u strastvenoj raspravi. Sjećanja elokventnog naratora otvaraju nadrealne flashbackove koji umjesto odgovora rezultiraju samo s novim pitanjima. Između sumnje i sigurnosti, vjere i razuma prijatelji će raspravljati o temeljnim egzistencijalnim pitanjima... Film redatelja Nicole Palmerija prepun je živopisnih likova, zabavnih dijaloga i karakterističnog, moglo bi se reći Fellinijevskog šarma
   Panic Attack, 2017. Eileen O'Meara, 3 min. US / Animirani film. Znate one dosadne misli koje počinju sa “jesam li ostavila kavu na štednjaku?”, i ubrzo se pretvore u “nosim li vražje dijete”? Ova rukom crtana animacija istražuje anksioznost, opsesiju i krhku vezu jedne žene sa stvarnošću, kroz subjektivni kadar i crtež koji se neprestano transformira iz stvarnosti u maštu i obratno...
   Before Oblivion, 2018. Ferenc Rakocz, 11 min. CH / Georgette, žena starije dobi odlazi kupiti kruh. Međutim, kasno je i pekaru ne uspijeva naći. Ona se pokuša vratiti kući, međutim ubrzo otkriva da je izgubljena. Ona se vraća u centar grada, gdje joj sve postaje neobično i teško shvatljivo... Film opisuje iskustva i doživljaj svijeta od strane osobe koja boluje od Alzheimerove bolesti.
   The Victory of Charity, 2017. Albert Meisl, 24 min. A / Komedija o muzikologu koji je strastveni kolekcionar pop glazbe 60-tih godina. Kada stjecajem okolnosti rijedak scenski kostim iz njegove zbirke završi u centru za prikupljanje stare odjeće, g.Szabo ne preza ni od čega kako bi kostim vratio, a u svoju grozničavu misiju uvlači mladog kolegu, tjerajući ga na radnje zbog kojih mu može biti ugrožena ne samo profesionalna karijera, nego i sloboda
   The Last Embrace, 2018. Saman Hosseinpuo, 4 min. IR / Djevojčica želi obitelji pokazati svoj crtež ali je svi ignoriraju i pažnja im je usmjerena na mobitele. Možda postoji još nešto što ne primjećuju?
   Gray, 2018. Preet Sinh, 30 min. IN / Nandini je mlada djevojka zaljubljena u svog supruga Rohita, no tek nakon braka otkriva da je on homoseksualac. Rohit je oženio Nandini pod pritiskom obitelji i boji se otvoreno razgovarati o svojoj orijentaciji, dok u isto vrijeme održava tajnu vezu s slikarom i umjetnikom Zoelom. Ova snažna i kompleksna psihološka drama je svoju premijeru doživjela na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu

 

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: LAST CHRISTMAS

Last Christmas, 2017.
20:50 sati



Last Christmas, 2017. Christiano Pahler, 77 min. IT
   Na božično jutro, obitelj Mular je šokirana gubitkom majke, Anna Marie. Njena dva sina, 45-godišnji Antonio koji je se hitno vratio na Sardiniju, i 35-godišnji Francesco odlučuju sami organizirati pokop usprkos usporenoj svakodnevici gradića u kojem žive. Ogroman izazov, protivno starim, prikrivenim netrpeljivostima i tajnama skrivenim preko dvadeset godina. Crna komedija s nadrealnim i grotesknim elementima, koja također na satiričan način govori o stanju u najsiromašnijoj talijanskoj regiji Sardiniji.
https://www.imdb.com/title/tt5876496/?ref_=fn_al_tt_4

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: BLUE MY MIND

Blue My Mind, 2017.
22:15 sati




Blue My Mind, 2017. Lisa Brühlmann, 97 min. CH
   15-godišnja Mia je buntovna djevojka koja se pokušava adaptirati na novu školu i okoliš, nakon što se njena obitelj preselila. Mia se ubrzo suočava s nezaustavljivom transformacijom koja cijelu njenu egzistenciju dovodi u pitanje, a njeno tijelo se počinje radikalno mijenjati, unatoč očajničkim pokušajima da zaustavi proces. Kontroverzni i fascinantni redateljski prvijenac glumice Lise Bruhlmann, donosi osebujnu mješavinu drame o odrastanju i tinejdžerskom buntu, s neočekivanim fantasy i horror elementima.
https://www.imdb.com/title/tt6193454/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 30.08.

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: DOKUMENTARNI PROGRAM 2

DOKUMENTARNI PROGRAM 2
19:00 sati



   Songlines, 2016. Luca Chiari, 23 min. FR / Između stvarnosti i fascinacije gradom snova, između nostalgije za prošlošću i pokušajima uklapanja u novu kulturu, trojica mladih političkih izbjeglica žive u izgnanstvu u Parizu. Jaz između stvarnosti i unutarnjeg svijeta, moguće je premostiti jedino pjevanjem. Rezonancije između motiva francuske glazbene tradicije i nostalgičnih nota s drugih područja su moguće.
   Uvik isto, 2018. 2018. Slavica Šnur, 41 min. HR / Ovo je film o obitelji Šarić... Obitelji čiji se svaki član u određenom trenutku profesionalno bavio košarkom; obitelji koja na prvi pogled djeluje disfunkcionalno i uvijek na rubu svađe. No to je samo privid. Njihov oblik komunikacije posve je prirodan za dalmatince, kao i njihov dinamičan temperament i neposrednost. Specifično u Darijevoj obitelji je kako i sami kažu: Sve je „uvik isto“. Život ovih ljudi prožet je neimaštinom, teškim radom, ponosom i poznatim dalmatinskim dišpetom. S kakvim su se žarom borili na parketu, tako se bore i na „životnom terenu“. Rezultat toga je stabilna financijska situacija i bezbroj sportskih priznanja. Ipak, kako Dario luči uspjehe na parketu „NBA“ lige, oni i dalje žive isto: skromno, pošteno, vrijedno, bučno, veselo i samozatajno

 

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI PROGRAM 3

KRATKI PROGRAM 3
19:30 sati



   Once Upon a Dream, 2016. Anthony Nion, 13 min. BE / Kad Valentin upozna Ludivine uvjeren je da je ona djevojka koju je sanjao proteklih nekoliko tjedana. Djevojka njegovih snova, i to doslovno. No Ludivine ima osjećaj da bi taj "dječak upoznaje djevojku" scenarij mogao ostaviti gorak okus... Film je do sada osvojio 60 nagrada i igrao je na 280 festivala širom svijeta.
   Beggars, 2017. Ram Prasad Manda, 8 min. IN / Dječak, ulični prosjak, stjecajem okolnosti spoznaje u sebi želju za drukčijim životom, životom ispunjenim ponosom i samopouzdanjem. Promijenivši osobni način razmišljanja, on mijenja i čitavu zajednicu. Tako u filmu “Prosjaci” naš dječak mijenja pogled na život zajednice prosjaka. Podučava ih životu s časti i dostojanstvom.
   Changes, 2016. Jan Fabris, 15 min. SI / Priča o djevojci koja doživi iznenadnu tragediju i gubitak. U jednom trenutku se raspadne sve u njenom životu. Njen ljudski, ženski, intelektualni i profesionalni identitet i integritet se mijenja iz korijena. Ona stoji na raskrižju, okružuje je nesigurnost, nepoznato. Hoće li slijediti put u bezdan ili u novi život?
   The Snag, 2018. Isabelle Desalo, 8 min. FR / Kada djevojka Camille susreće Etiennea za vrijeme noćnog izlaska, među njima se stvori uzajamna privlačnost. Međutim, Camille ima tajnu koja spriječava da se između njih dvoje razvije odnos: ona je HIV pozitivna. Unatoč želji koju oboje osjećaju, ove dvije duše mogu samo raniti jedna drugu.
   May Day, 2017. Olivier Magis & Fedrik De Beu, 22 min. BE / U Thierryjevom dnevnom boravku se okupila grupa posve različitih ljudi koji su se javili na njegov oglas. Međusobno se ne poznaju ali svi su došli ne bi li pokušali ostvariti isti san. Žele pronaći posao... i to brzo. Međutim, stvari ne idu onako kako je bilo zamišljeno, a ljudi otkrivaju da njihov potencijalni poslodavac ima skrivene namjere
  

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: AFTER HOURS TRADING

After Hours Trading, 2017.
20:50 sati



After Hours Trading, 2017. Fredrick Johnson, 105 min. US
   Doyle je 20-godišnji mladić, bez perspektive i u dugovima zbog neplaćenog studentskog kredita. Nakon slučajnog susreta, Doyle sklapa partnerstvo s Nikom, mutnim istočnoeuropskim varalicom, u želji za brzom zaradom. Ubrzo on otkriva da je Nik proputovao pola svijeta ne bi li pokušao spasiti djevojku koja je žrtva trgovine ljudima. Vrlo zabavna američka indie komedija s elementima trilera, u kojoj glavnu ulogu tumači sarajevski glumac s američkom putovnicom Miraj Grbić
https://www.imdb.com/title/tt3876786/?ref_=fn_al_tt_1

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: APRICOT GROVES

Apricot Groves, 2016.
22:40 sati



Apricot Groves, 2016. Pouria Heidary Oureh, 78 min. AM
   Aram, mladi iransko-armenski migrant koji od djetinjstva živi u SAD, vraća se po prvi put u Armeniju da zaprosi svoju armensku djevojku koju je upoznao i s njom živio u SAD-u. Aram vidi mnoge kulturološke, vjerske i nacionalne razlike na svom jednodnevnom putovanju, ali pred njim su neke još teže zapreke. Hvaljena i nagrađivana drama zanimljivog vizualnog stila i unutarnje tenzije koja se razrješava u iznenađujućim završnim minutama
https://www.imdb.com/title/tt4726166/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 31.08.

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: MOUSSE

Mousse, 2014.
19:00 sati



Mousse, 2014. John Hellberg, 41 min. S
   Što može biti lakše od pljačkanja male kladionice na periferiji? Vrijeme je najveće godišnje utrke konja i kladionica Washington's Tobacco se čini kao savršena meta za brzu zaradu. Mousse je ponosan i principijelan čovjek kojemu je dosadilo živjeti kao građanin drugog reda. Ali što kada se suoči s principima koji se razlikuju od njegovih vlastitih?
https://www.imdb.com/title/tt2321433/?ref_=fn_al_tt_1

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI PROGRAM 4

KRATKI PROGRAM 4
19:50 sati



   Are You Volleyball?, 2017. Mohammad Bakhshi, 15 min. IR / Skupina arapskih izbjeglica dolazi do granice nepoznate države i upada u konflikt s vojskom. Nedostatak komunikacije i međusobno neprijateljstvo se bar nakratko prekinu kroz igru odbojke između migranata i vojske, preko bodljikave žice koja ih dijeli. Film je osvojio niz nagrada, između ostalog i za najbolji kratki film na prestižnom festivalu sportskog filma u Milanu
   IP-IS, 2018. Pol Diggler, 25 min. ES / Glavna protagonistica filma djevojka po imenu Loui, zarađuje za život vješto montirajući lažne slike uglednika i političara u kompromitirajućim situacijama. Zadatke dobija od nepoznatih naručitelja i zahvaljujući svojoj anonimnosti djeluje iz sjene. Međutim, u trenutku kad ta anonimnost postane ugrožena, Loui će se naći u situacijama na koje nije navikla i u kojima će osjetiti da se njen život dovodi u direktnu opasnost... Zanimljiv i napet tehnološki triler s aktualnim temama poput korupcije, lažnih vijesti i anonimnosti na internetu.
   Distintos, 2017. Josevi García Herrero, 20 min. ES / Topla i simpatična priča čiji protagonisti su Manu i Sergio, dječaci s Downovim sindromom. Oni samostalno odluče krenuti u pustolovinu, kako bi stigli do Valencije na koncert omiljenog pjevača Alejandra Sanza. Međutim, njihovo putovanje se zakomplicira već na startu, a pomoći će im Santiago i Leo, otac i sin, koji ih pokupe u svom kombiju i s njima dijele iskustvo koje je više od običnog izleta
   Schoolyard Blues, 2017. Maria Eriksson-Hech, 17 min. S / Dječak John se sprema za prvi dan škole. Iznenada se pojavi njegov 11-godišnji stariji brat Mika da bi ga otpratio na školski skup. Ali Mika ne planira samo otpratiti Johna u školu. Mika smatra da je njegova misija podučiti Johna teškim lekcijama o životu, počevši od nemilosrdnih pravila na školskom igralištu.
   Iku Manieva, 2017. Isaac Ruiz Gastélum, 8 min. MEX / Dokumentarno eksperimentalni film izuzetnog ekspresionističkog vizualnog stila, o djeci koja usred međusobnih okršaja Meksičkih narko-kartela traže bijeg u idiličnom prirodnom okolišu Concordie, mjesta u sjeverozapadnom dijelu Meksika.
   Chocolate Wind, 2016. Ilia Antonenko, 24 min. RUS / Film inspiriran istinitom pričom. Usamljena i neodlučna 18-godišnjakinja Alla se osjeća poput Pepeljuge koja sanja o bijegu iz siromaštva koje ju okružuje. Njena prijateljica iz djetinjstva Masha joj se iznenada javi putem Skypea i poput vile iz bajke nudi ispunjenje svih želja i snova o životu u inozemstvu. Međutim, sve to ima svoju cijenu

 

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: AMERICAN FABLE

American Fable, 2016.
21:50 sati



American Fable, 2016. Anne Hamilton, 96 min. US
   11-godišnja djevojčica Gitty živi s roditeljima i bratom na usamljenoj farmi smještenoj na prostranstvima američkog sjeverozapada, početkom 80-tih godina. Njen idiličan život se okrene naglavce nakon otkrića zastrašujuće tajne koja se krije na obiteljskoj farmi. Ovo debitantsko ostvarenje redateljice Anne Hamilton, odlikuje se impresivnim vizualnim stilom i pomalo bajkovitim pristupom gledanim kroz vizuru glavne junakinje.
https://www.imdb.com/title/tt4671002/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 01.09.

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: BEHIND THE BLUE DOOR

Behind the Blue Door, 2017.
18:00 sati



Behind the Blue Door, 2017. Mariusz Palej, 93 min. PL
   Za 11-godišnjeg Lukasa, bezbrižan život se u trenu promijeni nakon što doživi tešku prometnu nesreću. Lukasova majka je u komi, a njega odvodi tajanstvena teta Agatha, koju vidi prvi put u životu. U Agathinoj kući pokraj mora, Lukas otkriva tajni prolaz koji mu omogućava da uđe u nepoznatu dimenziju i sasvim novi svijet, gdje se suočava s opasnostima i zagonetkama koje mora razriješiti, kao i s tajanstvenim i zastrašujućim bićem koje vlada tim svijetom.
   Ova maštovita, sjajno dizajnirana i spektakularna bajka, proglašena je najboljim Poljskim filmom za djecu i cijelu obitelj.
https://www.imdb.com/title/tt6233882/?ref_=nv_sr_1

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: DOKUMENTARNI PROGRAM 2

DOKUMENTARNI PROGRAM 2
19:45 sati



   Songlines, 2016. Luca Chiari, 23 min. FR / Između stvarnosti i fascinacije gradom snova, između nostalgije za prošlošću i pokušajima uklapanja u novu kulturu, trojica mladih političkih izbjeglica žive u izgnanstvu u Parizu. Jaz između stvarnosti i unutarnjeg svijeta, moguće je premostiti jedino pjevanjem. Rezonancije između motiva francuske glazbene tradicije i nostalgičnih nota s drugih područja su moguće.
   Uvik isto, 2018. 2018. Slavica Šnur, 41 min. HR / Ovo je film o obitelji Šarić... Obitelji čiji se svaki član u određenom trenutku profesionalno bavio košarkom; obitelji koja na prvi pogled djeluje disfunkcionalno i uvijek na rubu svađe. No to je samo privid. Njihov oblik komunikacije posve je prirodan za dalmatince, kao i njihov dinamičan temperament i neposrednost. Specifično u Darijevoj obitelji je kako i sami kažu: Sve je „uvik isto“. Život ovih ljudi prožet je neimaštinom, teškim radom, ponosom i poznatim dalmatinskim dišpetom. S kakvim su se žarom borili na parketu, tako se bore i na „životnom terenu“. Rezultat toga je stabilna financijska situacija i bezbroj sportskih priznanja. Ipak, kako Dario luči uspjehe na parketu „NBA“ lige, oni i dalje žive isto: skromno, pošteno, vrijedno, bučno, veselo i samozatajno

 

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: KRATKI PROGRAM 5

KRATKI PROGRAM 5
21:00 sati



   A Ferry Tale, 2018. Mehmet Tigli, 10 min. TR / Ovaj kratki film, temeljen na istinitoj priči, govori o ocu i njegovo dvoje autistične djece. Jednog zimskog dana otac i djeca sjednu na trajekt. Za vrijeme kratkog putovanja nađu se u poražavajućim situacijama i doživljavaju brojne predrasude i omalovažavanja. Otac se osjeća tužno i gubi nadu, no na kraju shvaća kako su ljubav i nježnost jedini odgovori na negativnosti koje ih okružuju
   Waterbabies, 2017. Andrew Simpson, 11 min. UK / Tinejdžerska drama realizirana u maniri magičnog realizma. Neobična i usamljena 15-ogodišnja djevojka Molly počinje krstiti djecu u lokalnoj rijeci. Owenova tinejdžerska banda je ide maltretirati, ali on ne može priznati da mu se Molly jako sviđa. Owen mora odabrati želi li stati na stranu prijatelja ili zaštiti djevojku koju voli
   Serving Joy, 2017. Martin Sharpe, 14 min. AUS / Stol je postavljen, pečenka je savršeno ispečena a nabujak je narastao do visine Joyina tlaka dok priprema najvažniju večeru u svom životu. Vino teče i maske padaju, zakopane tajne dolaze na površinu, a bolna glazura društvenih pravila srednje klase počinje pucati. Saberi se Joy, svi gledamo. “Serving Joy” je urnebesna crna komedija, sjajne glumačke ekipe i tehničke realizacije.
   The Heartless Angler, 2017. Takayuki Ogawa, 12 min. JP / Čovjek svakog jutra oblači poslovno odijelo i pozdravi se sa suprugom ali ne ide na posao već dolazi do ormarića na kolodvoru u kojem krije ribičku opremu. Potajno je otišao u mirovinu i svo to vrijeme je uživao u strastvenoj ljubavi prema ribolovu. Na svom uobičajenom mjestu na rijeci ismijava čovjeka koji je loš ribić i samo uživa u ribolovu... Jedne noći, njegova laž će imati fatalne posljedice
   Crabgirl, 2017. Sergiy Pudich, 19 min. UKR / Protagonist ove uvrnute crnohumorne priče je Jack, mladi djevac koji je planirao spavati s dugogodišnjom djevojkom Nestie na svoj 23. rođendan. Ona ga odbija na temelju kulturoloških razlika koje joj brane seks prije vjenčanja. Nakon dugotrajne rasprave Jack otkriva nevjerojatnu istinu iza njenog odbijanja...

 

3. DALMATIA FILM FESTIVAL: ANIMALS

Animals, 2017.
22:20 sati



Animals, 2017. Greg Zglinski, 94 min. A/PL/CH
   Sudar s ovcom na pustom planinskom putu, inicirat će niz čudnih i nelagodnih događaja koji će spisateljicu Anu i njenog muža Nicka dovesti do ruba zdravog razuma, gdje više neće biti u stanju prepoznati je li sve što se oko njih događa stvarno, ili je samo plod njihove mašte... a možda i nečije tuđe mašte.
   Ovaj izvrstan crnohumorni psihološki triler snažnog ugođaja i rafiniranog vizualnog stila, uspoređivan je s radovima Alfreda Hitchcocka, Romana Polanskog i Davida Lyncha
https://www.imdb.com/title/tt6510634/?ref_=nm_knf_t3

NEDJELJA / 02.09.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: OKUPACIJA U 26 SLIKA

Suradnje Lordana Zafranovića & Mirka Kovača / Okupacija u 26 slika, 1978.
20:15 sati



OKUPACIJA U 26 SLIKA, 1978., 116 min.
Scenarij:
Lordan Zafranović, Mirko Kovač (suradnici: Filip David, Stipe Gurdulić, Mato Jakšić, Ranko Munitić)
Uloge: Frano Lasić, Boris Kralj, Milan Štrljić, Stevo Žigon, Zvonimir Lepetić, Gordana Pavlov, Bert Sotlar, Boris Dvornik, Dušica Žegarac, Izet Hajdarhodžić,  Tanja Bošković, Antun Nalis
   Dubrovnik, 1941. Idiličan život trojice mladih prijatelja, Hrvata Nike, Talijana Tonija i Židova Mihe, grubo prekida rat i uspostava ustaške i okupacijske vlasti...
   Stilski rafiniranim iskazom, Lordan Zafranović uobličuje svoju stalnu temu individualnog i kolektivnog zla, usredotočivši se ovaj put na represiju hrvatskih i talijanskih fašista, uprizorenu u naturalističko-grotesknom ključu, s vrhuncem u glasovitoj sekvenci pokolja u autobusu. Groteskno-karnevaleskni pristup očituje se i u tretmanu seksualnosti, a supostavlja mu se gracilna tjelesnost protagonista. Intrigantno naviještena razrada likova i njihovih odnosa (napose erotskog trokuta s incestuoznim implikacijama Niko – Ane – Toni, te klasno-rodnog obrata u odnosu Niko – Mare) ostaje neostvarena, a ambiciozan pokušaj oslikavanja sveobuhvatne društvene freske s patriotskim građanskim slojem u prvom planu (tematska inovacija u tadašnjem jugoslavenskom filmu) tek je djelomično uspio. Narativno-dramaturški konfuzan, stilski i ugođajno dojmljiv, film je izazvao velike estetsko-političke kontroverze... (Damir Radić, HFL)
   Film je neko vrijeme bio tabu tema u Hrvatskoj te se gotovo uopće nije prikazivao 1980-ih i 1990-ih, a izazvao je kontroverze zbog provokativne teme. Protivnici su smatrali da radnja sadrži “antihrvatski” naboj, dok su pobornici isticali da je zapravo Hrvat glavni junak priče, te svojim antifašizmom i priključenju pokretu otpora ukazuje simbolično na otpor Hrvata tijekom fašističke okupacije. (Dragan Leković)
   Bez obzira na sve, „Okupacija u 26 slika“ još uvijek zaslužuje da mu se priđe jednostavno i bez predrasuda kao umjetničkom djelu te da se sa sigurne povijesne distance donese zaključak o jedinstvenom sudaru crnog i šarenog (crni val i praška škola) ili pak hedonizma i morala (filmovi mediteranske ljevic“)... (Đorđe Pavlović, FAK)

https://www.imdb.com/title/tt0079659/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

PONEDJELJAK / 03.09.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: PAD ITALIJE

Suradnje Lordana Zafranovića & Mirka Kovača / Pad Italije, 1981.
20:15 sati



PAD ITALIJE, 1981. 114 min.
Scenarij:
Lordan Zafranović, Mirko Kovač
Uloge: Daniel Olbrychski, Ena Begović, Frano Lasić, Snežana Savić, Antun Nalis, Gorica Popović, Mirjana Karanović, Miodrag Krivokapić, Dušan Janićijević
   Na dalmatinskom otoku partizanski komandant Davorin likvidira, po partijskom shvaćanju nemoralna, prijatelja i suborca Niku i njegovu ljubavnicu, talijansku suradnicu Krasnu. Potom se vjenča s lijepom Veronikom, kćeri lokalnog bogataša. Zahvaljujući Davorinovu nemaru, na otok se nakon talijanske kapitulacije iskrcaju nacisti, ustaše i četnici.
   „Pad Italije“ središnji je dio neformalne trilogije Lordana Zafranovića o ratu i revoluciji (čine je još „Okupacija u 26 slika“ i „Večernja zvona“), ostvarene u scenarističkoj suradnji s M. Kovačem. Tema je filma odnos revolucije i erosa, a uz stalnu nazočnost smrti (thanatosa), te uz niz stereotipnih („revolucija koja jede vlastitu djecu“) i često ideologiziranih motiva, pa čak i evidentan govor mržnje spram Katoličke crkve. Karakteristično za Zafranovića, film se odlikuje spojem stilske rafiniranosti i groteske, erotike i nasilja, narativno-karakterizacijske inferiornosti (psiholološka plošnost i nerazrađenost likova i njihovih odnosa) i, izolirano uzevši, sugestivno uprizorenih scena i sekvenci, uglavnom etnografske provenijencije... ... (Damir Radić, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0082876/?ref_=nm_knf_t3

UTORAK / 04.09.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: VEČERNJA ZVONA

Suradnje Lordana Zafranovića & Mirka Kovača / Večernja zvona, 1986.
20:15 sati



VEČERNJA ZVONA, 1986. 120 min.
Scenarij:
Lordan Zafranović, Mirko Kovač (suradnik: Filip David)
Uloge: Rade Šerbedžija, Neda Arnerić, Petar Božović, Ljiljana Blagojević, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Irfan Mensur, Kruno Šarić
   Dvadeset godina u životu jedne građanske obitelji... Radnja priče događa se u Zagrebu i jednom malom hercegovačkom mjestu. U njezinom je središtu Tomislav K. kojemu su to ujedno najvažnije godine života. Između 1928. i 1948. događaju se goleme društvene promjene, pojavljuju nacizam i komunizam, izbija Drugi svjetski rat. Na kraju tog razdoblja država raskida s istočnim blokom. Svaki od tih događaja ostavlja posljedice na Tomislavov privatni život...
   https://www.imdb.com/title/tt0092153/?ref_=nm_knf_t2

SRIJEDA / 05.09.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: GOSTI I RADNICI

Suradnje Lordana Zafranovića & Mirka Kovača / Gosti i radnici, 1976.
20:15 sati



GOSTI I RADNICI, 1976. 55 min.
Scenarij
: Lordan Zafranović, Mirko Kovač
Uloge: Fahro Konjhodžić, Zaim Muzaferija, Mira Nikolić
   Komedija koja ismijava samoupravljanje u kojem radnici postaju vlasnici luksuznog hotela na obali Jadranskog mora.
https://www.imdb.com/title/tt0176784/?ref_=nm_flmg_dr_18

ČETVRTAK / 06.09.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: NEDJELJA

Nedjelja, 1968./69.
20:15 sati



Nedjelja, 1968./69., 95 min.
Scenarij:
Lordan Zafranović, Živko Jelčić (prema ideji Ranka Kursara)
Uloge: Goran Marković, Dragomir Čumić, Martin Crvelin, Gordan Pičuljan, Nada Abrus, Relja Bašić, Antun Nalis, Mia Oremović, Olga Pivac, Ante Dumančić
   Split, nedjelja. Nakon jutarnjeg seksualnog odnosa s djevojkom, mladić se pridružuje trojici svojih prijatelja i oni čitavog dana lutaju od jedne do druge gradske točke, od jedne do druge (pomaknute) situacije, sve dok naposljetku ne otmu gradski autobus i sukobe se s milicajcem koji je pokušao intervenirati.
   Kao ideja za prvi cjelovečernji film Zafranoviću je poslužio njegov kratki film „Nedjelja“ iz 1961. godine. „Nedjelja“ je ujedno i njegov diplomski rad u klasi prof. Elmera Klosa na FAMU (Prag)...
   (asistent scenografije bio je Pave Dulčić)
   „Nedjelju“ je Zafranović snimio po povratku iz Praga, a ono što najviše frapira činjenica je da se Zafranović nakon šest godina Praga vratio kao da tamo nikad nije ni bio. „Nedjelja“ je samo produžetak njegove klubaške estetike, temeljene na meditativnom mediteranizmu, interesu za sadizam i zlo, te seksualnost koja je prikazana skaredno i iskešeno, kao u nekoj paklenskoj viziji ukuhanoj katoličkim odgojem... (Jurica Pavičić, HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0177039/?ref_=nm_flmg_dr_31

   Zbog tehničkih poteškoća nismo u mogućnosti prikazati najavljeni film "Muke po Mati": zamjena je Zafranovićev diplomski rad, njegov debitatski film koji je počeo snimati prije točno pedeset godina - u listopadu 1968. na splitskim lokacijama.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: MUKE PO MATI

Suradnje Lordana Zafranovića & Mirka Kovača / Muke po Mati, 1975.
20:15 sati



MUKE PO MATI, 1975. 91 min.
Scenarij:
Lordan Zafranović, Mirko Kovač
Uloge: Boris Cavazza, Žarko Radić, Alicia Jakiewicz, Božidarka Frajt, Mirko Boman, Ivan Prebeg, Hermina Pipinić
   Splitski brodogradilišni radnik Mate, porijeklom iz dalmatinskog zaleđa gdje mu još žive žena Mare i stara majka, pokušava se afirmirati kao boksač. Istovremeno, njegov mlađi brat Luka, čija je životna nit vodilja seksualna požuda i koji sanja o odlasku u Njemačku, upušta se u strasnu ljubavnu vezu s mladom Orom, koju je do tad seksualno uzbuđivao samo njezin poočim za kojeg je mislila da joj je otac.
https://www.imdb.com/title/tt0071874/?ref_=nm_flmg_dr_20

PETAK / 07.09.

FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI: UBOJSTVO U NOĆNOM VLAKU

Suradnje Lordana Zafranovića & Mirka Kovača: Ubojstvo u noćnom vlaku, 1973.
20:15 sati



UBOJSTVO U NOĆNOM VLAKU, 1973. 51 min.
Scenarij:
Mirko Kovač
Uloge: Slobodan Perović, Dragan Nikoli
   Priča o starcu i mladiću koje je sudbina dovela do zajedničkog putovanja. Starac podsjeća mladića na oca, mladić starca na njegov izgubljeni i besmisleni život.
https://www.imdb.com/title/tt0177314/?ref_=nm_flmg_dr_25

PONEDJELJAK / 10.09.

NE ZANIMA ME AKO U POVIJESTI OSTANEMO ZAPISANI KAO BARBARI

Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018.
20:15 sati



POBJEDNIK VUKOVAR FILM FESTIVALA 2018.
Îmi este indiferent daca în istorie vom intra ca barbari, 2018. Radu Jude, 140 min. RO / GE / BU / CZ / FR
Scenarij
: Radu Jude
Uloge: Ioana Iacob, Alex Bogdan, Alexandru Dabija
   U svom najnovijem filmu Radu Jude, jedan od najcjenjenijih evropskih redatelja današnjice ponovno stavlja naglasak na grijehe prošlih generacija koje još uvijek opasno zagađuju društvo. Mladi umjetnik planira rekonstruirati povijesni događaj iz 1941. godine tijekom kojeg je rumunjska državna administracija putem vlastite vojske odlučila etnički očistiti istočnu frontu.
   Radi se o iznimno osmišljenom filmu koji kroz sporo i detaljno odvijanje radnje pogađa gledatelja točno tamo gdje treba i izaziva u njemu snažne emocije. Koristeći beskompromisnu naraciju u maniri velikog Godarda, ovaj film demonstrira da počinjenje brutalnih zločina nije jedini put do barbarizma, već da se do njega može doći i zakržljalom savješću.

      Obrazloženje žirija 12.VFF: „Film uglednog rumunjskog redatelja Radu Judea, bezkompromisno i provokativno secira fenomen „selektivne povijesti“ odnosno žmirenja na neugodne i sramotne epizode iz ne baš tako davne prošlosti. Na trenutke nalik docu-drami, film  čija se radnja odvija sporo posvećujući pažnju naizgled marginalnom detalju, uspijeva istovremeno biti i zahtjevno intelektualan, sarkastičan, didaktički precizan i izrazito emocionalan u iskazu svoje ultimativne istine o  dirigiranom zaboravu počinjenog zločina koji postaje jednako nedopustiv i poguban kao i sam zločin. Mada govori o konkretnoj epizodi iz 1941. kada je rumunjska državna antisemitska administracija vojskom odlučila etnički očistiti istočnu frontu odnosno o današnjem dirigiranom zaboravu tog neugodnog dijela rumunjske povijesti, film s lakoćom liježe u mnoge – pa i ove naše – tranzicijske prostore.“
   Nije čudo da je Judeov film doživio uspjeh baš na istočnoeuropskim festivalima. Istok Europe inficiran je nacionalizmom i antisemitizmom, a argumenti s kojima taj ideološki val barata originalni su i posvuda isti otprilike koliko i Mc Donald’s. U Judeovoj se crnohumornoj travestiji - ukratko - lako prepoznati. Što reći doli - aferim! (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt8506840/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 11.09.

SVI ZNAJU SVE

Todos lo saben, 2018.
20:15 sati



Todos lo saben, 2018. Asghar Farhadi, 132 min. S/FR/IT
Scenarij: Asghar Farhadi
Uloge:
Penélope Cruz, Javier Bardem, Bárbara Lennie, Ricardo Darín
   Na krilima filma „Trgovački putnik“ s kojim je osvojio svoj drugi Oscar (prvi je osvojio 2011. godine za remek-djelo „Nader i Simin se rastaju“), iranski redatelj Asghar Farhadi napisao je i režirao španjolski psihološki triler „Svi znaju sve“ s Penélope Cruz, Javierom Bardemom i Ricardom Darínom u glavnim ulogama.
   Priča filma prati Lauru koja sa svoje dvoje djece iz Argentine putuje u mali gradić u kojem je odrasla u Španjolskoj kako bi prisustvovala vjenčanju svoje sestre. Usred radosnog ponovnog obiteljskog okupljanja i proslave, starija kćerka biva oteta. U napetim danima koji slijede, razne obiteljske tenzije kao i duboko skrivene tajne same zajednice malog gradića izaći će na površinu
https://www.imdb.com/title/tt4964788/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 12.09.

IZGARANJE

Beoning, 2018.
20:15 sati



IZGARANJE
Beoning, 2018. Chang-dong Lee, 148 min. KO
Scenarij:
Jungmi Oh & Chang-dong Lee po kratkoj priči "Barn Burning“ Haruki Murakamija
Uloge: Ah-in Yoo, Jong-seo Jun, Steven Yeun
   Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu... Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.
   Riječ je o izvanrednom filmu koji po atmosferi ima nešto od murakamijevske nedohvatljive čeznutljivosti, a istodobno vješto klizi iz žanra u žanr tako da ni jednog trenutka niste načistu što slijedi iduće. Osobno, Lee Chang-dongu bih dao Zlatnu palmu... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   Neuhvatljiv, meandrirajući zaplet je kičma filma na koju se kači i tehnička vještina cijele ekipe i zaista vrhunska gluma vrlo dobrih, sjajno odabranih i sjajno vođenih glumaca i brojni detalji u drugom, trećem ili četvrtom planu koji o likovima i događajima otkrivaju taman koliko je potrebno, ostavljajući ostatak u nekom zamućenom stanju. Sve je to dio jedinstvene Leejeve autorske vizije realizirane s pedantnom pozornošću za svaki detalj poput, recimo, intrigantnih, a opet realističnih dijaloga. Zločin je uvijek figurirao u autorovom stvaralačkom opusu, bilo kao brižljivo skrivana tajna koja isplivava na površinu, u pozadini, u centru zbivanja ili kao nepokretni pokretač radnje, ali je tek u „Izgaranju“, iako striktno hipotetičan, hipnotički preuzeo čitav film. Rezultat je nešto izvanserijsko, teško opisivo i vrijedno višekratnog gledanja. (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt7282468/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 13.09.

KLIMAKS

Climax, 2018.
20:15 sati



Climax, 2018. Gaspar Noé, 95 min. FR
Scenarij:
Gaspar Noé
Uloge: Sofia Boutella, Romain Guillermic, Smile Kiddy, Claude Gajan Maull
   Sredina je 90-ih, a dvadeset urbanih plesača okupilo se na trodnevnoj probi u zatvorenoj školi koja se nalazi u srcu šume kako bi podijelili posljednji ples. Uskoro organiziraju zabavu u kojoj glavnu ulogu igra zdjela alkohola. Nedugo potom atmosfera se zahuktava, a tijekom cijele noći obuzme ih čudnjikavo ludilo. Očito je da su drogirani, ali ne mogu dokučiti tko ih je drogirao i zašto. Ubrzo za sve plesače postaje nemoguće oduprijeti se vlastitim neurozama i psihozama, a zamamni i nabijeni ritam glazbe potpuno ih je hipnotizirao. I premda se neki zbog toga osjećaju kao u raju, mnogi od njih uronit će direktno u osobni pakao. (navodno je riječ o istinitom događaju masovnog trovanja LSD-om na zatvorenoj zabavi jedne plesne trupe u Francuskoj sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća).
   „Climax“ je svejedno djelo genija, što se vidi u pojedinim kadrovima i scenama, kao i po tehničkoj dotjeranosti filma, što je autoru i inače sve jača strana... (film na dan blogspot)
https://www.imdb.com/title/tt8359848/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

PETAK / 14.09.

DOGMAN

Dogman, 2018.
20:15 sati



Dogman, 2018.. Matteo Garrone, 102 min. IT / FR
Scenarij:
Ugo Chiti, Massimo Gaudioso, Damiano D'Innocenzo, Fabio D'Innocenzo, Giulio Troli & Matteo Garrone
Uloge: Marcello Fonte, Alida Baldari Calabria, Edoardo Pesce, Nunzia Schiano
   Okarakteriziran kao „urbani vestern“, radnja trilera Dogman odvija se u talijanskom predgrađu negdje između velikog grada i divlje prirode. „Dogman“ je ime salona za uljepšavanje pasa, a ujedno i sinonim za glavnog lika koji doživljava preobražaj iz čovjeka u životinju. Snimljen prema istinitoj priči koja se odvila prije 30 godina, film Dogman istražuje ljudsku prirodu nasilja skrivenu u svakome od nas. Glavni lik filma je Marcello, vlasnik salona, koji se odjednom nađe uvučen u opasan odnos sa Simoneom, bivšim nasilnim boksačem koji terorizira njihov cijeli kvart. U pokušaju da povrati svoje dostojanstvo nakon što je u zatvoru odležao godinu dana upravo zbog Simonea, Marcello kreće u neočekivani osvetnički pohod.
   Osnovno pitanje filma ‘Dogman’ je kako nasilje ulazi u život potpuno miroljubive osobe’ (redatelj Matteo Garrone)
   Film se pretvara u izvrsni, ali i mučni triler koji u sebi nosi neveseo pogled na ljudsku prirodu i društvo: dobrota se u tom društvu kažnjava, a izbaviti se možeš samo ako si zao kao i ostali... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   U svijetu Garroneovih filmova, koji istražuju ljudsku prirodu i društvo, ne isplati se biti dobar. Jer dobri izvlače deblji kraj i jedina šansa da se uklope u okolinu jest da postanu zli, probude ključajuće mračne porive ili sjeme nasilja posijano u sebi te pokažu (životinjske) zube. Pogled na ljudsku prirodu i društvo u "Dogmanu" možda je pesimističniji i strašniji od "Gomorre", nadahnut istinitom pričom iz crne kronike. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt6768578/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 15.09.

OBITELJSKE VEZE

Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018.
20:15 sati



Manbiki kazoku / Shoplifters, 2018. Hirokazu Koreeda, 121 min. JP
CANNES 2018. ZLATNA PALMA !
Scenarij
: Hirokazu Koreeda
Uloge: Franky Lily, Matsuoka Mayu, Jyo Kairi, Ando Sakura
   Radnja filma „Obiteljske veze“, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, odvija se negdje u Tokiju gdje Osamu Shibata i njegova supruga Nobuyo žive u siromaštvu. Premda Osamu tu i tamo pronađe neki posao, a Nobuyo radi za ekstremno malu plaću, obitelj uglavnom preživljava od bakine mirovine. Zbog toga se Osamu i njegov sin povremeno upućuju u krađe, a tijekom jedne od njih naiđu na malu djevojku koja se smrzava na hladnoći. Iako se u početku protivi ideji zbrinjavanja djevojčice, Osamina supruga uskoro se smekša prema novopridošlici. Premda je obitelj siromašna zarađujući jedva za preživljavanje kroz bavljenje sitnim kriminalom, čini se da žive sretni sve dok neočekivani incident otkrije skrivene tajne i stavi na kušnju veze koje ih ujedinjuju…
    'Shoplifters' je kruna opusa Hirokazua Koreedea prožeta humanim obiteljskim dramama. Nema režisera danas toliko brižno zainteresiranog za (japansku) obitelj kao što je to Koreede koji u ovom filmu pelješi osjećaje gledatelja, a da ovaj nije svjestan toga da će mu njegov film do kraja ukrasti srce... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt8075192/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 17.09.

FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA: ŽELIM ŽIVJETI

Chce sie zyc, 2013.
19:00 sati



Chce sie zyc, 2013. Maciej Pieprzyca, 112 min. PL
Scenarij:
Maciej Pieprzyca
Uloge: Dawid Ogrodnik, Dorota Kolak, Arkadiusz Jakubik
   Jedno od najuspješnijih poljskih suvremenih filmskih ostvarenja.
   Mateuš ima cerebralnu paralizu i otkad se sjeća, smatraju ga biljkom. Zbog bolesti ne može govoriti, a većina misli i da je mentalno retardiran. Njegovi roditelji vjeruju da sve razumije, dok liječnici tvrde da to nije moguće i da je Mateuš neinteligentan. Smatraju da mu je mjesto u instituciji gdje se brinu o takvim bolesnicima...Ali, grdno griješe: Mateuš uspijeva dokazati da i on ima razum i emocije kao i svi ostali. I ne samo to: za njega je svaki dan nova misija - kako ubijediti ostale da nisu u pravu i da ga priznaju kao inteligentnog čovjeka.
   Film je zasnovan na istinitoj priči i smatra se jednim od najljepših i najnevjerojatnijih svjedočenja o ustrajnosti. Uz optimizam i humor dokazuje koliko je važna snaga ljudskog duha te govori o važnim stvarima kroz prizmu svakodnevnih događaja i izazova, ne bježeći od neugodnih pitanja i problema.
   Na poljskim filmskim nagradama 2014. godine, „Želim živjeti“ je osvojio nagradu publike te nagrade Orao za najboljeg glavnog glumca, najboljeg sporednog glumca, najbolju sporednu glumicu i najbolji scenarij.
https://www.imdb.com/title/tt3092552/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 18.09.

DOVIĐENJA NJEMAČKA

Es war einmal in Deutschland..., 2017.
17:30 sati



Es war einmal in Deutschland..., 2017. Sam Garbarski, 102 min. DE/LU/BE
Scenarij:
Michel Bergmann, Sam Garbarski
Uloge: Moritz Bleibtreu, Antje Traue, Tim Seyfi, Mark Ivanir, Anatole Taubman, Jeanne Werner, Hans Low, Pal Macsai, Vaclav Jakoubek
   Frankfurt 1946. godine. Židovski trgovac David pokušava pokrenuti posao s prijateljima koji su tijekom rata, kao i on, za dlaku izbjegli smrt. David želi nastaviti s obiteljskom trgovinom koja se prenosi generacijama, jer su svi ostali članovi obitelji ubijeni tijekom Holokausta. Zajedno s drugim „samoprozvanim“ prodavačima ide od vrata do vrata i koristi najjeftinije trikove kako bi ušao u domove njemačkih kućanica i prodao im najfiniju posteljinu (njihova iskustva odraz su neposrednog poslijeratnog razdoblja u Njemačkoj iz perspektive židovskog naroda). David koji je preživio rat zahvaljujući svom humoru kojim je zabavljao naciste, suočen je s gomilom pitanja kada specijalna agentica Sarah Simon počne kopati po njegovoj prošlosti. Naime, ona želi znati zašto David ima dvije putovnice i zašto je posjetio Adolfa Hitlera u Obersalzbergu…
https://www.imdb.com/title/tt5609734/?ref_=fn_al_tt_1

FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA: BOGOVI

Bogowie, 2014.
20:15 sati



Bogowie, 2014. Łukasz Palkowski, 120 min. PL
Scenarij
: Krzysztof Rak
Uloge: Tomasz Kot, Piotr Glowacki, Szymon Piotr Warszawski
   Glavni lik je stvarna povijesna osoba, poljski kardiokirurg Zbigniew Religa koji je 1985. godine napravio prvu uspješnu transplantaciju srca u Poljskoj. Film prati njegov život i karijeru te borbu s komunističkom birokracijom i rivalstvom kolega na putu do uspjeha.
   Na poljskim filmskim nagradama 2015. godine, Tomasz Kot je osvojio nagradu Orao za najbolju glavnu mušku ulogu.
https://www.imdb.com/title/tt3745620/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 19.09.

DOVIĐENJA NJEMAČKA

Es war einmal in Deutschland..., 2017.
17:30 sati



Es war einmal in Deutschland..., 2017. Sam Garbarski, 102 min. DE/LU/BE
Scenarij:
Michel Bergmann, Sam Garbarski
Uloge: Moritz Bleibtreu, Antje Traue, Tim Seyfi, Mark Ivanir, Anatole Taubman, Jeanne Werner, Hans Low, Pal Macsai, Vaclav Jakoubek
   Frankfurt 1946. godine. Židovski trgovac David pokušava pokrenuti posao s prijateljima koji su tijekom rata, kao i on, za dlaku izbjegli smrt. David želi nastaviti s obiteljskom trgovinom koja se prenosi generacijama, jer su svi ostali članovi obitelji ubijeni tijekom Holokausta. Zajedno s drugim „samoprozvanim“ prodavačima ide od vrata do vrata i koristi najjeftinije trikove kako bi ušao u domove njemačkih kućanica i prodao im najfiniju posteljinu (njihova iskustva odraz su neposrednog poslijeratnog razdoblja u Njemačkoj iz perspektive židovskog naroda). David koji je preživio rat zahvaljujući svom humoru kojim je zabavljao naciste, suočen je s gomilom pitanja kada specijalna agentica Sarah Simon počne kopati po njegovoj prošlosti. Naime, ona želi znati zašto David ima dvije putovnice i zašto je posjetio Adolfa Hitlera u Obersalzbergu…
https://www.imdb.com/title/tt5609734/?ref_=fn_al_tt_1

FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA: NAJBOLJI

Najlepszy, 2017.
20:15 sati



Najlepszy, 2017. Łukasz Palkowski, 108 min. PL
Scenarij:
Agatha Dominik, Maciej Karpinski
Uloge: Jakub Gierszal, Arkadiusz Jakubik, Janusz Gajos
   Glavni lik ovog biografskog filma je sportaš koji, iako je zadivio cijeli svijet, u Poljskog i dan danas praktički nije poznata osoba. Fascinantna priča puna ogromnog truda i borbe, spektakularnih padova i neobične snage, inspirirana životom Jerzyja Górskog koji je došao do cilja utrke smrti i postavio rekord u triatlonu na svjetskom prvenstvu. Međutim, ovog rekorda ne bi bilo bez prethodnog životnog iskustva koje je promijenilo njegov život. Između 1969. i 1982. ovisnik je o drogi, nekoliko je puta boravio u zatvoru, te bio u vrlo lošem fizičkom stanju. Njegova transformacija počela je 1984. godine u Monareu pod nadzorom Mareka Kotańskog: jedna od terapeutskih mjera je bila fizička aktivnost. A ono što ga je zauvijek promijenilo i podstaklo njegovu aktivnost je tekst o trijumfu Antonia Niemczaka u bečkom maratonu, objavljenom u tjedniku "Sportowiec": "Počeo sam sanjati o sličnom postignuću."
   "Sport je najbolje rješenje za izgubljene, frustrirane, umorne ljude... Za sve one koji bi željeli promijeniti nešto u svojim životima. Bilo kad!" (Jerzy Górski)
https://www.imdb.com/title/tt6737766/?ref_=nm_flmg_dr_3

ČETVRTAK / 20.09.

DOVIĐENJA NJEMAČKA

Es war einmal in Deutschland..., 2017.
17:30 sati



Es war einmal in Deutschland..., 2017. Sam Garbarski, 102 min. DE/LU/BE
Scenarij:
Michel Bergmann, Sam Garbarski
Uloge: Moritz Bleibtreu, Antje Traue, Tim Seyfi, Mark Ivanir, Anatole Taubman, Jeanne Werner, Hans Low, Pal Macsai, Vaclav Jakoubek
   Frankfurt 1946. godine. Židovski trgovac David pokušava pokrenuti posao s prijateljima koji su tijekom rata, kao i on, za dlaku izbjegli smrt. David želi nastaviti s obiteljskom trgovinom koja se prenosi generacijama, jer su svi ostali članovi obitelji ubijeni tijekom Holokausta. Zajedno s drugim „samoprozvanim“ prodavačima ide od vrata do vrata i koristi najjeftinije trikove kako bi ušao u domove njemačkih kućanica i prodao im najfiniju posteljinu (njihova iskustva odraz su neposrednog poslijeratnog razdoblja u Njemačkoj iz perspektive židovskog naroda). David koji je preživio rat zahvaljujući svom humoru kojim je zabavljao naciste, suočen je s gomilom pitanja kada specijalna agentica Sarah Simon počne kopati po njegovoj prošlosti. Naime, ona želi znati zašto David ima dvije putovnice i zašto je posjetio Adolfa Hitlera u Obersalzbergu…
https://www.imdb.com/title/tt5609734/?ref_=fn_al_tt_1

KRIVNJA

Den Skyldige, 2018.
20:15 sati



Den Skyldige, 2018. Gustav Mölle, 85 min. DK
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:Emil Nygaard Albertsen, Gustav Möller
Uloge: Jakob Cedergren, Jessica Dinnage, Omar Shargawi
   Policajac Asger Holm tijekom dežurstva kao dispečer u odjelu hitne službe zaprima poziv otete žene. Nakon što se poziv iznenada prekine, njegova potraga za misterioznom ženom i njezinim otmičarem započinje. S telefonom kao jedinom alatom, Asger vodi utrku s vremenom i čini sve kako bi uspio spasiti ugroženu ženu. Međutim, kako vrijeme prolazi, Asger shvaća da se bavi zločinom mnogo većim nego što je mislio.
   Ovaj napeti triler je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a istu nagradu dobio je i na Rotterdam Film Festivalu...
    Triler koji se gleda i ušima... Kamera ne otkriva što se odvija s druge strane telefona, već ostaje čitavo vrijeme u klaustrofobičnu uredu s dispečerom Asgerom dok pokušava riješiti otmicu jedne žene. Gledatelj čuje sve što on čuje i ne vidi nikog drugog. Nitko nema lice s druge strane žice osim Asgera, samo glas. Redatelj nas prisiljava da vizualiziramo likove, riječi i zvukove kako bi smo dobili potpunu sliku... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6742252/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 21.09.

KRIVNJA

Den Skyldige, 2018.
17:30 sati



Den Skyldige, 2018. Gustav Mölle, 85 min. DK
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:Emil Nygaard Albertsen, Gustav Möller
Uloge: Jakob Cedergren, Jessica Dinnage, Omar Shargawi
   Policajac Asger Holm tijekom dežurstva kao dispečer u odjelu hitne službe zaprima poziv otete žene. Nakon što se poziv iznenada prekine, njegova potraga za misterioznom ženom i njezinim otmičarem započinje. S telefonom kao jedinom alatom, Asger vodi utrku s vremenom i čini sve kako bi uspio spasiti ugroženu ženu. Međutim, kako vrijeme prolazi, Asger shvaća da se bavi zločinom mnogo većim nego što je mislio.
   Ovaj napeti triler je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a istu nagradu dobio je i na Rotterdam Film Festivalu...
    Triler koji se gleda i ušima... Kamera ne otkriva što se odvija s druge strane telefona, već ostaje čitavo vrijeme u klaustrofobičnu uredu s dispečerom Asgerom dok pokušava riješiti otmicu jedne žene. Gledatelj čuje sve što on čuje i ne vidi nikog drugog. Nitko nema lice s druge strane žice osim Asgera, samo glas. Redatelj nas prisiljava da vizualiziramo likove, riječi i zvukove kako bi smo dobili potpunu sliku... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6742252/?ref_=fn_al_tt_1

SRBENKA

Srbenka, 2018.
20:15 sati



Srbenka, 2018. Nebojsa Slijepčević, 70 min. HR
Scenarij:
Nebojša Slijepčević
   U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt stoljeća kasnije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o tom slučaju. Kazališne probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio...
   Film se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka Domovinskog rata.
   „Srbenka“ je u Cannesu 2018. proglašena dokumentarcem godine prema žiriju filmskih ktiričara sastavljenih od članova 7 prestižnih filmskih festivala Evrope: članovi žirija su se složili da je 'Srbenka' vrlo važna te istovremeno univerzalna priča o osobnoj i kolektivnoj nepravdi koju sa sobom nosimo kao teško breme te pokušaj izražavanja tog osjećaja kroz ograničen, a opet moćan umjetnički izražaj.
   Međunarodni festival dokumentarnog filma Visions du Réel 2018. Posebno priznanje žirija
   Doc Alliance 2018. Najbolji dokumentarni film godine
   Motovun Film Festival 2018. Posebno priznanje žirija
   Sarajevo Film Festival 2018. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film; nagrada publike za najbolji dokumentarni film
   Vjerovao sam da smo napravili dobar film, no mnogo se dobrih filmova snimi u Evropi, nisam očekivao ovo priznanje. (Nebojša Slijepčević nakon nagrađivanja u Sarajevu)
   Tema ovog filma, u širem smislu, je utjecaj rata na generacije koje dolaze, koje su danas djeca. S obzirom na to da na ovim prostorima često imamo osjećaj da živimo u zatvorenim krugovima, i da se povijest ponavlja iznova i iznova, ne mogu zamisliti važniju temu od ove. Moj otac je doživio dva rata, ja jedan, volio bih da moj sin ne doživi nijedan... (Nebojša Slijepčević)
   Slijepčević je napravio iskren, potresan i bolno dirljiv film. (Snježana Pavić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt7385124/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 22.09.

SRBENKA

Srbenka, 2018.
17:30 sati



Srbenka, 2018. Nebojsa Slijepčević, 70 min. HR
Scenarij:
Nebojša Slijepčević
   U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt stoljeća kasnije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o tom slučaju. Kazališne probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio...
   Film se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka Domovinskog rata.
   „Srbenka“ je u Cannesu 2018. proglašena dokumentarcem godine prema žiriju filmskih ktiričara sastavljenih od članova 7 prestižnih filmskih festivala Evrope: članovi žirija su se složili da je 'Srbenka' vrlo važna te istovremeno univerzalna priča o osobnoj i kolektivnoj nepravdi koju sa sobom nosimo kao teško breme te pokušaj izražavanja tog osjećaja kroz ograničen, a opet moćan umjetnički izražaj.
   Međunarodni festival dokumentarnog filma Visions du Réel 2018. Posebno priznanje žirija
   Doc Alliance 2018. Najbolji dokumentarni film godine
   Motovun Film Festival 2018. Posebno priznanje žirija
   Sarajevo Film Festival 2018. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film; nagrada publike za najbolji dokumentarni film
   Vjerovao sam da smo napravili dobar film, no mnogo se dobrih filmova snimi u Evropi, nisam očekivao ovo priznanje. (Nebojša Slijepčević nakon nagrađivanja u Sarajevu)
   Tema ovog filma, u širem smislu, je utjecaj rata na generacije koje dolaze, koje su danas djeca. S obzirom na to da na ovim prostorima često imamo osjećaj da živimo u zatvorenim krugovima, i da se povijest ponavlja iznova i iznova, ne mogu zamisliti važniju temu od ove. Moj otac je doživio dva rata, ja jedan, volio bih da moj sin ne doživi nijedan... (Nebojša Slijepčević)
   Slijepčević je napravio iskren, potresan i bolno dirljiv film. (Snježana Pavić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt7385124/?ref_=fn_al_tt_1

DOVIĐENJA NJEMAČKA

Es war einmal in Deutschland..., 2017.
20:15 sati



Es war einmal in Deutschland..., 2017. Sam Garbarski, 102 min. DE/LU/BE
Scenarij:
Michel Bergmann, Sam Garbarski
Uloge: Moritz Bleibtreu, Antje Traue, Tim Seyfi, Mark Ivanir, Anatole Taubman, Jeanne Werner, Hans Low, Pal Macsai, Vaclav Jakoubek
   Frankfurt 1946. godine. Židovski trgovac David pokušava pokrenuti posao s prijateljima koji su tijekom rata, kao i on, za dlaku izbjegli smrt. David želi nastaviti s obiteljskom trgovinom koja se prenosi generacijama, jer su svi ostali članovi obitelji ubijeni tijekom Holokausta. Zajedno s drugim „samoprozvanim“ prodavačima ide od vrata do vrata i koristi najjeftinije trikove kako bi ušao u domove njemačkih kućanica i prodao im najfiniju posteljinu (njihova iskustva odraz su neposrednog poslijeratnog razdoblja u Njemačkoj iz perspektive židovskog naroda). David koji je preživio rat zahvaljujući svom humoru kojim je zabavljao naciste, suočen je s gomilom pitanja kada specijalna agentica Sarah Simon počne kopati po njegovoj prošlosti. Naime, ona želi znati zašto David ima dvije putovnice i zašto je posjetio Adolfa Hitlera u Obersalzbergu…
https://www.imdb.com/title/tt5609734/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 24.09.

TKO SAM JA?

In Search of Me... Who am I?, 2017.
19:00 sati



In Search of Me... Who am I?, 2017. Margaret Karlsson-Kociuba & Waldemar Kociuba, 31 min. PL/GB
Scenarij:
Zbyszek Lupikasza i Daryl Robertson prema knjizi Jagada Gurua Siddhaswarupananda
   Ovaj film je o vama - vašoj biti.
   A ako ne znate svoj pravi identitet, u nevolji ste.
   Provesti ćete svoj život u svojevrsnom stanju snova - pogrešno ćete identificirati sebe kao nešto ili netko tko niste. I na osnovi te pogrešne identifikacije sebe, odredit ćete vaše životne ciljeve i smisao vašeg postojanja.
   Stoga znati tko ste je vrlo praktična potreba. Ništa nije važnije i relevantnije od toga da znate tko ste.
   Ovaj film je napravljen da vam pomogne spoznati odgovor na ovo pitanje. (Margaret Karlsson-Kociuba & Waldemar Kociuba)

ULAZ SLOBODAN / Projekciju će uveličati i autori filma, Margaret Karlsson-Kociuba & Waldemar Kociuba.

 

 

UTORAK / 25.09.

KRIVNJA

Den Skyldige, 2018.
17:30 sati



Den Skyldige, 2018. Gustav Mölle, 85 min. DK
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:Emil Nygaard Albertsen, Gustav Möller
Uloge: Jakob Cedergren, Jessica Dinnage, Omar Shargawi
   Policajac Asger Holm tijekom dežurstva kao dispečer u odjelu hitne službe zaprima poziv otete žene. Nakon što se poziv iznenada prekine, njegova potraga za misterioznom ženom i njezinim otmičarem započinje. S telefonom kao jedinom alatom, Asger vodi utrku s vremenom i čini sve kako bi uspio spasiti ugroženu ženu. Međutim, kako vrijeme prolazi, Asger shvaća da se bavi zločinom mnogo većim nego što je mislio.
   Ovaj napeti triler je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a istu nagradu dobio je i na Rotterdam Film Festivalu...
    Triler koji se gleda i ušima... Kamera ne otkriva što se odvija s druge strane telefona, već ostaje čitavo vrijeme u klaustrofobičnu uredu s dispečerom Asgerom dok pokušava riješiti otmicu jedne žene. Gledatelj čuje sve što on čuje i ne vidi nikog drugog. Nitko nema lice s druge strane žice osim Asgera, samo glas. Redatelj nas prisiljava da vizualiziramo likove, riječi i zvukove kako bi smo dobili potpunu sliku... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6742252/?ref_=fn_al_tt_1

MARINKO BIŠKIĆ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



   Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ


   Prvi dio sezone 2018. „zatvorio“ je 26.6. Zoran Predin, slovenski rock glazbenik i tekstopisac. Drugi dio sezone otvara Marinko Biškić, prvi punker Splita, koji za sebe tvrdi da je čokoladar.
   „Iza svega što u životu radim stoji velika strast. U mladosti sam kao nabrijani panker prizivao revoluciju, a ponešto od tog žara ostalo je do danas. Passion to the People će me odvesti i do zlatne medalje za čokoladu jednog dana...“ (Marinko Biškić)

 

SRIJEDA / 26.09.

SRBENKA

Srbenka, 2018.
17:30 sati



Srbenka, 2018. Nebojsa Slijepčević, 70 min. HR
Scenarij:
Nebojša Slijepčević
   U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt stoljeća kasnije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o tom slučaju. Kazališne probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio...
   Film se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka Domovinskog rata.
   „Srbenka“ je u Cannesu 2018. proglašena dokumentarcem godine prema žiriju filmskih ktiričara sastavljenih od članova 7 prestižnih filmskih festivala Evrope: članovi žirija su se složili da je 'Srbenka' vrlo važna te istovremeno univerzalna priča o osobnoj i kolektivnoj nepravdi koju sa sobom nosimo kao teško breme te pokušaj izražavanja tog osjećaja kroz ograničen, a opet moćan umjetnički izražaj.
   Međunarodni festival dokumentarnog filma Visions du Réel 2018. Posebno priznanje žirija
   Doc Alliance 2018. Najbolji dokumentarni film godine
   Motovun Film Festival 2018. Posebno priznanje žirija
   Sarajevo Film Festival 2018. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film; nagrada publike za najbolji dokumentarni film
   Vjerovao sam da smo napravili dobar film, no mnogo se dobrih filmova snimi u Evropi, nisam očekivao ovo priznanje. (Nebojša Slijepčević nakon nagrađivanja u Sarajevu)
   Tema ovog filma, u širem smislu, je utjecaj rata na generacije koje dolaze, koje su danas djeca. S obzirom na to da na ovim prostorima često imamo osjećaj da živimo u zatvorenim krugovima, i da se povijest ponavlja iznova i iznova, ne mogu zamisliti važniju temu od ove. Moj otac je doživio dva rata, ja jedan, volio bih da moj sin ne doživi nijedan... (Nebojša Slijepčević)
   Slijepčević je napravio iskren, potresan i bolno dirljiv film. (Snježana Pavić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt7385124/?ref_=fn_al_tt_1

FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA: PLANET SAMACA

Planeta Singli, 2016.
20:15 sati



Planeta Singli, 2016. Mitja Okorn, 136 min. PL
Scenarij:
Sam Akina, Urszula Antoniak, Michal Chacinski, Radoslaw Drabik, Jules Jones, Mitja Okorn, Peter Pasyk, Lukasz Swiatowiec
Uloge: Maciej Stuhr, Agnieszka Więdłocha, Piotr Głowacki, Weronika KsiÄ…żkiewicz, Tomasz Karolak, Joanna Jarmołowicz
   Anja je profinjena, romantična, na prvi pogled stidljiva učiteljica glazbe, koja pomoću internetskih stranica za upoznavanje neumorno traži svoju srodnu dušu. Tomek je voditelj najgledanije i najkontroverznije TV emisije u zemlji. Žene žele biti centar njegovog života, muškarci žele, da bude kao on. A Tomek – ciničnim humorom ismijava sve. U momentu traženja novog materijala za svoju emisiji, na Dan Sv. Valentina, slučajno sretne Anju i u njezinom nepopravljivom romantičnom karakteru pronađe inspiraciju za buduću emisiju. Po Anjinoj slici stvori novu marionetu i izazivajući burnu reakciju gledatelja te gledateljica, predlaže Anji da bi njezine neobične spojeve i ljubavna iskustva upotrijebio kao materiju svojih lutkarskih parodija. Emisija preko noći postane prava senzacija, a Tomek i Anja kompatibilni kolege. Kada Ana jednoga dana neočekivano upozna idealnog muškarca – naočitog i obzirnog Antonija, mora Tomek pod pritiskom vođe medijske kuće Oktawie spasiti emisiju od neizbježnog kraja.
   Film „Planet samaca“ slovenskog redatelja Mitje Okorna, s visokobudžetnom produkcijom i gomilom scenarista, iz vizualne perspektive vidljivo podsjeća na američke blockbustere. Riječ je o romantičnoj komediji namijenjenoj širokoj populaciji koja kroz humor progovara o muško-ženskim odnosima. Predvidljivu priču i likove spašavaju vizualni segment filma, brz ritam i humor u pojedinim scenama, kao i umetnuta izvandijegetska glazba sastavljena od poznatih američkih pop hitova, čime je zorno pokazano da je produkcija napravila dobar dio posla približivši se mainstream standardima... (PFF Press)
https://www.imdb.com/title/tt5127398/fullcredits?ref_=tt_ov_wr#writers/

ČETVRTAK / 27.09.

DOVIĐENJA NJEMAČKA

Es war einmal in Deutschland..., 2017.
17:30 sati



Es war einmal in Deutschland..., 2017. Sam Garbarski, 102 min. DE/LU/BE
Scenarij:
Michel Bergmann, Sam Garbarski
Uloge: Moritz Bleibtreu, Antje Traue, Tim Seyfi, Mark Ivanir, Anatole Taubman, Jeanne Werner, Hans Low, Pal Macsai, Vaclav Jakoubek
   Frankfurt 1946. godine. Židovski trgovac David pokušava pokrenuti posao s prijateljima koji su tijekom rata, kao i on, za dlaku izbjegli smrt. David želi nastaviti s obiteljskom trgovinom koja se prenosi generacijama, jer su svi ostali članovi obitelji ubijeni tijekom Holokausta. Zajedno s drugim „samoprozvanim“ prodavačima ide od vrata do vrata i koristi najjeftinije trikove kako bi ušao u domove njemačkih kućanica i prodao im najfiniju posteljinu (njihova iskustva odraz su neposrednog poslijeratnog razdoblja u Njemačkoj iz perspektive židovskog naroda). David koji je preživio rat zahvaljujući svom humoru kojim je zabavljao naciste, suočen je s gomilom pitanja kada specijalna agentica Sarah Simon počne kopati po njegovoj prošlosti. Naime, ona želi znati zašto David ima dvije putovnice i zašto je posjetio Adolfa Hitlera u Obersalzbergu…
https://www.imdb.com/title/tt5609734/?ref_=fn_al_tt_1

SRBENKA

Srbenka, 2018.
20:15 sati



Srbenka, 2018. Nebojsa Slijepčević, 70 min. HR
Scenarij:
Nebojša Slijepčević
   U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt stoljeća kasnije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o tom slučaju. Kazališne probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio...
   Film se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka Domovinskog rata.
   „Srbenka“ je u Cannesu 2018. proglašena dokumentarcem godine prema žiriju filmskih ktiričara sastavljenih od članova 7 prestižnih filmskih festivala Evrope: članovi žirija su se složili da je 'Srbenka' vrlo važna te istovremeno univerzalna priča o osobnoj i kolektivnoj nepravdi koju sa sobom nosimo kao teško breme te pokušaj izražavanja tog osjećaja kroz ograničen, a opet moćan umjetnički izražaj.
   Međunarodni festival dokumentarnog filma Visions du Réel 2018. Posebno priznanje žirija
   Doc Alliance 2018. Najbolji dokumentarni film godine
   Motovun Film Festival 2018. Posebno priznanje žirija
   Sarajevo Film Festival 2018. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film; nagrada publike za najbolji dokumentarni film
   Vjerovao sam da smo napravili dobar film, no mnogo se dobrih filmova snimi u Evropi, nisam očekivao ovo priznanje. (Nebojša Slijepčević nakon nagrađivanja u Sarajevu)
   Tema ovog filma, u širem smislu, je utjecaj rata na generacije koje dolaze, koje su danas djeca. S obzirom na to da na ovim prostorima često imamo osjećaj da živimo u zatvorenim krugovima, i da se povijest ponavlja iznova i iznova, ne mogu zamisliti važniju temu od ove. Moj otac je doživio dva rata, ja jedan, volio bih da moj sin ne doživi nijedan... (Nebojša Slijepčević)
   Slijepčević je napravio iskren, potresan i bolno dirljiv film. (Snježana Pavić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt7385124/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 28.09.

KRIVNJA

Den Skyldige, 2018.
17:30 sati



Den Skyldige, 2018. Gustav Mölle, 85 min. DK
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:Emil Nygaard Albertsen, Gustav Möller
Uloge: Jakob Cedergren, Jessica Dinnage, Omar Shargawi
   Policajac Asger Holm tijekom dežurstva kao dispečer u odjelu hitne službe zaprima poziv otete žene. Nakon što se poziv iznenada prekine, njegova potraga za misterioznom ženom i njezinim otmičarem započinje. S telefonom kao jedinom alatom, Asger vodi utrku s vremenom i čini sve kako bi uspio spasiti ugroženu ženu. Međutim, kako vrijeme prolazi, Asger shvaća da se bavi zločinom mnogo većim nego što je mislio.
   Ovaj napeti triler je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a istu nagradu dobio je i na Rotterdam Film Festivalu...
    Triler koji se gleda i ušima... Kamera ne otkriva što se odvija s druge strane telefona, već ostaje čitavo vrijeme u klaustrofobičnu uredu s dispečerom Asgerom dok pokušava riješiti otmicu jedne žene. Gledatelj čuje sve što on čuje i ne vidi nikog drugog. Nitko nema lice s druge strane žice osim Asgera, samo glas. Redatelj nas prisiljava da vizualiziramo likove, riječi i zvukove kako bi smo dobili potpunu sliku... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6742252/?ref_=fn_al_tt_1

25 GODINA KLASIKA ANG LEEJA: SVADBENO SLAVLJE

Xi yan / The Wedding Banquet, 1993.
20:15 sati



Xi yan / The Wedding Banquet, 1993. Ang Lee, 106 min. TH/US
Scenarij:
Ang Lee, Neil Peng
Uloge: Winston Chao, Dion Birney, May Chin
   Simon i Wei Tung su dvojica homoseksualaca koji žive na Manhattanu. Ne bi li razbili sumnje Wei Tungovih tradicionalnih roditelja Simon mu predloži da odglumi brak sa Wei Wei, imigranticom kojoj je potrebna boravišna dozovola. No kad Wei Tungovi roditelji iz daleke Azije stignu u Ameriku na vjenčanje stvari će se dodatno zakomplicirati...
   “Svadbeni banket” nije film koji se može mjeriti s remek-djelima poput “Ledene oluje” ili “Tigra i zmaja”. Ali - riječ je o finom malom filmu koji pravi filmofil mora upoznati... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   BERLIN FILM FESTIVAL 1993. Zlatni medvjed
   OSCAR 1993. Nominacija za najbolji strani film
https://www.imdb.com/title/tt0107156/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 29.09.

SRBENKA

Srbenka, 2018.
17:30 sati



Srbenka, 2018. Nebojsa Slijepčević, 70 min. HR
Scenarij:
Nebojša Slijepčević
   U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt stoljeća kasnije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o tom slučaju. Kazališne probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio...
   Film se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka Domovinskog rata.
   „Srbenka“ je u Cannesu 2018. proglašena dokumentarcem godine prema žiriju filmskih ktiričara sastavljenih od članova 7 prestižnih filmskih festivala Evrope: članovi žirija su se složili da je 'Srbenka' vrlo važna te istovremeno univerzalna priča o osobnoj i kolektivnoj nepravdi koju sa sobom nosimo kao teško breme te pokušaj izražavanja tog osjećaja kroz ograničen, a opet moćan umjetnički izražaj.
   Međunarodni festival dokumentarnog filma Visions du Réel 2018. Posebno priznanje žirija
   Doc Alliance 2018. Najbolji dokumentarni film godine
   Motovun Film Festival 2018. Posebno priznanje žirija
   Sarajevo Film Festival 2018. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film; nagrada publike za najbolji dokumentarni film
   Vjerovao sam da smo napravili dobar film, no mnogo se dobrih filmova snimi u Evropi, nisam očekivao ovo priznanje. (Nebojša Slijepčević nakon nagrađivanja u Sarajevu)
   Tema ovog filma, u širem smislu, je utjecaj rata na generacije koje dolaze, koje su danas djeca. S obzirom na to da na ovim prostorima često imamo osjećaj da živimo u zatvorenim krugovima, i da se povijest ponavlja iznova i iznova, ne mogu zamisliti važniju temu od ove. Moj otac je doživio dva rata, ja jedan, volio bih da moj sin ne doživi nijedan... (Nebojša Slijepčević)
   Slijepčević je napravio iskren, potresan i bolno dirljiv film. (Snježana Pavić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt7385124/?ref_=fn_al_tt_1

KRIVNJA

Den Skyldige, 2018.
20:15 sati



Den Skyldige, 2018. Gustav Mölle, 85 min. DK
POSEBNA PROJEKCIJA S TITLOVIMA PRILAGOĐENIM OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:Emil Nygaard Albertsen, Gustav Möller
Uloge: Jakob Cedergren, Jessica Dinnage, Omar Shargawi
   Policajac Asger Holm tijekom dežurstva kao dispečer u odjelu hitne službe zaprima poziv otete žene. Nakon što se poziv iznenada prekine, njegova potraga za misterioznom ženom i njezinim otmičarem započinje. S telefonom kao jedinom alatom, Asger vodi utrku s vremenom i čini sve kako bi uspio spasiti ugroženu ženu. Međutim, kako vrijeme prolazi, Asger shvaća da se bavi zločinom mnogo većim nego što je mislio.
   Ovaj napeti triler je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a istu nagradu dobio je i na Rotterdam Film Festivalu...
    Triler koji se gleda i ušima... Kamera ne otkriva što se odvija s druge strane telefona, već ostaje čitavo vrijeme u klaustrofobičnu uredu s dispečerom Asgerom dok pokušava riješiti otmicu jedne žene. Gledatelj čuje sve što on čuje i ne vidi nikog drugog. Nitko nema lice s druge strane žice osim Asgera, samo glas. Redatelj nas prisiljava da vizualiziramo likove, riječi i zvukove kako bi smo dobili potpunu sliku... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
https://www.imdb.com/title/tt6742252/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 01.10.

KUCNI U DRVO

Undir trýnu / Under the Tree, 2018.
17:30 sati



Undir trénu / Under the Tree, 2018. Hafsteinn Gunnar Sigurðsson, 89 min. IC
Scenarij:
Huldar Breiðfjörð i Hafsteinn Gunnar Sigurðsson
Uloge: Steinþór Hróar Steinþórsson, Edda Björgvinsdóttir, Sigurður Sigurjónsson
   Crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film „Kucni u drvo“ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu, saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali vlastiti životni događaji, od kojih su neki bili i tragični.
   Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, festivalski miiljenik „Kucni u drvo“ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i razumljivog bijesa.
https://www.imdb.com/title/tt6223806/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 02.10.

FOXTROT

Foxtrot, 2017.
17:30 sati



Foxtrot, 2017. Samuel Maoz, 108 min. IL/CH/FR/DE
Scenarij:
Samuel Maoz
Uloge: Lior Ashkenazi, Sarah Adler, Yonaton Shiray
   Naizmjence duboko emotivan i ironičan, s humorom koji ujeda gdje najviše boli, ovaj odvažan i vizualno impresivan film nagrađen je u Veneciji Srebrnim lavom.
   Kada im se na vratima pojave vojni predstavnici s viješću o sinovoj pogibiji, Michael i Dafna slamaju se pod teretom očaja. Izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju. Dok Dafna bijeg traži u sedativima, Michael upada u vrtlog gnjeva, a onda doživljava iznenađenje čija nevjerojatnost gotovo parira nadrealnom vojnom iskustvu njegova sina Jonathana.

   Dobitnik Velike nagrade žirija Venecijanskog festivala, “Foxtrot ”Samuela Maoza, film je u kojem se izraelski redatelj opet hvata u koštac s problematikom rata, ispreplićući je ovog puta s temom obiteljskih odnosa i gubitaka tako cjelovito, virtuozno i upečatljivo da film na svim razinama nudi najbolje od sedme umjetnosti. Ono što izdvaja “Foxtrot” od drugih filmova slične tematike jedinstveni je jezik kamere i zvuka koji je vrlo promišljen, osviješten i intenzivan – uvijek korak ispred gledatelja, spreman da ga svakom nadolazećom scenom iznenadi ili očara, izvlačeći maksimum iz svakog prizora. Tome značajno pridonosi i izvedba glumaca, posebice oca (sjajni Lior Ashkenazi) te zaokruženost i dubina karakterizacije svih ostalih likova. Foxtrot je podjednako emotivno nabijen i inteligentan film koji oduševljava i radnjom i filmskim jezikom pa, gledajući ga, uživamo uz misao da baš zbog filmova poput ovog – volimo filmove. (www.ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt6896536/?ref_=fn_al_tt_1

FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA: JACK STRONG

Jack Strong, 2014.
20:15 sati



Jack Strong, 2014. Władysław Pasikowski, 128 min. PL
Scenarij:
Władysław Pasikowski
Uloge: Marcin Dorocinski, Maja Ostaszewska, Patrick Wilson, Dimitri Bilov, Dagmara Dominczyk
   Jack Strong je biografska špijunska drama redatelja i scenarista Wladyslawa Pasikowskia bazirana na istinitim događajima o poljskom pukovniku Ryszardu Kuklińskom - koji je špijunirao za američku CIA-u u vrijeme vrhunca hladnog rata. Jack Strong je bio agentov pseudonim.
   Sam samcat “suprotstavio” se Sovjetskoj vladavini usred komunističkog sustava nakon što sazna za američke planove nuklearnog protunapada protiv sovjetskih snaga koji se planiraju izvršiti na poljskom teritoriju. Zahvaljujući svojoj odlučnosti, započne dugu, usamljeno i psihički iscrpljujuću suradnju s CIA-om. Od tog trenutka njegov život i život njegove obitelji u opasnosti jer samo jedan neoprezan potez može dovesti do tragedije.
https://www.imdb.com/title/tt2785288/?ref_=fn_al_tt_1

OČI BEZ LICA

Les yeux sans visage, 1960.
20:15 sati



RENDEZ-VOUS AU CINÉMA 2018.
Les yeux sans visage, 1960. Georges Franju, 90 min. FR
Scenarij
: Pierre Boileau, Thomas Narcejac, Claude Sautet  i Jean Redon po romanu Jeana Redona
Uloge: Pierre Brasseur, Alida Valli, Juliette Mayniel
   Ugledni kirurg Génessier skrivio je automobilsku nesreću u kojoj je unakaženo lice njegove kćeri Christiane. Uz pomoć asistentice Louise, Génessier otima mladu djevojku s ciljem da njezinu kožu presadi na Christiane. Tijelo bacaju u rijeku te ga Génessier identificira kao Christianeino. Operacija međutim ne uspijeva, pa Génessier i Louise nalaze drugu žrtvu, ali također bez uspjeha. Zbog sumnji Christianeina zaručnika Jacquesa, policija odlučuje pripremiti zamku za Génessiera podmetnuvši mu novu djevojku. Uoči početka operacije policija poziva profesora u bolnicu.
   Nastao u tradiciji filmskog nadrealizma (sam redatelj ga je nazvao "poetskom fantazijom"), film spaja realističke (gotovo klinički prikazi operacija), fantastične (tematska okosnica) i lirske elemente (motivi ljubavi oca prema kćeri i kćerina sažaljenja nad žrtvama). Franju motive opsesije, promjene lica (i identiteta) i prividne smrti uglavnom tek naznačuje, a manje razrađuje. Fantazmagorički ugođaj redatelj postiže uporabom dužih, ritmičkih kadrova te fotografijom naglašenih crno-bijelih kontrasta i kompozicija u duhu figuralnoga nadrealizma (prizori Christianeine šetnje kućom s maskom na licu) uz glazbenu pratnju izvedenu iz motiva valcera. Te značajke upućuju na (nadrealističko) prepletanje ljepote, užasa i ludila, odnosno nepredvidivost odnosa realistički predočenih predmeta u pojavnoj stvarnosti, što rezultira specifičnim osjećajem jeze. (B. Kragić / HFL)    
   Crno bijeli klasik, horor poznat kao jedno od najznačajnijih i najutjecajnijih ostvarenja žanra s početka 1960-ih.
https://www.imdb.com/title/tt0053459/?ref_=nv_sr_1
organizator: HAVC u suradnji s Francuskim institutom i Kino mrežom

SRIJEDA / 03.10.

CRNI ČLAN KKKLANA

BlacKkKlanksman, 2018.
17:30 sati



BlacKkKlanksman, 2018. Spike Lee, 135 min. US
Scenarij:
Charlie Wachtel, David Rabinowitz na temelju memoara „Black Klansman“ Rona Stallwortha iz 2014. godine.
Uloge: John David Washington, Adam Driver, Laura Harrier, Alec Baldwin, Robert John Burke
   Vizionarski redatelj Spike Lee donosi nam nevjerojatnu istinitu priču o američkom junaku.
   Rane su 1970-e godine, a Ron Stallworth postaje prvi afroamerički detektiv koji služi u policijskoj postaji u Colorado Springsu. Odlučan u namjeri da se iskaže, Stallworth se hrabro otiskuje na opasnu misiju: prijevarom ulazi u redove Ku Klux Klana i izlaže se njihovom djelovanju. Ku Klux Klan sistematski zagovara superiornost i prevlast bijele rase, kao i antisemitizam te homofobiju. Na Stallworthov nagovor, na zadatku mu se uskoro pridružuje iskusniji kolega, Židov Flip Zimmerman te dvojac zajedno otpočinje istragu života. Udružuju se protiv ekstremističke organizacije koja pokušava sanirati svoju inače nasilnu retoriku kako bi se svidjela mnoštvu i privukla nove sljedbenike ove ideologije mržnje. Cilj Stallworthovog tajnog zadatka jest razotkriti lokalno djelovanje KKK-a i stati mu na kraj.
   Spike Lee već tri desetljeća pravi kvalitetne filmove koji prikazuju trenutnu ili povijesnu sliku američke stvarnosti. U svojim pothvatima Lee je uvijek s velikom preciznošću ocrtavao karaktere stvarnih ličnosti te svoje filmove oblikovao da problematiziraju društvenu situaciju a da su pritom još i duhoviti, te dosta često napunjeni akcijskim sekvencama. „BlacKkKlansman“ u ovom pogledu nije iznimka, sve na što smo navikli od ovog redatelja tu je pred nama, samo ovog puta upakirano u nevjerojatno atraktivnu priču koja se veoma lako oslikava na trenutnu političku eru Donalda Trumpa u Americi. (Armin Fatić / ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt7349662/?ref_=fn_al_tt_1

FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA: POSLJEDNJA OBITELJ

Ostatnia rodzina, 2016.
20:15 sati



Ostatnia rodzina, 2016. Jan P. Matuszynski, 122 min.
Scenarij:
Robert Bolesto
Uloge: Andrzej Seweryn, Dawid Ogrodnik, Aleksandra Konieczna, Andrzej Chyra, Zofia Perczynska, Danuta Nagórna, Alicja Karluk, Magdalena Boczarska
   Poznati slikar Zdzislaw Beksinski sve snima sa svojim kamkorderom, 28-godišnju obiteljsku sagu  razvija kroz uznemirujuće distopijske slike, obiteljske svađe, iskustva blizu smrti, odnosi ljubavi i mržnje i uzastopne pogrebne poslove. Ukratko - slika o umjetničkoj obitelji Beksinski: Zdzislawu, njegovoj supruzi Zofii i njihovom sinu Tomaszu.
https://www.imdb.com/title/tt5936692/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 04.10.

SVI ZNAJU SVE

Todos lo saben, 2018.
17:30 sati



Todos lo saben, 2018. Asghar Farhadi, 132 min. S/FR/IT
Scenarij: Asghar Farhadi
Uloge:
Penélope Cruz, Javier Bardem, Bárbara Lennie, Ricardo Darín
   Na krilima filma „Trgovački putnik“ s kojim je osvojio svoj drugi Oscar (prvi je osvojio 2011. godine za remek-djelo „Nader i Simin se rastaju“), iranski redatelj Asghar Farhadi napisao je i režirao španjolski psihološki triler „Svi znaju sve“ s Penélope Cruz, Javierom Bardemom i Ricardom Darínom u glavnim ulogama.
   Priča filma prati Lauru koja sa svoje dvoje djece iz Argentine putuje u mali gradić u kojem je odrasla u Španjolskoj kako bi prisustvovala vjenčanju svoje sestre. Usred radosnog ponovnog obiteljskog okupljanja i proslave, starija kćerka biva oteta. U napetim danima koji slijede, razne obiteljske tenzije kao i duboko skrivene tajne same zajednice malog gradića izaći će na površinu
https://www.imdb.com/title/tt4964788/?ref_=fn_al_tt_1

CRNI ČLAN KKKLANA

BlacKkKlanksman, 2018.
20:15 sati



BlacKkKlanksman, 2018. Spike Lee, 135 min. US
Scenarij:
Charlie Wachtel, David Rabinowitz na temelju memoara „Black Klansman“ Rona Stallwortha iz 2014. godine.
Uloge: John David Washington, Adam Driver, Laura Harrier, Alec Baldwin, Robert John Burke
   Vizionarski redatelj Spike Lee donosi nam nevjerojatnu istinitu priču o američkom junaku.
   Rane su 1970-e godine, a Ron Stallworth postaje prvi afroamerički detektiv koji služi u policijskoj postaji u Colorado Springsu. Odlučan u namjeri da se iskaže, Stallworth se hrabro otiskuje na opasnu misiju: prijevarom ulazi u redove Ku Klux Klana i izlaže se njihovom djelovanju. Ku Klux Klan sistematski zagovara superiornost i prevlast bijele rase, kao i antisemitizam te homofobiju. Na Stallworthov nagovor, na zadatku mu se uskoro pridružuje iskusniji kolega, Židov Flip Zimmerman te dvojac zajedno otpočinje istragu života. Udružuju se protiv ekstremističke organizacije koja pokušava sanirati svoju inače nasilnu retoriku kako bi se svidjela mnoštvu i privukla nove sljedbenike ove ideologije mržnje. Cilj Stallworthovog tajnog zadatka jest razotkriti lokalno djelovanje KKK-a i stati mu na kraj.
   Spike Lee već tri desetljeća pravi kvalitetne filmove koji prikazuju trenutnu ili povijesnu sliku američke stvarnosti. U svojim pothvatima Lee je uvijek s velikom preciznošću ocrtavao karaktere stvarnih ličnosti te svoje filmove oblikovao da problematiziraju društvenu situaciju a da su pritom još i duhoviti, te dosta često napunjeni akcijskim sekvencama. „BlacKkKlansman“ u ovom pogledu nije iznimka, sve na što smo navikli od ovog redatelja tu je pred nama, samo ovog puta upakirano u nevjerojatno atraktivnu priču koja se veoma lako oslikava na trenutnu političku eru Donalda Trumpa u Americi. (Armin Fatić / ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt7349662/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 09.10.

SPLIT FILM FESTIVAL: ROI SOLEIL

Roi Soleil, 2018.
21:00 sati



Roi Soleil, 2018. Albert Serra, 61 min. E/PT
   Kralj Luj XIV. nije novi lik u filmografiji Alberta Serre, već nam je poznat kao protagonist njegovog posljednjeg filma "Smrt Luja XIV." (2016.). U „Roi  soleil“ pojavljuje se blizanac, iako se u igri zabuna pokaže da ih ima više. Umjesto Jean-Pierrea Léauda, amaterski glumac Lluís Serrat, s kojim je Serra već radio na svojim prvim filmovima, sada u umjetničkoj galeriji u Lisabonu, sedam dana za redom izvodi agoniju kralja Luja XIV. Posljednji dan, smrt je neizbježna.
https://www.imdb.com/title/tt8869486/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 10.10.

SPLIT FILM FESTIVAL: DUBINSKA OŠTRINA

La profundidad de campo, 2017.
19:00 sati



La profundidad de campo, 2017. Renzo Alva Hutardo, 98 min. PE
   Tijekom izvanrednog stanja u regiji Islay, dvojica snimatelja zakapaju vanjsku memoriju s neobjavljenim materijalom protesta protiv rudarskog projekta korporacije Southern Copper. Dok se dokumentarac montirao, otkrivene su snimke koje će pomoći u sudskom predmetu protiv farmera Antonia Coasaca, optuženog za napad na policiju, zbog čega mu prijeti 6 do 8 godina zatvora.

 

SPLIT FILM FESTIVAL: UDALJENA MUKLA TUTNJAVA

Ronco rumor remoto, 2018.
21:00 sati



Ronco rumor remoto, 2018. Jorge López Navarrete, 74 min. E
   Kamen se ruši sa zida, skotrlja na zemlju i naglo zaustavi. U istom trenutku na nebu prolazi oblak sličnog oblika.
https://www.imdb.com/title/tt8706846/?ref_=fn_tt_tt_1

ČETVRTAK / 11.10.

SPLIT FILM FESTIVAL: DO KRAJA SMRTI

Do kraja smrti, 2018.
19:00 sati



Do kraja smrti, 2018. Anđelo Jurkas, 115 min. HR
Scenarij:
Anđelo Jurkas
Uloge: Leon Lučev, Nikša Butijer, Judita Franković Brdar, Luka Dragić, Nera Stipičević, Borko Perić, Jelena Veljača, Mislav Čavajda, Žarko Savić, Lana Gojak, Tara Rosandić, Bojana Gregorić Vejzović, Rada Mrkšić
   Jednog jesenjeg podneva dvoje klinaca nalazi se na mostiću kako bi si priznalo nešto jako važno. Istog dana pokreće se lavina događaja koja uključuje ljude nimalo slučajno usmjerene jedne na druge. Ona će rezultirati jednim zaustavljanjem lifta, jednim invalidskim kolicima, jednom vožnjom noćnim tramvajem, jednom prijetnjom samoubojstvom čovjeka oboljelog od PTSP-a, divljim seksom, jednom razlikom u godinama, dugom šutnjom i vožnjom u nepoznato, stajanjem na kiši, jednim brutalnim priznanjem, videosnimkom iz prošlosti, prebijanjem gluhonijemog izbjeglice, tragovima Drugog svjetskog rata i jednim nježnim poljupcem.
https://www.imdb.com/title/tt8710974/?ref_=nm_knf_t3

SPLIT FILM FESTIVAL: HAPPY END: GLUP I GLUPLJI 3

Happy End: Glup i gluplji 3, 2018.
21:00 sati



Happy End: Glup i gluplji 3, 2018. Anđelo Jurkas, 115 min. HR
Scenarij:
Anđelo Jurkas
Uloge: Barbara Nola, Jelena Perčin, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Kristina Krepela, Doris Pinčić Rogoznica, Gordana Džepina, Clea Livingston, Iskra Jirsak, Karmen Sunčana Lovrić, Lucija H. Kajić, Nika Ostoić, Iva Richtermoc, Massimo Savić, Edo Maajka, Boris Svrtan, Mario Kovač
   Komedija o živopisnim stripovskim likovima koje opisuju kao nenacrtanim već oživljenim Beavis & Butthead karakterima, South Park i Alan Ford junacima. Tematizira sex, politiku, religiju, medije i celebrityje "na balkanski način".    
   Dvojica kvartovskih luzera i velikih prijatelja, kodnih imena Mr. V & Mr. Đ iz Zagreba, gonjeni besperspektivnošću situacije u zemlji, jednog slučajnog dana skriptiraju ingenioznu ideju kako pomoći prvenstveno sebi samima, a nehotično i društvu/zajednici oko sebe. Ideja sasvim neslučajno obuhvaća isključivo prelijepe žene u njihovom okruženju. Žena političara, nogometaša, celebova, medijskih djelatnika, muzičara, filmaša, maloljetnica, pa čak i časnih sestara, svima su pomogli. Ni sami nisu očekivali u što će se usmena predaja o njihovim aktivnostima i seansama pretvoriti i u kakav će mit izrasti priča o dynamic duu te ih učiniti velikim pop kulturnim herojima datog vremena i prostora... Tu počinje nezaustavljiva lavina suludih situacija i nevjerojatnih događaja koji preko sudskog slučaja stoljeća vode svemu osim happy endu...
   Radi se o zaključnom dijelu trilogije o muško ženskim odnosima započete ljubavnom komičnom dramom Zbog Tebe (2016.), nastavljene aktualnom romantičnom komedijom Fuck Off I Love You (2017.), dok će biti završena komedijom Happy End (2018.). Prema podacima kroničara filma na ovim terenima, povjesničara i dostupnim arhivima filmskih institucija, radi se o prvoj u povijesti debitantskoj trilogiji nekog redatelja u Hrvatskoj i zemljama regije.
https://www.imdb.com/title/tt8697718/?ref_=nm_knf_t4

PETAK / 12.10.

FOXTROT

Foxtrot, 2017.
17:30 sati



Foxtrot, 2017. Samuel Maoz, 108 min. IL/CH/FR/DE
Scenarij:
Samuel Maoz
Uloge: Lior Ashkenazi, Sarah Adler, Yonaton Shiray
   Naizmjence duboko emotivan i ironičan, s humorom koji ujeda gdje najviše boli, ovaj odvažan i vizualno impresivan film nagrađen je u Veneciji Srebrnim lavom.
   Kada im se na vratima pojave vojni predstavnici s viješću o sinovoj pogibiji, Michael i Dafna slamaju se pod teretom očaja. Izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju. Dok Dafna bijeg traži u sedativima, Michael upada u vrtlog gnjeva, a onda doživljava iznenađenje čija nevjerojatnost gotovo parira nadrealnom vojnom iskustvu njegova sina Jonathana.

   Dobitnik Velike nagrade žirija Venecijanskog festivala, “Foxtrot ”Samuela Maoza, film je u kojem se izraelski redatelj opet hvata u koštac s problematikom rata, ispreplićući je ovog puta s temom obiteljskih odnosa i gubitaka tako cjelovito, virtuozno i upečatljivo da film na svim razinama nudi najbolje od sedme umjetnosti. Ono što izdvaja “Foxtrot” od drugih filmova slične tematike jedinstveni je jezik kamere i zvuka koji je vrlo promišljen, osviješten i intenzivan – uvijek korak ispred gledatelja, spreman da ga svakom nadolazećom scenom iznenadi ili očara, izvlačeći maksimum iz svakog prizora. Tome značajno pridonosi i izvedba glumaca, posebice oca (sjajni Lior Ashkenazi) te zaokruženost i dubina karakterizacije svih ostalih likova. Foxtrot je podjednako emotivno nabijen i inteligentan film koji oduševljava i radnjom i filmskim jezikom pa, gledajući ga, uživamo uz misao da baš zbog filmova poput ovog – volimo filmove. (www.ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt6896536/?ref_=fn_al_tt_1

CRNI ČLAN KKKLANA

BlacKkKlanksman, 2018.
20:15 sati



BlacKkKlanksman, 2018. Spike Lee, 135 min. US
Scenarij:
Charlie Wachtel, David Rabinowitz na temelju memoara „Black Klansman“ Rona Stallwortha iz 2014. godine.
Uloge: John David Washington, Adam Driver, Laura Harrier, Alec Baldwin, Robert John Burke
   Vizionarski redatelj Spike Lee donosi nam nevjerojatnu istinitu priču o američkom junaku.
   Rane su 1970-e godine, a Ron Stallworth postaje prvi afroamerički detektiv koji služi u policijskoj postaji u Colorado Springsu. Odlučan u namjeri da se iskaže, Stallworth se hrabro otiskuje na opasnu misiju: prijevarom ulazi u redove Ku Klux Klana i izlaže se njihovom djelovanju. Ku Klux Klan sistematski zagovara superiornost i prevlast bijele rase, kao i antisemitizam te homofobiju. Na Stallworthov nagovor, na zadatku mu se uskoro pridružuje iskusniji kolega, Židov Flip Zimmerman te dvojac zajedno otpočinje istragu života. Udružuju se protiv ekstremističke organizacije koja pokušava sanirati svoju inače nasilnu retoriku kako bi se svidjela mnoštvu i privukla nove sljedbenike ove ideologije mržnje. Cilj Stallworthovog tajnog zadatka jest razotkriti lokalno djelovanje KKK-a i stati mu na kraj.
   Spike Lee već tri desetljeća pravi kvalitetne filmove koji prikazuju trenutnu ili povijesnu sliku američke stvarnosti. U svojim pothvatima Lee je uvijek s velikom preciznošću ocrtavao karaktere stvarnih ličnosti te svoje filmove oblikovao da problematiziraju društvenu situaciju a da su pritom još i duhoviti, te dosta često napunjeni akcijskim sekvencama. „BlacKkKlansman“ u ovom pogledu nije iznimka, sve na što smo navikli od ovog redatelja tu je pred nama, samo ovog puta upakirano u nevjerojatno atraktivnu priču koja se veoma lako oslikava na trenutnu političku eru Donalda Trumpa u Americi. (Armin Fatić / ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt7349662/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 13.10.

KUCNI U DRVO

Undir trýnu / Under the Tree, 2018.
17:30 sati



Undir trénu / Under the Tree, 2018. Hafsteinn Gunnar Sigurðsson, 89 min. IC
Scenarij:
Huldar Breiðfjörð i Hafsteinn Gunnar Sigurðsson
Uloge: Steinþór Hróar Steinþórsson, Edda Björgvinsdóttir, Sigurður Sigurjónsson
   Crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film „Kucni u drvo“ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu, saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali vlastiti životni događaji, od kojih su neki bili i tragični.
   Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, festivalski miiljenik „Kucni u drvo“ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i razumljivog bijesa.
https://www.imdb.com/title/tt6223806/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: 3 DANA U QUIBERONU

3 Tage in Quiberon, 2018.
20:15 sati



3 Tage in Quiberon, 2018.  Emily Atef, 115 min. DE/FR
Scenarij:
Emily Atef
Uloge: Marie Bäumer, Birgit Minichmayr, Charly Hübner, Robert Gwisdek, Denis Lavant, Yann Grouhel, Christopher Buchholz, Vicky Krieps
   Ovaj njemački kandidat u natjecateljskom programu 68. Berlinala dobio je sedam priznanja na dodjeli Njemačke filmske nagrade 2018., i to Zlatnu Lolu za najbolji igrani film te nagrade za najbolju režiju (EmilyAtef), najbolju žensku ulogu (Marie Bäumer), najbolju žensku sporednu ulogu (BirgitMinichmayr), najbolju mušku sporednu ulogu (Robert Gwisdek), najbolju kameru/fotografiju i najbolju filmsku glazbu.
   Fotografije Romy Schneider koje je snimio Robert Lebeck obišle su cijeli svijet. Fotograf je na njima uhvatio proturječnu prirodu glumice: njezinu neobuzdanost, njezinu melankoličnost i njezinu bol. Lebeck je snimio fotografije i tijekom legendarnog  intervjua koji je Romy Schneider 1981. dala novinaru časopisa „Stern“ Michaelu Jürgsu u Quiberonu, unatoč lošim iskustvima s njemačkim tiskom. Glumica se u te bretonske toplice bila povukla na odmor. Društvo joj je pravila dugogodišnja prijateljica Hilde. Intervju i crno-bijele fotografije poslužile su kao osnova za igrani film, u kojem je uhvaćena atmosfera tih dana kada se Romy „otvorila“ do granice boli. Što više glumica otkriva o sebi, što se više iza zvijezde nazire čovjek, to je dinamika u tom kvartetu veća. Hilde bi prijateljicu htjela zaštiti nje same, nje koja razoružavajućom iskrenošću raspršuje rezerviranost ciničnog reportera. Lebeck tijekom fotografskih sesija još jednom iznova otkriva brojna lica Romy Schneider. Tako je nastao taj slojevit portret očaravajuće glumice i žene, koja bespoštedno daje sve od sebe, no unatoč tome osjeća da je drugi zapravo ne vide i ne percipiraju.
   Deutscher Wettbewerbsbeitrag der 68. Berlinale. Siebenfach ausgezeichnet mit dem Deutschen Filmpreis 2018: Goldene Lola für Bester Spielfilm, Beste Regie: Emily Atef,  Beste weibliche Darstellerin: Marie Bäumer, Beste weibliche Nebenrolle Birgit Minichmayr, beste männliche Nebenrolle: Robert Gwisdek, Beste Kamera/Bildgestaltung, Beste Filmmusik.
   Robert Lebecks Bilder von Romy Schneider gingen um die Welt. Sie fangen das widersprüchliche Wesen der Schauspielerin ein, ihre Ausgelassenheit, ihre Melancholie, ihren Schmerz. Lebeck machte auch die Fotos für das legendäre Interview, das Romy Schneider 1981 in Quiberon dem „Stern“-Reporter Michael Jürgs trotz schlechter Erfahrungen mit der deutschen Presse gab. In den bretonischen Kurort hatte sie sich zur Erholung zurückgezogen. Ihre langjährige Freundin Hilde leistete ihr Gesellschaft. Das Interview und die Schwarz-Weiß-Fotos sind die Grundlage für einen Spielfilm, der die besondere Atmosphäre jener Tage einfängt, in denen sich Romy Schneider bis zur Schmerzgrenze öffnet. Je mehr die Schauspielerin von sich zeigt, der Mensch hinter dem Star zum Vorschein kommt, desto mehr Bewegung kommt in das Quartett. Hilde möchte die Freundin vor sich selbst schützen, die mit entwaffnender Ehrlichkeit den zynischen Reporter aus der Reserve lockt. Lebeck entdeckt bei seinen Sessions die vielen Gesichter der Romy Schneider noch einmal neu. Es entsteht das vielschichtige Porträt einer mitreißenden Schauspielerin und Frau, die schonungslos alles gibt und sich dennoch nur selten gesehen und wahrgenommen fühlt.

https://www.imdb.com/title/tt6463494/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

NEDJELJA / 14.10.

BERLINALE SPECIAL: SAMO MI BOG MOŽE SUDITI

Nur Gott kann mich richten, 2017.
17:30 sati



Nur Gott kann mich richten, 2017. Özgür Yildirim, 100 min. DE
Scenarij:
Özgür Yildirim
Uloge: Moritz Bleibtreu, Birgit Minichmayr, Edin Hasanovic, Kida Khodr Ramadan
   Tri junakakoji to zapravo nisu. Junaci koji zapravo samo žele biti moralni i činiti dobro, ali najprije moraju napraviti nešto loše,nebi li izašli iz slijepe ulice. Međutim, pritom povlače jedni druge u ponor, dok ih mržnja i očaj izjedaju.
   Ovaj film svojevrstan je doprinos njemačke kinematografije žanru trilera: sirov, prljav, autentičan. Yıldırım u svom scenariju ni na trenutak ne popušta dinamiku i iznenađuje nas stalnim obratima. U posljednjoj trećini usuđuje se staviti prst u bolnu ranu. Samo Bog mi može suditije grčka tragedija i iznimno napet film.“ (tjednik „DIE ZEIT“)
   Drei Helden. Helden, die eigentlich gar keine sind. Helden, die eigentlich nur moralisch sein und Gutes tun wollen, aber zuerst Böses tun müssen, um aus der Sackgasse zu gelangen. Doch sie reißen sich gegenseitig in den Abgrund und werden von Hass und Verzweiflung zerfressen.
   Ein Beitrag des deutschen Films zum Thriller-Genre – roh, schmutzig, authentisch. „Yıldırım hält in seinem Drehbuch den Ball immer im Spiel und überrascht durch zahlreiche Wendungen. Im letzten Drittel traut er sich auch, dahin zu gehen, wo es wehtut. Nur Gott kann mich richten ist eine griechische Tragödie und höchst spannendes Kino.“ (DIE ZEIT
)
https://www.imdb.com/title/tt6175764/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

BERLINALE SPECIAL: PLES IZMEĐU REDOVA

In den Gängen, 2017.
20:15 sati



In den Gängen, 2017. Thomas Stuber, 120 min. DE
Scenarij:
Thomas Stuber i Clemens Meyer
Uloge: Franz Rogowski, Sandra Hüller, Peter Kurth, Andreas Leupold, Michael Specht, Ramona Kunze-Libnow. Henning Peker, Steffen Scheumann, Matthias Brenner, Gerdy Zint
   Njemački kandidat u natjecateljskom programu 68. Berlinala dobio je nagradu Lola za najbolju mušku glavnu ulogu (Franz Rogowski) i nominiran je za Njemačku filmsku nagradu 2018.u kategorijama najbolji igrani film, najbolja ženska sporedna uloga (Sandra Hüller) i najbolja kamera/fotografija.  
   Christian je novi zaposlenik u velikom supermarketu. Šutke je uronio u nepoznat svijet dugih hodnika, vječnog reda skladišta s robom, nadrealističke mehanike viljuškara. Bruno, njegov kolega iz odjela pića, pomaže mu u snalaženju, pokazuje mu trikove i štosevei preuzima uloguočinskog prijatelja. Tu je još i  Marion iz odjela slatkiša, koja zbija sitne šale na Christianov račun. Kada se on zaljubi u nju, cijeli oči cijeloga supermarketa uprte su u njih. Marion je, međutim,u braku, iako navodno ne u sretnom. Kada Marion iznenada ode na bolovanje, Christian upadne u mračnu rupu, tako duboku da se čini kako će ga njegov prijašnji bijedni život ponovno sustići.
   Filmom „Ples između redova“ Thomas Stubernam daje uvid u svijet jednog običnog radnika u istočnonjemačkoj provinciji. U strogo komponiranim kadrovima razvija koreografiju koju čine ljudi i stvari, stvarnost, čežnje i snovi. Svakodnevica se pretvara u magični realizam koji, izlazeći iz okvira nježne ljubavne priče, suptilno ukazuje na nadu kao životno načelo.
   Deutscher Wettbewerbsbeitrag der 68. Berlinale. Ausgezeichnet mit der Lola für den Besten männlichen Hauptdarsteller: Franz Rogowski. Nominiert für den Deutschen Filmpreis 2018 (Bester Spielfilm, Beste weibliche Nebenrolle: Sandra Hüller, Beste Kamera/Bildgestaltung)
   Christian ist neu im Großmarkt. Schweigend taucht er in das unbekannte Universum ein: die langen Gänge, die ewige Ordnung der Warenlager, die surreale Mechanik der Gabelstapler. Bruno, der Kollege aus der Getränkeabteilung, nimmt sich seiner an, zeigt ihm Tricks und Kniffe, wird ein väterlicher Freund. Und dann ist da noch Marion von den Süßwaren, die ihre kleinen Scherze mit Christian treibt. Als er sich in sie verliebt, fiebert der ganze Großmarkt mit. Doch Marion ist verheiratet – nicht sehr glücklich, wie es heißt. Plötzlich ist sie krankgeschrieben. Christian fällt in ein tiefes Loch. So tief, dass sein altes, elendes Leben ihn wieder einzuholen droht.
   Mit In den Gängen öffnet Thomas Stuber den Blick für die Lebenswelt eines einfachen Angestellten in der ostdeutschen Provinz. In streng kadrierten Bildern entfaltet sich eine Choreografie von Menschen und Dingen, Realität, Sehnsucht und Traum. Alltägliches verwandelt sich in magischen Realismus, der über die zarte Liebesgeschichte hinaus vorsichtig auf das Prinzip Hoffnung verweist.

https://www.imdb.com/title/tt6263618/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

PONEDJELJAK / 15.10.

BERLINALE SPECIAL: BABILON BERLIN

Babylon Berlin, 2017.
17:30 sati



   NAPOMENA: SERIJA IMA OSAM EPIZODA / OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA U 17.30 PRIKAZIVAT ĆE SE ZAJEDNO (PO) DVIJE EPIZODE (PON 1-2 epizoda, UTO 3-4 epizoda, SRI 5-6 epizoda, ČET 7-8 epizoda)

Babylon Berlin, 2017. Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer, 8x45 m. DE
Scenarij:
Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer prema romanuVolker Kutschera
Uloge: Volker Bruch, Liv Lisa Fries, Peter Kurth
   Tijekom zajedničke istrage Gereon Rath i Charlotte Ritter našli su se između dvije fronte: s jedne je strane "CrniReichswehr", tajna paravojna organizacija koja radi na ponovnom naoružavanju Njemačke, uključujući kemijsko bojno oružje, što predstavlja povredu Ugovora iz Versaillesa, a s druge je naoružana trockistička grupa koja želi preusmjeriti vagon pun zlata s berlinskih tračnica prema Rusiji, kako bi financirala kontrarevoluciju.
   Usred cijele te zbrke našao se i kralj podzemlja, u čijem će glamuroznom plesnom lokalu MokaEfti svi protagonisti zaplesati na istu glazbu:morfinisti koji se još nisu oporavili od prošlosti i egomani koji sanjaju o dvojbenoj budućnosti.  
Serija od osam epizoda temelji se na književnom predlošku, romanu "DernasseFisch" (Mokra riba)VolkeraKutschera, autora brojnih bestselera. Njegov inspektor GereonRath u međuratnom razdoblju, negdje poslije 1929. godine, zatekao se u mračnim četvrtima Berlina, usred kaotičnih zbivanja povezanih s dolaskom nacionalsocijalista na vlast.    
   „Najskuplja njemačka serija svih vremena „Babilon Berlin“, čija se radnja zbiva između dvaju svjetskih ratova, nije samo pravo umjetničko djelo, nego ima i vrlo aktualnu poruku: onaj tko vlada strahom, ima vlast u svojim rukama… Ovaj halucinogen, pomalo neurotičan trip natopljen suvremenom poviješću, jedna je od najboljih njemačkih serija. Babilon Berlin prva je velika njemačka televizijska produkcija nakon „Podmornice“ (DasBoot), koja je ostvarila značajan uspjeh i u inozemstvu. Mirne duše možemo reći da smo se vratili i da smosvjetski prvaciu proizvodnji filmske napetosti i straha.“ (SPIEGEL ONLINE)
   Bei ihren gemeinsamen Untersuchungen geraten Gereon Rath und Charlotte Ritter zwischen die Fronten: Hier die "schwarze Reichswehr", die geheime paramilitärische Organisation, die unter Verletzung des Versailler Vertrags die Wiederaufrüstung Deutschlands inklusive chemischer Kampfstoffe probt. Dort ein trotzkistischer Kampfverband, der einen Eisenbahnwaggon voll Gold über Berliner Gleise nach Russland lenken will, um die Konterrevolution zu finanzieren.
Und mittendrin der Gangsterkönig, der in seinem glamourösen Tanzsaal MokaEfti alle zusammen tanzen lässt.die Morphinisten, die sich vom Gestern noch nicht erholt haben, die Großmannssüchtigen, die von einem zweifelhaften Morgen träumen.
   Die achtteilige Serie beruht auf der Romanvorlage von „Der nasse Fisch“ des Erfolgsautoren Volker Kutscher. Sein Kommissar Gereon Rath gerät in den Zeiten zwischen den Weltkriegen ab 1929 in die dunklen Ecken Berlins und mitten hinein in die Wirrnisse der Machtergreifung durch die Nationalsozialisten.   
   „Das teuerste deutsche Serienprojekt aller Zeiten: "Babylon Berlin" über die Zeit zwischen den Weltkriegen ist Fernsehkunst mit brandaktueller Botschaft - wer über die Angst herrscht, hat die Macht… Dieser drogensatte, zeitgeschichtsgesättigte, neurosenbefeuerte Trip ist bester deutscher Serienstoff. Es könnte sein, dass "Babylon Berlin" die erste große deutsche TV-Produktion seit "Das Boot" ist, die wirklich relevanten Erfolg im Ausland hat. Ach, sagen wir ruhig: Wir sind wieder wer, wir Weltmeister der Angst.“ (SPIEGEL ONLINE)

https://www.imdb.com/title/tt4378376/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

PHOTO: Mr Peter Kurth in "Babylon Berlin", 2017. Photograph by X Filme Creative Pool Entertainment GmbH/Degeto Film GmbH/Beta Film GmbH/Sky Deutschland GmbH (https://www.mrporter.com/daily/five-bleak-crime-dramas-to-binge-watch-this-january/2941)

 

BERLINALE SPECIAL: CASTING

Casting, 2017.
20:15 sati



Casting, 2017. Nicolas Wackerbarth, 91 min. DE
Scenarij:
Nicolas Wackerbarthi Hannes Held
Uloge: Andreas Lust, Judith Engel, Ursina Lardi, Corinna Kirchhoff, Andrea Sawatzki,Milena Dreissig, Nicole Marischka, Stephan Grossmann, Marie-Lou Sellem
   Film je nominiran za Njemačku filmsku nagradu 2017. (najbolji scenariji,najbolja muška glavna uloga, najbolja ženska sporedna uloga).
   Redateljica Vera traži idealne glumce za svoj prvi televizijski film, remakeFassbinderovog filma Gorke suze Petre von Kant. Alineposredno prije prvog dana snimanja i nakon nebrojenih castinga, još uvijek nije našla glumca za glavnu ulogu. Producent i filmska ekipa već su očajni zbog Vere, a jedino se Gerwinraduje tome što će imati više posla. On, naime, zarađuje za život kao partner za uvježbavanje uloga tijekom proba i izgovara replike za čuvene glumce. Kada glavni glumac odjednom odustane, Gerwinpomisli da je to njegova prilika.
   Režiser Nicolas Wackerbarthuspio je uloviti duh Fassbinderovaslojevitog predloška i istovremeno je ostvario vlastito, dubokoumno djelo. Castingnam daje bespoštedan uvid u ponore međuljudskih odnosa na koje utječu moć, strast i očaj. Usput Wackerbarthna vidjelo iznosi i gorku istinu o odnosima moći i ovisnostima u njemačkoj televizijskoj branši. Castingje podjednako mudar i zabavan film, s napetim obratima i punhumora te s upečatljivom glumom uistinu virtuoznog ansambla.
   Nominiert für den deutschen Filmpreis 2017 (Bestes Drehbuch, Beste männliche Hauptrolle, Beste weibliche Nebenrolle)
   Für ihren ersten Fernsehfilm – ein Remake von Fassbinders Diebitteren Tränen der Petra von Kant – sucht Regisseurin Vera die Idealbesetzung. Doch kurz vor dem ersten Drehtag und nach zahlreichen Castings hat sie die Hauptrolle immer noch nicht gefunden. Während Produzent und Team an Vera verzweifeln, freut sich Gerwin über die Mehrarbeit. Denn er verdient sein Geld als Proben-Anspielpartner und spricht Dialogsätze für die prominenten Bewerberinnen ein. Als der männliche Hauptdarsteller plötzlich abspringt, wittert Gerwin seine Chance.
   Regisseur Nicolas Wackerbarth trifft Fassbinders Vorlage in ihrem vielschichtigen Wesen und schafft gleichzeitig ein ganz eigenes, tiefgründiges Werk. Casting wirft einen schonungslosen Blick in die Abgründe menschlicher Beziehungen, die gesteuert sind durch Macht, Leidenschaft und Verzweiflung. Doch ganz nebenbei fördert Wackerbarth auch bittere Wahrheiten über Kräfteverhältnisse und Abhängigkeiten in der deutschen Fernsehbranche zu Tage. Casting ist ein ebenso kluger wie unterhaltsamer Film, geprägt durch spannende Wendepunkte, Humor – und das atemberaubende Schauspiel eines virtuosen Ensembles.

https://www.imdb.com/title/tt6038168/?ref_=nv_sr_7

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

UTORAK / 16.10.

BERLINALE SPECIAL: BABILON BERLIN

Babylon Berlin, 2017.
17:30 sati



   NAPOMENA: SERIJA IMA OSAM EPIZODA / OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA U 17.30 PRIKAZIVAT ĆE SE ZAJEDNO (PO) DVIJE EPIZODE (PON 1-2 epizoda, UTO 3-4 epizoda, SRI 5-6 epizoda, ČET 7-8 epizoda)

Babylon Berlin, 2017. Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer, 8x45 m. DE
Scenarij:
Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer prema romanuVolker Kutschera
Uloge: Volker Bruch, Liv Lisa Fries, Peter Kurth
   Tijekom zajedničke istrage Gereon Rath i Charlotte Ritter našli su se između dvije fronte: s jedne je strane "CrniReichswehr", tajna paravojna organizacija koja radi na ponovnom naoružavanju Njemačke, uključujući kemijsko bojno oružje, što predstavlja povredu Ugovora iz Versaillesa, a s druge je naoružana trockistička grupa koja želi preusmjeriti vagon pun zlata s berlinskih tračnica prema Rusiji, kako bi financirala kontrarevoluciju.
   Usred cijele te zbrke našao se i kralj podzemlja, u čijem će glamuroznom plesnom lokalu MokaEfti svi protagonisti zaplesati na istu glazbu:morfinisti koji se još nisu oporavili od prošlosti i egomani koji sanjaju o dvojbenoj budućnosti.  
Serija od osam epizoda temelji se na književnom predlošku, romanu "DernasseFisch" (Mokra riba)VolkeraKutschera, autora brojnih bestselera. Njegov inspektor GereonRath u međuratnom razdoblju, negdje poslije 1929. godine, zatekao se u mračnim četvrtima Berlina, usred kaotičnih zbivanja povezanih s dolaskom nacionalsocijalista na vlast.    
   „Najskuplja njemačka serija svih vremena „Babilon Berlin“, čija se radnja zbiva između dvaju svjetskih ratova, nije samo pravo umjetničko djelo, nego ima i vrlo aktualnu poruku: onaj tko vlada strahom, ima vlast u svojim rukama… Ovaj halucinogen, pomalo neurotičan trip natopljen suvremenom poviješću, jedna je od najboljih njemačkih serija. Babilon Berlin prva je velika njemačka televizijska produkcija nakon „Podmornice“ (DasBoot), koja je ostvarila značajan uspjeh i u inozemstvu. Mirne duše možemo reći da smo se vratili i da smosvjetski prvaciu proizvodnji filmske napetosti i straha.“ (SPIEGEL ONLINE)
   Bei ihren gemeinsamen Untersuchungen geraten Gereon Rath und Charlotte Ritter zwischen die Fronten: Hier die "schwarze Reichswehr", die geheime paramilitärische Organisation, die unter Verletzung des Versailler Vertrags die Wiederaufrüstung Deutschlands inklusive chemischer Kampfstoffe probt. Dort ein trotzkistischer Kampfverband, der einen Eisenbahnwaggon voll Gold über Berliner Gleise nach Russland lenken will, um die Konterrevolution zu finanzieren.
Und mittendrin der Gangsterkönig, der in seinem glamourösen Tanzsaal MokaEfti alle zusammen tanzen lässt.die Morphinisten, die sich vom Gestern noch nicht erholt haben, die Großmannssüchtigen, die von einem zweifelhaften Morgen träumen.
   Die achtteilige Serie beruht auf der Romanvorlage von „Der nasse Fisch“ des Erfolgsautoren Volker Kutscher. Sein Kommissar Gereon Rath gerät in den Zeiten zwischen den Weltkriegen ab 1929 in die dunklen Ecken Berlins und mitten hinein in die Wirrnisse der Machtergreifung durch die Nationalsozialisten.   
   „Das teuerste deutsche Serienprojekt aller Zeiten: "Babylon Berlin" über die Zeit zwischen den Weltkriegen ist Fernsehkunst mit brandaktueller Botschaft - wer über die Angst herrscht, hat die Macht… Dieser drogensatte, zeitgeschichtsgesättigte, neurosenbefeuerte Trip ist bester deutscher Serienstoff. Es könnte sein, dass "Babylon Berlin" die erste große deutsche TV-Produktion seit "Das Boot" ist, die wirklich relevanten Erfolg im Ausland hat. Ach, sagen wir ruhig: Wir sind wieder wer, wir Weltmeister der Angst.“ (SPIEGEL ONLINE)

https://www.imdb.com/title/tt4378376/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

PHOTO: Mr Peter Kurth in "Babylon Berlin", 2017. Photograph by X Filme Creative Pool Entertainment GmbH/Degeto Film GmbH/Beta Film GmbH/Sky Deutschland GmbH (https://www.mrporter.com/daily/five-bleak-crime-dramas-to-binge-watch-this-january/2941)

 

BERLINALE SPECIAL: SATNIK

Der Hauptmann, 2017.
20:15 sati



Der Hauptmann, 2017. Robert Schwentke, 118 min. DE/FR/PL
Scenarij:
Robert Schwentke
Uloge: Max Hubacher, Milan Peschel, Frederick Lau, Alexander Fehling
   Film je osvojio nagradu Lola u kategoriji najbolji tonski snimatelj. Nominiran je za Njemačku filmsku nagradu 2018. u kategorijamanajbolji igrani film, najbolja muška sporedna uloga (Alexander Fehling), najbolja montaža,najbolja filmska glazba i najbolji tonski snimatelj.
   Bliži se kraj Drugog svjetskog rata, društveni poredak u Njemačkoj seurušio. Moral vojnika Wehrmachtasve je slabiji, a postrojbe se raspadaju. Broj vojnika koji napuštaju svoje postrojbedramatično je porastao, a odbjegle vojnike automatski ubijaju kao dezertere. Umjesto prava vlada bezakonje. Grupa pijanih satnika nemilosrdno progoni devetnaestogodišnjeg pozornika, više radi dobre zabave nego zbog osjećaja dužnosti. PozornikWilliHerold bježi kroz šumarak. Očajan je i na izmaku snage. Pukim čudom Herold uspije umaći svojim progoniteljima i sada luta kroz nepodnošljivu pustoš Emslanda, bježeći od seljaka koje potkrada ne bi li preživio, i od vlastite postrojbe koja ga smatra dezerterom. Pokisnuo, potpuno iscrpljen, napola izgladnio i samo što se nije smrznuo, Heroldslučajno pronalazi satničku odoru, što će za njega imati dalekosežne posljedice.
   Ausgezeichnet mit der Lola für die Beste Tongestaltung. Nominiert für den Deutschen Filmpreis 2018 (Bester Spielfilm, Beste männliche Nebenrolle: Alexander Fehling, Bester Schnitt, Beste Filmmusik, Beste Tongestaltung).
Das Ende des zweiten Weltkriegs ist abzusehen, die soziale Ordnung in Deutschland liegt in Trümmern. Mit der Moral der Wehrmacht geht es bergab, die Truppe zerfällt. Die Anzahl der Fahnenflüchtigen steigt dramatisch, versprengte Soldaten werden automatisch als Deserteure erschossen. Statt Recht regiert Gesetzlosigkeit. Eine Gruppe betrunkener     Hauptmänner macht erbarmungslos Jagd auf einen 19-jährigen Gefreiten – mehr aus mörderischem Spaß denn aus Pflicht. Der Gefreite, Willi Herold hetzt durchs Gehölz. Verzweifelt, am Ende. Wie durch ein Wunder entgeht Herold seinen Jägern und irrt nun – verfolgt von Bauern, die er bestiehlt um zu überleben und der eigenen Truppe, die ihn für einen Deserteur halt – durch die unerträgliche Einöde des Emslandes. Durchnässt, verschlissen, halb verhungert und kurz vor dem Erfrierungstod, macht Herold einen folgenschweren Fund: Eine Hauptmannsuniform.

https://www.imdb.com/title/tt6763252/?ref_=nv_sr_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

SRIJEDA / 17.10.

BERLINALE SPECIAL: BABILON BERLIN

Babylon Berlin, 2017.
17:30 sati



   NAPOMENA: SERIJA IMA OSAM EPIZODA / OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA U 17.30 PRIKAZIVAT ĆE SE ZAJEDNO (PO) DVIJE EPIZODE (PON 1-2 epizoda, UTO 3-4 epizoda, SRI 5-6 epizoda, ČET 7-8 epizoda)

Babylon Berlin, 2017. Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer, 8x45 m. DE
Scenarij:
Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer prema romanuVolker Kutschera
Uloge: Volker Bruch, Liv Lisa Fries, Peter Kurth
   Tijekom zajedničke istrage Gereon Rath i Charlotte Ritter našli su se između dvije fronte: s jedne je strane "CrniReichswehr", tajna paravojna organizacija koja radi na ponovnom naoružavanju Njemačke, uključujući kemijsko bojno oružje, što predstavlja povredu Ugovora iz Versaillesa, a s druge je naoružana trockistička grupa koja želi preusmjeriti vagon pun zlata s berlinskih tračnica prema Rusiji, kako bi financirala kontrarevoluciju.
   Usred cijele te zbrke našao se i kralj podzemlja, u čijem će glamuroznom plesnom lokalu MokaEfti svi protagonisti zaplesati na istu glazbu:morfinisti koji se još nisu oporavili od prošlosti i egomani koji sanjaju o dvojbenoj budućnosti.  
Serija od osam epizoda temelji se na književnom predlošku, romanu "DernasseFisch" (Mokra riba)VolkeraKutschera, autora brojnih bestselera. Njegov inspektor GereonRath u međuratnom razdoblju, negdje poslije 1929. godine, zatekao se u mračnim četvrtima Berlina, usred kaotičnih zbivanja povezanih s dolaskom nacionalsocijalista na vlast.    
   „Najskuplja njemačka serija svih vremena „Babilon Berlin“, čija se radnja zbiva između dvaju svjetskih ratova, nije samo pravo umjetničko djelo, nego ima i vrlo aktualnu poruku: onaj tko vlada strahom, ima vlast u svojim rukama… Ovaj halucinogen, pomalo neurotičan trip natopljen suvremenom poviješću, jedna je od najboljih njemačkih serija. Babilon Berlin prva je velika njemačka televizijska produkcija nakon „Podmornice“ (DasBoot), koja je ostvarila značajan uspjeh i u inozemstvu. Mirne duše možemo reći da smo se vratili i da smosvjetski prvaciu proizvodnji filmske napetosti i straha.“ (SPIEGEL ONLINE)
   Bei ihren gemeinsamen Untersuchungen geraten Gereon Rath und Charlotte Ritter zwischen die Fronten: Hier die "schwarze Reichswehr", die geheime paramilitärische Organisation, die unter Verletzung des Versailler Vertrags die Wiederaufrüstung Deutschlands inklusive chemischer Kampfstoffe probt. Dort ein trotzkistischer Kampfverband, der einen Eisenbahnwaggon voll Gold über Berliner Gleise nach Russland lenken will, um die Konterrevolution zu finanzieren.
Und mittendrin der Gangsterkönig, der in seinem glamourösen Tanzsaal MokaEfti alle zusammen tanzen lässt.die Morphinisten, die sich vom Gestern noch nicht erholt haben, die Großmannssüchtigen, die von einem zweifelhaften Morgen träumen.
   Die achtteilige Serie beruht auf der Romanvorlage von „Der nasse Fisch“ des Erfolgsautoren Volker Kutscher. Sein Kommissar Gereon Rath gerät in den Zeiten zwischen den Weltkriegen ab 1929 in die dunklen Ecken Berlins und mitten hinein in die Wirrnisse der Machtergreifung durch die Nationalsozialisten.   
   „Das teuerste deutsche Serienprojekt aller Zeiten: "Babylon Berlin" über die Zeit zwischen den Weltkriegen ist Fernsehkunst mit brandaktueller Botschaft - wer über die Angst herrscht, hat die Macht… Dieser drogensatte, zeitgeschichtsgesättigte, neurosenbefeuerte Trip ist bester deutscher Serienstoff. Es könnte sein, dass "Babylon Berlin" die erste große deutsche TV-Produktion seit "Das Boot" ist, die wirklich relevanten Erfolg im Ausland hat. Ach, sagen wir ruhig: Wir sind wieder wer, wir Weltmeister der Angst.“ (SPIEGEL ONLINE)

https://www.imdb.com/title/tt4378376/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

PHOTO: Mr Peter Kurth in "Babylon Berlin", 2017. Photograph by X Filme Creative Pool Entertainment GmbH/Degeto Film GmbH/Beta Film GmbH/Sky Deutschland GmbH (https://www.mrporter.com/daily/five-bleak-crime-dramas-to-binge-watch-this-january/2941)

 

BERLINALE SPECIAL: AXOLOTL OVERKILL

Axolotl Overkill, 2016.
20:15 sati



Axolotl Overkill, 2016. Helene Hegemann, 94 min. DE
Scenarij
: Helene Hegemann
Uloge: Jasna Fritzi Bauer, Arly Jover, Mavie Hörbiger, Laura Tonke, Imaani Brown
   Spisateljica, redateljica i glumica Helene Hegemann svojom je knjigom„Axolotl Roadkill“ iz 2010. godine, koju je napisala u dobi od 14 godina, objavila književni prvijenac koji je izazvao veliku pozornost. Unatoč prigovorima da je riječ o plagijatu, uspjela je realizirati scenarij za film, u kojemu je na upečatljiv način prenijela atmosferu svog romana punog autobiografskih crta, između ostaloga zahvaljujući i sjajnoj glavnoj glumici JasniFritzi Bauer (nagrada njemačke filmske kritike 2017.i druga priznanja).
   Mifti ima šesnaest godina, izgleda kao da ima dvanaest, ponaša se kao da je u srednjim tridesetima, a od smrti majke živi s polusestrama u sustanarskoj zajednici u Berlinu. Njezin otac terorizam smatra suvremenom profesijom i više je zainteresiran za umjetnost nego za ljude. Pohađati školu u takvom okruženju ima manje smisla od života prepunog tuluma, droge, afera i polemika za kuhinjskim stolom. Mifti je neobuzdana, tužna, racionalna i zaljubljena. Odrasli koje susreće, za razliku od nje, samo su jedno: očajni. Ili zbog toga što će svijet uskoro propasti, ili zato što ne znaju što bi odjenuli. Mifti, dakle, mora sama odrasti, na ovaj ili onaj nači
   Helene Hegemann, Autorin, Regisseurin, Schauspielerin, erzielte mit ihrem Buch „Axolotl Roadkill“ 2010, im Alter von 14 Jahren geschrieben, ein aufsehenerregendes literarisches Debut. Trotz Plagiatsvorwürfen konnte sie das Drehbuch zum Film realisieren, das die stark autobiographisch gefärbte Stimmung ihres Romans eindrucksvoll umsetzt, nicht zuletzt dank der hervorragend besetzten Hauptdarstellerin, Jasna Fritzi Bauer. (Preis der deutschen Filmkritik 2017 u.a. Auszeichnungen)
   Mifti ist 16, sieht aus wie 12, verhält sich wie Mitte 30 und lebt seit dem Tod ihrer Mutter mit ihren Halbgeschwistern in einer Berliner WG. Ihr Vater hält Terrorismus für einen zeitgemäßen Karrierezweig und interessiert sich eher für Kunst als für Menschen; zur Schule gehen macht in diesem Setting weniger Sinn als sein Leben zwischen Partys, Drogen, Affären und Küchentischpolemiken zu verbringen. Sie ist wild, traurig, vernünftig und verliebt. Die Erwachsenen, auf die sie trifft, sind dagegen nur eines: verzweifelt. Entweder, weil bald die Welt untergeht, oder weil sie nicht wissen, was sie anziehen sollen. Also muss Mifti selbst erwachsen werden, auf die eine oder andere Weise…

https://www.imdb.com/title/tt5061564/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

ČETVRTAK / 18.10.

BERLINALE SPECIAL: BABILON BERLIN

Babylon Berlin, 2017.
17:30 sati



   NAPOMENA: SERIJA IMA OSAM EPIZODA / OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA U 17.30 PRIKAZIVAT ĆE SE ZAJEDNO (PO) DVIJE EPIZODE (PON 1-2 epizoda, UTO 3-4 epizoda, SRI 5-6 epizoda, ČET 7-8 epizoda)

Babylon Berlin, 2017. Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer, 8x45 m. DE
Scenarij:
Henk Handloegten, Achim von Borries,Tom Tykwer prema romanuVolker Kutschera
Uloge: Volker Bruch, Liv Lisa Fries, Peter Kurth
   Tijekom zajedničke istrage Gereon Rath i Charlotte Ritter našli su se između dvije fronte: s jedne je strane "CrniReichswehr", tajna paravojna organizacija koja radi na ponovnom naoružavanju Njemačke, uključujući kemijsko bojno oružje, što predstavlja povredu Ugovora iz Versaillesa, a s druge je naoružana trockistička grupa koja želi preusmjeriti vagon pun zlata s berlinskih tračnica prema Rusiji, kako bi financirala kontrarevoluciju.
   Usred cijele te zbrke našao se i kralj podzemlja, u čijem će glamuroznom plesnom lokalu MokaEfti svi protagonisti zaplesati na istu glazbu:morfinisti koji se još nisu oporavili od prošlosti i egomani koji sanjaju o dvojbenoj budućnosti.  
Serija od osam epizoda temelji se na književnom predlošku, romanu "DernasseFisch" (Mokra riba)VolkeraKutschera, autora brojnih bestselera. Njegov inspektor GereonRath u međuratnom razdoblju, negdje poslije 1929. godine, zatekao se u mračnim četvrtima Berlina, usred kaotičnih zbivanja povezanih s dolaskom nacionalsocijalista na vlast.    
   „Najskuplja njemačka serija svih vremena „Babilon Berlin“, čija se radnja zbiva između dvaju svjetskih ratova, nije samo pravo umjetničko djelo, nego ima i vrlo aktualnu poruku: onaj tko vlada strahom, ima vlast u svojim rukama… Ovaj halucinogen, pomalo neurotičan trip natopljen suvremenom poviješću, jedna je od najboljih njemačkih serija. Babilon Berlin prva je velika njemačka televizijska produkcija nakon „Podmornice“ (DasBoot), koja je ostvarila značajan uspjeh i u inozemstvu. Mirne duše možemo reći da smo se vratili i da smosvjetski prvaciu proizvodnji filmske napetosti i straha.“ (SPIEGEL ONLINE)
   Bei ihren gemeinsamen Untersuchungen geraten Gereon Rath und Charlotte Ritter zwischen die Fronten: Hier die "schwarze Reichswehr", die geheime paramilitärische Organisation, die unter Verletzung des Versailler Vertrags die Wiederaufrüstung Deutschlands inklusive chemischer Kampfstoffe probt. Dort ein trotzkistischer Kampfverband, der einen Eisenbahnwaggon voll Gold über Berliner Gleise nach Russland lenken will, um die Konterrevolution zu finanzieren.
Und mittendrin der Gangsterkönig, der in seinem glamourösen Tanzsaal MokaEfti alle zusammen tanzen lässt.die Morphinisten, die sich vom Gestern noch nicht erholt haben, die Großmannssüchtigen, die von einem zweifelhaften Morgen träumen.
   Die achtteilige Serie beruht auf der Romanvorlage von „Der nasse Fisch“ des Erfolgsautoren Volker Kutscher. Sein Kommissar Gereon Rath gerät in den Zeiten zwischen den Weltkriegen ab 1929 in die dunklen Ecken Berlins und mitten hinein in die Wirrnisse der Machtergreifung durch die Nationalsozialisten.   
   „Das teuerste deutsche Serienprojekt aller Zeiten: "Babylon Berlin" über die Zeit zwischen den Weltkriegen ist Fernsehkunst mit brandaktueller Botschaft - wer über die Angst herrscht, hat die Macht… Dieser drogensatte, zeitgeschichtsgesättigte, neurosenbefeuerte Trip ist bester deutscher Serienstoff. Es könnte sein, dass "Babylon Berlin" die erste große deutsche TV-Produktion seit "Das Boot" ist, die wirklich relevanten Erfolg im Ausland hat. Ach, sagen wir ruhig: Wir sind wieder wer, wir Weltmeister der Angst.“ (SPIEGEL ONLINE)

https://www.imdb.com/title/tt4378376/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

PHOTO: Mr Peter Kurth in "Babylon Berlin", 2017. Photograph by X Filme Creative Pool Entertainment GmbH/Degeto Film GmbH/Beta Film GmbH/Sky Deutschland GmbH (https://www.mrporter.com/daily/five-bleak-crime-dramas-to-binge-watch-this-january/2941)

 

STYX

Styx, 2018.
20:15 sati



Styx, 2018. Wolfgang Fischer, 94 min. DE
Scenarij:
Wolfgang Fischeri Ika Künzel
Uloge: Susanne Wolff, Gedion Oduor Wekesa
   Četrdesetogodišnja Rike je uspješna liječnica koja ima vrlo zahtjevan posao.Tijekom godišnjeg odmora, koji joj je prijeko potreban, želi ostvariti svoj višegodišnji san i jedrilicom s Gibraltara otploviti do Ascensiona, malog tropskog otoka usred Atlantskog oceana. Želja za nesmetanim odmorom zamalo joj se ispunila, ali tijekom oluje divna avantura pretvara se u niz neslućenih izazova: nedaleko od jedrilice otkrila je teško oštećen, beznadno pretrpan čamac sa stotinjak izbjeglica kojima prijeti utapanje. Rike pokušava organizirati pomoć. Uskoro, međutim, počinje uviđati da se humanost pretvorila u čistu utopiju.
   Film Wolfganga Fischera prikazuje borbu za preživljavanje na moru, suočavajući gledatelje s okrutnošću gubitka autonomije ljudi u nevolji. More u ovoj alegorijskoj drami postaje poprište egzistencijalne borbe.
   Rike, 40, ist eine erfolgreiche Ärztin, deren Dienst ihr alles abverlangt. In ihrem dringend benötigten Jahresurlaub will sie sich einen lang gehegten Traum erfüllen und allein auf einem Segelschiff von Gibraltar nach Ascension, eine kleine tropische Insel mitten im Atlantischen Ozean, reisen. Ihr Wunsch nach unbeschwerten Ferien scheint sich zu erfüllen, doch nach einem Sturm schlägt das schöne Abenteuer in eine nicht gekannte Herausforderung um: In der Nähe ihres Schiffes entdeckt sie ein schwer beschädigtes, hoffnungslos überladenes Flüchtlingsboot. Mehr als hundert Menschen sind vom Ertrinken bedroht. Rike versucht, Hilfe zu organisieren. Doch sie spürt immer mehr, dass Humanität zur reinen Utopie verkommen ist.
   Wolfgang Fischers Film zeigt einen Überlebenskampf auf dem Wasser, in dem die grausame Fremdbestimmtheit in Not geratener Menschen spürbar wird. Das Meer wird zum existentiellen Schauplatz eines allegorischen Dramas.

https://www.imdb.com/title/tt5942864/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 19.10.

BERLINALE SPECIAL: POVRATAK

Back for Good, 2017.
17:30 sati



Back for Good, 2017. Mia Spengler, 91 min. DE
Scenarij:
Stefanie Schmitz, Mia Spengler
Uloge: Kim Riedle, Juliane Köhler, Leonie Wesselow, Nicki von Tempelhoff, Emma Drogunova, Hanife Sylejmani,  Anna Oussankina, Lena Thom
   Film je nominiran za Njemačku filmsku nagradu 2018. u kategoriji najbolja ženska glavna uloga (Kim Riedle).
Tri žene, jedna obitelj: majka Monika, starija sestra Angie i obiteljska mezimica Kiki. Angie je zvijezda televizijskogreality-showa i grčevito se bori za svoju karijeru, koja pomalo blijedi. Tek je otpuštena iz programa za odvikavanje od droga i odjednom se našla bez novaca, prijatelja i stana te je osuđena na povratak u omraženo rodno mjesto u nekoj zabiti. Ni njezinoj sestri Kiki, koja upravo prolazi kroz pubertet, nije lako. Majka je tjera da zbog epilepsije nosi neobičnu zaštitnu kacigu. Posljedica toga je da druga djeca izbjegavaju i maltretiraju, a život joj je postao upravo onaj pakao, kojeg ju je majka htjela poštedjeti. Angiese u međuvremenu vratila kući i spava na madracu na napuhavanje pored Kikinog kreveta te se čini da je ona idealan savjetnik koji sestru može spasiti od društvene izolacije, i njih se dvije zbližavaju. Ono što na početku izgleda kao katastrofa, za sve tri žene postaje prilika za promjenu. Back for Good je slatko-gorka oda ljudskosti  koja se tiho pjevuši, dok na radiju glasno trešti neki pop-hit.
   Nominiert für den Deutschen Filmpreis 2018: Kim Riedle (Beste weibliche Hauptrolle)
   Drei Frauen, eine Familie: Monika, die Mutter, Angie, die ältere Schwester, und Kiki, das Nesthäkchen. Angie ist ein Reality-TV-Sternchen, das sich hartnäckig an seine verblassende Karriere klammert. Frisch aus dem Drogenentzug entlassen, steht sie plötzlich ohne Geld, Freunde und Wohnung da und ist dazu verdammt, zurück zu ihrer Mutter ins verhasste Heimatkaff zu ziehen. Schwer hat es auch Angies pubertierende Schwester Kiki. Wegen ihrer    Epilepsieerkrankung besteht Mutter Monika darauf, dass sie einen kuriosen Schutzhelm trägt. Die Folge: Kiki wird gemieden und gemobbt, ihr Leben ist längst genau die Hölle, vor der ihre Mutter sie eigentlich bewahren will. Als Angie die Luftmatratze neben Kikis Bett bezieht, erscheint sie als perfekte Ratgeberin, um sich aus dieser sozialen Isolation herauszustrampeln, und die beiden kommen sich näher.
   Was anfänglich nach einer Katastrophe aussieht, wird für alle drei Frauen zur Chance, sich zu verändern. Back forGood ist eine bittersüße Ode an die Menschlichkeit – leise gesummt, während ein Autotune-Popsong aus dem Radio dröhnt.

https://www.imdb.com/title/tt5339226/?ref_=fn_al_tt_1

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

Das schweigende Klassenzimmer, 2017. Lars Kraume, 111 min. DE
Scenarij:
Lars Kraume po knjizi Dietricha Garstkea
Uloge: Leonard Scheicher, Tom Gramenz, Lena Klenke, Isaiah Michalski, Jonas Dassler, Ronald Zehrfeld, Florian Lukas,
Jördis Triebel, Michael Gwisdek, Burghart Klaußner
      Godina je 1956. Maturanti Theo i Kurt odlaze u kino u Zapadnom Berlinu i u pregledu tjednih zbivanja vide potresne slike ustanka u Budimpešti. Nakon što su se vratili u Stalinstadt, jedno od uzornih radničkih naselja u Njemačkoj Demokratskoj Republici, javlja se ideja da u razredu minutom šutnje odaju počast žrtvama mađarske revolucije. Njihov iskaz solidarnosti je, međutim, izazvao brojne reakcije, od slabih do žestokih, potpuno neočekivane i za mladiće i za njihove roditelje te upravu škole. Premda ravnatelj škole taj incident nastoji pripisati mladenačkoj ludosti i interno ga riješiti, učenici završe u političkom žrvnju države koja se odlučuje udijeliti im lekciju, kako bi zastrašilaostale. Ministar narodnog obrazovanja osuđuje akciju kao kontrarevolucionaran čin i traži od učenika da prokažu predvodnike. Učenici moraju donijeti odluku koja će imati dramatične posljedice za njihovu budućnost.
   Redatelj i scenarist LarsKraume ovom je ekranizacijom istoimene knjige DietrichaGarstkea, nastale prema stvarnom događaju u kojem je sudjelovao pisac i još 18 učenika, u kojoj mladi glumci igraju glavne, a etabliranisporedne uloge, uspješno dočarao jedno potresno poglavlje njemačke poslijeratne povijesti.
      1956: Bei einem Kinobesuch in Westberlin sehen die Abiturienten Theo und Kurt in der Wochenschau aufwühlende Bilder vom Aufstand in Budapest. Zurück in Stalinstadt, einer der Vorzeige-Arbeitersiedlungen der DDR, entsteht die Idee, im Unterricht eine Schweigeminute für die Opfer des ungarischen Freiheitskampfes abzuhalten. Mit den kleinen und großen Reaktionen, die ihre Solidaritätsbekundung auslöst, haben weder die Jungen noch ihre Eltern oder die Schulleitung gerechnet. Während der Rektor versucht, den Vorfall als jugendlichen Unfug abzutun und intern zu regeln, geraten die Schüler in die politischen Mühlen eines Staates, der ein Exempel statuieren will. Der Volksbildungsminister verurteilt die Aktion als konterrevolutionären Akt und verlangt von ihnen, den Rädelsführer zu benennen. Die Schüler werden vor eine Entscheidung gestellt, die dramatische Folgen für ihre Zukunft hat.
   Mit einem Cast aus Nachwuchsdarstellern in den Hauptrollen und etablierten Schau-spielern in den Nebenrollen verfilmte Regisseur und Drehbuchautor Lars Kraume das gleichnamige Buch von Dietrich Garstka, der die persönlichen Erlebnisse von sich und seinen 18 Klassenkameraden niederschrieb – ein bewegendes Kapitel deutscher Nachkriegsgeschichte.

https://www.imdb.com/title/tt6576556/?ref_=fn_al_tt_3

BERLINALE SPECIAL: AKTUELLE DEUTSCHE FILME / SUVREMENI NJEMAČKI FILM
   Prvi filmski festival Goethe-Instituta u Hrvatskoj „BerlinaleSpecial – Suvremeni njemački film“ predstavit će izbor od devet filmova prikazanih na 68. Berlinskom filmskom festivalu (Berlinale 2018) i cijelu sezonu jedne televizijske serije. Filmska publika u Splitu imat će priliku upoznati suvremene autorske filmove iz Njemačke, prikazane u okviru NATJECATELJSKOG PROGRAMA te programa LOLA i PERSPEKTIVE NJEMAČKE KINEMATOGRAFIJE, od kojih se većina premijerno prikazuje u Hrvatskoj.  
   Berlinale je legendaran: to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde i poznate osobe na crvenom tepihu ispred kina na PotsdamerPlatzu i Hauptbahnhofu Zoo, u kojima se filmovi premijerno prikazuju. U (gotovo) svim se berlinskim četvrtima tijekom Berlinala u velikim i malim kino-dvoranama može pogledati međunarodni glavni program, ali i popratni programi, televizijske serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni i komični ili otkačeni filmovi. Ove su godine čak četiri njemačka filma uvrštena u natjecateljski program.
   Prvi program „BerlinaleSpecial" predstavlja mozaik filmova s Berlinala: festival tako otvara film 3 DANA U QUIBERONU, koji je u natjecateljskom programu dobio nekoliko priznanja. Film je svojevrstan hommage Romy Schneider, a snimljen je prema ideji sjajne glumice Marie Bäumer, koja i glumi u filmu. Festival zatvara film TIHA REVOLUCIJA, koji je također premijerno prikazan u natjecateljskom programu 68. Berlinala. Temelji se na autentičnoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, gdje je sasvim nedužan prosvjed jednog učenika izazvao bizarne reakcije, čije je posljedice snosio cijeli razred.
   Remek-djela suvremene njemačke kinematografije poput filmova PLES IZMEĐU REDOVA ili  SATNIK bit će prikazana u glavnom programu (u 21.00 sat), a u sporedni je program (u 19.00 sati) uvrštena selekcija filmskih prvijenaca i ostvarenja njemačkog autorskog kina. Među njima su jedan zaista „prljav“, premda zapravo tragičan njemački triler (SAMO MI BOG MOŽE SUDITI), ali i niz obiteljskih, umjetničkih i ljubavnih priča iz različitih sredina, od grada do provincije, koje odražavaju njemačku stvarnost danas.
   Dan prije njemačke Free-TV premijere (30.9.) "BerlinaleSpecial" predstavlja posebnu poslasticu: filmsku seriju BABILON BERLIN, koju među ostalima potpisuje i čuveni njemački redatelj (i predsjednik žirija 68. Berlinala) Tom Tykwer. Ovaj svijetli primjer njemačke televizijske produkcije zaslužuje sve superlative: riječ je o najskupljoj i vjerojatno najkompliciranijoj koprodukciji privatne i javne televizije koja se temelji na kriminalističkom bestseleru Volkera Kutschera o Berlinu 30-tih godina, i vrlo osebujnom evropskom narativu u formatu televizijske serije. Glavni lik, berlinski inspektor kriminalističke policije Gereon Rath, ne zna ništa, ali vidi sve. I mi ćemo sada vidjeti sve.

   BERLINALE SPECIAL ORGANIZIRAN JE UZ POMOĆ GOETHE INSTITUTA U ZAGREBU
   (Goethe-Institut Kroatien / https://www.goethe.de/ins/hr/hr/index.html)

 

SUBOTA / 20.10.

CRNI ČLAN KKKLANA

BlacKkKlanksman, 2018.
17:30 sati



BlacKkKlanksman, 2018. Spike Lee, 135 min. US
Scenarij:
Charlie Wachtel, David Rabinowitz na temelju memoara „Black Klansman“ Rona Stallwortha iz 2014. godine.
Uloge: John David Washington, Adam Driver, Laura Harrier, Alec Baldwin, Robert John Burke
   Vizionarski redatelj Spike Lee donosi nam nevjerojatnu istinitu priču o američkom junaku.
   Rane su 1970-e godine, a Ron Stallworth postaje prvi afroamerički detektiv koji služi u policijskoj postaji u Colorado Springsu. Odlučan u namjeri da se iskaže, Stallworth se hrabro otiskuje na opasnu misiju: prijevarom ulazi u redove Ku Klux Klana i izlaže se njihovom djelovanju. Ku Klux Klan sistematski zagovara superiornost i prevlast bijele rase, kao i antisemitizam te homofobiju. Na Stallworthov nagovor, na zadatku mu se uskoro pridružuje iskusniji kolega, Židov Flip Zimmerman te dvojac zajedno otpočinje istragu života. Udružuju se protiv ekstremističke organizacije koja pokušava sanirati svoju inače nasilnu retoriku kako bi se svidjela mnoštvu i privukla nove sljedbenike ove ideologije mržnje. Cilj Stallworthovog tajnog zadatka jest razotkriti lokalno djelovanje KKK-a i stati mu na kraj.
   Spike Lee već tri desetljeća pravi kvalitetne filmove koji prikazuju trenutnu ili povijesnu sliku američke stvarnosti. U svojim pothvatima Lee je uvijek s velikom preciznošću ocrtavao karaktere stvarnih ličnosti te svoje filmove oblikovao da problematiziraju društvenu situaciju a da su pritom još i duhoviti, te dosta često napunjeni akcijskim sekvencama. „BlacKkKlansman“ u ovom pogledu nije iznimka, sve na što smo navikli od ovog redatelja tu je pred nama, samo ovog puta upakirano u nevjerojatno atraktivnu priču koja se veoma lako oslikava na trenutnu političku eru Donalda Trumpa u Americi. (Armin Fatić / ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt7349662/?ref_=fn_al_tt_1

SVI ZNAJU SVE

Todos lo saben, 2018.
20:15 sati



Todos lo saben, 2018. Asghar Farhadi, 132 min. S/FR/IT
Scenarij: Asghar Farhadi
Uloge:
Penélope Cruz, Javier Bardem, Bárbara Lennie, Ricardo Darín
   Na krilima filma „Trgovački putnik“ s kojim je osvojio svoj drugi Oscar (prvi je osvojio 2011. godine za remek-djelo „Nader i Simin se rastaju“), iranski redatelj Asghar Farhadi napisao je i režirao španjolski psihološki triler „Svi znaju sve“ s Penélope Cruz, Javierom Bardemom i Ricardom Darínom u glavnim ulogama.
   Priča filma prati Lauru koja sa svoje dvoje djece iz Argentine putuje u mali gradić u kojem je odrasla u Španjolskoj kako bi prisustvovala vjenčanju svoje sestre. Usred radosnog ponovnog obiteljskog okupljanja i proslave, starija kćerka biva oteta. U napetim danima koji slijede, razne obiteljske tenzije kao i duboko skrivene tajne same zajednice malog gradića izaći će na površinu
https://www.imdb.com/title/tt4964788/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 22.10.

'68. ALEKSANDAR DRAGAŠ - DAN VELIKIH VALOVA

Big Wednesday, 1978.
20:15 sati



Big Wednesday, 1978. John Milius, 120 min.
Scenarij:
John Milius, Dennis Aaberg
Uloge: Jan-Michael Vincent, William Katt, Gary Busey, Patti D'Arbanville, Sam Melville, Gerry Lopez
Film je velikim dijelom inspiriran Milliusovim životnim iskustvima, odnosno odrastanjem na kalifornijskoj plaži Malibu gdje se bavio surfingom.
   U fokusu priče su trojica mladića čiji se život okreće oko surfinga i međusobnog nadmetanja. Radnja započinje 1962. godine u vrijeme kada su tinejdžeri, potom prikazuje njihova nastojanja da izbjegnu regrutaciju u doba vijetnamskog rata 1965. godine, odnosno pogibiju jednog od njih 1968. godine, prije ponovnog susreta 1974. godine kada se kao odrasli, oženjeni ljudi prisjećaju jednog nevinijeg, ali zauvijek izgubljenog vremena.
   „Dan velikih valova“ po mnogima je najuspjeliji i najkompletniji Miliusov film, djelo koje se povremeno uzdiže do razine ode surferskoj subkulturi, kojoj je redatelj i sam pripadao. U ishodištu je filma muško prijateljstvo preko kojega Milius promovira tradicionalne vrijednosti a, iako likove ocrtava kroz skupinu, izražava i poštovanje prema individualnom duhu kao temelju surfanja, pri čemu je sam taj čin svojevrsna potvrda vrijednosti pojedinca u izravnom nadmetanju s prirodom, obred koji dopušta pristup povlaštenoj skupini. Milius nostalgično i potanko rekonstruira kalifornijski surferski ambijent 1960-ih, a prizori surfanja snimljeni su iznimno zorno, gotovo opipljivo. Posredno tematizirajući i Vijetnamski rat, Milius ga interpretira kao ključan za gubitak morala i tradicionalnih vrijednosti kod sljedećih naraštaja. Film se odlikuje lakoćom pripovijedanja te iznimnom komunikativnošću, uspješno izmiče patetici te je u cjelini dojmljivo osobno svjedočanstvo razdoblja. (M.Sablić/HFL)
   Vrlo dirljiv i na trenutke bolno nostalgičan film o odrastanju. U pozadini jednostavne priče o prijateljima-zgubidanima koji uživaju u piću, curama i, nadasve, jahanju valova, predočena je sjajna slika života mladih u ozračju vijetnamskog rata. Surferske scene su spektakularno napravljene, Jan Michael Vincent i Gary Busy su ovdje valjda dali uloge zivota, a ovo je i jedini film Johna Milliusa koji mogu odgledati do kraja i jos pritom uzivati. (saririk / filmski.net)
   Nažalost velika većina ljudi film Johna Miliusa "Big Wednesday" doživljava isključivo kao film o surfanju, a zapravo je riječ o mnogo kompleksnijem djelu u kojem Milius na vrlo inteligentan i studiozan način obrađuje temu prijateljstva i odrastanja jedne generacije. "Big Wednesday" je film sjajnog ugođaja, prekrasne fotografije, savršeno snimljenih scena surfanja, ali ono što prije svega ovaj film čini velikim je odličan scenarij u kojem je Milius prikazao portret jedne generacije (zapravo Miliusove generacije!)..."Big Wednesday" je vrlo nostalgičan film i za mene vrlo osobit jer me kao niti jedno drugo filmsko ostvarenje, podsjeća na moje djetinjstvo, na stare prijatelje, na jedno lijepo prošlo vrijeme. I zbog toga HVALA Johnu Miliusu. Remek-djelo. (HAL9000 / filmski.net)

https://www.imdb.com/title/tt0077235/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.hds.hr/clan/dragas-aleksandar/

'68. KONTRAKULTURA: ALEKSANDAR DRAGAŠ - DAN VELIKIH VALOVA

 

UTORAK / 23.10.

CRNI ČLAN KKKLANA

BlacKkKlanksman, 2018.
17:30 sati



BlacKkKlanksman, 2018. Spike Lee, 135 min. US
Scenarij:
Charlie Wachtel, David Rabinowitz na temelju memoara „Black Klansman“ Rona Stallwortha iz 2014. godine.
Uloge: John David Washington, Adam Driver, Laura Harrier, Alec Baldwin, Robert John Burke
   Vizionarski redatelj Spike Lee donosi nam nevjerojatnu istinitu priču o američkom junaku.
   Rane su 1970-e godine, a Ron Stallworth postaje prvi afroamerički detektiv koji služi u policijskoj postaji u Colorado Springsu. Odlučan u namjeri da se iskaže, Stallworth se hrabro otiskuje na opasnu misiju: prijevarom ulazi u redove Ku Klux Klana i izlaže se njihovom djelovanju. Ku Klux Klan sistematski zagovara superiornost i prevlast bijele rase, kao i antisemitizam te homofobiju. Na Stallworthov nagovor, na zadatku mu se uskoro pridružuje iskusniji kolega, Židov Flip Zimmerman te dvojac zajedno otpočinje istragu života. Udružuju se protiv ekstremističke organizacije koja pokušava sanirati svoju inače nasilnu retoriku kako bi se svidjela mnoštvu i privukla nove sljedbenike ove ideologije mržnje. Cilj Stallworthovog tajnog zadatka jest razotkriti lokalno djelovanje KKK-a i stati mu na kraj.
   Spike Lee već tri desetljeća pravi kvalitetne filmove koji prikazuju trenutnu ili povijesnu sliku američke stvarnosti. U svojim pothvatima Lee je uvijek s velikom preciznošću ocrtavao karaktere stvarnih ličnosti te svoje filmove oblikovao da problematiziraju društvenu situaciju a da su pritom još i duhoviti, te dosta često napunjeni akcijskim sekvencama. „BlacKkKlansman“ u ovom pogledu nije iznimka, sve na što smo navikli od ovog redatelja tu je pred nama, samo ovog puta upakirano u nevjerojatno atraktivnu priču koja se veoma lako oslikava na trenutnu političku eru Donalda Trumpa u Americi. (Armin Fatić / ziher.hr)
https://www.imdb.com/title/tt7349662/?ref_=fn_al_tt_1

IN MEMORIAM BURT REYNOLDS: KRALJ PORNIĆA

Boogie Nights, 1997.
20:15 sati



Boogie Nights, 1997. Paul Thomas Anderson, 155 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Mark Wahlberg, Burt Reynolds, John C. Reilly, Julianne Moore, Heather Graham, Luis Guzmán, Philip Seymour Hoffman
   Film razotkriva pozadinu pornografske industrije, onakve kakvu možda niste očekivali. Sve uspone i padove, naličje i lice, upoznao je mladi Eddie Adams, kojeg otkrije kralj pornića, redatelj Jack Horner (sjajna uloga Burta Reynoldsa). On Eddiju nadjene umjetničko ime Dirk Diggler i vine ga u zvjezdanu porno orbitu. A u zvjezdanoj orbiti lako se izgubiti. Droga, prostitucija i lažni sjaj, Dirk će proći klasičnu brzu školu instant slave…
   Mnogi su kritičari bili zbunjeni načinom na koji je Anderson pristupio temi Zlatnog doba porno-filma. Iako Anderson pokazuje dosta nostalgije prema tim sjajnim godinama, ne može se nikako reći da on glorificira porno-industriju. Hornerovo nastojanje da pravi "umjetničke" porno-filmove je bio pothvat u začetku osuđen na propast, pa u prvom dijelu Anderson postavlja svojevrsni ironični odmak. U drugom dijelu, koji pokazuje postupni povratak porno-industrije na dno, kao i nimalo zavidne sudbine negdašnjih zvijezda, ironični humor zamjenjuje tragedija. Pa ipak, Anderson čak ni ovdje ne pokusava dati nekakvu jeftinu moralističku osudu pornografije; za njega je ona jednostavno biznis, jednako tako legitiman kao i svaki drugi oblik zabave, a u neku ruku čak i pošteniji prema konzumentima od "poštene" kinematografije. U završnim scenama, u kojima se pokazuje da porno-milje moze čovjeku uistinu biti svojevrsni nadomjestak za obitelj, gledatelju je ostavljeno da sam donosi svoje sudove...
   Glumci su vise nego odlični. Mark Wahlberg, bivši model za intimno rublje Calvina Kleina i jedan od prvih bijelih rappera, je odličan kao fizički privlačna, ali ne bas previše bistra filmska zvijezda. Ali, prave su uloge napravili sporedni glumci - Burt Reynolds, superzvijezda sedamdesetih, uspio je ovom ironičnom ulogom sa sebe sprati ljagu nastalu nastupom u nesreći zvanoj „Striptease“; uloga Hornera mu jedna od najboljih u životu.
   Neki će filmu vjerojatno zamjeriti preveliku epsku širinu i razvučenost. Neki će zamjeriti nedostatak jasnog stava prema fenomenu porno-industrije, kao i društvenom zlu koje je uz njega povezano. Neki će možda biti uvrijeđeni banalnošću završne scene (iako ona može poslužiti i kao svojevrsni ironični komentar). Neki će biti razočarani time što Anderson nije, s obzirom na temu, bio eksplicitniji u prikazu erotskih scena. Ipak, bez obzira na sve, „Boogie Nights“ je film koji će nas oduševiti svojim vizualnim savršenstvom, bogatstvom detalja i suptilnom kombinacijom komedije i drame. U svakom slučaju, riječ je o filmu koji je prije zaslužio Oscara od „Titanica“, od kojeg je, uzgred rečeno, gotovo trinaest puta jeftiniji. (Dragan Antulov, purger.com)

https://www.imdb.com/title/tt0118749/?ref_=fn_al_tt_1

 

SRIJEDA / 24.10.

FOXTROT

Foxtrot, 2017.
17:30 sati



Foxtrot, 2017. Samuel Maoz, 108 min. IL/CH/FR/DE
Scenarij:
Samuel Maoz
Uloge: Lior Ashkenazi, Sarah Adler, Yonaton Shiray
   Naizmjence duboko emotivan i ironičan, s humorom koji ujeda gdje najviše boli, ovaj odvažan i vizualno impresivan film nagrađen je u Veneciji Srebrnim lavom.
   Kada im se na vratima pojave vojni predstavnici s viješću o sinovoj pogibiji, Michael i Dafna slamaju se pod teretom očaja. Izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju. Dok Dafna bijeg traži u sedativima, Michael upada u vrtlog gnjeva, a onda doživljava iznenađenje čija nevjerojatnost gotovo parira nadrealnom vojnom iskustvu njegova sina Jonathana.

   Dobitnik Velike nagrade žirija Venecijanskog festivala, “Foxtrot ”Samuela Maoza, film je u kojem se izraelski redatelj opet hvata u koštac s problematikom rata, ispreplićući je ovog puta s temom obiteljskih odnosa i gubitaka tako cjelovito, virtuozno i upečatljivo da film na svim razinama nudi najbolje od sedme umjetnosti. Ono što izdvaja “Foxtrot” od drugih filmova slične tematike jedinstveni je jezik kamere i zvuka koji je vrlo promišljen, osviješten i intenzivan – uvijek korak ispred gledatelja, spreman da ga svakom nadolazećom scenom iznenadi ili očara, izvlačeći maksimum iz svakog prizora. Tome značajno pridonosi i izvedba glumaca, posebice oca (sjajni Lior Ashkenazi) te zaokruženost i dubina karakterizacije svih ostalih likova. Foxtrot je podjednako emotivno nabijen i inteligentan film koji oduševljava i radnjom i filmskim jezikom pa, gledajući ga, uživamo uz misao da baš zbog filmova poput ovog – volimo filmove. (www.ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt6896536/?ref_=fn_al_tt_1

SECRET ARTS CINEMA: MAURIZIO CATTELAN - VRAĆAM SE ODMAH

Maurizio Cattelan: Be Right Back, 2016.
20:15 sati



Maurizio Cattelan: Be Right Back, 2016. Maura Axelrod, 95 min. US
   Zločesti momak svijeta umjetnosti, provokativan i neuhvatljiv Maurizio Cattelan, jedan od najvećih talijanskih umjetnika, svoju je karijeru izgradio na zaigranim, provokativnim radovima koji su uzburkali umjetnički establishment.    Retrospektivom u Guggenheimu 2011. godine čvrsto se pozicionirao u svim kanonima suvremene umjetnosti. Film Maure Axerold ne preza zaviriti u svaku rupu ne bi li otkrio: tko je uistinu Maurizio Cattelan.
https://www.imdb.com/title/tt5509780/?ref_=fn_al_nm_1a

ČETVRTAK / 25.10.

SVI ZNAJU SVE

Todos lo saben, 2018.
17:30 sati



Todos lo saben, 2018. Asghar Farhadi, 132 min. S/FR/IT
Scenarij: Asghar Farhadi
Uloge:
Penélope Cruz, Javier Bardem, Bárbara Lennie, Ricardo Darín
   Na krilima filma „Trgovački putnik“ s kojim je osvojio svoj drugi Oscar (prvi je osvojio 2011. godine za remek-djelo „Nader i Simin se rastaju“), iranski redatelj Asghar Farhadi napisao je i režirao španjolski psihološki triler „Svi znaju sve“ s Penélope Cruz, Javierom Bardemom i Ricardom Darínom u glavnim ulogama.
   Priča filma prati Lauru koja sa svoje dvoje djece iz Argentine putuje u mali gradić u kojem je odrasla u Španjolskoj kako bi prisustvovala vjenčanju svoje sestre. Usred radosnog ponovnog obiteljskog okupljanja i proslave, starija kćerka biva oteta. U napetim danima koji slijede, razne obiteljske tenzije kao i duboko skrivene tajne same zajednice malog gradića izaći će na površinu
https://www.imdb.com/title/tt4964788/?ref_=fn_al_tt_1

ALEKSI

Aleksi, 2018.
20:15 sati



Aleksi, 2018. Barbara Vekarić, 90 min. HR/RS
Scenarij:
Barbara Vekarić
Uloge: Tihana Lazović, Goran Marković, Leon Lučev, Sebastian Cavazza, Neda Arnerić
   Film prati glavnu junakinju Aleksi koja se nakon bezuspješnog pokušaja studiranja vraća kući na Pelješac. U fazi je propitivanja vlastitog identiteta i tijekom boravka pod roditeljskim okriljem pokušava odlučiti što će sa sobom.
   Premda je njegova tematika naizgled bezizlazan okvir egzistencijalne krize, „Aleksi“  je prožet jednostavnošću te zanimljivim dijalozima i verbalnim humorom koji ga čine prilično dopadljivim, a većina njegovog šarma počiva na potpuno prirodnoj i odlučnoj glumačkoj izvedbi glavne junakinje – Tihane Lazović. (Dunja Ivezić, ziher.hr)
   Aleksi je puno slobodnija (od mene), usudi se, voljela bih imati neke njene kvalitete. Zavidim joj na nekim osobinama. Svaki lik provlačim kroz sebe, ali guštam igrati nešto što se Tihana nikad ne bi usudila. Uživam u prilici da sam malo “neka druga ja“. (Tihana Lazović o svom liku / intervju Marku Njegiću u SD)

https://www.imdb.com/title/tt7658868/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 26.10.

ALEKSI

Aleksi, 2018.
17:30 sati



Aleksi, 2018. Barbara Vekarić, 90 min. HR/RS
Scenarij:
Barbara Vekarić
Uloge: Tihana Lazović, Goran Marković, Leon Lučev, Sebastian Cavazza, Neda Arnerić
   Film prati glavnu junakinju Aleksi koja se nakon bezuspješnog pokušaja studiranja vraća kući na Pelješac. U fazi je propitivanja vlastitog identiteta i tijekom boravka pod roditeljskim okriljem pokušava odlučiti što će sa sobom.
   Premda je njegova tematika naizgled bezizlazan okvir egzistencijalne krize, „Aleksi“  je prožet jednostavnošću te zanimljivim dijalozima i verbalnim humorom koji ga čine prilično dopadljivim, a većina njegovog šarma počiva na potpuno prirodnoj i odlučnoj glumačkoj izvedbi glavne junakinje – Tihane Lazović. (Dunja Ivezić, ziher.hr)
   Aleksi je puno slobodnija (od mene), usudi se, voljela bih imati neke njene kvalitete. Zavidim joj na nekim osobinama. Svaki lik provlačim kroz sebe, ali guštam igrati nešto što se Tihana nikad ne bi usudila. Uživam u prilici da sam malo “neka druga ja“. (Tihana Lazović o svom liku / intervju Marku Njegiću u SD)

https://www.imdb.com/title/tt7658868/?ref_=fn_al_tt_1

KUCNI U DRVO

Undir trýnu / Under the Tree, 2018.
20:15 sati



Undir trénu / Under the Tree, 2018. Hafsteinn Gunnar Sigurðsson, 89 min. IC
Scenarij:
Huldar Breiðfjörð i Hafsteinn Gunnar Sigurðsson
Uloge: Steinþór Hróar Steinþórsson, Edda Björgvinsdóttir, Sigurður Sigurjónsson
   Crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film „Kucni u drvo“ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu, saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali vlastiti životni događaji, od kojih su neki bili i tragični.
   Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, festivalski miiljenik „Kucni u drvo“ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i razumljivog bijesa.
https://www.imdb.com/title/tt6223806/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 27.10.

KUCNI U DRVO

Undir trýnu / Under the Tree, 2018.
17:30 sati



Undir trénu / Under the Tree, 2018. Hafsteinn Gunnar Sigurðsson, 89 min. IC
Scenarij:
Huldar Breiðfjörð i Hafsteinn Gunnar Sigurðsson
Uloge: Steinþór Hróar Steinþórsson, Edda Björgvinsdóttir, Sigurður Sigurjónsson
   Crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film „Kucni u drvo“ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu, saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali vlastiti životni događaji, od kojih su neki bili i tragični.
   Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, festivalski miiljenik „Kucni u drvo“ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i razumljivog bijesa.
https://www.imdb.com/title/tt6223806/?ref_=fn_al_tt_1

IZGARANJE

Beoning, 2018.
20:15 sati



IZGARANJE
Beoning, 2018. Chang-dong Lee, 148 min. KO
Scenarij:
Jungmi Oh & Chang-dong Lee po kratkoj priči "Barn Burning“ Haruki Murakamija
Uloge: Ah-in Yoo, Jong-seo Jun, Steven Yeun
   Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu... Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.
   Riječ je o izvanrednom filmu koji po atmosferi ima nešto od murakamijevske nedohvatljive čeznutljivosti, a istodobno vješto klizi iz žanra u žanr tako da ni jednog trenutka niste načistu što slijedi iduće. Osobno, Lee Chang-dongu bih dao Zlatnu palmu... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   Neuhvatljiv, meandrirajući zaplet je kičma filma na koju se kači i tehnička vještina cijele ekipe i zaista vrhunska gluma vrlo dobrih, sjajno odabranih i sjajno vođenih glumaca i brojni detalji u drugom, trećem ili četvrtom planu koji o likovima i događajima otkrivaju taman koliko je potrebno, ostavljajući ostatak u nekom zamućenom stanju. Sve je to dio jedinstvene Leejeve autorske vizije realizirane s pedantnom pozornošću za svaki detalj poput, recimo, intrigantnih, a opet realističnih dijaloga. Zločin je uvijek figurirao u autorovom stvaralačkom opusu, bilo kao brižljivo skrivana tajna koja isplivava na površinu, u pozadini, u centru zbivanja ili kao nepokretni pokretač radnje, ali je tek u „Izgaranju“, iako striktno hipotetičan, hipnotički preuzeo čitav film. Rezultat je nešto izvanserijsko, teško opisivo i vrijedno višekratnog gledanja. (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt7282468/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 29.10.

ALEKSI

Aleksi, 2018.
17:30 sati



Aleksi, 2018. Barbara Vekarić, 90 min. HR/RS
Scenarij:
Barbara Vekarić
Uloge: Tihana Lazović, Goran Marković, Leon Lučev, Sebastian Cavazza, Neda Arnerić
   Film prati glavnu junakinju Aleksi koja se nakon bezuspješnog pokušaja studiranja vraća kući na Pelješac. U fazi je propitivanja vlastitog identiteta i tijekom boravka pod roditeljskim okriljem pokušava odlučiti što će sa sobom.
   Premda je njegova tematika naizgled bezizlazan okvir egzistencijalne krize, „Aleksi“  je prožet jednostavnošću te zanimljivim dijalozima i verbalnim humorom koji ga čine prilično dopadljivim, a većina njegovog šarma počiva na potpuno prirodnoj i odlučnoj glumačkoj izvedbi glavne junakinje – Tihane Lazović. (Dunja Ivezić, ziher.hr)
   Aleksi je puno slobodnija (od mene), usudi se, voljela bih imati neke njene kvalitete. Zavidim joj na nekim osobinama. Svaki lik provlačim kroz sebe, ali guštam igrati nešto što se Tihana nikad ne bi usudila. Uživam u prilici da sam malo “neka druga ja“. (Tihana Lazović o svom liku / intervju Marku Njegiću u SD)

https://www.imdb.com/title/tt7658868/?ref_=fn_al_tt_1

KINO CIRKUS: CIRKUS IZVAN GRANICA

Cirque Hors Piste, 2016.
20:15 sati



Cirque Hors Piste, 2016. Netty Radvanyi, Nicos Argilet, 53 min. FR
   Yoann Bourgeois, Sanja Kosonen, Alexandre Fray, Chloe Moglia, Jorg Muller, Camille Boitel, Tatiana-Mosio Bongonga i Johann Le Guillerm - osam je suvremenih cirkuskih umjetnika koji nas kroz dokumentarni film "Cirkus izvan granica" pozivaju da upoznamo njihovu svakodnevnicu i njih same. Ovi umjetnici svaki dan iznova prkose zakonima fizike i istražuju vlastite granice, kreirajući pritom neke od najboljih suvremenih cirkuskih predstava današnjice. Film je nastao u suradnji redateljice Netty Radvany i Artcene kroz Program 33. Netty Radvany i sama je suvremena cirkuska umjetnica s diplomom CNAC akademije u Chalonu.
   Kino Cirkus ciklus je filmova cirkuske tematike koji se jednom mjesečno održava u Kinoteci Zlatna Vrata, u organizaciji kolektiva ROOM100, a u suradnji s FMFS-om
http://www.fmfs.hr/program/

UTORAK / 30.10.

KUCNI U DRVO

Undir trýnu / Under the Tree, 2018.
17:30 sati



Undir trénu / Under the Tree, 2018. Hafsteinn Gunnar Sigurðsson, 89 min. IC
Scenarij:
Huldar Breiðfjörð i Hafsteinn Gunnar Sigurðsson
Uloge: Steinþór Hróar Steinþórsson, Edda Björgvinsdóttir, Sigurður Sigurjónsson
   Crnohumorna komedija o sukobu susjeda, film „Kucni u drvo“ redatelja Hafsteinna Gunnara Sigurðssona prikazuje nam koliko daleko može otići gnjev dva bračna para čiji temelj leži duboko ispod velikog drveta smještenog u predgrađu. Priča filma prati dugogodišnju zavadu između dva para koja vrhunac dostiže zbog drveta koje se nalazi u dvorištu Inge i Baldvina, a koje zbog svoje veličine stvara preveliku sjenu na imanju Konrada i Eybjorg. Strasti se uzburkavaju, a kroz, na prvi pogled, površnu svađu, saznat ćemo više o ova dva bračna para čije su karaktere i ponašanje oblikovali vlastiti životni događaji, od kojih su neki bili i tragični.
   Na trenutke dirljiv i urnebesno smiješan, festivalski miiljenik „Kucni u drvo“ svakako će ostati upamćen po svojem portretu susjedskih odnosa, bračnih svađa i razumljivog bijesa.
https://www.imdb.com/title/tt6223806/?ref_=fn_al_tt_1

JADRANKA KOSOR... ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

CABARET / Cabaret, 1970.
20:15 sati



   Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja:
Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ

   Večerašnja gošća, tj. vaš domaćin je trebala biti gđa. Jadranka Kosor, no i otkazivanje u zadnji čas je nešto čime se moramo suočiti. Nema nje, ali ima filma koji je bio njen izbor.

CABARET
Cabaret, 1970. Bob Fosse, 124 min. US
Scenarij:
Jay Allen prema knjizi „Cabaret“ Joe Masteroffa
Uloge: Liza Minnelli, Michael York, Helmut Griem, Joel Grey, Fritz Wepper, Marisa Berenson
   Priča prati Sally Bowles i njenu aferu s piscem Cliffordom Bradshawom, te vezu fraulein Schneider i njenog podstanara herr Schultza koji je židovskog podrijetla. Dok se oba para trude održati vezu, opskurni berlinski noćni klub Kit Kat ironijski podcrtava njihove nevolje. No nijedan par neće moći dugo ignorirati opasnost koja vreba.
   Kit Kat klub metafora je za dekadentnu Njemačku koju će uskoro progutati nacizam. Berlin po danu i Berlin po noći su u Cabaretu dvije potpuno različite stvari - po noći su klubovi puni smijeha, a izvođači se do mile volje izruguju nacizmu. Ali, smijeh preko dana zamre. Glazbeni brojevi su komentari na situacije u radnji, a kroz priču gledatelje vodi majstor ceremonije, Emcee kojeg je i u kazališnoj i u filmskoj verziji tumačio Joel Grey.
   "Cabaret" je nastao prema romanu „Goodbye to Berlin“ Christophera Isherwooda iz 1935. koji je pak 1951. John Van Druten preradio u dramu „I Am a Camera“ prema kojoj je snimljen istoimeni film. Producent i redatelj Harold Prince ranih je šezdesetih odlučio napraviti mjuzikl verziju „I Am a Camera“ pod naslovom "Cabaret", pa je angažirao skladatelja Johna Kandera i tekstopisca Freda Ebba da rade na materijalu. Libreto je napisao Joe Masteroff. Kander i Ebb su netom završili jedan drugi projekt na kojem su surađivali s Lizom Minelli i „Cabaret“ su pisali s idejom da upravo ona bude Sally Bowles, no u kazališnoj verziji mjuzikla ipak nije angažirana, nego je glavna uloga dodijeljena Jill Haworth. „Cabaret“ je premijerno izveden 1966. na Broadwayju a dvije godine kasnije i na West Endu. Od kazališne verzije puno je poznatiji film legendarnog Boba Fossea iz 1972. Film se u radnji dosta razlikuje od kazališne verzije - scenaristica Jay Presson Allen je u priču vratila gay teme koje su odstranjene iz drame i mjuzikla, izbačeni su neki songovi i nadopisani drugi poput kultnog „Mein Herr“ i „Maybe This Time“. Fosse je mislio da publika neće dobro reagirati na to da likovi ničim izazvani počnu pjevati i plesati u svakodnevnom životu pa je glazbene brojeve (izuzev jednog) ograničio na pozornicu Kit Kat kluba.  
   Uz Oscara za najbolju glumicu (Liza Minnelli) film je osvojio i Oscara za najboljeg sporednog glumca (Joel Grey), najbolju fotografiju, najbolju umjetničku režiju, najbolji zvuk, najbolju originalnu pjesmu te najbolju montažu, što ga čini filmom s najviše osvojenih oscara u povijesti, a da među nagradama nije ona za najbolji film. Film je dobio Zlatni globus za najbolji film – mjuzikl/komedija.
   U ovoj adaptaciji brodvejskog hita sve pjevano-plesne točke motivirane su smještanjem u kabaret. Upravo strogo odjeljivanje scenske izvedbe i izvanscenske stvarnosti naglašava njihovu međusobnu povezanost ostvarenu pomnom dramaturškom gradacijom paralelne izmjene kabaretskih točaka i okvirne fabule, koja je pak uokvirena prizorima najave i odjave večernjeg nastupa. Stalno mijenjanje funkcije glazbenih točaka u filmskoj cjelini modulira međudjelovanje zbilje i njezina scenskog predstavljanja od ilustrativnosti uvodne točke „Wilkommen“, preko supostavljanja komičnog pljeskanja po zadnjici nacističkoj brutalnosti na ulicama Berlina, odnosno scenskog parodiranja ljubavnog trokuta Briana, Sally i Maxa, do otvorene provokativnosti pjesme „If Only You Could See Her Through My Eyes“ kao satire rastućeg antisemitizma i ključne metafore zaključne točke „Life Is a Cabaret“. Sekvenca jedine pjesme koja se ne izvodi u kabaretu (Tomorrow Belongs To Me), nego je na idiličnom izletištu započinje pripadnik Hitlerjugenda, da bi mu se zatim priključila masa, izvrće kabaretsku karnevalizaciju dominantnog poretka u estetizaciju političkog programa prokazujući nekritičko uživljavanje publike u predstavljene ideološke sadržaje kao naličje masovne psihoze, te pridajući bezbrižnom eskapizmu – predočenom junakinjinom ambicijom da postane filmska zvijezda. (T. Brlek, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0068327/?ref_=fn_al_tt_1
 

 

SRIJEDA / 31.10.

IZGARANJE

Beoning, 2018.
17:30 sati



IZGARANJE
Beoning, 2018. Chang-dong Lee, 148 min. KO
Scenarij:
Jungmi Oh & Chang-dong Lee po kratkoj priči "Barn Burning“ Haruki Murakamija
Uloge: Ah-in Yoo, Jong-seo Jun, Steven Yeun
   Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu... Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.
   Riječ je o izvanrednom filmu koji po atmosferi ima nešto od murakamijevske nedohvatljive čeznutljivosti, a istodobno vješto klizi iz žanra u žanr tako da ni jednog trenutka niste načistu što slijedi iduće. Osobno, Lee Chang-dongu bih dao Zlatnu palmu... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   Neuhvatljiv, meandrirajući zaplet je kičma filma na koju se kači i tehnička vještina cijele ekipe i zaista vrhunska gluma vrlo dobrih, sjajno odabranih i sjajno vođenih glumaca i brojni detalji u drugom, trećem ili četvrtom planu koji o likovima i događajima otkrivaju taman koliko je potrebno, ostavljajući ostatak u nekom zamućenom stanju. Sve je to dio jedinstvene Leejeve autorske vizije realizirane s pedantnom pozornošću za svaki detalj poput, recimo, intrigantnih, a opet realističnih dijaloga. Zločin je uvijek figurirao u autorovom stvaralačkom opusu, bilo kao brižljivo skrivana tajna koja isplivava na površinu, u pozadini, u centru zbivanja ili kao nepokretni pokretač radnje, ali je tek u „Izgaranju“, iako striktno hipotetičan, hipnotički preuzeo čitav film. Rezultat je nešto izvanserijsko, teško opisivo i vrijedno višekratnog gledanja. (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt7282468/?ref_=fn_al_tt_1

IN MEMORIAM RICHARD DONNER: PRETKAZANJE

The Omen, 1976.
20:15 sati



The Omen, 1976. Richard Donner, 111 min. US
Scenarij:
David Seltzer, prema svojem romanu
Uloge: Gregory Peck, Lee Remick, David Warner, Harvey Stephens, Billie Whitelaw, Patrick Troughton, Martin Benson
   Američki diplomat Robert Thorn i njegova supruga Katherine u Rimu posvajaju, pod tajnovitim okolnostima, sina Damiena. Pet godina poslije, nakon niza čudnih događaja, Robert počinje sumnjati da mu je sin zapravo novi Antikrist.
   Kada se 1976. pojavio u kinima, horor klasik 'The Omen' (Pretkazanje) postao je ogroman hit i zaradio 60 milijuna dolara, ali ono što se događalo oko filma – cijeli niz nesretnih događaja - obilježilo ga je zauvijek. Gregory Peck i scenarist David Seltzer letjeli su zasebnim zrakoplovima za London... u oba je udario grom! Nakon što je Peck otkazao jedan let za Izrael, taj se zrakoplov srušio. Rottweileri angažirani za film napadali su svoje trenere. Hotel u kojem je boravio redatelj Richard Donner napadnut je od strane IRA-e. Prvog dana snimanja nekoliko članova filmske ekipe preživjelo je automobilsku nesreću... 1977., tijekom snimanja filma „Bridge to Far“ majstor specijalnih efekata John Richardson i njegova asistentica Liz Moore vozili su se kroz Nizozemsku kada je na njih naletio kamion, a vjetrobransko staklo doslovno je prepolovilo Liz. John je preživio sudar i kada je izlazio iz smrskanog automobila ugledao je znak na cesti - Ommen 66,6 km.
   Ovim filmom veliki holivudski studiji potvrđuju zanimanje za žanr filma strave 1970-ih, kao posljedicu velikoga komercijalnog uspjeha „Egzorcista“. Film, kao i predložak, varira, u okviru modusa horora, biblijske i vjerske motive (Antikrist, demonizam i egzorcizam) prožete morbidnim ugođajem, a odlikuje ga bogata produkcija, glumačke zvijezde (kao potvrda novog ugleda žanra dotad uglavnom ograničenog na B-produkciju), sjajna glazba (Jerry Goldsmith nagrađen je Oscarom) i sigurna režija Richarda Donnera. (HFL)
   Kada na nevino dječje lice stavite grimasu zlobnog smješka dobivate nevjerojatno zastrašujući prizor. Kako nešto nejako može biti oličenje zla? „Omen“ (1976), zloguki film u čijoj se priči najavljuje dolazak Antikrista na filmska platna je donio upravo to. Zlo u tijelu djeteta. Kultni film Richarda Donnera jedan je od najstrašnijih mističnih horror filmova koji su ikada zasjali na kino platnima. (www.moj-film.hr)
   Nakon ovog filma nećete baš blagonaklono gledati petogodišnjake. Jedan takav je mali Damian oko kojeg se događaju čudne stvari. Kako i ne bi kad je vražje dijete… Film prati borbu njegovih posvojitelja da shvate što to nije u redu s Damianom. Glazba, napetost… radnja. Ovaj film zahtjeva bar 5 puta dizanja svih dlaka na tijelu. (www.otvoreni.hr)
   Zapravo je jednostavno zbog čega „The Omen“ uspijeva već godinama unositi nemir i strah – ne treba čovjek biti bogobojazan a da bi osjetio zlo. Film se ne oslanja na kojekakve moćne efekte, rijeke krvi, motorke i slično – oslanja se isključivo na jednostavna no dramatično izvedena stradavanja, kojima pozadinu, kao i eskalaciji cijeloga filma od početka do kraja, daje glazba, iako i tihi dijelovi nisu ništa manje siromašni strahom i – predskazanjima. Briljantna „Ave Satani“ Jerryja Goldsmitha izvedena u klasičnom stilu crkvenih pjevanih molitvi je nenadmašna kao adut koji uznemiruje i najmirnije, i sama sudbinska, i sama predskazanje.  Nedostatak specijalnih efekata je savršeno upotpunjen s tek par nevjerojatnih scena koje se malo kome nisu urezale u sjećanje (npr. dekapitacija staklom… da ne spojlam?) no pored Damienovog pogleda preko ramena ili Baylockice u krupnom planu – tu krvi nikakve ni ne treba da bi čovjek dao petama vjetra. Efekat? Potpun. (Vanja / www.fak.hr)
"The Omen" je dio "svetog trojstva" starog nadnaravnog horora zajedno s "Istjerivačem đavola" Williama Friedkina i "Rosemarynom bebom" Romana Polanskog, premda se, suprotno njima, nije dobacio do važnijih nominacija za Oscare, ne računajući proganjajuće sjajnu glazbu i pjesmu Jerryja Goldsmitha. (Marko Njegić, SD)

   Richard Donner (1930. – 2021), američki filmski redatelj. Isprva televizijski redatelj, na filmu počeo raditi 1961. Nakon uspjeha inovativnim filmom strave „Predkazanje“ (The Omen, 1976), režira komercijalne projekte, npr. ekranizaciju popularnoga fantastičnog stripa „Superman“ (1978) te seriju kriminalističkih budybuddy filmova, „Smrtonosno oružje“ (Lethal Weapon, 1987; II, 1989; III, 1992; IV, 1998).

https://www.imdb.com/title/tt0075005/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 02.11.

IZ SVE SNAGE

De toutes mes forces, 2017.
17:30 sati



RENDEZ-VOUS AU CINÉMA 2018.
Do It Right / De toutes mes forces, 2017. Chad Chenouga, 98 min. FR
Scenarij:
Christine Paillard i Chad Chenouga
Uloge: Khaled Alouach, Yolande Moreau, Laurent Xu
   Teen drama o šesnaestogodišnjaku Nassimu smještenom u udomiteljsku obitelj gospođe Cousin. Nassim se odbija asimilirati s drugim štićenicima te izmišlja za sebe sasvim novi život kojim se lažno predstavlja, a za sve što se treba pobrinuti je da se ta dva života, stvarni i izmišljeni nikada na sretnu.
https://www.imdb.com/title/tt6253942/
organizator: HAVC u suradnji s Francuskim institutom i Kino mrežom

OČI BEZ LICA

Les yeux sans visage, 1960.
20:15 sati



RENDEZ-VOUS AU CINÉMA 2018.
Les yeux sans visage, 1960. Georges Franju, 90 min. FR
Scenarij
: Pierre Boileau, Thomas Narcejac, Claude Sautet  i Jean Redon po romanu Jeana Redona
Uloge: Pierre Brasseur, Alida Valli, Juliette Mayniel
   Ugledni kirurg Génessier skrivio je automobilsku nesreću u kojoj je unakaženo lice njegove kćeri Christiane. Uz pomoć asistentice Louise, Génessier otima mladu djevojku s ciljem da njezinu kožu presadi na Christiane. Tijelo bacaju u rijeku te ga Génessier identificira kao Christianeino. Operacija međutim ne uspijeva, pa Génessier i Louise nalaze drugu žrtvu, ali također bez uspjeha. Zbog sumnji Christianeina zaručnika Jacquesa, policija odlučuje pripremiti zamku za Génessiera podmetnuvši mu novu djevojku. Uoči početka operacije policija poziva profesora u bolnicu.
   Nastao u tradiciji filmskog nadrealizma (sam redatelj ga je nazvao "poetskom fantazijom"), film spaja realističke (gotovo klinički prikazi operacija), fantastične (tematska okosnica) i lirske elemente (motivi ljubavi oca prema kćeri i kćerina sažaljenja nad žrtvama). Franju motive opsesije, promjene lica (i identiteta) i prividne smrti uglavnom tek naznačuje, a manje razrađuje. Fantazmagorički ugođaj redatelj postiže uporabom dužih, ritmičkih kadrova te fotografijom naglašenih crno-bijelih kontrasta i kompozicija u duhu figuralnoga nadrealizma (prizori Christianeine šetnje kućom s maskom na licu) uz glazbenu pratnju izvedenu iz motiva valcera. Te značajke upućuju na (nadrealističko) prepletanje ljepote, užasa i ludila, odnosno nepredvidivost odnosa realistički predočenih predmeta u pojavnoj stvarnosti, što rezultira specifičnim osjećajem jeze. (B. Kragić / HFL)    
   Crno bijeli klasik, horor poznat kao jedno od najznačajnijih i najutjecajnijih ostvarenja žanra s početka 1960-ih.
https://www.imdb.com/title/tt0053459/?ref_=nv_sr_1
organizator: HAVC u suradnji s Francuskim institutom i Kino mrežom

SUBOTA / 03.11.

RENDEZ-VOUS AU CINÉMA 2018.
Grand méchant renard et autres contes, 2017. Patrick Imbert, Benjamin Renner 83 min. FR
Scenarij:
Benjamin Renner i Jean Regnaud  prema stripovima  Benjamina Rennera "Le grand méchant renard" i "Un bébé à livrer"
   Animiranu uspješnica s ovogodišnjeg izdanja Animafesta, svjetskog festivala animiranog filma, film „Veliki zli lisac i druge priče“ razbiti će mit o idili i mirnoći francuskoga sela. Selo iz Velikog zlog lisca užurbano je i kaotično mjesto u kojem živi Lisac koji postane kokoš, Zec i Svinja zamjenjuju rodu, a Patka glumi Djeda Mraza. Ova rukom nacrtana i oslikana francuska animirana komedija šarmantan je film u kojem će uživati mali i veliki.
https://www.imdb.com/title/tt5851904/?ref_=fn_al_tt_1
organizator: HAVC u suradnji s Francuskim institutom i Kino mrežom

PRIČA O STVARANJU

17:30 sati



RENDEZ-VOUS AU CINÉMA 2018.
Histoire d'une creation, 2017. Avril Tembouret, 115 min. FR
Scenarij:
Avril Tembouret
  Film donosi priču o mladom umjetničkom direktoru Pariške Opere, Benjaminu Millepiedu, koji se proslavio koreografijom za Oskarom nagrađen film „Crni Labud“,  te prikazuje njegovu strast, ljepotu kreacije i donosi tisuće proba za njegovu prvu produkciju baleta u prestižnoj Pariškoj Operi.
https://www.imdb.com/title/tt7131658/?ref_=fn_al_tt_1
organizator: HAVC u suradnji s Francuskim institutom i Kino mrežom

PACIJENTI

Patients, 2016.
20:15 sati



RENDEZ-VOUS AU CINÉMA 2018.
Patients, 2016. Mehdi Idir, Grand Corps Malade, 110 min. FR
Scenarij
: Grand Corps Malade, Fadette Drouard prema knjizi Grand Corps Maladea
Uloge: Pablo Pauly, Soufiane Guerrab, Moussa Mansaly
   Suvremena crnohumorna komedija o Benu i njegovom kaotičnom putovanju kroz pobjede i poraze, suze i smijeh koje uz nadu i prijateljstvo podnosi nakon teške sportske nesreće u bazenu.
   Francuski reper i ulični pjesnik Fabien Marsaud, poznatiji pod umjetničkim imenom Grand Corps MaladeI, sa svojim debitantskim filmom imao je četiri nominacije za francuski film godine te napravio sasvim pristojan posao. Ispalo je to čak dosta duhovito, emotivno, nepretenciozno i sasvim kompletno ostvarenje, sasvim ugodan gorkoslatki film s jako dobrim likovima uz koje se gledatelj može vezati. Posebno se to odnosi na našeg glavnog junaka Bena, optimističnog mladića, čiji vedri karakter i optimizam utječe praktički na sve kolege koje je upoznao u bolnici i koji vrlo brzo postaje omiljen među ostatkom ekipe. Čak je i film sasvim pristojno i pomalo školski režiran, povremeno u stilu videospotova. Film je to sa snažnom porukom koja glasi da je život samo jedan i da ga se ne smije olako odreći ma koliko situacija izgledala bezizlazno i nemoguće. (http://gambee82.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt5598100/?ref_=nv_sr_1
organizator: HAVC u suradnji s Francuskim institutom i Kino mrežom

NEDJELJA / 04.11.

JULES I JIM

Jules et Jim, 1962.
20:15 sati



IN MEMORIAM JEANE MOREAU  (1928. – 2017.)
Jules et Jim, 1962. François Truffaut, 107 min. FR
Scenarij:
François Truffaut i Jean Gruault prema istoimenom romanu francuskog književnika Henri-Pierrea Rochéa
Uloge: Jeanne Moreau, Oskar Werner, Henri Serre, Vanna Urbino, Serge Rezvani
   Romantična drama o ljubavi dvojice prijatelja prema istoj ženi, lijepoj i slobodoumnoj Catherine; jedan od najcijenjenijih filmova u opusu F. Truffauta i jedan od najboljih filmova u povijesti filma na temu ljubavnog trokuta. Film "Jules i Jim" dobitnik je nekoliko međunarodnih filmskih priznanja (danski Bodil za najbolji evropski film, nagrada talijanskih filmskih kritičara za najbolji strani film, nominacija za BAFTA-u), a zanimljivo je da je  u vrijeme premijere u Italiji bio zabranjen za mlađe od 18 godina.
   Moglo je biti negdje oko 1912. godine kada je Francuz Jim upoznao Austrijanca Julesa. Podučavali su jedan drugog svoj materinji jezik, pisali poeziju, dijelili vrijednosti, stil pa čak i žene. Jim je imao nekoliko djevojaka u Parizu, Jules nijednu... a želio je barem jednu. Nijedna tipična Parižanka nije bila po mjeri senzibilnom Julesu, sve dok se jednog predivnog sunčanog dana, baš poput sna, nije niz stepenice u vrt spustila Catherine. Nosila je prstenje na svakoj ruci, okolo zglobova narukvice, oči su joj bile poput dva opala sjajna i zauvijek je promijenila živote dvojice prijatelja. „Pas celle-la, Jim!“ (Ne nju, Jim!) rekao je Jules prijatelju s kojim bi dijelio sve, samo Catherine ne. Ipak, uskoro će shvatiti da zadržavanje žene koju voli zahtjeva jako puno kompromisa...
   Samo tri godine nakon izvrsno primljenog dugometražnog prvijenca „400 udaraca / Les Quatre cents coups“ (1959) daroviti je Truffaut snimio, po mnogim ocjenama, najbolji film u karijeri i jedan od ponajboljih evropskih filmova 60-ih. To je romantična drama ili bolje rečeno romantična tragikomedija „Jules et Jim“ kojoj je kao predložak poslužio istoimeni roman francuskog književnika Henri-Pierrea Rochéa (1859.-1959.) koji se dugo vremena smatrao opskurnim tekstom o amoralnom ljubavnom trokutu. No, u vrijeme procvata pokreta slobodne ljubavi, Truffautova je ekranizacija Rochéove priče o emotivnoj vezi dvojice muškaraca i jedne žene doživjela neviđeni uspjeh u Francuskoj (gotovo 1,6 milijuna kinogledatelja) i diljem svijeta, a uspjeh je bio tim veći jer nije bila riječ o komercijalno kalkulantskom uratku, već o filmu dosljedno realiziranom prema kanonima novog vala... (http://tvprofil.net)
   Truffaut je napisao i priču za Godardov „Do posljednjeg daha“ vjerojatno najslavniji od svih novovalskih filmova, a sjajni niz nastavio filmom „Jules et Jim“, gotovo epistoralnom (melodična naracija doima se poput čitanja dnevnika protagonista) pričom o prijateljstvu i ljubavi. Radi se o filmu za koji je Jean Renoir izjavio: „Nevjerojatno je dobar! Kako bih želio da sam ga ja snimio!“, Martin Scorsese je rekao da bi dao apsolutno sve samo da je režirao prvih deset minuta „Julesa i Jima“. A tih prvih deset minuta je uistinu genijalno konstruirano jer nam poput trailera najavljuje što nas očekuje tokom filma. Brzim montažnim rezovima upoznajemo likove, vidimo da se radnja odvija u boemskom miljeu, vesela glazba sugerira ležernost, no glas Jeanne Moreau koji predhodi svemu tome i otvara film u potpunoj tami recitirajući ulomak iz Rochérove knjige („Rekao si: Volim te!, odgovorila sam: Čekaj. Željela sam reći: Uzmi me, rekao si : Odlazi!“) kao svojevrsni kontrast sugerira nam da nas ne očekuje potpuno vesela priča. Radi se o ménage a trois, fizičkom no još više psihičkom, i koliko god on bio zabavan (a uvijek je:) naposljetku netko uvijek ostane povrijeđen... (Goran Plantak, www.popcorn.hr)
   Ono što još svrstava ovaj film u izvanredna kinematografska ostvarenja je i njegova bezvremenost, jer, iako je snimljen 1962. godine, i danas djeluje privlačno i aktualno. To je redatelj postigao korištenjem inovativnih kinematografskih tehnika karakterističnih za razdoblje francuskog novog vala: snimanjem iz zraka, korištenjem pripovjedačeva glasa koji nas vodi kroz radnju, zamrznutim kadrovima (posebno kada je Catherine u kadru), pokretnom kamerom koja ističe kontinuitet stvarnog prostora, ali i prati i ističe likove te stvara privid kretanja nepomičnih predmeta. Kvaliteti filma svakako pridonose i sjajna crno-bijela fotografija Raoula Coutarda te živahna glazba Georgesa Deleruea, omiljenog skladatelja tadašnjih redatelja. Zanimljivo je da je jedna od pjesama iz filma znakovitog naziva „Vihor“ (Le Tourbillion) postala popularna diljem Francuske pa i šire... (Tatjana Barat, www.fak.hr)
http://www.imdb.com/title/tt0055032/?ref_=nv_sr_2

IN MEMORIAM JEANE MOREAU
 (1928. – 2017.)

   Zajedno s njom umrlo je i lice novog vala: Jeanne Moreau bila je nekonvencionalno lijepa žena urbanog izgleda koji isijava inteligencijom...
   U filmu postoje velike glumice, upamćene po svom glumačkom daru. Postoje i glumice koje su prave, punokrvne zvijezde, čiji utjecaj ne staje na filmovima, nego se s ekrana prelije i postane dio masovne kulture. Postoji, međutim, i treća vrsta velikih glumica. To su glumice koje svojim licem utjelovljuju jednu eru filmske povijesti. U tu treću vrstu spadala je Jeanne Moreau, zvijezda francuskog filma koja je preminula jučer u Parizu u 89. godini. Jeanne Moreau spada u nisku zvijezda francuskog popularnog filma, nisku koja seže od Michelle Morgan, a nastavlja se preko Simone Signoret, Catherine Deneuve i Isabelle Adjani do današnjih - Marion Cotillard ili Lee Seydoux. Ali, više nego i jedna od prethodnica ili nasljednica, Moreau je imala sreću s epohom u kojoj je blistala. Njene najbolje i najproduktivnije godine poklopile su se s početkom francuskog novog vala, filmskog pokreta koji je prodrmao svjetski film i (zakratko) Francusku pretvorio u kinematografiju vodilju. Jeanne Moreau imala je talent, sreću i mudrost da postane lice tog novog pokreta. Jučer je zajedno s njom stoga umrlo lice novog vala... (Jurica Pavičić, Jutarnji list)
http://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/zajedno-s-njom-umrlo-je-i-lice-novog-vala-jeanne-moreau-bila-je-nekonvencionalno-lijepa-zena-urbanog-izgleda-koji-isijava-inteligencijom/6426323/

PONEDJELJAK / 05.11.

KNJIŽARA

Bookshop, 2017.
17:30 sati



Bookshop, 2017. Isabel Coixet, 113 min. UK/DE/ES
Scenarij:
Isabel Coixet po romanu Penelope Fitzgerald
Uloge: Emily Mortimer, Bill Nighy, Hunter Tremayne
   Zapaženi film u nizu zemalja, najbolji španjolski film 2017., dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada.
   Radnja se odvija krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, a prati Florence, slobodoumnu udovicu koja odlučuje otvoriti knjižaru u jednom engleskom gradiću. Njezina odluka ne nalazi na odobravanje konzervativnih i uštogljenih, ali često i dosta zavidnih mještana. Ipak, ubrzo se pokaže da je žena imala dobru ideju jer njena knjižara postane hit, a mjesto u kojem gotovo nitko nije čitao postaje prava čitalačka meka. Ljudi polako počinju otkrivati književnost, i klasike i moderno štivo tog doba, no naravno da kad nekome krene, tada to mora izazvati i zavist kod drugoga. No, unatoč tome hrabra Florence utječe na promjenu svjetonazora u mjestu te knjigama kao što su "Lolita" ili "Fahrenheit 451" u svoj gradić dovodi svojevrsnu kulturnu revoluciju
   Na lanjskom sajmu knjiga u Frankfurtu nagrada za najbolju filmsku adaptaciju knjiškog predloška otišla je u ruke katalonske redateljice Isabel Coixet za iznimnu adaptaciju romana "The Bookshop" Penelope Fitzgerald.
https://www.imdb.com/title/tt3127022/?ref_=nv_sr_1

FAHRENHEIT 11/9

20:15 sati



Fahrenheit 11/9, 2018. Michael Moore, 128 min. US
Scenarij:
Michael Moore
   Michael Moore je prije četrnaest godina snimio komercijalno najuspješniji dokumentarni film svih vremena – 'Fahrenheit 9/11', u kojem je ostvario žestoku kritiku američke politike, a prije svega tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, nakon napada na njujorške blizance i druge mete 11. rujna 2001. Najslavniji svjetski dokumentarist u svome novom filmu,   'Fahrenheit 11/9', još žešće se obračunava s aktualnim stanjem u SAD-u, a posebno sa sadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom. Naslov 'Fahrenheit 11/9' odnosi se na 9. studenoga 2016., kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima Film je svjetsku premijeru imao prije dva tjedna na filmskom festivalu u Torontu, gdje je prikazan kao film otvaranja.
   Dokumentarni filmovi Michaela Moorea bili su i još jesu predmet čestog omalovažavanja. Puno je ljudi u svijetu filma koji zaziru od njegova redateljskog metoda, propovjedničke didaktičnosti, nametljivog insceniranja prizora i napasnog guranja pred kameru. Također, nemali dio publike zakolutat će očima na politički aspekt njegovih filmova, a među njima neće biti samo Mooreovi konzervativni protivnici. I dobar dio lijevo-liberalne Amerike volio bi da za filmskog glasnogovornika svojih ideja ima nekog obrazovanijeg i analitičnijeg. Unatoč svemu tome, Michael Moore je bez sumnje najutjecajniji politički dokumentarist posljednjih četvrt stoljeća... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Filmski esteti mogli bi mu zamjeriti sirovom redateljskom potezu, ali Mooreu je mnogo važnija poruka koju želi poslati, a ona je vrlo uznemirujuća i glasi: ako nekome još nije jasno gdje smo, sad više nema sumnje - riječ je o totalitarizmu i fašizmu koji je već ovdje i s njim živimo sasvim nesvjesni što nam se zapravo dogodilo. (Paula Bobanović, www.express.hr)

https://www.imdb.com/title/tt8632862/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 06.11.

LAPONSKA KRV

Sami Blood / Sameblod, 2017.
17:30 sati



Sami Blood / Sameblod, 2017. Amanda Kernell, 110 min. S
Scenarij
: Amanda Kernell
Uloge: Lene Cecilia Sparrok, Mia Erika Sparrok, Maj-Doris Rimpi
   Tridesetih godina prošlog stoljeća, Elle Marja prisiljena je ostaviti svoju Saami obitelj kako bi pohađala internat daleko od svog doma, a što je u ono vrijeme bila tipična praksa. Kao adolescent, ona je tvrdoglava i buntovnički nastrojena, a osjećaje zna skrivati jako dobro, čak i od sebe same. Ulaže sve napore kako bi zadobila simpatije svojih nastavnika te uspijeva zasjeniti školske kolege u prilagođavanju švedskoj kulturi za koju joj je bilo rečeno da je daleko superiornija od one koju je poznavala kod kuće. Žudeći za tim da se uklopi u društvo koje nije pretjerano naklonjeno pripadnicima njezinog naroda, Elle trpi diskriminaciju i psihološku okrutnost. Međutim, spremna je u potpunosti se odreći svojih korijena samo kako bi se uklopila.
   Fantastični redateljski debi Amande Kernell gledateljima nudi iscrpan komentar na zlostavljanje protiv naroda Saami od strane službenih institucija, suptilno prikazujući uznemirujuću atmosferu koja kod gledatelja izaziva empatiju... (VFF)
   „Sameblod“ označava Samije, autohtoni domorodački narod koji živi na sjeveru Švedske i bavi se uzgojem sobova. Strogo se držeći tradicije, trude se izbjegavati asimilaciju i kontakte s većinskim stanovništvom, što ide to te mjere da čak i dan danas žive poput nomada, u šatorima, daleko gore u brdima, i po tome su slični američkim Indijancima pa donekle i našim Romima.
   Redateljici i scenaristici Kernell ovo je prvi dugometražni film, a nastao je kao kratki film „Stoerre Vaerie“ 2015. Film je privukao pozornost na svjetskim festivalima, posebno je hvaljen bio na Sundance film festivalu, pa se krenulo u izradu dugometražnog filma. Amandi je tema dobro poznata jer je i sama Sami podrijetla, no u intervjuima je odbijala tvrdnje da je riječ o autobiografskom filmu već o fikciji utemeljenoj na povijesnim činjenicma o narodu čiji su pripadnici kroz povijest bili građani drugog reda, a situacija se nije promijenila mnogo ni danas. Zanimljivo je da uloge Sami djece glume naturščici, pripadnici te male i izolirane zajednice, bez ikakvog prethodnog glumačkog iskustva. Taj miks profesionalnih i neiskusnih glumaca bio je vrlo zahtjevan, ali Kernellica je taj zadatak izvela sjajno, izvlačeći iz svih njih maksimum te pametno nijansirajući različita raspoloženja u filmu u jednu skladnu, ujednačenu cjelinu koja ne moralizira, ne osuđuje, već sve ostavlja gledatelju na ocjenu. (https://zlihadzoponovojase.wordpress.com)
   BZN (Bozeman, Montana) International Film Festival 2018. Nagrada publike
   Fargo Film Festival 2018. Najbolji film
   Giornate degli autori - Venice Days 2017. Lux Prize
   Guldbagge Awards 2018. Nagrada publike, najbolji scenarij, najbolja glumica
   Göteborg Film Festival 2017. Najbolji nordijski film
   Trondheim Internasjonale Filmfestival 2017. Nagrada publike
   Luxembourg City Film Festival 2017. Najbolji film (Youth Jury Award)
   Newport Beach Film Festival 2017. Najbolji strani film
   Riviera International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Santa Barbara International Film Festival 2017. Najbolji film
   Santa Fe Independent Film Festival 2017. Nagrada publike
   Seattle International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Tokyo International Film Festival 2016. Specijalna nagrada žirija
   Venice Film Festival 2016. Najbolja debitantska režija
https://www.imdb.com/title/tt5287168/?ref_=nv_sr_1

CABARET

Cabaret, 1970.
20:15 sati



Cabaret, 1970. Bob Fosse, 124 min. US
Scenarij:
Jay Allen prema knjizi „Cabaret“ Joe Masteroffa
Uloge: Liza Minnelli, Michael York, Helmut Griem, Joel Grey, Fritz Wepper, Marisa Berenson
   Priča prati Sally Bowles i njenu aferu s piscem Cliffordom Bradshawom to vezu fraulein Schneider i njenog podstanara herr Schultza koji je židovskog podrijetla. Dok se oba para trude održati vezu, opskurni berlinski noćni klub Kit Kat ironijski podcrtava njihove nevolje. No nijedan par neće moći dugo ignorirati opasnost koja vreba.
   Kit Kat klub metafora je za dekadentnu Njemačku koju će uskoro progutati nacizam. Berlin po danu i Berlin po noći su u Cabaretu dvije potpuno različite stvari — po noći su klubovi puni smijeha a izvođači se do mile volje izruguju nacizmu. Ali, smijeh preko dana zamre. Glazbeni brojevi su komentari na situacije u radnji, a kroz priču gledatelje vodi majstor ceremonije, Emcee kojeg je i u kazališnoj i u filmskoj verziji tumačio Joel Grey.
   "Cabaret" je nastao prema romanu „Goodbye to Berlin“ Christophera Isherwooda iz 1935. koji je pak 1951. John Van Druten preradio u dramu „I Am a Camera“ prema kojoj je snimljen istoimeni film. Producent i redatelj Harold Prince ranih je šezdesetih odludio napraviti mjuzikl verziju „I Am a Camera“ pod naslovom „Cabaret“ pa je angažirao skladatelja Johna Kandera i tekstopisca Freda Ebba da rade na materijalu. Libreto je napisao Joe Masteroff. Kander i Ebb su netom završili jedan drugi projekt na kojem su surađivali s Lizom Minelli i „Cabaret“ su pisali s idejom da upravo ona bude Sally Bowles, no u kazališnoj verziji mjuzikla ipak nije angažirana nego je glavna uloga dodijeljena Jill Haworth. „Cabaret“ je premijerno izveden 1966. na Broadwayju a dvije godine kasnije i na West Endu. Od kazališne verzije puno je poznatiji film legendarnog Boba Fossea iz 1972. Film se u radnji dosta razlikuje od kazališne verzije - scenaristica Jay Presson Allen je u priču vratila gay teme koje su odstranjene iz drame i mjuzikla, izbačeni su neki songovi i nadopisani drugi poput kultnog „Mein Herr“ i „Maybe This Time“. Fosse je mislio da publika neće dobro reagirati na to da likovi ničim izazvani počnu pjevati i plesati u svakodnevnom životu pa je glazbene brojeve (izuzev jednog) ograničio na pozornicu Kit Kat kluba.  
   Uz Oscara za najbolju glumicu (Liza Minnelli) film je osvojio i oscara za najboljeg sporednog glumca (Joel Grey), najbolju fotografiju, najbolju umjetničku režiju, najbolji zvuk, najbolju originalnu pjesmu te najbolju montažu, što ga čini filmom s najviše osvojenih oscara u povijesti, a da među nagradama nije ona za najbolji film. Film je dobio Zlatni globus za najbolji film – mjuzikl/komedija.
   U ovoj adaptaciji brodvejskog hita sve pjevano-plesne točke motivirane su smještanjem u kabaret. Upravo strogo odjeljivanje scenske izvedbe i izvanscenske stvarnosti naglašava njihovu međusobnu povezanost ostvarenu pomnom dramaturškom gradacijom paralelne izmjene kabaretskih točaka i okvirne fabule, koja je pak uokvirena prizorima najave i odjave večernjeg nastupa. Stalno mijenjanje funkcije glazbenih točaka u filmskoj cjelini modulira međudjelovanje zbilje i njezina scenskog predstavljanja od ilustrativnosti uvodne točke „Wilkommen“, preko supostavljanja komičnog pljeskanja po zadnjici nacističkoj brutalnosti na ulicama Berlina, odnosno scenskog parodiranja ljubavnog trokuta Briana, Sally i Maxa, do otvorene provokativnosti pjesme „If Only You Could See Her Through My Eyes“ kao satire rastućeg antisemitizma i ključne metafore zaključne točke „Life Is a Cabaret“. Sekvenca jedine pjesme koja se ne izvodi u kabaretu (Tomorrow Belongs To Me), nego je na idiličnom izletištu započinje pripadnik Hitlerjugenda, da bi mu se zatim priključila masa, izvrće kabaretsku karnevalizaciju dominantnog poretka u estetizaciju političkog programa prokazujući nekritičko uživljavanje publike u predstavljene ideološke sadržaje kao naličje masovne psihoze, te pridajući bezbrižnom eskapizmu – predočenom junakinjinom ambicijom da postane filmska zvijezda. (T. Brlek, HFL)
https://www.imdb.com/title/tt0068327/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 07.11.

LJUDSKIJI OD LJUDI

More Human than Human, 2018.
20:15 sati



SECRET ARTS CINEMA
More Human than Human, 2018. Tommy Pallotta, Femke Wolting, 73 min. NL
Scenarij:
Tommy Pallotta, Femke Wolting
   Osoban, dramatičan i često zabavan filmski pothvat u potrazi za odgovorom na pitanje u kojoj su mjeri ljudskost i posebice ljudska kreativnost u opasnosti pred umjetnom inteligencijom. Hoćemo li pasti ničice pred umjetnom inteligencijom, hoće li nas ona svojom umreženošću i potencijalnom samosvjesnošću učiniti zastarjelima? Potraga započinje robotom kojeg autor Tommy Pallotta gradi ne bi li ga zamijenio kao filmskog autora. Budućnost je sada, a da možda to uopće ne znamo!
https://www.imdb.com/title/tt7977162/?ref_=fn_al_tt_1

   Secret Arts Cinema, filmski tematski program u organizaciji udruge Pari Pikule, otvara novu stranicu svog djelovanja nizom iznimno zanimljivih projekcija u tri hrvatska grada. Četiri filma u Rijeci (Art-kino), Splitu (Kinoteka Zlatna vrata) i Zagrebu  (Kaptol Boutique Cinema & Bar) obojat će jesen filmovima koji slave ljudsku kreativnost najrazličitijim paletama i sigurnim autorskim potezima kistom.
   Secret Arts Cinema u dobroj je mjeri izašao iz ormara. Velik interes publike i brojni odlični odjeci kako na hrvatskoj medijskoj sceni ali i u međunarodnim industry krugovima programu su oduzeli dio misterioznosti, no uvelike su unaprijedili njegovu vidljivost. Drugo izdanje SAC-a više se neće neće poigravati s očekivanjima publike i organizirati im filmska iznenađenja u kino dvoranama. Karte su na stolu, raspored je definiran, a sjajni filmovi odabrani!
   Tajnovitosti se ipak nismo mogli posve odreći, kao što je već uobičajeno za SAC – svaku ćemo projekciju omotati u dodatno ruho – pjevat će se, crtati, razgovarati s robotima i umjetnicima. Više o tome – saznat ćete kad posjetite Sve boje Secret Arts Cinema!
   Projekt je podržan sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.
www.paripikule.com

ČETVRTAK / 08.11.

IZGARANJE

Beoning, 2018.
17:30 sati



IZGARANJE
Beoning, 2018. Chang-dong Lee, 148 min. KO
Scenarij:
Jungmi Oh & Chang-dong Lee po kratkoj priči "Barn Burning“ Haruki Murakamija
Uloge: Ah-in Yoo, Jong-seo Jun, Steven Yeun
   Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu... Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.
   Riječ je o izvanrednom filmu koji po atmosferi ima nešto od murakamijevske nedohvatljive čeznutljivosti, a istodobno vješto klizi iz žanra u žanr tako da ni jednog trenutka niste načistu što slijedi iduće. Osobno, Lee Chang-dongu bih dao Zlatnu palmu... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   Neuhvatljiv, meandrirajući zaplet je kičma filma na koju se kači i tehnička vještina cijele ekipe i zaista vrhunska gluma vrlo dobrih, sjajno odabranih i sjajno vođenih glumaca i brojni detalji u drugom, trećem ili četvrtom planu koji o likovima i događajima otkrivaju taman koliko je potrebno, ostavljajući ostatak u nekom zamućenom stanju. Sve je to dio jedinstvene Leejeve autorske vizije realizirane s pedantnom pozornošću za svaki detalj poput, recimo, intrigantnih, a opet realističnih dijaloga. Zločin je uvijek figurirao u autorovom stvaralačkom opusu, bilo kao brižljivo skrivana tajna koja isplivava na površinu, u pozadini, u centru zbivanja ili kao nepokretni pokretač radnje, ali je tek u „Izgaranju“, iako striktno hipotetičan, hipnotički preuzeo čitav film. Rezultat je nešto izvanserijsko, teško opisivo i vrijedno višekratnog gledanja. (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt7282468/?ref_=fn_al_tt_1

UTOYA, 22. SRPNJA

Utoya 22. juli, 2018.
20:15 sati



Utoya 22. juli, 2018. Erik Poppe, 93 min. NO
Scenarij:
Siv Rajendram Eliassen i Anna Bache-Wiig po priči Erika Poppea
Uloge: Andrea Berntzen, Aleksander Holmen, Solveig Koloen Birkeland
   Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utoya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi rekonstrukcija je događaja prikazana iz perspektive žrtava.
   Nakon filma Erika Poppea »Utoya, 22 Juli«, u kojem je autor u jednom kontinuiranom kadru pokušao rekonstruirati masakr na istoimenom otoku koji je počinio Andreas Breivik, u konkurenciji venecijanske Mostre dogodio se komad s identičnom tematikom. Čak su im i nazivi gotovo isti. Riječ je o filmu Paula Greengrassa »22 July«. Razlika je samo u tome što Norvežanin Poppe promatra masakr iz perspektive mladih žrtava, koje su boravile na ljetnom kampu u organizaciji norveške Laburističke partije, dok Britanac Greengrass uvodi i lik Breivika. (Dragan Rubeša, Novi List)
   Najveći dio sastoji se od jednog jedinog neprekinutog kadra koji prati 18-godišnju Kaju, djevojku koja se nađe usred meteža na Utoyi i - dok svi izbezumljeno bježe - pokušava naći svoju mlađu sestru.  “One take” tehnika pri tom pridonosi osjećanju jeze, jer gledatelja zakuca u perspektivu djece koja se nađu usred kaosa, a da pojma nemaju što se zbiva. Pri tom se sama Kaja tijekom filma pretvara u sebedajnu heroinu, paradigmu vrednota solidarnosti koje bi trebale biti imanentne socijaldemokraciji. Kroz Kaju, Poppe diže spomenik vrijednostima koje je ubojica pokušao uništiti. Što se počinitelja tiče, Poppe se odlučio na jedini moralno prihvatljivi pristup: nije ga ni prikazao. Ubojica u filmu ostaje apstrakcija koju tek dvaput kratko naziremo u drugom planu kao prijeteću siluetu. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Od masakra je prošlo sedam godina i rane su još svježe. Ne bih volio da sam u koži roditelja koji proživljava smrt svog djeteta iznova i iznova zbog nekog filmaša. Redatelj je svojim pristupomm izbjegao lešinarenje i gledatelju dao vremena da razmisli koliko su norveške vlasti podbacile. Kod nas kažu da se u kući obješenog ne spominje uže, nešto slično je uradio redatelj. Zna se tko je Breivik, što je uradio, kako izgleda i gdje se nalazi. Za mene bi prikazivanje njegovog lika i nedjela bilo reklama i podsticaj za drugog luđaka da uradi nešto slično. Nije Breivik usamljen slučaj niti je ovo jedini film koji obrađuje ovu temu. (Stole / forum.titlovi.com)

https://www.imdb.com/title/tt7959216/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 09.11.

UTOYA, 22. SRPNJA

Utoya 22. juli, 2018.
17:30 sati



Utoya 22. juli, 2018. Erik Poppe, 93 min. NO
Scenarij:
Siv Rajendram Eliassen i Anna Bache-Wiig po priči Erika Poppea
Uloge: Andrea Berntzen, Aleksander Holmen, Solveig Koloen Birkeland
   Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utoya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi rekonstrukcija je događaja prikazana iz perspektive žrtava.
   Nakon filma Erika Poppea »Utoya, 22 Juli«, u kojem je autor u jednom kontinuiranom kadru pokušao rekonstruirati masakr na istoimenom otoku koji je počinio Andreas Breivik, u konkurenciji venecijanske Mostre dogodio se komad s identičnom tematikom. Čak su im i nazivi gotovo isti. Riječ je o filmu Paula Greengrassa »22 July«. Razlika je samo u tome što Norvežanin Poppe promatra masakr iz perspektive mladih žrtava, koje su boravile na ljetnom kampu u organizaciji norveške Laburističke partije, dok Britanac Greengrass uvodi i lik Breivika. (Dragan Rubeša, Novi List)
   Najveći dio sastoji se od jednog jedinog neprekinutog kadra koji prati 18-godišnju Kaju, djevojku koja se nađe usred meteža na Utoyi i - dok svi izbezumljeno bježe - pokušava naći svoju mlađu sestru.  “One take” tehnika pri tom pridonosi osjećanju jeze, jer gledatelja zakuca u perspektivu djece koja se nađu usred kaosa, a da pojma nemaju što se zbiva. Pri tom se sama Kaja tijekom filma pretvara u sebedajnu heroinu, paradigmu vrednota solidarnosti koje bi trebale biti imanentne socijaldemokraciji. Kroz Kaju, Poppe diže spomenik vrijednostima koje je ubojica pokušao uništiti. Što se počinitelja tiče, Poppe se odlučio na jedini moralno prihvatljivi pristup: nije ga ni prikazao. Ubojica u filmu ostaje apstrakcija koju tek dvaput kratko naziremo u drugom planu kao prijeteću siluetu. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Od masakra je prošlo sedam godina i rane su još svježe. Ne bih volio da sam u koži roditelja koji proživljava smrt svog djeteta iznova i iznova zbog nekog filmaša. Redatelj je svojim pristupomm izbjegao lešinarenje i gledatelju dao vremena da razmisli koliko su norveške vlasti podbacile. Kod nas kažu da se u kući obješenog ne spominje uže, nešto slično je uradio redatelj. Zna se tko je Breivik, što je uradio, kako izgleda i gdje se nalazi. Za mene bi prikazivanje njegovog lika i nedjela bilo reklama i podsticaj za drugog luđaka da uradi nešto slično. Nije Breivik usamljen slučaj niti je ovo jedini film koji obrađuje ovu temu. (Stole / forum.titlovi.com)

https://www.imdb.com/title/tt7959216/?ref_=fn_al_tt_1

FAHRENHEIT 11/9

20:15 sati



Fahrenheit 11/9, 2018. Michael Moore, 128 min. US
Scenarij:
Michael Moore
   Michael Moore je prije četrnaest godina snimio komercijalno najuspješniji dokumentarni film svih vremena – 'Fahrenheit 9/11', u kojem je ostvario žestoku kritiku američke politike, a prije svega tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, nakon napada na njujorške blizance i druge mete 11. rujna 2001. Najslavniji svjetski dokumentarist u svome novom filmu,   'Fahrenheit 11/9', još žešće se obračunava s aktualnim stanjem u SAD-u, a posebno sa sadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom. Naslov 'Fahrenheit 11/9' odnosi se na 9. studenoga 2016., kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima Film je svjetsku premijeru imao prije dva tjedna na filmskom festivalu u Torontu, gdje je prikazan kao film otvaranja.
   Dokumentarni filmovi Michaela Moorea bili su i još jesu predmet čestog omalovažavanja. Puno je ljudi u svijetu filma koji zaziru od njegova redateljskog metoda, propovjedničke didaktičnosti, nametljivog insceniranja prizora i napasnog guranja pred kameru. Također, nemali dio publike zakolutat će očima na politički aspekt njegovih filmova, a među njima neće biti samo Mooreovi konzervativni protivnici. I dobar dio lijevo-liberalne Amerike volio bi da za filmskog glasnogovornika svojih ideja ima nekog obrazovanijeg i analitičnijeg. Unatoč svemu tome, Michael Moore je bez sumnje najutjecajniji politički dokumentarist posljednjih četvrt stoljeća... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Filmski esteti mogli bi mu zamjeriti sirovom redateljskom potezu, ali Mooreu je mnogo važnija poruka koju želi poslati, a ona je vrlo uznemirujuća i glasi: ako nekome još nije jasno gdje smo, sad više nema sumnje - riječ je o totalitarizmu i fašizmu koji je već ovdje i s njim živimo sasvim nesvjesni što nam se zapravo dogodilo. (Paula Bobanović, www.express.hr)

https://www.imdb.com/title/tt8632862/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 10.11.

LJUDI I MJESTA

Faces Places, 2017.
17:30 sati



Faces Places, 2017. JR, Agnes Varda, 94 min. FR
Scenarij:
JR, Agnes Varda
   Agnes Varda, jedna od predvodnica Francuskog novog vala i profesionalni fotograf i zidni slikar J.R. zajedno se upuštaju u poseban umjetnički projekt. Njih dvoje skupa putuju Francuskom u posebnom kamiončiću opremljenom prenosivom kabinom za fotografiranje i ostalom opremom za print te fotografiraju razne ljude koje upoznaju tijekom svog putovanja. Puni inspiracije, kreiraju posebne velike fotografske murale individualaca, zajednica i mjesta kojima na taj način žele odati počast i priznanje. Putem će ova iskusna kinematografska veteranka i mladi umjetnički idealist uživati u svom neuobičajenom prijateljstvu dok razgovaraju i razotkrivaju svoje poglede na svijet na sebi jedinstven način.
   „Mjesta i ljudi“ kritički je iznimno cijenjen film koji je na filmskom festivalu u Cannesu dobio nagradu „Zlatno oko“ za najbolji dokumentarac festivala, a također je nominiran i za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. Tom nominacijom, Agnes Varda u dobi od 89 godina službeno je postala najstarijom nominiranom osobom u povijesti dodjele ove prestižne filmske nagrade. Do danas je film „Mjesta i ljudi“ osvojio 33 priznanja i zaradio još 33 nominacije s raznih festivala i dodjela nagrada, a mnoga kritičarska udruženja diljem svijeta gotovo jednoglasno su ga proglasila najboljim dokumentarcem godine. Svakako se radi o filmu koji se nikako ne bi smio propustiti, budući na popularnoj internetskoj stranici RottenTomatoes do danas ima fascinantnih 99% pozitivnih ocjena i kritika.
https://www.imdb.com/title/tt5598102/?ref_=nv_sr_1

KNJIŽARA

Bookshop, 2017.
20:15 sati



Bookshop, 2017. Isabel Coixet, 113 min. UK/DE/ES
Scenarij:
Isabel Coixet po romanu Penelope Fitzgerald
Uloge: Emily Mortimer, Bill Nighy, Hunter Tremayne
   Zapaženi film u nizu zemalja, najbolji španjolski film 2017., dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada.
   Radnja se odvija krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, a prati Florence, slobodoumnu udovicu koja odlučuje otvoriti knjižaru u jednom engleskom gradiću. Njezina odluka ne nalazi na odobravanje konzervativnih i uštogljenih, ali često i dosta zavidnih mještana. Ipak, ubrzo se pokaže da je žena imala dobru ideju jer njena knjižara postane hit, a mjesto u kojem gotovo nitko nije čitao postaje prava čitalačka meka. Ljudi polako počinju otkrivati književnost, i klasike i moderno štivo tog doba, no naravno da kad nekome krene, tada to mora izazvati i zavist kod drugoga. No, unatoč tome hrabra Florence utječe na promjenu svjetonazora u mjestu te knjigama kao što su "Lolita" ili "Fahrenheit 451" u svoj gradić dovodi svojevrsnu kulturnu revoluciju
   Na lanjskom sajmu knjiga u Frankfurtu nagrada za najbolju filmsku adaptaciju knjiškog predloška otišla je u ruke katalonske redateljice Isabel Coixet za iznimnu adaptaciju romana "The Bookshop" Penelope Fitzgerald.
https://www.imdb.com/title/tt3127022/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 12.11.

LAPONSKA KRV

Sami Blood / Sameblod, 2017.
17:30 sati



Sami Blood / Sameblod, 2017. Amanda Kernell, 110 min. S
Scenarij
: Amanda Kernell
Uloge: Lene Cecilia Sparrok, Mia Erika Sparrok, Maj-Doris Rimpi
   Tridesetih godina prošlog stoljeća, Elle Marja prisiljena je ostaviti svoju Saami obitelj kako bi pohađala internat daleko od svog doma, a što je u ono vrijeme bila tipična praksa. Kao adolescent, ona je tvrdoglava i buntovnički nastrojena, a osjećaje zna skrivati jako dobro, čak i od sebe same. Ulaže sve napore kako bi zadobila simpatije svojih nastavnika te uspijeva zasjeniti školske kolege u prilagođavanju švedskoj kulturi za koju joj je bilo rečeno da je daleko superiornija od one koju je poznavala kod kuće. Žudeći za tim da se uklopi u društvo koje nije pretjerano naklonjeno pripadnicima njezinog naroda, Elle trpi diskriminaciju i psihološku okrutnost. Međutim, spremna je u potpunosti se odreći svojih korijena samo kako bi se uklopila.
   Fantastični redateljski debi Amande Kernell gledateljima nudi iscrpan komentar na zlostavljanje protiv naroda Saami od strane službenih institucija, suptilno prikazujući uznemirujuću atmosferu koja kod gledatelja izaziva empatiju... (VFF)
   „Sameblod“ označava Samije, autohtoni domorodački narod koji živi na sjeveru Švedske i bavi se uzgojem sobova. Strogo se držeći tradicije, trude se izbjegavati asimilaciju i kontakte s većinskim stanovništvom, što ide to te mjere da čak i dan danas žive poput nomada, u šatorima, daleko gore u brdima, i po tome su slični američkim Indijancima pa donekle i našim Romima.
   Redateljici i scenaristici Kernell ovo je prvi dugometražni film, a nastao je kao kratki film „Stoerre Vaerie“ 2015. Film je privukao pozornost na svjetskim festivalima, posebno je hvaljen bio na Sundance film festivalu, pa se krenulo u izradu dugometražnog filma. Amandi je tema dobro poznata jer je i sama Sami podrijetla, no u intervjuima je odbijala tvrdnje da je riječ o autobiografskom filmu već o fikciji utemeljenoj na povijesnim činjenicma o narodu čiji su pripadnici kroz povijest bili građani drugog reda, a situacija se nije promijenila mnogo ni danas. Zanimljivo je da uloge Sami djece glume naturščici, pripadnici te male i izolirane zajednice, bez ikakvog prethodnog glumačkog iskustva. Taj miks profesionalnih i neiskusnih glumaca bio je vrlo zahtjevan, ali Kernellica je taj zadatak izvela sjajno, izvlačeći iz svih njih maksimum te pametno nijansirajući različita raspoloženja u filmu u jednu skladnu, ujednačenu cjelinu koja ne moralizira, ne osuđuje, već sve ostavlja gledatelju na ocjenu. (https://zlihadzoponovojase.wordpress.com)
   BZN (Bozeman, Montana) International Film Festival 2018. Nagrada publike
   Fargo Film Festival 2018. Najbolji film
   Giornate degli autori - Venice Days 2017. Lux Prize
   Guldbagge Awards 2018. Nagrada publike, najbolji scenarij, najbolja glumica
   Göteborg Film Festival 2017. Najbolji nordijski film
   Trondheim Internasjonale Filmfestival 2017. Nagrada publike
   Luxembourg City Film Festival 2017. Najbolji film (Youth Jury Award)
   Newport Beach Film Festival 2017. Najbolji strani film
   Riviera International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Santa Barbara International Film Festival 2017. Najbolji film
   Santa Fe Independent Film Festival 2017. Nagrada publike
   Seattle International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Tokyo International Film Festival 2016. Specijalna nagrada žirija
   Venice Film Festival 2016. Najbolja debitantska režija
https://www.imdb.com/title/tt5287168/?ref_=nv_sr_1

PRIČA O IRENI SENDLEROWOJ

Historia Ireny Sendlerowej, 2016.
20:15 sati



Historia Ireny Sendlerowej, 2016. Andrzej Wolf, 27 min. PL
  Početkom Drugog svjetskog rata Irena Sendler0wa je bila socijalna radnica koja je imala pristup varšavskom getu. Vidjevši stanje ˝na terenu˝, postaje svjesna da su Židovi u velikoj opasnosti. Kako i sama ima Židove za prijatelje, odlučuje učiniti sve kako bi im pomogla. No, nisu svi spremni za tako velike korake. Dio socijalnih radnica odustane od pomoći te Irena postaje administrator u varšavskom Odjelu socijalne pomoći. Njihova zadaća je bila upravljanje socijalnim kuhinjama u svim dijelovima grada. Na taj način je, iako je bilo strogo zabranjeno, pomagala Židovima...
   Hrabra Poljakinja Irena Sandler (15.2. 1910. - 12.5. 2008.) živjela je u Varšavi. Jedna je od prvih Pravednica među narodima. Bila je i kandidat za Nobelovu nagradu. Proglašena je počasnom građankom države Izrael i službeno proglašena nacionalnom heroinom Poljske.  Tijekom 2. svjetskog rata spasila je 2500 židovske djece od sigurne smrti.
   Film je realiziran na bazi jedinstvenih intervjua s junakinjom filma koji su registrirani u zadnjim godinama njezina života. Parlament Republike Poljske je proglasio 2018. godinu Godinom Irene Sandlerowe. Projekt relizira Poljska udruga "Polonez" iz Splita.
   Ljude treba dijeliti na dobre i loše. Rasa, porijeklo, religija, obrazovanje, imovina - nemaju nikakvo značenje. Samo to, tko je kakav čovjek... (Irena Sandlerowa)
https://www.imdb.com/title/tt6451518/?ref_=nm_flmg_dr_1
https://hr.wikipedia.org/wiki/Irena_Sendler

 

UTORAK / 13.11.

PRIČE S ASFALTA

Asphalte / Macadam Stories, 2015.
17:30 sati



Asphalte / Macadam Stories, 2015. Samuel Benchetrit, 100 min. FR
Scenarij:
Samuel Benchetrit i Gábor Rassov
Režija: Isabelle Huppert, Gustave Kervern, Valeria Bruni Tedeschi
   Zgrada u planskom naselju. Jedan pokvaren lift. Tri susreta. Šest lica. Hoće li Sternkowitz ustati iz invalidskih kolica kako bi se udvarao medicinskoj sestri iz noćne smjene? Hoće li usamljeni tinejdžer Charly pronaći ulogu za Jeanne Meyer, popularnu glumicu iz 80-ih? I što će biti s astronautom Johnom McKenzijem kojeg je nakon povratka na Zemlju udomila gospođa Hamida?
   „Priče s asfalta“ priče su o isprepletenim sudbinama i svemu što nas čini ljudskim bićima: manama, vrlinama, snovima i nadama. Film je osvojio nagradu publike na Festivalu mediteranskog filma Split.
https://www.imdb.com/title/tt4357368/?ref_=nm_flmg_dr_2

IN MEMORIAM MILENA DRAVIĆ: RONDO

Rondo, 1966.
20:15 sati



Rondo, 1966. Zvonimir Berković, 95 min. HR
Scenarij:
Zvonimir Berković
Uloge: Relja Bašić, Milena Dravić, Stevo Žigon, Zvonimir Rogoz, Rudolf Kukić, Boris Festini
   Nakon prvog, slučajnog dolaska, sudac Mladen počinje redovno, svake nedjelje, posjećivati bračni par - umjetnika Feđu i studenticu kemije Nadu - u njihovom potkrovnom stanu u središtu Zagreba. Feđa i Mladen svake nedjelje igraju šah, a Neda je zadužena za 'stvaranje domaće atmosfere'. S vremenom odnos njih troje postaje sve složeniji i počinje, gotovo bez volje njih samih, poprimati značajke ljubavnog trokuta...
   „Rondo“ se isticao za tadašnju jugoslavensku kinematografiju neobično modernim stilom, odnosno po tome što je narativna struktura slijedila istoimenu glazbenu formu. S velikim uspjehom je prikazan na Pulskom festivalu gdje je Relja Bašić dobio Zlatnu arenu za najbolju mušku ulogu. Sredinom 1980-ih je uvršten u izbor 20 najboljih jugoslavenskih filmova, a 1999. godine je proglašen jednim od najboljih hrvatskih filmova svih vremena.
   Debitantski cjelovečernji igrani film Zvonimira Berkovića najbolje je ostvarenje njegova opusa i jedan od neupitnih klasika hrvatske kinematografije. Suptilno seciranje prijateljsko-erotskih odnosa na fonu glazbene forme ronda čiju strukturu poprima i sam film, izvanredan redateljski tretman prostora u skučenu ambijentu, sjajan vizualno-dizajnerski segment cjeline te odlične glumačke izvedbe temeljne su odlike filma. Na festivalu u Puli Rondo je nagrađen Velikom srebrnom arenom (ex aequo sa „Štićenikom“) za film te Zlatnim arenama za scenarij (ex aequo sa „Do pobjede i dalje“), fotografiju (ex aequo s „Ponedjeljak ili utorak“) i glumca (Relja Bašić, ex aequo sa Antunom Nalisom), također i Srebrnom arenom za glumicu. Na festivalu u Atlanti film je dobio prvu nagradu za scenarij. (www.hrfilm.hr)
   Dok u scenariju filma „H-8“ prikaz sudbina brojnih junaka strukturom podsjeća na fugu, „Rondom“ Berković radikalizira modernističku formu, uklapajući se u tendencije evropskog filma. Ritual monotonog druženja ne pogoduje dinamičnom razvoju dramskih sukoba, no zato motivira nagle, hirovite promjene, opravdane temeljnim nezadovoljstvima: Neda se osjeća inferiornom suprugu, on teško ostvaruje prijateljstva i emocionalne kontakte, Mladen je već dugo u kolotečini samačkog života – hladan u privatnosti koliko i na sudačkom poslu. Stoga dolazi do preljuba, premda ga Mladen ne potiče i premda ni po čemu nije superioran Feđi. Glazbeni oblik ronda (ponavljanje tema) organizira narativni slijed, no važan je i kao tema – likovi vole, slušaju i sviraju Mozartov Rondo, raspravljaju o sličnosti žene i glazbe, a i izlet u jazz u temelju ne mijenja glazbeni ugođaj već tek osnažuje dojam o želji za promjenom zbog koje preljub nastaje. Snimatelj je slijedio ugođaje i osvjetljenje u interijerima slikara Miljenka Stančića, pridonoseći dočaravanju rafinirane, dosadno-tjeskobne svakodnevice. Junacima vrijeme zapravo ne teče, jer se vrte u krugu nalik strukturi ronda, a takvoj atmosferi pogoduju i dulji kadrovi u kojima do izražaja dolaze vrsne glumačke interpretacije. Poslije proglašavan jednim od najboljih hrvatskih filmova uopće, „Rondo“ je već na pulskome festivalu izazvao pozornost, podijelivši Srebrnu arenu za film i žensku ulogu (M. Dravić), a Zlatnu za scenarij i glumu R. Bašića, a nagrađena je i fotografija. S uspjehom je prikazivan u inozemstvu. (Nikica Gilić, HFL)
   Film indikativna naziva, Rondo je redateljski prvijenac Zvonimira Berkovića, jednog od trojice prvaka hrvatskog modernizma 1960-ih (uz Antu Babaju i Vatroslava Mimicu), te rad kojim Berković maestralno demonstrira svoju ljubav prema glazbi koju je savršeno ukomponirao u ideju i strukturu filma. (Luka Resanović, www.fak.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0060912/?ref_=fn_al_tt_2

SRIJEDA / 14.11.

UTOYA, 22. SRPNJA

Utoya 22. juli, 2018.
17:30 sati



Utoya 22. juli, 2018. Erik Poppe, 93 min. NO
Scenarij:
Siv Rajendram Eliassen i Anna Bache-Wiig po priči Erika Poppea
Uloge: Andrea Berntzen, Aleksander Holmen, Solveig Koloen Birkeland
   Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utoya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi rekonstrukcija je događaja prikazana iz perspektive žrtava.
   Nakon filma Erika Poppea »Utoya, 22 Juli«, u kojem je autor u jednom kontinuiranom kadru pokušao rekonstruirati masakr na istoimenom otoku koji je počinio Andreas Breivik, u konkurenciji venecijanske Mostre dogodio se komad s identičnom tematikom. Čak su im i nazivi gotovo isti. Riječ je o filmu Paula Greengrassa »22 July«. Razlika je samo u tome što Norvežanin Poppe promatra masakr iz perspektive mladih žrtava, koje su boravile na ljetnom kampu u organizaciji norveške Laburističke partije, dok Britanac Greengrass uvodi i lik Breivika. (Dragan Rubeša, Novi List)
   Najveći dio sastoji se od jednog jedinog neprekinutog kadra koji prati 18-godišnju Kaju, djevojku koja se nađe usred meteža na Utoyi i - dok svi izbezumljeno bježe - pokušava naći svoju mlađu sestru.  “One take” tehnika pri tom pridonosi osjećanju jeze, jer gledatelja zakuca u perspektivu djece koja se nađu usred kaosa, a da pojma nemaju što se zbiva. Pri tom se sama Kaja tijekom filma pretvara u sebedajnu heroinu, paradigmu vrednota solidarnosti koje bi trebale biti imanentne socijaldemokraciji. Kroz Kaju, Poppe diže spomenik vrijednostima koje je ubojica pokušao uništiti. Što se počinitelja tiče, Poppe se odlučio na jedini moralno prihvatljivi pristup: nije ga ni prikazao. Ubojica u filmu ostaje apstrakcija koju tek dvaput kratko naziremo u drugom planu kao prijeteću siluetu. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Od masakra je prošlo sedam godina i rane su još svježe. Ne bih volio da sam u koži roditelja koji proživljava smrt svog djeteta iznova i iznova zbog nekog filmaša. Redatelj je svojim pristupomm izbjegao lešinarenje i gledatelju dao vremena da razmisli koliko su norveške vlasti podbacile. Kod nas kažu da se u kući obješenog ne spominje uže, nešto slično je uradio redatelj. Zna se tko je Breivik, što je uradio, kako izgleda i gdje se nalazi. Za mene bi prikazivanje njegovog lika i nedjela bilo reklama i podsticaj za drugog luđaka da uradi nešto slično. Nije Breivik usamljen slučaj niti je ovo jedini film koji obrađuje ovu temu. (Stole / forum.titlovi.com)

https://www.imdb.com/title/tt7959216/?ref_=fn_al_tt_1

LJUDI I MJESTA

Faces Places, 2017.
20:15 sati



Faces Places, 2017. JR, Agnes Varda, 94 min. FR
Scenarij:
JR, Agnes Varda
   Agnes Varda, jedna od predvodnica Francuskog novog vala i profesionalni fotograf i zidni slikar J.R. zajedno se upuštaju u poseban umjetnički projekt. Njih dvoje skupa putuju Francuskom u posebnom kamiončiću opremljenom prenosivom kabinom za fotografiranje i ostalom opremom za print te fotografiraju razne ljude koje upoznaju tijekom svog putovanja. Puni inspiracije, kreiraju posebne velike fotografske murale individualaca, zajednica i mjesta kojima na taj način žele odati počast i priznanje. Putem će ova iskusna kinematografska veteranka i mladi umjetnički idealist uživati u svom neuobičajenom prijateljstvu dok razgovaraju i razotkrivaju svoje poglede na svijet na sebi jedinstven način.
   „Mjesta i ljudi“ kritički je iznimno cijenjen film koji je na filmskom festivalu u Cannesu dobio nagradu „Zlatno oko“ za najbolji dokumentarac festivala, a također je nominiran i za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. Tom nominacijom, Agnes Varda u dobi od 89 godina službeno je postala najstarijom nominiranom osobom u povijesti dodjele ove prestižne filmske nagrade. Do danas je film „Mjesta i ljudi“ osvojio 33 priznanja i zaradio još 33 nominacije s raznih festivala i dodjela nagrada, a mnoga kritičarska udruženja diljem svijeta gotovo jednoglasno su ga proglasila najboljim dokumentarcem godine. Svakako se radi o filmu koji se nikako ne bi smio propustiti, budući na popularnoj internetskoj stranici RottenTomatoes do danas ima fascinantnih 99% pozitivnih ocjena i kritika.
https://www.imdb.com/title/tt5598102/?ref_=nv_sr_1

ČETVRTAK / 15.11.

ZFF PUTUJE: KOCKICE 1

Kockice 1
17:30 sati



   Kockice su nacionalni natjecateljski program kratkometražnog filma koji stavlja naglasak na nove autor/ice koji još nisu snimili dugometražni film. U programu koji postoji od samih početaka Zagreb Film Festivala premijerno su prikazana kratkometražna ostvarenja danas etabliranih hrvatskih filmaša pa se stoga Kockice smatraju jednom od najznačajnijih platformi za promociju mladih talenata u Hrvatskoj. Redatelj/ica najboljeg filma dobiva skulpturu Zlatna kolica te novčanu nagradu u iznosu od 10.000 HRK koju osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Selektor ovogodišnjeg programa je Vladimir Gojun.
   Splitski dio Kockica sastavljen je od kombinacije starijih (nagrađivanih) i novih naslova.

KOCKICE 1 (70 min.)

TREŠNJE, 2018. Dubravka Turić, 29 min. HR
   Napetost u obitelji polako narušava bezbrižno ljeto desetogodišnjeg Jakova. Jakov je dijete i ne zna što je uzrok problema, ali osjeća duboku nepravdu u postupcima odraslih. Niz događaja s tragičnim krajem izazvat će u njemu emocionalni otpor, ali i osjećaj krivice. Film je prikazan u programu 15 dana autora u Cannesu 2017. godine.

KONTRAOFENZIVA, 2017. Jakov Nola, 18 min. HR
   Josip i Roko organizatori su i jedini posjetitelji after-partyja u Josipovom studentskom stanu u Zagrebu. Iz noćnog izlaska vraća se i Cimerica s najnovijim ljubavnikom. Tu se stvari zakompliciraju te počinje njihova ponosna borba za teritorij.
   Zagreb 2017. Kockice – Posebno priznanje

LORA NOSI CRNO, 2018. Vanja Vascarac, 23 min. HR
   Stariju gospođu posjećuje muškarac koji se predstavlja kao osoba zadužena za biranje lokacija za snimanje televizijskih serija

  

ZFF PUTUJE: VOLJENI

Loveling / Benzinho, 2018.
20:15 sati



Loveling / Benzinho, 2018. Gustavo Pizzi, 95 min. UR
Scenarij:
Gustavo Pizzi, Karine Teles
Uloge: Karine Teles, Otávio Müller, Adriana Esteves
   Irene živi u predgrađu Rio de Janeira s mužem Klausom i četiri sina. Jedan od sinova, tinejdžer Fernando, lokalna je rukometna zvijezda, a kad ga pozovu u profesionalni klub u Njemačkoj, obitelji preostaje svega nekoliko tjedana za pripreme oko njegova odlaska. Taj dramatični događaj pokrenut će lavinu promjena, inspirirajući Irene da završi srednju školu, pronađe novi posao i nastavi s planovima za novu kuću žonglirajući pritom obavezama velike obitelji i svoje sestre. Dok se neke stvari primiču kraju, nove započinju.
   „Voljeni„ je oda majkama iz radničke klase i film o Ireninu sazrijevanju nadahnut istinitim događajima iz života bivših supružnika, redatelja Gustava Pizzija i suscenaristice i glumice Karine Teles. Premijerno je prikazan na Sundanceu i zatim na festivalu u Rotterdamu.
https://www.imdb.com/title/tt5707048/?ref_=nm_flmg_dr_1

PETAK / 16.11.

ZFF PUTUJE: KOCKICE 2

Kockice 2
17:30 sati



   Kockice su nacionalni natjecateljski program kratkometražnog filma koji stavlja naglasak na nove autor/ice koji još nisu snimili dugometražni film. U programu koji postoji od samih početaka Zagreb Film Festivala premijerno su prikazana kratkometražna ostvarenja danas etabliranih hrvatskih filmaša pa se stoga Kockice smatraju jednom od najznačajnijih platformi za promociju mladih talenata u Hrvatskoj. Redatelj/ica najboljeg filma dobiva skulpturu Zlatna kolica te novčanu nagradu u iznosu od 10.000 HRK koju osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Selektor ovogodišnjeg programa je Vladimir Gojun.
   Splitski dio Kockica sastavljen je od kombinacije starijih (nagrađivanih) i novih naslova.

KOCKICE 2 (75 min.)

SANDRA I MARINA, 2018. Igor Jelinović, 25 min. HR
   Sandra i Marina za vikend stižu iz Splita u Zagreb, gdje noće kod Sandrine sestre Bube. Od večernjeg izlaska u glavnome gradu imaju velika očekivanja.

U PLAVETNILO, 2017. Antoneta Alamat Kusijanović, 22 min. HR/SI/SE
   Bježeći od obiteljskog nasilja, trinaestogodišnja Julija i njezina majka dolaze na idilični otok gdje je Julija provela djetinjstvo. Julija se žarko želi ponovno zbližiti sa svojom najboljom prijateljicom Anom. No Ana je zaljubljena i Julija joj više nije toliko važna. Njezino odbijanje ponovno otvara Julijine rane i baca je nazad u vrtlog nasilja.
   Berlin 2017. Posebno priznanje (natjecateljska sekcija Generation 14plus)
   Međunarodni festival kratkometražnog filma u Oberhausenu 2017. Nagrada Mladog žirija  
   Sarajevo Film Festival 2017. Srce Sarajeva za najbolji kratkometražni film
   CinEast Filmski festival istočne i srednje Europe 2017. Nagrada publike
   Međunarodni filmski festival Sulmona 2017. Najbolji međunarodni kratkometražni igrani film
   MedFilm Festival 2017. Nagrada Methexis za najbolji kratkometražni film
   Short To The Point 2017. Najbolji film, najbolja filmska fotografija  
   Ale Kino! Međunarodni filmski festival mlade publike 2017. Posebno priznanje
   Međunarodni festival europskog debitantskog filma u Angersu 2018. Nagrada publike
   Dani hrvatskog filma 2018. Nagrada Oktavijan za najbolji igrani film, Nagrada za najbolju montažu  
   Međunarodni filmski festival Sonoma 2018. Nagrada žirija
   Zlin - Međunarodni filmski festival za djecu i mlade 2018. Najbolji studentski igrani film
   Međunarodni festival kratkometražnog filma u Bueuu 2018. Najbolja redateljica; najbolja glumica
   Međunarodni filmski festival Aye Aye u Nancyju 2018. Posebno priznanje žirija
   Međunarodni festival dječjeg filma u Chicagu 2017. Prva nagrada profesionalnog žirija; Druga nagrada žirija mladih

MARIJA, 2017. Juraj Primorac, 28 min. HR
   Marinko radi u pauk-službi, gdje s kolegom Antom prevozi nepropisno parkirane aute na zagrebački deponij. Nakon posla Marinko je umoran i osamljen. Pojede nešto, gleda TV, ode na spavanje. I tako iz dana u dan, sve dok u njegov život potiho ne uđe jedna Marija.
   Međunarodni filmski festival 'Dream City' u Rivneu 2017. Prva nagrada za kratkometražni film
   Film Fest Gent 2017. Posebno priznanje
   Festival mediteranskog filma Split 2018. Posebno priznanje stručnog žirija
   Dani hrvatskog filma 2018. Nagrada za najbolji scenarij, Nagrada za najbolju glumu
   Međunarodni filmski festival u Prištini PriFest 2018. Najbolji film srednjeg metra
   Canada Shorts: Festival kratkometražnog kanadskog i međunarodnog filma 2017. Nagrada za izvrsnost

STARI MOMCI

Old Boys, 2018.
20:15 sati



Old Boys, 2018. Toby MacDonald, 90 min. UK
Scenarij:
Luke Ponte, Freddy Syborn
Uloge: Nathen Solly, Giles Malcolm, Nicholas Agnew
   Mjesto radnje je prestižni internat za dječake Caldermount, a glavni junak je knjiški crv Amberson, radničko dijete na stipendiji s dna školske društvene ljestvice. Kad u školu stigne kći profesora francuskog Agnes, Ambersonov život se okreće naglavce. Odjednom se nađe u ulozi ljubavnog posrednika za Winchestera, školsku zvijezdu i iznimno povlaštenog alfa sportaša koji je zgodan, ali dosadan. Winchester je definitivno komad, no Amberson ima duha.
   „Stari momci“ je svježa i energična (romantična) komedija koja donosi modernu obradu bezvremene priče o Cyranu de Bergeracu. Kritičari su ga usporedili s „Rushmoreom“  Wesa Andersona, ali film se bavi i temama klase i otpora prema autoritetu, motivima oduvijek prisutnima u žanru filmova o internatu.
https://www.imdb.com/title/tt5724948/?ref_=fn_al_tt_1

 

SUBOTA / 17.11.

ZFF PUTUJE: AMELIE U BIJEGU

Amelie rennt, 2017.
17:30 sati



Amelie rennt, 2017. Tobias Wiemann, 2017. 97 min. DE/IT
Scenarij:
Natja Brunckhorst, Jytte-Merle Böhrnsen
Uloge: Susanne Bormann, Denis Moschitto, Jasmin Tabatabai
   Trinaestogodišnja Amelie za sebe misli da je čvrsta cura iz velegrada i vrlo vjerojatno je najtvrdoglavija djevojka u cijelom Berlinu. Ona nikome ne dozvoljava da joj govori što da radi, a ponajmanje roditeljima. No nakon još jednog napadaja astme oni je otprave u posebnu kliniku u planinama – i to protiv njezine volje. Amelie ubrzo bježi u planine gdje sreće petnaestogodišnjeg Barta koji spremno postaje njezin suputnik, a pokaže se da je tvrdoglav baš kao i ona. Kako bi došli do ljekovitih moći tradicionalnog ivanjskog krijesa, odlaze do samog planinskog vrhunca, a riskantni uspon pretvara se u smionu i emocionalnu pustolovinu.
https://www.imdb.com/title/tt5712474/?ref_=fn_al_tt_1

HALLA IDE U RAT

Woman at War / Kona fer í strí?, 2018.
20:15 sati



Woman at War / Kona fer í strí?, 2018. Benedikt Erlingsson, 101 min. IC
Scenarij:
Ólafur Egilsson, Benedikt Erlingsson
Uloge: Halldóra Geirhar?sdóttir, Jóhann Sigur?arson, Juan Camillo Roman Estrada
   Mediji su film „Halla ide u rat“ nazvali jednim od najizraženije feminističkih filmova u Cannesu ove godine. Istina je da nema mnogo filmova o sredovječnim ženama, ali zato redatelj Erlingsson donosi priču o neustrašivoj ekoratnici s Islanda koja se hrabro hvata u koštac s planetarnim problemima.
   „Halla ide u rat“ je otkačena akcijska komedija o pedesetogodišnjoj učiteljici zbornog pjevanja, u medijima znanoj samo po nadimku Gorštakinja, koja potajno vodi rat protiv lokalne industrije aluminija. No njezina srčana borba za zaštitu djevičanskog islandskog planinskog kraja postat će nemoguća misija kad joj centar za posvajanje odobri zahtjev. Ipak, mali džez bend koji Hallu prati u stopu podsjeća nas da nije sve tako crno i da ima još nade za spašavanje planeta.
https://www.imdb.com/title/tt7279188/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 19.11.

'68. JURICA PAVIČIĆ

'68. FILM
20:15 sati



   Seriju predavanja o mitskoj 1968. (Inoslav Bešker, Zlatko Gall, Hrvoje Klasić, Aleksandar Glavaš) privodimo kraju gostovanjem Jurice Pavičića koji će nas vratiti u filmsku '68.

    Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu, gdje je završio i srednju školu. Diplomirao povijesti i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina («Slobodna Dalmacija», «Vijenac», «Zarez», «Nedjeljna Dalmacija», «Jutarnji list»…). Godine 1992. nagrađen nacionalnom nagradom za filmsku kritiku «Vladimir Vuković». Od 1994. piše u različitim novinama tjednu kolumnu «Vijesti iz Liliputa» u kojoj secira društvo, politiku i kulturu ratne i poslijeratne Hrvatske. Za tekstove iz te serije 1996. dobiva nagradu nacionalnog novinarskog društva «Marija Jurić Zagorka», 2002. nagradu za doprinos novinarstvu «Veselko Tenžera», a 2007. nagradu «Miljenko Smoje» Slobodne Dalmacije. Kolumna danas izlazi u „Jutarnjem listu“ iz Zagreba.
   U književnosti se javlja 1997. socijalnim trilerom «Ovce od gipsa» u kojem problematizira tematiku ratnog zločina u ambijentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nominiran za nacionalnu proznu nagradu «Gjalski». Godine 2000. objavljuje drugi roman «Nedjeljni prijatelj», krimić koji tematizira socijalna proturječja Hrvatske devedesetih. U različitoj periodici objavljivao i kratke priče. Godine 2000. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu praizvedena mu je drama «Trovačica» koje je prethodne godine osvojila nacionalnu nagradu za dramu «Držić». Godine 2001. objavio sabrane tekstove iz serije «Vijesti iz Liliputa» kao knjigu. Iste godine objavio i monografiju o hrvatskoj postmodernističkoj fantastici. Treći roman «Minuta 88» objavljuje 2002, a riječ je o romanu ambijentiranom u svijet nogometa i navijačke supkulture. Roman je ušao u uži krug za nagradu «Jutarnjeg lista» za najbolju proznu knjigu godine. Četvrti roman «Kuća njene majke» objavljuje 2005. u izdanju Jutarnjeg lista. Peti mu je roman- «Crvenkapica» - izašao je u rujnu 2006.
   Od polovice dvijetisućutih, intenzivnije se počinje baviti novelistikom. Objavljuje dvije zbirke priča- „Patrola na cesti“ i „Brod u dvorištu“, od kojih je prva prevedena na talijanski u izdanju Salento Books. Po priči „Patrola na cesti“ iz istoimene zbirke proizvedena je i petodijelna TV serija u režiji Zvonimira Jurića i produkciji Kinorame. Serija je uz pohvalne kritike emitirana na Hrvatskoj televiziji u veljači 2016.
Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engleski, njemački, ruski, talijanski i bugarski. Roman «Ovce od gipsa» preveden je na njemački u izdanju Nummer 8 iz Wetzlara. Švicarski časopis Facts proglasio je to izdanje trećom najboljom knjigom godine na njemačkom govornom području u kategoriji krimića i trilera. Po istom romanu načinjen i film u režiji Vinka Brešana «Svjedoci» koji je uvršten u konkurenciju filmskog festivala u Berlinu, gdje je nagrađen i ekumenskom nagradom. Za scenarij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Velikom zlatnom arenom za scenarij festivala u Puli.
   Citirajući palestinskog redatelja Eliju Suleimana, Pavičić često navodi kako se njegove pripovijetke bave „nesvršenim kućama i nesvršenim poslovima“. Kritičari njegove pripovijetke često uspoređuju s Alice Munro i Raymondom Carverom. Istaknuti srpski romanopisac Dragan Velikić napisao je za Pavičića da je „Ivo Andrić Dalmacije“.

http://juricapavicic.com/page/biografija

 

UTORAK / 20.11.

LJUDI I MJESTA

Faces Places, 2017.
17:30 sati



Faces Places, 2017. JR, Agnes Varda, 94 min. FR
Scenarij:
JR, Agnes Varda
   Agnes Varda, jedna od predvodnica Francuskog novog vala i profesionalni fotograf i zidni slikar J.R. zajedno se upuštaju u poseban umjetnički projekt. Njih dvoje skupa putuju Francuskom u posebnom kamiončiću opremljenom prenosivom kabinom za fotografiranje i ostalom opremom za print te fotografiraju razne ljude koje upoznaju tijekom svog putovanja. Puni inspiracije, kreiraju posebne velike fotografske murale individualaca, zajednica i mjesta kojima na taj način žele odati počast i priznanje. Putem će ova iskusna kinematografska veteranka i mladi umjetnički idealist uživati u svom neuobičajenom prijateljstvu dok razgovaraju i razotkrivaju svoje poglede na svijet na sebi jedinstven način.
   „Mjesta i ljudi“ kritički je iznimno cijenjen film koji je na filmskom festivalu u Cannesu dobio nagradu „Zlatno oko“ za najbolji dokumentarac festivala, a također je nominiran i za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. Tom nominacijom, Agnes Varda u dobi od 89 godina službeno je postala najstarijom nominiranom osobom u povijesti dodjele ove prestižne filmske nagrade. Do danas je film „Mjesta i ljudi“ osvojio 33 priznanja i zaradio još 33 nominacije s raznih festivala i dodjela nagrada, a mnoga kritičarska udruženja diljem svijeta gotovo jednoglasno su ga proglasila najboljim dokumentarcem godine. Svakako se radi o filmu koji se nikako ne bi smio propustiti, budući na popularnoj internetskoj stranici RottenTomatoes do danas ima fascinantnih 99% pozitivnih ocjena i kritika.
https://www.imdb.com/title/tt5598102/?ref_=nv_sr_1

LAPONSKA KRV

Sami Blood / Sameblod, 2017.
20:15 sati



Sami Blood / Sameblod, 2017. Amanda Kernell, 110 min. S
Scenarij
: Amanda Kernell
Uloge: Lene Cecilia Sparrok, Mia Erika Sparrok, Maj-Doris Rimpi
   Tridesetih godina prošlog stoljeća, Elle Marja prisiljena je ostaviti svoju Saami obitelj kako bi pohađala internat daleko od svog doma, a što je u ono vrijeme bila tipična praksa. Kao adolescent, ona je tvrdoglava i buntovnički nastrojena, a osjećaje zna skrivati jako dobro, čak i od sebe same. Ulaže sve napore kako bi zadobila simpatije svojih nastavnika te uspijeva zasjeniti školske kolege u prilagođavanju švedskoj kulturi za koju joj je bilo rečeno da je daleko superiornija od one koju je poznavala kod kuće. Žudeći za tim da se uklopi u društvo koje nije pretjerano naklonjeno pripadnicima njezinog naroda, Elle trpi diskriminaciju i psihološku okrutnost. Međutim, spremna je u potpunosti se odreći svojih korijena samo kako bi se uklopila.
   Fantastični redateljski debi Amande Kernell gledateljima nudi iscrpan komentar na zlostavljanje protiv naroda Saami od strane službenih institucija, suptilno prikazujući uznemirujuću atmosferu koja kod gledatelja izaziva empatiju... (VFF)
   „Sameblod“ označava Samije, autohtoni domorodački narod koji živi na sjeveru Švedske i bavi se uzgojem sobova. Strogo se držeći tradicije, trude se izbjegavati asimilaciju i kontakte s većinskim stanovništvom, što ide to te mjere da čak i dan danas žive poput nomada, u šatorima, daleko gore u brdima, i po tome su slični američkim Indijancima pa donekle i našim Romima.
   Redateljici i scenaristici Kernell ovo je prvi dugometražni film, a nastao je kao kratki film „Stoerre Vaerie“ 2015. Film je privukao pozornost na svjetskim festivalima, posebno je hvaljen bio na Sundance film festivalu, pa se krenulo u izradu dugometražnog filma. Amandi je tema dobro poznata jer je i sama Sami podrijetla, no u intervjuima je odbijala tvrdnje da je riječ o autobiografskom filmu već o fikciji utemeljenoj na povijesnim činjenicma o narodu čiji su pripadnici kroz povijest bili građani drugog reda, a situacija se nije promijenila mnogo ni danas. Zanimljivo je da uloge Sami djece glume naturščici, pripadnici te male i izolirane zajednice, bez ikakvog prethodnog glumačkog iskustva. Taj miks profesionalnih i neiskusnih glumaca bio je vrlo zahtjevan, ali Kernellica je taj zadatak izvela sjajno, izvlačeći iz svih njih maksimum te pametno nijansirajući različita raspoloženja u filmu u jednu skladnu, ujednačenu cjelinu koja ne moralizira, ne osuđuje, već sve ostavlja gledatelju na ocjenu. (https://zlihadzoponovojase.wordpress.com)
   BZN (Bozeman, Montana) International Film Festival 2018. Nagrada publike
   Fargo Film Festival 2018. Najbolji film
   Giornate degli autori - Venice Days 2017. Lux Prize
   Guldbagge Awards 2018. Nagrada publike, najbolji scenarij, najbolja glumica
   Göteborg Film Festival 2017. Najbolji nordijski film
   Trondheim Internasjonale Filmfestival 2017. Nagrada publike
   Luxembourg City Film Festival 2017. Najbolji film (Youth Jury Award)
   Newport Beach Film Festival 2017. Najbolji strani film
   Riviera International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Santa Barbara International Film Festival 2017. Najbolji film
   Santa Fe Independent Film Festival 2017. Nagrada publike
   Seattle International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Tokyo International Film Festival 2016. Specijalna nagrada žirija
   Venice Film Festival 2016. Najbolja debitantska režija
https://www.imdb.com/title/tt5287168/?ref_=nv_sr_1

SRIJEDA / 21.11.

UTOYA, 22. SRPNJA

Utoya 22. juli, 2018.
17:30 sati



Utoya 22. juli, 2018. Erik Poppe, 93 min. NO
Scenarij:
Siv Rajendram Eliassen i Anna Bache-Wiig po priči Erika Poppea
Uloge: Andrea Berntzen, Aleksander Holmen, Solveig Koloen Birkeland
   Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utoya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi rekonstrukcija je događaja prikazana iz perspektive žrtava.
   Nakon filma Erika Poppea »Utoya, 22 Juli«, u kojem je autor u jednom kontinuiranom kadru pokušao rekonstruirati masakr na istoimenom otoku koji je počinio Andreas Breivik, u konkurenciji venecijanske Mostre dogodio se komad s identičnom tematikom. Čak su im i nazivi gotovo isti. Riječ je o filmu Paula Greengrassa »22 July«. Razlika je samo u tome što Norvežanin Poppe promatra masakr iz perspektive mladih žrtava, koje su boravile na ljetnom kampu u organizaciji norveške Laburističke partije, dok Britanac Greengrass uvodi i lik Breivika. (Dragan Rubeša, Novi List)
   Najveći dio sastoji se od jednog jedinog neprekinutog kadra koji prati 18-godišnju Kaju, djevojku koja se nađe usred meteža na Utoyi i - dok svi izbezumljeno bježe - pokušava naći svoju mlađu sestru.  “One take” tehnika pri tom pridonosi osjećanju jeze, jer gledatelja zakuca u perspektivu djece koja se nađu usred kaosa, a da pojma nemaju što se zbiva. Pri tom se sama Kaja tijekom filma pretvara u sebedajnu heroinu, paradigmu vrednota solidarnosti koje bi trebale biti imanentne socijaldemokraciji. Kroz Kaju, Poppe diže spomenik vrijednostima koje je ubojica pokušao uništiti. Što se počinitelja tiče, Poppe se odlučio na jedini moralno prihvatljivi pristup: nije ga ni prikazao. Ubojica u filmu ostaje apstrakcija koju tek dvaput kratko naziremo u drugom planu kao prijeteću siluetu. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Od masakra je prošlo sedam godina i rane su još svježe. Ne bih volio da sam u koži roditelja koji proživljava smrt svog djeteta iznova i iznova zbog nekog filmaša. Redatelj je svojim pristupomm izbjegao lešinarenje i gledatelju dao vremena da razmisli koliko su norveške vlasti podbacile. Kod nas kažu da se u kući obješenog ne spominje uže, nešto slično je uradio redatelj. Zna se tko je Breivik, što je uradio, kako izgleda i gdje se nalazi. Za mene bi prikazivanje njegovog lika i nedjela bilo reklama i podsticaj za drugog luđaka da uradi nešto slično. Nije Breivik usamljen slučaj niti je ovo jedini film koji obrađuje ovu temu. (Stole / forum.titlovi.com)

https://www.imdb.com/title/tt7959216/?ref_=fn_al_tt_1

BRAZIL

Brazil, 1985.
20:15 sati



Brazil, 1985. Terry Gilliam, 132 min. UK/US
Scenarij:
Terry Gilliam, Tom Stoppard
Uloge: Jonathan Pryce, Robert De Niro, Katherine Helmond, Ian Holm, Bob Hoskins, Michael Palin
   Orwellovo literarno remek-djelo "1984." poslužilo je Terryju Gilliamu kao početna ideja za stvaranje još jedne filmske poslastice.Film je bio nominiran za dva Oscara (scenografiju i scenarij), a osvojio je dvije BAFTA-e (produkcijski dizajn i specijalni efekti), dvije nagrade Bostonskog udruženja filmskih kritičara (epizoda Iana Holma, posebna pohvala za produkcijski dizajn) te tri nagrade Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa (redatelj, film i scenarij).
   Sam Lowry radi kao činovnik u jednom ministarstvu totalitarističke države koja se praktički guši u silnoj birokraciji.
Državom hara skupina takozvanih terorista koji se uporno bore protiv tiranske vlasti. Jedan od glavnih protudržavnih aktivista je Harry Tuttle,  pa vlast izdaje zapovijed za njegovo uhićenje.  Zbog birokratske pogreške policija uhvati nedužnog Harryja Buttlea. Kako sustav ne želi priznati pogrešku, Buttle je smaknut, a Lowry se treba ispričati žrtvinoj obitelji. Na tom zadatku slučajno susreće djevojku Jill koja mu se neprestano pojavljuje u snovima i mašti.Jill isprva ne želi razgovarati s Lowryjem vjerujući kako je isti kao i svi vladini ljudi, ali se ubrzo uvjeri u njegove dobre namjere. Kako se i ona nalazi na vladinoj crnoj listi, Lowry joj pokušava pomoći...
   Impresivna distopija redatelja Terryja Gilliama koja je imala problema sa čelnicima Universala. Naime, nije im se svidio izvorni završetak u kojem glavni lik  poludi nakon mučenja, pa su odbili pustiti film u distribuciju u Sjedinjenim Državama. Snimljen je alternativni završetak, no Gilliam je potajno prikazao film novinarima u Los Angelesu, koji su uzvratili nagradama za najbolji film, scenarij i režiju. Nezaobilazno štivo za ljubitelje SF-a.
   „Brazil“  je prekrasno osmišljena i vješto izvedena satira koja se bavi birokratskim društvom i njegovim totalitarnim vladama koje rukovode ogromnim i pretjerano industrijaliziranim svijetom. Gilliam je osmislio priču uz pomoć Charlesa Alversona, čije se ime, pak, uopće nije pojavilo na odjavnoj špici. Po službenoj verziji, „Brazil“ su napisali Gilliam, Charles McKeown i Tom Stoppard, a radi se o jednom od onih scenarija koje je užitak čitati i analizirati. Premda je Gilliam priznao da nikada nije pročitao Orwellov roman „1984.“, očigledno je da je bio bar djelomično inspiriran ovim književnim klasikom, a valja spomenuti i da je prvotni naslov filma bio „1984 1“, što se može smatrati izravnom posvetom književnom i filmskom velikanu Federicu Felliniju, kojega Gilliam smatra uzorom na području vizualnog izričaja. Kao i ostale njegove filmove, Brazil je užitak gledati: iznimna posvećenost detaljima, raskošna scenografija, genijalna uporaba svjetlosti te Gilliamovo oslanjanje na vlastitu fascinantnu maštu čine ovaj film jednim od vizualno najimpresivnijih filmova u povijesti velikog platna. Gilliam je oduvijek bio naš heroj, a možda upravo „Brazil“ označava početak te naše fascinacije. (Sven Mikulec, www.fak.hr)
   Crna komedija Terryja Gilliama iz 1985. s odličnim Jonathanom Pryceom u glavnoj ulozi govori o čovjeku koji pokušava pronaći ženu koja mu se prikazuje u snovima, dok mu život prolazi kroz zatupljujuću rutinu dosadnoga posla i isto tako dosadnoga privatnoga života. Film podsjeća na Orwellovu 1984., a kritika ga opisuje kao ”uradak čiju je radnju izrazito teško pratiti”. Godine 2004. magazin Total Film uvrstio ga je u ljestvicu top 20 britanskih filmova svih vremena. (Siniša Sharairi, planb.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0088846/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 22.11.

DOGMAN

Dogman, 2018.
17:30 sati



Dogman, 2018.. Matteo Garrone, 102 min. IT / FR
Scenarij:
Ugo Chiti, Massimo Gaudioso, Damiano D'Innocenzo, Fabio D'Innocenzo, Giulio Troli & Matteo Garrone
Uloge: Marcello Fonte, Alida Baldari Calabria, Edoardo Pesce, Nunzia Schiano
   Okarakteriziran kao „urbani vestern“, radnja trilera Dogman odvija se u talijanskom predgrađu negdje između velikog grada i divlje prirode. „Dogman“ je ime salona za uljepšavanje pasa, a ujedno i sinonim za glavnog lika koji doživljava preobražaj iz čovjeka u životinju. Snimljen prema istinitoj priči koja se odvila prije 30 godina, film Dogman istražuje ljudsku prirodu nasilja skrivenu u svakome od nas. Glavni lik filma je Marcello, vlasnik salona, koji se odjednom nađe uvučen u opasan odnos sa Simoneom, bivšim nasilnim boksačem koji terorizira njihov cijeli kvart. U pokušaju da povrati svoje dostojanstvo nakon što je u zatvoru odležao godinu dana upravo zbog Simonea, Marcello kreće u neočekivani osvetnički pohod.
   Osnovno pitanje filma ‘Dogman’ je kako nasilje ulazi u život potpuno miroljubive osobe’ (redatelj Matteo Garrone)
   Film se pretvara u izvrsni, ali i mučni triler koji u sebi nosi neveseo pogled na ljudsku prirodu i društvo: dobrota se u tom društvu kažnjava, a izbaviti se možeš samo ako si zao kao i ostali... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   U svijetu Garroneovih filmova, koji istražuju ljudsku prirodu i društvo, ne isplati se biti dobar. Jer dobri izvlače deblji kraj i jedina šansa da se uklope u okolinu jest da postanu zli, probude ključajuće mračne porive ili sjeme nasilja posijano u sebi te pokažu (životinjske) zube. Pogled na ljudsku prirodu i društvo u "Dogmanu" možda je pesimističniji i strašniji od "Gomorre", nadahnut istinitom pričom iz crne kronike. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt6768578/?ref_=fn_al_tt_1

TARANTULA NA PUTU

Taranta on the road, 2017.
20:15 sati



SECRET ARTS CINEMA
Taranta on the road, 2017. Salvatore Allocca, 80 min. IT
Scenarij:
Salvatore Allocca, Emiliano Corapi, Amara Lakhous i Luca de Benedittis  prema priči Salvatorea Allocce
   Priča o Amiri i Tareku, tuniškim migrantima koji su se našli na talijanskoj obali netom nakon Arapskog proljeća. U potrazi za prijevozom do Francuske susreću lokalni bend koji svoju sreću traži na festivalima i vjenčanjima. Članovi benda ih dožive kao bračni par koji očekuje bebu i odluče im pomoći. Putovanje, strah, ljubav prema glazbi, neizvjesna budućnost i želja za uspjehom je ono što ih povezuje u iskustvu koje će ih zauvijek promijeniti. Smijeh i suze zagarantirani!
https://www.imdb.com/title/tt5256098/?ref_=fn_al_tt_1

   Secret Arts Cinema, filmski tematski program u organizaciji udruge Pari Pikule, otvara novu stranicu svog djelovanja nizom iznimno zanimljivih projekcija u tri hrvatska grada. Četiri filma u Rijeci (Art-kino), Splitu (Kinoteka Zlatna vrata) i Zagrebu  (Kaptol Boutique Cinema & Bar) obojat će jesen filmovima koji slave ljudsku kreativnost najrazličitijim paletama i sigurnim autorskim potezima kistom.
   Secret Arts Cinema u dobroj je mjeri izašao iz ormara. Velik interes publike i brojni odlični odjeci kako na hrvatskoj medijskoj sceni ali i u međunarodnim industry krugovima programu su oduzeli dio misterioznosti, no uvelike su unaprijedili njegovu vidljivost. Drugo izdanje SAC-a više se neće neće poigravati s očekivanjima publike i organizirati im filmska iznenađenja u kino dvoranama. Karte su na stolu, raspored je definiran, a sjajni filmovi odabrani!
   Tajnovitosti se ipak nismo mogli posve odreći, kao što je već uobičajeno za SAC – svaku ćemo projekciju omotati u dodatno ruho – pjevat će se, crtati, razgovarati s robotima i umjetnicima. Više o tome – saznat ćete kad posjetite Sve boje Secret Arts Cinema!
   Projekt je podržan sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.
www.paripikule.com

PETAK / 23.11.

FAHRENHEIT 11/9

17:30 sati



Fahrenheit 11/9, 2018. Michael Moore, 128 min. US
Scenarij:
Michael Moore
   Michael Moore je prije četrnaest godina snimio komercijalno najuspješniji dokumentarni film svih vremena – 'Fahrenheit 9/11', u kojem je ostvario žestoku kritiku američke politike, a prije svega tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, nakon napada na njujorške blizance i druge mete 11. rujna 2001. Najslavniji svjetski dokumentarist u svome novom filmu,   'Fahrenheit 11/9', još žešće se obračunava s aktualnim stanjem u SAD-u, a posebno sa sadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom. Naslov 'Fahrenheit 11/9' odnosi se na 9. studenoga 2016., kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima Film je svjetsku premijeru imao prije dva tjedna na filmskom festivalu u Torontu, gdje je prikazan kao film otvaranja.
   Dokumentarni filmovi Michaela Moorea bili su i još jesu predmet čestog omalovažavanja. Puno je ljudi u svijetu filma koji zaziru od njegova redateljskog metoda, propovjedničke didaktičnosti, nametljivog insceniranja prizora i napasnog guranja pred kameru. Također, nemali dio publike zakolutat će očima na politički aspekt njegovih filmova, a među njima neće biti samo Mooreovi konzervativni protivnici. I dobar dio lijevo-liberalne Amerike volio bi da za filmskog glasnogovornika svojih ideja ima nekog obrazovanijeg i analitičnijeg. Unatoč svemu tome, Michael Moore je bez sumnje najutjecajniji politički dokumentarist posljednjih četvrt stoljeća... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Filmski esteti mogli bi mu zamjeriti sirovom redateljskom potezu, ali Mooreu je mnogo važnija poruka koju želi poslati, a ona je vrlo uznemirujuća i glasi: ako nekome još nije jasno gdje smo, sad više nema sumnje - riječ je o totalitarizmu i fašizmu koji je već ovdje i s njim živimo sasvim nesvjesni što nam se zapravo dogodilo. (Paula Bobanović, www.express.hr)

https://www.imdb.com/title/tt8632862/?ref_=nv_sr_1

KNJIŽARA

Bookshop, 2017.
20:15 sati



Bookshop, 2017. Isabel Coixet, 113 min. UK/DE/ES
Scenarij:
Isabel Coixet po romanu Penelope Fitzgerald
Uloge: Emily Mortimer, Bill Nighy, Hunter Tremayne
   Zapaženi film u nizu zemalja, najbolji španjolski film 2017., dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada.
   Radnja se odvija krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, a prati Florence, slobodoumnu udovicu koja odlučuje otvoriti knjižaru u jednom engleskom gradiću. Njezina odluka ne nalazi na odobravanje konzervativnih i uštogljenih, ali često i dosta zavidnih mještana. Ipak, ubrzo se pokaže da je žena imala dobru ideju jer njena knjižara postane hit, a mjesto u kojem gotovo nitko nije čitao postaje prava čitalačka meka. Ljudi polako počinju otkrivati književnost, i klasike i moderno štivo tog doba, no naravno da kad nekome krene, tada to mora izazvati i zavist kod drugoga. No, unatoč tome hrabra Florence utječe na promjenu svjetonazora u mjestu te knjigama kao što su "Lolita" ili "Fahrenheit 451" u svoj gradić dovodi svojevrsnu kulturnu revoluciju
   Na lanjskom sajmu knjiga u Frankfurtu nagrada za najbolju filmsku adaptaciju knjiškog predloška otišla je u ruke katalonske redateljice Isabel Coixet za iznimnu adaptaciju romana "The Bookshop" Penelope Fitzgerald.
https://www.imdb.com/title/tt3127022/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 24.11.

LJUDI I MJESTA

Faces Places, 2017.
17:30 sati



Faces Places, 2017. JR, Agnes Varda, 94 min. FR
Scenarij:
JR, Agnes Varda
   Agnes Varda, jedna od predvodnica Francuskog novog vala i profesionalni fotograf i zidni slikar J.R. zajedno se upuštaju u poseban umjetnički projekt. Njih dvoje skupa putuju Francuskom u posebnom kamiončiću opremljenom prenosivom kabinom za fotografiranje i ostalom opremom za print te fotografiraju razne ljude koje upoznaju tijekom svog putovanja. Puni inspiracije, kreiraju posebne velike fotografske murale individualaca, zajednica i mjesta kojima na taj način žele odati počast i priznanje. Putem će ova iskusna kinematografska veteranka i mladi umjetnički idealist uživati u svom neuobičajenom prijateljstvu dok razgovaraju i razotkrivaju svoje poglede na svijet na sebi jedinstven način.
   „Mjesta i ljudi“ kritički je iznimno cijenjen film koji je na filmskom festivalu u Cannesu dobio nagradu „Zlatno oko“ za najbolji dokumentarac festivala, a također je nominiran i za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. Tom nominacijom, Agnes Varda u dobi od 89 godina službeno je postala najstarijom nominiranom osobom u povijesti dodjele ove prestižne filmske nagrade. Do danas je film „Mjesta i ljudi“ osvojio 33 priznanja i zaradio još 33 nominacije s raznih festivala i dodjela nagrada, a mnoga kritičarska udruženja diljem svijeta gotovo jednoglasno su ga proglasila najboljim dokumentarcem godine. Svakako se radi o filmu koji se nikako ne bi smio propustiti, budući na popularnoj internetskoj stranici RottenTomatoes do danas ima fascinantnih 99% pozitivnih ocjena i kritika.
https://www.imdb.com/title/tt5598102/?ref_=nv_sr_1

DOGMAN

Dogman, 2018.
20:15 sati



Dogman, 2018.. Matteo Garrone, 102 min. IT / FR
Scenarij:
Ugo Chiti, Massimo Gaudioso, Damiano D'Innocenzo, Fabio D'Innocenzo, Giulio Troli & Matteo Garrone
Uloge: Marcello Fonte, Alida Baldari Calabria, Edoardo Pesce, Nunzia Schiano
   Okarakteriziran kao „urbani vestern“, radnja trilera Dogman odvija se u talijanskom predgrađu negdje između velikog grada i divlje prirode. „Dogman“ je ime salona za uljepšavanje pasa, a ujedno i sinonim za glavnog lika koji doživljava preobražaj iz čovjeka u životinju. Snimljen prema istinitoj priči koja se odvila prije 30 godina, film Dogman istražuje ljudsku prirodu nasilja skrivenu u svakome od nas. Glavni lik filma je Marcello, vlasnik salona, koji se odjednom nađe uvučen u opasan odnos sa Simoneom, bivšim nasilnim boksačem koji terorizira njihov cijeli kvart. U pokušaju da povrati svoje dostojanstvo nakon što je u zatvoru odležao godinu dana upravo zbog Simonea, Marcello kreće u neočekivani osvetnički pohod.
   Osnovno pitanje filma ‘Dogman’ je kako nasilje ulazi u život potpuno miroljubive osobe’ (redatelj Matteo Garrone)
   Film se pretvara u izvrsni, ali i mučni triler koji u sebi nosi neveseo pogled na ljudsku prirodu i društvo: dobrota se u tom društvu kažnjava, a izbaviti se možeš samo ako si zao kao i ostali... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   U svijetu Garroneovih filmova, koji istražuju ljudsku prirodu i društvo, ne isplati se biti dobar. Jer dobri izvlače deblji kraj i jedina šansa da se uklope u okolinu jest da postanu zli, probude ključajuće mračne porive ili sjeme nasilja posijano u sebi te pokažu (životinjske) zube. Pogled na ljudsku prirodu i društvo u "Dogmanu" možda je pesimističniji i strašniji od "Gomorre", nadahnut istinitom pričom iz crne kronike. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt6768578/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 26.11.

DOGMAN

Dogman, 2018.
17:30 sati



Dogman, 2018.. Matteo Garrone, 102 min. IT / FR
Scenarij:
Ugo Chiti, Massimo Gaudioso, Damiano D'Innocenzo, Fabio D'Innocenzo, Giulio Troli & Matteo Garrone
Uloge: Marcello Fonte, Alida Baldari Calabria, Edoardo Pesce, Nunzia Schiano
   Okarakteriziran kao „urbani vestern“, radnja trilera Dogman odvija se u talijanskom predgrađu negdje između velikog grada i divlje prirode. „Dogman“ je ime salona za uljepšavanje pasa, a ujedno i sinonim za glavnog lika koji doživljava preobražaj iz čovjeka u životinju. Snimljen prema istinitoj priči koja se odvila prije 30 godina, film Dogman istražuje ljudsku prirodu nasilja skrivenu u svakome od nas. Glavni lik filma je Marcello, vlasnik salona, koji se odjednom nađe uvučen u opasan odnos sa Simoneom, bivšim nasilnim boksačem koji terorizira njihov cijeli kvart. U pokušaju da povrati svoje dostojanstvo nakon što je u zatvoru odležao godinu dana upravo zbog Simonea, Marcello kreće u neočekivani osvetnički pohod.
   Osnovno pitanje filma ‘Dogman’ je kako nasilje ulazi u život potpuno miroljubive osobe’ (redatelj Matteo Garrone)
   Film se pretvara u izvrsni, ali i mučni triler koji u sebi nosi neveseo pogled na ljudsku prirodu i društvo: dobrota se u tom društvu kažnjava, a izbaviti se možeš samo ako si zao kao i ostali... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   U svijetu Garroneovih filmova, koji istražuju ljudsku prirodu i društvo, ne isplati se biti dobar. Jer dobri izvlače deblji kraj i jedina šansa da se uklope u okolinu jest da postanu zli, probude ključajuće mračne porive ili sjeme nasilja posijano u sebi te pokažu (životinjske) zube. Pogled na ljudsku prirodu i društvo u "Dogmanu" možda je pesimističniji i strašniji od "Gomorre", nadahnut istinitom pričom iz crne kronike. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt6768578/?ref_=fn_al_tt_1

IZGARANJE

Beoning, 2018.
20:15 sati



IZGARANJE
Beoning, 2018. Chang-dong Lee, 148 min. KO
Scenarij:
Jungmi Oh & Chang-dong Lee po kratkoj priči "Barn Burning“ Haruki Murakamija
Uloge: Ah-in Yoo, Jong-seo Jun, Steven Yeun
   Dobitnik nagrade FIPRESCI na ovogodišnjem festivalu u Cannesu... Jongsu je dvadeset i nešto godišnji dostavljač koji na poslu susreće Haemi, djevojku koju je poznavao u djetinjstvu, ali o kojoj godinama nije razmišljao. Podsjetivši ga da se prema njezinom fizičkom izgledu odnosio okrutno (čega se Jongsu uopće ne sjeća) ova prekrasna djevojka zavede dostavljača čime započinje njihova nagla veza. Međutim, uskoro Haemi zamoli Jongsua za uslugu: dok se ona nalazi na putovanju u Africi, on bi joj trebao pripaziti na mačku. Jongsu, naravno, pristaje premda započinje sumnjati u njezine osjećaje prema njemu, pogotovo nakon što se Haemi s putovanja vrati s Benom – zagonetnim mladićem i svojim novim (bogatim) prijateljem.
   Riječ je o izvanrednom filmu koji po atmosferi ima nešto od murakamijevske nedohvatljive čeznutljivosti, a istodobno vješto klizi iz žanra u žanr tako da ni jednog trenutka niste načistu što slijedi iduće. Osobno, Lee Chang-dongu bih dao Zlatnu palmu... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

   Neuhvatljiv, meandrirajući zaplet je kičma filma na koju se kači i tehnička vještina cijele ekipe i zaista vrhunska gluma vrlo dobrih, sjajno odabranih i sjajno vođenih glumaca i brojni detalji u drugom, trećem ili četvrtom planu koji o likovima i događajima otkrivaju taman koliko je potrebno, ostavljajući ostatak u nekom zamućenom stanju. Sve je to dio jedinstvene Leejeve autorske vizije realizirane s pedantnom pozornošću za svaki detalj poput, recimo, intrigantnih, a opet realističnih dijaloga. Zločin je uvijek figurirao u autorovom stvaralačkom opusu, bilo kao brižljivo skrivana tajna koja isplivava na površinu, u pozadini, u centru zbivanja ili kao nepokretni pokretač radnje, ali je tek u „Izgaranju“, iako striktno hipotetičan, hipnotički preuzeo čitav film. Rezultat je nešto izvanserijsko, teško opisivo i vrijedno višekratnog gledanja. (Marko Stojiljković, http://film-na-dan.blogspot.com)
https://www.imdb.com/title/tt7282468/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 27.11.

LAPONSKA KRV

Sami Blood / Sameblod, 2017.
17:30 sati



Sami Blood / Sameblod, 2017. Amanda Kernell, 110 min. S
Scenarij
: Amanda Kernell
Uloge: Lene Cecilia Sparrok, Mia Erika Sparrok, Maj-Doris Rimpi
   Tridesetih godina prošlog stoljeća, Elle Marja prisiljena je ostaviti svoju Saami obitelj kako bi pohađala internat daleko od svog doma, a što je u ono vrijeme bila tipična praksa. Kao adolescent, ona je tvrdoglava i buntovnički nastrojena, a osjećaje zna skrivati jako dobro, čak i od sebe same. Ulaže sve napore kako bi zadobila simpatije svojih nastavnika te uspijeva zasjeniti školske kolege u prilagođavanju švedskoj kulturi za koju joj je bilo rečeno da je daleko superiornija od one koju je poznavala kod kuće. Žudeći za tim da se uklopi u društvo koje nije pretjerano naklonjeno pripadnicima njezinog naroda, Elle trpi diskriminaciju i psihološku okrutnost. Međutim, spremna je u potpunosti se odreći svojih korijena samo kako bi se uklopila.
   Fantastični redateljski debi Amande Kernell gledateljima nudi iscrpan komentar na zlostavljanje protiv naroda Saami od strane službenih institucija, suptilno prikazujući uznemirujuću atmosferu koja kod gledatelja izaziva empatiju... (VFF)
   „Sameblod“ označava Samije, autohtoni domorodački narod koji živi na sjeveru Švedske i bavi se uzgojem sobova. Strogo se držeći tradicije, trude se izbjegavati asimilaciju i kontakte s većinskim stanovništvom, što ide to te mjere da čak i dan danas žive poput nomada, u šatorima, daleko gore u brdima, i po tome su slični američkim Indijancima pa donekle i našim Romima.
   Redateljici i scenaristici Kernell ovo je prvi dugometražni film, a nastao je kao kratki film „Stoerre Vaerie“ 2015. Film je privukao pozornost na svjetskim festivalima, posebno je hvaljen bio na Sundance film festivalu, pa se krenulo u izradu dugometražnog filma. Amandi je tema dobro poznata jer je i sama Sami podrijetla, no u intervjuima je odbijala tvrdnje da je riječ o autobiografskom filmu već o fikciji utemeljenoj na povijesnim činjenicma o narodu čiji su pripadnici kroz povijest bili građani drugog reda, a situacija se nije promijenila mnogo ni danas. Zanimljivo je da uloge Sami djece glume naturščici, pripadnici te male i izolirane zajednice, bez ikakvog prethodnog glumačkog iskustva. Taj miks profesionalnih i neiskusnih glumaca bio je vrlo zahtjevan, ali Kernellica je taj zadatak izvela sjajno, izvlačeći iz svih njih maksimum te pametno nijansirajući različita raspoloženja u filmu u jednu skladnu, ujednačenu cjelinu koja ne moralizira, ne osuđuje, već sve ostavlja gledatelju na ocjenu. (https://zlihadzoponovojase.wordpress.com)
   BZN (Bozeman, Montana) International Film Festival 2018. Nagrada publike
   Fargo Film Festival 2018. Najbolji film
   Giornate degli autori - Venice Days 2017. Lux Prize
   Guldbagge Awards 2018. Nagrada publike, najbolji scenarij, najbolja glumica
   Göteborg Film Festival 2017. Najbolji nordijski film
   Trondheim Internasjonale Filmfestival 2017. Nagrada publike
   Luxembourg City Film Festival 2017. Najbolji film (Youth Jury Award)
   Newport Beach Film Festival 2017. Najbolji strani film
   Riviera International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Santa Barbara International Film Festival 2017. Najbolji film
   Santa Fe Independent Film Festival 2017. Nagrada publike
   Seattle International Film Festival 2017. Nagrada žirija
   Tokyo International Film Festival 2016. Specijalna nagrada žirija
   Venice Film Festival 2016. Najbolja debitantska režija
https://www.imdb.com/title/tt5287168/?ref_=nv_sr_1

MARKO NJEGIĆ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



   Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)

   Večerašnji gost, tj. vaš domaćin je filmski kritičar Marko Njegić.
http://www.fipresci.org/people/marko-njegic
http://www.dopmagazin.com/dop/2018/02/19/marko-njegic-nikad-ne-idem-donom-na-film-samo-wayneom/

SRIJEDA / 28.11.

DOGMAN

Dogman, 2018.
17:30 sati



Dogman, 2018.. Matteo Garrone, 102 min. IT / FR
Scenarij:
Ugo Chiti, Massimo Gaudioso, Damiano D'Innocenzo, Fabio D'Innocenzo, Giulio Troli & Matteo Garrone
Uloge: Marcello Fonte, Alida Baldari Calabria, Edoardo Pesce, Nunzia Schiano
   Okarakteriziran kao „urbani vestern“, radnja trilera Dogman odvija se u talijanskom predgrađu negdje između velikog grada i divlje prirode. „Dogman“ je ime salona za uljepšavanje pasa, a ujedno i sinonim za glavnog lika koji doživljava preobražaj iz čovjeka u životinju. Snimljen prema istinitoj priči koja se odvila prije 30 godina, film Dogman istražuje ljudsku prirodu nasilja skrivenu u svakome od nas. Glavni lik filma je Marcello, vlasnik salona, koji se odjednom nađe uvučen u opasan odnos sa Simoneom, bivšim nasilnim boksačem koji terorizira njihov cijeli kvart. U pokušaju da povrati svoje dostojanstvo nakon što je u zatvoru odležao godinu dana upravo zbog Simonea, Marcello kreće u neočekivani osvetnički pohod.
   Osnovno pitanje filma ‘Dogman’ je kako nasilje ulazi u život potpuno miroljubive osobe’ (redatelj Matteo Garrone)
   Film se pretvara u izvrsni, ali i mučni triler koji u sebi nosi neveseo pogled na ljudsku prirodu i društvo: dobrota se u tom društvu kažnjava, a izbaviti se možeš samo ako si zao kao i ostali... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   U svijetu Garroneovih filmova, koji istražuju ljudsku prirodu i društvo, ne isplati se biti dobar. Jer dobri izvlače deblji kraj i jedina šansa da se uklope u okolinu jest da postanu zli, probude ključajuće mračne porive ili sjeme nasilja posijano u sebi te pokažu (životinjske) zube. Pogled na ljudsku prirodu i društvo u "Dogmanu" možda je pesimističniji i strašniji od "Gomorre", nadahnut istinitom pričom iz crne kronike. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

https://www.imdb.com/title/tt6768578/?ref_=fn_al_tt_1

UTOYA, 22. SRPNJA

Utoya 22. juli, 2018.
20:15 sati



Utoya 22. juli, 2018. Erik Poppe, 93 min. NO
Scenarij:
Siv Rajendram Eliassen i Anna Bache-Wiig po priči Erika Poppea
Uloge: Andrea Berntzen, Aleksander Holmen, Solveig Koloen Birkeland
   Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utoya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi rekonstrukcija je događaja prikazana iz perspektive žrtava.
   Nakon filma Erika Poppea »Utoya, 22 Juli«, u kojem je autor u jednom kontinuiranom kadru pokušao rekonstruirati masakr na istoimenom otoku koji je počinio Andreas Breivik, u konkurenciji venecijanske Mostre dogodio se komad s identičnom tematikom. Čak su im i nazivi gotovo isti. Riječ je o filmu Paula Greengrassa »22 July«. Razlika je samo u tome što Norvežanin Poppe promatra masakr iz perspektive mladih žrtava, koje su boravile na ljetnom kampu u organizaciji norveške Laburističke partije, dok Britanac Greengrass uvodi i lik Breivika. (Dragan Rubeša, Novi List)
   Najveći dio sastoji se od jednog jedinog neprekinutog kadra koji prati 18-godišnju Kaju, djevojku koja se nađe usred meteža na Utoyi i - dok svi izbezumljeno bježe - pokušava naći svoju mlađu sestru.  “One take” tehnika pri tom pridonosi osjećanju jeze, jer gledatelja zakuca u perspektivu djece koja se nađu usred kaosa, a da pojma nemaju što se zbiva. Pri tom se sama Kaja tijekom filma pretvara u sebedajnu heroinu, paradigmu vrednota solidarnosti koje bi trebale biti imanentne socijaldemokraciji. Kroz Kaju, Poppe diže spomenik vrijednostima koje je ubojica pokušao uništiti. Što se počinitelja tiče, Poppe se odlučio na jedini moralno prihvatljivi pristup: nije ga ni prikazao. Ubojica u filmu ostaje apstrakcija koju tek dvaput kratko naziremo u drugom planu kao prijeteću siluetu. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Od masakra je prošlo sedam godina i rane su još svježe. Ne bih volio da sam u koži roditelja koji proživljava smrt svog djeteta iznova i iznova zbog nekog filmaša. Redatelj je svojim pristupomm izbjegao lešinarenje i gledatelju dao vremena da razmisli koliko su norveške vlasti podbacile. Kod nas kažu da se u kući obješenog ne spominje uže, nešto slično je uradio redatelj. Zna se tko je Breivik, što je uradio, kako izgleda i gdje se nalazi. Za mene bi prikazivanje njegovog lika i nedjela bilo reklama i podsticaj za drugog luđaka da uradi nešto slično. Nije Breivik usamljen slučaj niti je ovo jedini film koji obrađuje ovu temu. (Stole / forum.titlovi.com)

https://www.imdb.com/title/tt7959216/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 29.11.

FAHRENHEIT 11/9

17:30 sati



Fahrenheit 11/9, 2018. Michael Moore, 128 min. US
Scenarij:
Michael Moore
   Michael Moore je prije četrnaest godina snimio komercijalno najuspješniji dokumentarni film svih vremena – 'Fahrenheit 9/11', u kojem je ostvario žestoku kritiku američke politike, a prije svega tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, nakon napada na njujorške blizance i druge mete 11. rujna 2001. Najslavniji svjetski dokumentarist u svome novom filmu,   'Fahrenheit 11/9', još žešće se obračunava s aktualnim stanjem u SAD-u, a posebno sa sadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom. Naslov 'Fahrenheit 11/9' odnosi se na 9. studenoga 2016., kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima Film je svjetsku premijeru imao prije dva tjedna na filmskom festivalu u Torontu, gdje je prikazan kao film otvaranja.
   Dokumentarni filmovi Michaela Moorea bili su i još jesu predmet čestog omalovažavanja. Puno je ljudi u svijetu filma koji zaziru od njegova redateljskog metoda, propovjedničke didaktičnosti, nametljivog insceniranja prizora i napasnog guranja pred kameru. Također, nemali dio publike zakolutat će očima na politički aspekt njegovih filmova, a među njima neće biti samo Mooreovi konzervativni protivnici. I dobar dio lijevo-liberalne Amerike volio bi da za filmskog glasnogovornika svojih ideja ima nekog obrazovanijeg i analitičnijeg. Unatoč svemu tome, Michael Moore je bez sumnje najutjecajniji politički dokumentarist posljednjih četvrt stoljeća... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Filmski esteti mogli bi mu zamjeriti sirovom redateljskom potezu, ali Mooreu je mnogo važnija poruka koju želi poslati, a ona je vrlo uznemirujuća i glasi: ako nekome još nije jasno gdje smo, sad više nema sumnje - riječ je o totalitarizmu i fašizmu koji je već ovdje i s njim živimo sasvim nesvjesni što nam se zapravo dogodilo. (Paula Bobanović, www.express.hr)

https://www.imdb.com/title/tt8632862/?ref_=nv_sr_1

ČOVJEK KOJI JE UBIO DON QUIJOTEA

The Man Who Killed Don Quixote, 2018.
20:15 sati



The Man Who Killed Don Quixote, 2018. Terry Gilliam, 132 min. UK / PT / ES / FR / BE
Scenarij:
Terry Gilliam i Tony Grisoni
Uloge: Adam Driver, Jonathan Pryce, Stellan Skarsgard
   Priča se zbiva u današnjoj Španjolskoj. Junak filma je redatelj Toby koji u Manchi snima reklamu i tamo se nađe zarobljen u divljim iluzijama starog španjolskog proizvođača cipela koji vjeruje da je Don Quijote. U svojim komičnim avanturama, Toby je prisiljen suočiti se s tragičnim posljedicama filma koji je snimio u mladosti - filma koji je zauvijek promijenio nade i snove malog španjolskog sela. Može li Toby izmijeniti i povratiti svoju humanost? Može li Don Quijote preživjeti svoje ludilo i neizbježnu smrt? Ili će ljubav pobijediti sve?
   Nakon punih 17 godina pretprodukcije, Montipajtonovac i jedan od najvažnijih filmskih redatelja fantastike i avanturistike, Terry Gilliam, konačno je završio snimanje svog životnog projekta, „ukletog“ filma o Donu Kihotu. Nakon brojnih  pravnih zavrzlama, film je imao premijeru u Cannesu. Dakle, redatelj, koji iza sebe ima filmove: „Monty Python i Sveti Gral“, „Brazil“, „Kralj ribara“, „Strah i prezir u Las Vegasu“ i „Dvanaest majmuna“ uspio je završiti jedan od najkompliciranijih filmskih projekata svih vremena, čija se kompletna glumačka postava mijenjala čak tri puta, a snimanje obustavljano još barem toliko.
   Oni koji poznaju Gilliamove filmove prepoznat će što je jedinog američkog pajtonovca privuklo projektu. Kao u mnogim Gilliamovim filmovima, i u ovom je junak ludi fantast koji ne razlikuje uobrazilju od zbilje, živi paralelni fikcionalni svijet, ali ta fantazija na neki način biva iskupljujuća i istinitija od istine. To su teme koje je Gilliam provlačio od ambijenta njujorških klošara do distopijske budućnosti nakon ekokolapsa. Ti su motivi sada opet ovdje, smješteni u suvremeni svijet biznisa, nadograđene s cijelom masom motivskih posudbi iz Cervantesa... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1614118&print=yes

PETAK / 30.11.

ČOVJEK KOJI JE UBIO DON QUIJOTEA

The Man Who Killed Don Quixote, 2018.
17:30 sati



The Man Who Killed Don Quixote, 2018. Terry Gilliam, 132 min. UK / PT / ES / FR / BE
Scenarij:
Terry Gilliam i Tony Grisoni
Uloge: Adam Driver, Jonathan Pryce, Stellan Skarsgard
   Priča se zbiva u današnjoj Španjolskoj. Junak filma je redatelj Toby koji u Manchi snima reklamu i tamo se nađe zarobljen u divljim iluzijama starog španjolskog proizvođača cipela koji vjeruje da je Don Quijote. U svojim komičnim avanturama, Toby je prisiljen suočiti se s tragičnim posljedicama filma koji je snimio u mladosti - filma koji je zauvijek promijenio nade i snove malog španjolskog sela. Može li Toby izmijeniti i povratiti svoju humanost? Može li Don Quijote preživjeti svoje ludilo i neizbježnu smrt? Ili će ljubav pobijediti sve?
   Nakon punih 17 godina pretprodukcije, Montipajtonovac i jedan od najvažnijih filmskih redatelja fantastike i avanturistike, Terry Gilliam, konačno je završio snimanje svog životnog projekta, „ukletog“ filma o Donu Kihotu. Nakon brojnih  pravnih zavrzlama, film je imao premijeru u Cannesu. Dakle, redatelj, koji iza sebe ima filmove: „Monty Python i Sveti Gral“, „Brazil“, „Kralj ribara“, „Strah i prezir u Las Vegasu“ i „Dvanaest majmuna“ uspio je završiti jedan od najkompliciranijih filmskih projekata svih vremena, čija se kompletna glumačka postava mijenjala čak tri puta, a snimanje obustavljano još barem toliko.
   Oni koji poznaju Gilliamove filmove prepoznat će što je jedinog američkog pajtonovca privuklo projektu. Kao u mnogim Gilliamovim filmovima, i u ovom je junak ludi fantast koji ne razlikuje uobrazilju od zbilje, živi paralelni fikcionalni svijet, ali ta fantazija na neki način biva iskupljujuća i istinitija od istine. To su teme koje je Gilliam provlačio od ambijenta njujorških klošara do distopijske budućnosti nakon ekokolapsa. Ti su motivi sada opet ovdje, smješteni u suvremeni svijet biznisa, nadograđene s cijelom masom motivskih posudbi iz Cervantesa... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1614118&print=yes

FOXTROT

Foxtrot, 2017.
20:15 sati



Foxtrot, 2017. Samuel Maoz, 108 min. IL/CH/FR/DE
Scenarij:
Samuel Maoz
Uloge: Lior Ashkenazi, Sarah Adler, Yonaton Shiray
   Naizmjence duboko emotivan i ironičan, s humorom koji ujeda gdje najviše boli, ovaj odvažan i vizualno impresivan film nagrađen je u Veneciji Srebrnim lavom.
   Kada im se na vratima pojave vojni predstavnici s viješću o sinovoj pogibiji, Michael i Dafna slamaju se pod teretom očaja. Izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju. Dok Dafna bijeg traži u sedativima, Michael upada u vrtlog gnjeva, a onda doživljava iznenađenje čija nevjerojatnost gotovo parira nadrealnom vojnom iskustvu njegova sina Jonathana.

   Dobitnik Velike nagrade žirija Venecijanskog festivala, “Foxtrot ”Samuela Maoza, film je u kojem se izraelski redatelj opet hvata u koštac s problematikom rata, ispreplićući je ovog puta s temom obiteljskih odnosa i gubitaka tako cjelovito, virtuozno i upečatljivo da film na svim razinama nudi najbolje od sedme umjetnosti. Ono što izdvaja “Foxtrot” od drugih filmova slične tematike jedinstveni je jezik kamere i zvuka koji je vrlo promišljen, osviješten i intenzivan – uvijek korak ispred gledatelja, spreman da ga svakom nadolazećom scenom iznenadi ili očara, izvlačeći maksimum iz svakog prizora. Tome značajno pridonosi i izvedba glumaca, posebice oca (sjajni Lior Ashkenazi) te zaokruženost i dubina karakterizacije svih ostalih likova. Foxtrot je podjednako emotivno nabijen i inteligentan film koji oduševljava i radnjom i filmskim jezikom pa, gledajući ga, uživamo uz misao da baš zbog filmova poput ovog – volimo filmove. (www.ziher.hr)

https://www.imdb.com/title/tt6896536/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 01.12.

KNJIŽARA

Bookshop, 2017.
17:30 sati



Bookshop, 2017. Isabel Coixet, 113 min. UK/DE/ES
Scenarij:
Isabel Coixet po romanu Penelope Fitzgerald
Uloge: Emily Mortimer, Bill Nighy, Hunter Tremayne
   Zapaženi film u nizu zemalja, najbolji španjolski film 2017., dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada.
   Radnja se odvija krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, a prati Florence, slobodoumnu udovicu koja odlučuje otvoriti knjižaru u jednom engleskom gradiću. Njezina odluka ne nalazi na odobravanje konzervativnih i uštogljenih, ali često i dosta zavidnih mještana. Ipak, ubrzo se pokaže da je žena imala dobru ideju jer njena knjižara postane hit, a mjesto u kojem gotovo nitko nije čitao postaje prava čitalačka meka. Ljudi polako počinju otkrivati književnost, i klasike i moderno štivo tog doba, no naravno da kad nekome krene, tada to mora izazvati i zavist kod drugoga. No, unatoč tome hrabra Florence utječe na promjenu svjetonazora u mjestu te knjigama kao što su "Lolita" ili "Fahrenheit 451" u svoj gradić dovodi svojevrsnu kulturnu revoluciju
   Na lanjskom sajmu knjiga u Frankfurtu nagrada za najbolju filmsku adaptaciju knjiškog predloška otišla je u ruke katalonske redateljice Isabel Coixet za iznimnu adaptaciju romana "The Bookshop" Penelope Fitzgerald.
https://www.imdb.com/title/tt3127022/?ref_=nv_sr_1

ČOVJEK KOJI JE UBIO DON QUIJOTEA

The Man Who Killed Don Quixote, 2018.
20:15 sati



The Man Who Killed Don Quixote, 2018. Terry Gilliam, 132 min. UK / PT / ES / FR / BE
Scenarij:
Terry Gilliam i Tony Grisoni
Uloge: Adam Driver, Jonathan Pryce, Stellan Skarsgard
   Priča se zbiva u današnjoj Španjolskoj. Junak filma je redatelj Toby koji u Manchi snima reklamu i tamo se nađe zarobljen u divljim iluzijama starog španjolskog proizvođača cipela koji vjeruje da je Don Quijote. U svojim komičnim avanturama, Toby je prisiljen suočiti se s tragičnim posljedicama filma koji je snimio u mladosti - filma koji je zauvijek promijenio nade i snove malog španjolskog sela. Može li Toby izmijeniti i povratiti svoju humanost? Može li Don Quijote preživjeti svoje ludilo i neizbježnu smrt? Ili će ljubav pobijediti sve?
   Nakon punih 17 godina pretprodukcije, Montipajtonovac i jedan od najvažnijih filmskih redatelja fantastike i avanturistike, Terry Gilliam, konačno je završio snimanje svog životnog projekta, „ukletog“ filma o Donu Kihotu. Nakon brojnih  pravnih zavrzlama, film je imao premijeru u Cannesu. Dakle, redatelj, koji iza sebe ima filmove: „Monty Python i Sveti Gral“, „Brazil“, „Kralj ribara“, „Strah i prezir u Las Vegasu“ i „Dvanaest majmuna“ uspio je završiti jedan od najkompliciranijih filmskih projekata svih vremena, čija se kompletna glumačka postava mijenjala čak tri puta, a snimanje obustavljano još barem toliko.
   Oni koji poznaju Gilliamove filmove prepoznat će što je jedinog američkog pajtonovca privuklo projektu. Kao u mnogim Gilliamovim filmovima, i u ovom je junak ludi fantast koji ne razlikuje uobrazilju od zbilje, živi paralelni fikcionalni svijet, ali ta fantazija na neki način biva iskupljujuća i istinitija od istine. To su teme koje je Gilliam provlačio od ambijenta njujorških klošara do distopijske budućnosti nakon ekokolapsa. Ti su motivi sada opet ovdje, smješteni u suvremeni svijet biznisa, nadograđene s cijelom masom motivskih posudbi iz Cervantesa... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1614118&print=yes

UTORAK / 04.12.

RODBINA

Rodnye / Close Relations, 2016.
17:30 sati



Rodnye  / Close Relations, 2016. Vitalij Manski, 112 min. DE/ LA / EST / UK
   Povijest jedne obitelji. Povijest jedne zemlje.
Redateljeva obitelj postaje predmetom precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je dihotomija na kojoj inzistiraju mediji, ona o istoku protiv zapada, pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca. Redatelj Vitalij Manski odlučuje proputovati regiju i posjetiti obitelj nakon Ukrajinske revolucije 2013. godine. Pred kamerom razgovara s članovima obitelji u Ukrajini, na Krimu i u Donjecku, nadajući se da će tako bolje shvatiti kako politički događaji djeluju na lokalno stanovništvo. Kako redateljevo putovanje odmiče, tako politički događaji sve više utječu na odnose u njegovoj obitelji – a neminovno i na njega samog.
   Film je intrigantna, bolna studija. (Peter Bradshaw, The Guardian)
   Intimna ljudska dimenzija nacionalne političke krize... nudi osvježavajuće nijansiran prikaz koji pokušava shvatiti korijene nacionalizma i frikcije identiteta, a ne dalje produbljivati ratne rovove. (Carmen Grey, Cineuropa)

   Međunarodni festival umjetničkog filma Batumi 2016. Posebno priznanje
   Karlovy Vary IFF 2016. Nominacija za najbolji dokumentarni film
   Seattle IFF 2017. Nominacija za najbolji dokumentarni film
   Crossing Europe IFF Linz 2017. CROSSING EUROPE Nagrada Social Awareness – Najbolji dokumentarni film
   Trieste IFF 2017. Cinema Warrior - Nagrada Cultural Resistance
https://www.imdb.com/title/tt5784734/?ref_=nv_sr_2

LUCKY

Lucky, 2017.
20:15 sati



Lucky, 2017. John Carroll Lynch, 88 min. US
Scenarij:
Logan Sparks, Drago Šumonja
Uloge: Harry Dean Stanton, David Lynch, Ron Livingston, Beth Grant, James Darren, Tom Skerritt
   Lucky je umirovljeni veteran američke mornarice strogih navika i ponašanja u malom gradiću gdje živi. Kada zbog iznenadnog hitnog medicinskog slučaja Lucky završi u bolnici, shvaća da će njegovo nevjerojatno dobro zdravlje prije ili kasnije doživjeti nezaobilazni pad te da se s tom činjenicom mora pomiriti. U novom razvoju događaja, Lucky se mora suočiti sa svime onime u što osobno vjeruje te započeti obraćati pažnju na prioritete svojih susjeda. U svemu tome, Lucky će otkriti da njegov život ipak ima pozitivnu stranu dok istovremeno traga za smislom kojeg može prihvatiti.
   Ekscentrična meditacija o smrtnosti snimljena je s puno humora i topline, a donosi nam Harryja Deana Stantona u njegovoj prvoj glavnoj ulozi još od Travisa Hendersona u filmu Pariz, Texas. Njegovo lice „izranja iz pustinje nalik giacomettijevskoj silueti, a bar u kojem se druži s Davidom Lynchom i ostalim redovnim mušterijama postaje njegov purgatorij“ (Dragan Rubeša)
   „Lucky“  je film kakve više ne snimaju, asocira na Jarmuscha ili Hartleyja u njihovim najboljim izdanjima. No Jarmusch danas snima filmove poput „Patersona“, koji svojim strukturom doduše podsjeća na „Luckyja“. Međutim, stari kauboj miljama je udaljen od vozača autobusa/pjesnika iz istoimena gradića u New Jerseyju. Umjesto Jarmuscheve samodopadno zašećerene posvete „malom čovjeku“, ma koliko naizgled beznačajna njegova egzistencija bila, Carroll Lynch isporučuje nam ovaj fragilni i lakonski film koji ne nudi nikakva jednostavna rješenja na kompleksna pitanja života i smrti, već ih odbacuje sa smiješkom. Stari kauboj kulerski pripaljuje cigaretu i prigrljuje tamu. Kreće odjavna špica, pojavljuje se Lyncheva izgubljena kornjača (predsjednik Roosevelt!), a Foster Timms pjeva „The Man in The Moon Shine“. Francuski antropolog Philippe Ariès pokazao nam je kako je veliko iskušenje Zapada tijekom stoljeća bilo kako izmaći smrti, da bi krajem srednjeg vijeka smrt postupno postala potisnuta i zabranjivana smrt kakvu poznajemo u suvremeno doba. Upravo je stoga stari kauboj, koji s osmjehom na svojem oronulom, umornom licu odlazi u susret ništavilu, praznini (ungatz), toliko subverzivan. Bez ikakvih lažnih pretenzija i utješnih riječi. Nismo mogli zamisliti veličanstveniji i prikladniji filmski kraj za ovog tihog junaka americane... (Dina Pokrajac)
https://www.imdb.com/title/tt5859238/?ref_=nv_sr_5

SRIJEDA / 05.12.

KNJIŽARA

Bookshop, 2017.
17:30 sati



Bookshop, 2017. Isabel Coixet, 113 min. UK/DE/ES
Scenarij:
Isabel Coixet po romanu Penelope Fitzgerald
Uloge: Emily Mortimer, Bill Nighy, Hunter Tremayne
   Zapaženi film u nizu zemalja, najbolji španjolski film 2017., dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada.
   Radnja se odvija krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, a prati Florence, slobodoumnu udovicu koja odlučuje otvoriti knjižaru u jednom engleskom gradiću. Njezina odluka ne nalazi na odobravanje konzervativnih i uštogljenih, ali često i dosta zavidnih mještana. Ipak, ubrzo se pokaže da je žena imala dobru ideju jer njena knjižara postane hit, a mjesto u kojem gotovo nitko nije čitao postaje prava čitalačka meka. Ljudi polako počinju otkrivati književnost, i klasike i moderno štivo tog doba, no naravno da kad nekome krene, tada to mora izazvati i zavist kod drugoga. No, unatoč tome hrabra Florence utječe na promjenu svjetonazora u mjestu te knjigama kao što su "Lolita" ili "Fahrenheit 451" u svoj gradić dovodi svojevrsnu kulturnu revoluciju
   Na lanjskom sajmu knjiga u Frankfurtu nagrada za najbolju filmsku adaptaciju knjiškog predloška otišla je u ruke katalonske redateljice Isabel Coixet za iznimnu adaptaciju romana "The Bookshop" Penelope Fitzgerald.
https://www.imdb.com/title/tt3127022/?ref_=nv_sr_1

The Final Adventure of Kaktus Kid, 2018. Đorđe Marković, 65 min. RS/HR
   Tajanstveni život strip crtača koji je 30-ih iz Osijeka došao u Beograd, gdje je 1944. strijeljan bez suđenja
   Drugo izdanje Secret Arts Cinema približava se kraju. Najbolje stvari uvijek dolaze na kraju, pa je tako vrijeme i za jednu međunarodnu premijeru. Radi se o filmu u kojem su autorski sudjelovali i hrvatski filmaši.  Glavni je protagonist filma svjetski prepoznat, kultni srpski strip crtač Aleksandar Zograf koji otkriva neobičan strip iz perioda Drugog svjetskog rata. Njegov je junak Kaktusić – mali kaktus zarobljen u tegli. Zaintrigiran tim pronalaskom, Zograf istražuje tajanstveni život autora Kaktusića – nedovoljno poznatog umjetnika Veljka Kockara. Riječ je o pothvatu kojim je Zograf saznao da crtež doslovce može biti važniji od života.
   Veljko Kockar je bio mladi umjetnik koji se služio svojim crtačkim talentom i stripovskim umijećem u pogrešno vrijeme i sasvim sigurno na pogrešnom mjestu. Pogrešnom jer karikatura i slobodna misao rijetko kada postoje u ispravnom vremenu i prostoru. To nam je nedavno iznova potvrdila tragedija u Charlie Hebdou, baš kao i redovne vijesti o otkazima karikaturistima po cijelome svijetu...

 

ČETVRTAK / 06.12.

RODBINA

Rodnye / Close Relations, 2016.
17:30 sati



Rodnye  / Close Relations, 2016. Vitalij Manski, 112 min. DE/ LA / EST / UK
   Povijest jedne obitelji. Povijest jedne zemlje.
Redateljeva obitelj postaje predmetom precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je dihotomija na kojoj inzistiraju mediji, ona o istoku protiv zapada, pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca. Redatelj Vitalij Manski odlučuje proputovati regiju i posjetiti obitelj nakon Ukrajinske revolucije 2013. godine. Pred kamerom razgovara s članovima obitelji u Ukrajini, na Krimu i u Donjecku, nadajući se da će tako bolje shvatiti kako politički događaji djeluju na lokalno stanovništvo. Kako redateljevo putovanje odmiče, tako politički događaji sve više utječu na odnose u njegovoj obitelji – a neminovno i na njega samog.
   Film je intrigantna, bolna studija. (Peter Bradshaw, The Guardian)
   Intimna ljudska dimenzija nacionalne političke krize... nudi osvježavajuće nijansiran prikaz koji pokušava shvatiti korijene nacionalizma i frikcije identiteta, a ne dalje produbljivati ratne rovove. (Carmen Grey, Cineuropa)

   Međunarodni festival umjetničkog filma Batumi 2016. Posebno priznanje
   Karlovy Vary IFF 2016. Nominacija za najbolji dokumentarni film
   Seattle IFF 2017. Nominacija za najbolji dokumentarni film
   Crossing Europe IFF Linz 2017. CROSSING EUROPE Nagrada Social Awareness – Najbolji dokumentarni film
   Trieste IFF 2017. Cinema Warrior - Nagrada Cultural Resistance
https://www.imdb.com/title/tt5784734/?ref_=nv_sr_2

COLETTE

Colette, 2018.
20:15 sati



Colette, 2018. Wash Westmoreland, 111 min. UK/US
Scenarij
: Wash Westmoreland, Richard Glatzer i Rebecca Lenkiewicz.
Uloge: Keira Knightley, Dominic West, Eleanor Tomlinson, Fiona Shaw    
   Nakon što se udala za uspješnog Parižanina poznatog pod imenom „Willy“ , Sidonie-Gabrielle Colette napušta svoj dom u kojem je provela djetinjstvo kako bi živjela u Parizu – mjesto gdje se spajaju intelekt i umjetnički glamur. Nedugo potom, Willy nagovara Colette da ona bude ta koja će pisati romane, a koji će se izdavati pod njegovim imenom. Ona uskoro započne pisati polu-autobiografski roman o odvažnoj i besramnoj djevojci sa sela imena Claudine. Roman postaje bestseler i kulturna senzacija. Colette i Willy postaju glavna atrakcija u Parizu, a njihove zajedničke avanture inspiriraju nove romane s likom Claudine. Međutim, Colette uskoro započne bitku za kreativnim vlasništvom svojih knjiga, bitku koja prkosi ulogama spolova tog vremena i koja će ju u konačnici natjerati da pobijedi društvene ograničenosti te izvrši revoluciju u svijetu književnosti, mode i seksualnog izražaja.     
   „Colette“ je prvi puta prikazan na Sundance festivalu i odmah prikupio simpatije publike i kritike.
   Filmovi s jakim glavnim ženskim likovima i heroinama odnosno filmovi koji se bave temom prava žena i usponom žena u društvu trenutno su izrazito popularni. Na tragu toga, ugledni redatelj Wash Westmoreland prihvatio se nimalo lakog zadatka režiranja biografske priče o spisateljici Sidonie-Garbrielle, danas puno poznatijoj po imenu Colette. Riječ je o jednoj od najpoznatijih francuskih književnica svoga vremena koja je iza sebe ostavila niz uspješnih priča i romana od kojih je danas svakako najpoznatiji „Gigi“ iz 1944. godine. Upravo će ta priča najprije biti pretočena u kazališni komad 1951. godine u kojoj je glavnu ulogu ostvarila tada još uvijek nepoznata Audrey Hepburn, a nakon toga i u mjuzikl 1958. godine koji će u konačnici u devet kategorija osvojiti svih devet prestižnih nagrada Oscar, uključujući i onu za najbolji film godine. Colette je 1948. godine nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. (Goran Čelig, novosti.hr)

https://www.imdb.com/title/tt5437928/?ref_=fn_tt_tt_1

PETAK / 07.12.

COLETTE

Colette, 2018.
17:30 sati



Colette, 2018. Wash Westmoreland, 111 min. UK/US
Scenarij
: Wash Westmoreland, Richard Glatzer i Rebecca Lenkiewicz.
Uloge: Keira Knightley, Dominic West, Eleanor Tomlinson, Fiona Shaw    
   Nakon što se udala za uspješnog Parižanina poznatog pod imenom „Willy“ , Sidonie-Gabrielle Colette napušta svoj dom u kojem je provela djetinjstvo kako bi živjela u Parizu – mjesto gdje se spajaju intelekt i umjetnički glamur. Nedugo potom, Willy nagovara Colette da ona bude ta koja će pisati romane, a koji će se izdavati pod njegovim imenom. Ona uskoro započne pisati polu-autobiografski roman o odvažnoj i besramnoj djevojci sa sela imena Claudine. Roman postaje bestseler i kulturna senzacija. Colette i Willy postaju glavna atrakcija u Parizu, a njihove zajedničke avanture inspiriraju nove romane s likom Claudine. Međutim, Colette uskoro započne bitku za kreativnim vlasništvom svojih knjiga, bitku koja prkosi ulogama spolova tog vremena i koja će ju u konačnici natjerati da pobijedi društvene ograničenosti te izvrši revoluciju u svijetu književnosti, mode i seksualnog izražaja.     
   „Colette“ je prvi puta prikazan na Sundance festivalu i odmah prikupio simpatije publike i kritike.
   Filmovi s jakim glavnim ženskim likovima i heroinama odnosno filmovi koji se bave temom prava žena i usponom žena u društvu trenutno su izrazito popularni. Na tragu toga, ugledni redatelj Wash Westmoreland prihvatio se nimalo lakog zadatka režiranja biografske priče o spisateljici Sidonie-Garbrielle, danas puno poznatijoj po imenu Colette. Riječ je o jednoj od najpoznatijih francuskih književnica svoga vremena koja je iza sebe ostavila niz uspješnih priča i romana od kojih je danas svakako najpoznatiji „Gigi“ iz 1944. godine. Upravo će ta priča najprije biti pretočena u kazališni komad 1951. godine u kojoj je glavnu ulogu ostvarila tada još uvijek nepoznata Audrey Hepburn, a nakon toga i u mjuzikl 1958. godine koji će u konačnici u devet kategorija osvojiti svih devet prestižnih nagrada Oscar, uključujući i onu za najbolji film godine. Colette je 1948. godine nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. (Goran Čelig, novosti.hr)

https://www.imdb.com/title/tt5437928/?ref_=fn_tt_tt_1

LUCKY

Lucky, 2017.
20:15 sati



Lucky, 2017. John Carroll Lynch, 88 min. US
Scenarij:
Logan Sparks, Drago Šumonja
Uloge: Harry Dean Stanton, David Lynch, Ron Livingston, Beth Grant, James Darren, Tom Skerritt
   Lucky je umirovljeni veteran američke mornarice strogih navika i ponašanja u malom gradiću gdje živi. Kada zbog iznenadnog hitnog medicinskog slučaja Lucky završi u bolnici, shvaća da će njegovo nevjerojatno dobro zdravlje prije ili kasnije doživjeti nezaobilazni pad te da se s tom činjenicom mora pomiriti. U novom razvoju događaja, Lucky se mora suočiti sa svime onime u što osobno vjeruje te započeti obraćati pažnju na prioritete svojih susjeda. U svemu tome, Lucky će otkriti da njegov život ipak ima pozitivnu stranu dok istovremeno traga za smislom kojeg može prihvatiti.
   Ekscentrična meditacija o smrtnosti snimljena je s puno humora i topline, a donosi nam Harryja Deana Stantona u njegovoj prvoj glavnoj ulozi još od Travisa Hendersona u filmu Pariz, Texas. Njegovo lice „izranja iz pustinje nalik giacomettijevskoj silueti, a bar u kojem se druži s Davidom Lynchom i ostalim redovnim mušterijama postaje njegov purgatorij“ (Dragan Rubeša)
   „Lucky“  je film kakve više ne snimaju, asocira na Jarmuscha ili Hartleyja u njihovim najboljim izdanjima. No Jarmusch danas snima filmove poput „Patersona“, koji svojim strukturom doduše podsjeća na „Luckyja“. Međutim, stari kauboj miljama je udaljen od vozača autobusa/pjesnika iz istoimena gradića u New Jerseyju. Umjesto Jarmuscheve samodopadno zašećerene posvete „malom čovjeku“, ma koliko naizgled beznačajna njegova egzistencija bila, Carroll Lynch isporučuje nam ovaj fragilni i lakonski film koji ne nudi nikakva jednostavna rješenja na kompleksna pitanja života i smrti, već ih odbacuje sa smiješkom. Stari kauboj kulerski pripaljuje cigaretu i prigrljuje tamu. Kreće odjavna špica, pojavljuje se Lyncheva izgubljena kornjača (predsjednik Roosevelt!), a Foster Timms pjeva „The Man in The Moon Shine“. Francuski antropolog Philippe Ariès pokazao nam je kako je veliko iskušenje Zapada tijekom stoljeća bilo kako izmaći smrti, da bi krajem srednjeg vijeka smrt postupno postala potisnuta i zabranjivana smrt kakvu poznajemo u suvremeno doba. Upravo je stoga stari kauboj, koji s osmjehom na svojem oronulom, umornom licu odlazi u susret ništavilu, praznini (ungatz), toliko subverzivan. Bez ikakvih lažnih pretenzija i utješnih riječi. Nismo mogli zamisliti veličanstveniji i prikladniji filmski kraj za ovog tihog junaka americane... (Dina Pokrajac)
https://www.imdb.com/title/tt5859238/?ref_=nv_sr_5

SUBOTA / 08.12.

LUCKY

Lucky, 2017.
17:30 sati



Lucky, 2017. John Carroll Lynch, 88 min. US
Scenarij:
Logan Sparks, Drago Šumonja
Uloge: Harry Dean Stanton, David Lynch, Ron Livingston, Beth Grant, James Darren, Tom Skerritt
   Lucky je umirovljeni veteran američke mornarice strogih navika i ponašanja u malom gradiću gdje živi. Kada zbog iznenadnog hitnog medicinskog slučaja Lucky završi u bolnici, shvaća da će njegovo nevjerojatno dobro zdravlje prije ili kasnije doživjeti nezaobilazni pad te da se s tom činjenicom mora pomiriti. U novom razvoju događaja, Lucky se mora suočiti sa svime onime u što osobno vjeruje te započeti obraćati pažnju na prioritete svojih susjeda. U svemu tome, Lucky će otkriti da njegov život ipak ima pozitivnu stranu dok istovremeno traga za smislom kojeg može prihvatiti.
   Ekscentrična meditacija o smrtnosti snimljena je s puno humora i topline, a donosi nam Harryja Deana Stantona u njegovoj prvoj glavnoj ulozi još od Travisa Hendersona u filmu Pariz, Texas. Njegovo lice „izranja iz pustinje nalik giacomettijevskoj silueti, a bar u kojem se druži s Davidom Lynchom i ostalim redovnim mušterijama postaje njegov purgatorij“ (Dragan Rubeša)
   „Lucky“  je film kakve više ne snimaju, asocira na Jarmuscha ili Hartleyja u njihovim najboljim izdanjima. No Jarmusch danas snima filmove poput „Patersona“, koji svojim strukturom doduše podsjeća na „Luckyja“. Međutim, stari kauboj miljama je udaljen od vozača autobusa/pjesnika iz istoimena gradića u New Jerseyju. Umjesto Jarmuscheve samodopadno zašećerene posvete „malom čovjeku“, ma koliko naizgled beznačajna njegova egzistencija bila, Carroll Lynch isporučuje nam ovaj fragilni i lakonski film koji ne nudi nikakva jednostavna rješenja na kompleksna pitanja života i smrti, već ih odbacuje sa smiješkom. Stari kauboj kulerski pripaljuje cigaretu i prigrljuje tamu. Kreće odjavna špica, pojavljuje se Lyncheva izgubljena kornjača (predsjednik Roosevelt!), a Foster Timms pjeva „The Man in The Moon Shine“. Francuski antropolog Philippe Ariès pokazao nam je kako je veliko iskušenje Zapada tijekom stoljeća bilo kako izmaći smrti, da bi krajem srednjeg vijeka smrt postupno postala potisnuta i zabranjivana smrt kakvu poznajemo u suvremeno doba. Upravo je stoga stari kauboj, koji s osmjehom na svojem oronulom, umornom licu odlazi u susret ništavilu, praznini (ungatz), toliko subverzivan. Bez ikakvih lažnih pretenzija i utješnih riječi. Nismo mogli zamisliti veličanstveniji i prikladniji filmski kraj za ovog tihog junaka americane... (Dina Pokrajac)
https://www.imdb.com/title/tt5859238/?ref_=nv_sr_5

COLETTE

Colette, 2018.
20:15 sati



Colette, 2018. Wash Westmoreland, 111 min. UK/US
Scenarij
: Wash Westmoreland, Richard Glatzer i Rebecca Lenkiewicz.
Uloge: Keira Knightley, Dominic West, Eleanor Tomlinson, Fiona Shaw    
   Nakon što se udala za uspješnog Parižanina poznatog pod imenom „Willy“ , Sidonie-Gabrielle Colette napušta svoj dom u kojem je provela djetinjstvo kako bi živjela u Parizu – mjesto gdje se spajaju intelekt i umjetnički glamur. Nedugo potom, Willy nagovara Colette da ona bude ta koja će pisati romane, a koji će se izdavati pod njegovim imenom. Ona uskoro započne pisati polu-autobiografski roman o odvažnoj i besramnoj djevojci sa sela imena Claudine. Roman postaje bestseler i kulturna senzacija. Colette i Willy postaju glavna atrakcija u Parizu, a njihove zajedničke avanture inspiriraju nove romane s likom Claudine. Međutim, Colette uskoro započne bitku za kreativnim vlasništvom svojih knjiga, bitku koja prkosi ulogama spolova tog vremena i koja će ju u konačnici natjerati da pobijedi društvene ograničenosti te izvrši revoluciju u svijetu književnosti, mode i seksualnog izražaja.     
   „Colette“ je prvi puta prikazan na Sundance festivalu i odmah prikupio simpatije publike i kritike.
   Filmovi s jakim glavnim ženskim likovima i heroinama odnosno filmovi koji se bave temom prava žena i usponom žena u društvu trenutno su izrazito popularni. Na tragu toga, ugledni redatelj Wash Westmoreland prihvatio se nimalo lakog zadatka režiranja biografske priče o spisateljici Sidonie-Garbrielle, danas puno poznatijoj po imenu Colette. Riječ je o jednoj od najpoznatijih francuskih književnica svoga vremena koja je iza sebe ostavila niz uspješnih priča i romana od kojih je danas svakako najpoznatiji „Gigi“ iz 1944. godine. Upravo će ta priča najprije biti pretočena u kazališni komad 1951. godine u kojoj je glavnu ulogu ostvarila tada još uvijek nepoznata Audrey Hepburn, a nakon toga i u mjuzikl 1958. godine koji će u konačnici u devet kategorija osvojiti svih devet prestižnih nagrada Oscar, uključujući i onu za najbolji film godine. Colette je 1948. godine nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. (Goran Čelig, novosti.hr)

https://www.imdb.com/title/tt5437928/?ref_=fn_tt_tt_1

UTORAK / 11.12.

COLETTE

Colette, 2018.
17:30 sati



Colette, 2018. Wash Westmoreland, 111 min. UK/US
Scenarij
: Wash Westmoreland, Richard Glatzer i Rebecca Lenkiewicz.
Uloge: Keira Knightley, Dominic West, Eleanor Tomlinson, Fiona Shaw    
   Nakon što se udala za uspješnog Parižanina poznatog pod imenom „Willy“ , Sidonie-Gabrielle Colette napušta svoj dom u kojem je provela djetinjstvo kako bi živjela u Parizu – mjesto gdje se spajaju intelekt i umjetnički glamur. Nedugo potom, Willy nagovara Colette da ona bude ta koja će pisati romane, a koji će se izdavati pod njegovim imenom. Ona uskoro započne pisati polu-autobiografski roman o odvažnoj i besramnoj djevojci sa sela imena Claudine. Roman postaje bestseler i kulturna senzacija. Colette i Willy postaju glavna atrakcija u Parizu, a njihove zajedničke avanture inspiriraju nove romane s likom Claudine. Međutim, Colette uskoro započne bitku za kreativnim vlasništvom svojih knjiga, bitku koja prkosi ulogama spolova tog vremena i koja će ju u konačnici natjerati da pobijedi društvene ograničenosti te izvrši revoluciju u svijetu književnosti, mode i seksualnog izražaja.     
   „Colette“ je prvi puta prikazan na Sundance festivalu i odmah prikupio simpatije publike i kritike.
   Filmovi s jakim glavnim ženskim likovima i heroinama odnosno filmovi koji se bave temom prava žena i usponom žena u društvu trenutno su izrazito popularni. Na tragu toga, ugledni redatelj Wash Westmoreland prihvatio se nimalo lakog zadatka režiranja biografske priče o spisateljici Sidonie-Garbrielle, danas puno poznatijoj po imenu Colette. Riječ je o jednoj od najpoznatijih francuskih književnica svoga vremena koja je iza sebe ostavila niz uspješnih priča i romana od kojih je danas svakako najpoznatiji „Gigi“ iz 1944. godine. Upravo će ta priča najprije biti pretočena u kazališni komad 1951. godine u kojoj je glavnu ulogu ostvarila tada još uvijek nepoznata Audrey Hepburn, a nakon toga i u mjuzikl 1958. godine koji će u konačnici u devet kategorija osvojiti svih devet prestižnih nagrada Oscar, uključujući i onu za najbolji film godine. Colette je 1948. godine nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. (Goran Čelig, novosti.hr)

https://www.imdb.com/title/tt5437928/?ref_=fn_tt_tt_1

RODBINA

Rodnye / Close Relations, 2016.
20:15 sati



Rodnye  / Close Relations, 2016. Vitalij Manski, 112 min. DE/ LA / EST / UK
   Povijest jedne obitelji. Povijest jedne zemlje.
Redateljeva obitelj postaje predmetom precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je dihotomija na kojoj inzistiraju mediji, ona o istoku protiv zapada, pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca. Redatelj Vitalij Manski odlučuje proputovati regiju i posjetiti obitelj nakon Ukrajinske revolucije 2013. godine. Pred kamerom razgovara s članovima obitelji u Ukrajini, na Krimu i u Donjecku, nadajući se da će tako bolje shvatiti kako politički događaji djeluju na lokalno stanovništvo. Kako redateljevo putovanje odmiče, tako politički događaji sve više utječu na odnose u njegovoj obitelji – a neminovno i na njega samog.
   Film je intrigantna, bolna studija. (Peter Bradshaw, The Guardian)
   Intimna ljudska dimenzija nacionalne političke krize... nudi osvježavajuće nijansiran prikaz koji pokušava shvatiti korijene nacionalizma i frikcije identiteta, a ne dalje produbljivati ratne rovove. (Carmen Grey, Cineuropa)

   Međunarodni festival umjetničkog filma Batumi 2016. Posebno priznanje
   Karlovy Vary IFF 2016. Nominacija za najbolji dokumentarni film
   Seattle IFF 2017. Nominacija za najbolji dokumentarni film
   Crossing Europe IFF Linz 2017. CROSSING EUROPE Nagrada Social Awareness – Najbolji dokumentarni film
   Trieste IFF 2017. Cinema Warrior - Nagrada Cultural Resistance
https://www.imdb.com/title/tt5784734/?ref_=nv_sr_2

SRIJEDA / 12.12.

ČOVJEK KOJI JE UBIO DON QUIJOTEA

The Man Who Killed Don Quixote, 2018.
17:30 sati



The Man Who Killed Don Quixote, 2018. Terry Gilliam, 132 min. UK / PT / ES / FR / BE
Scenarij:
Terry Gilliam i Tony Grisoni
Uloge: Adam Driver, Jonathan Pryce, Stellan Skarsgard
   Priča se zbiva u današnjoj Španjolskoj. Junak filma je redatelj Toby koji u Manchi snima reklamu i tamo se nađe zarobljen u divljim iluzijama starog španjolskog proizvođača cipela koji vjeruje da je Don Quijote. U svojim komičnim avanturama, Toby je prisiljen suočiti se s tragičnim posljedicama filma koji je snimio u mladosti - filma koji je zauvijek promijenio nade i snove malog španjolskog sela. Može li Toby izmijeniti i povratiti svoju humanost? Može li Don Quijote preživjeti svoje ludilo i neizbježnu smrt? Ili će ljubav pobijediti sve?
   Nakon punih 17 godina pretprodukcije, Montipajtonovac i jedan od najvažnijih filmskih redatelja fantastike i avanturistike, Terry Gilliam, konačno je završio snimanje svog životnog projekta, „ukletog“ filma o Donu Kihotu. Nakon brojnih  pravnih zavrzlama, film je imao premijeru u Cannesu. Dakle, redatelj, koji iza sebe ima filmove: „Monty Python i Sveti Gral“, „Brazil“, „Kralj ribara“, „Strah i prezir u Las Vegasu“ i „Dvanaest majmuna“ uspio je završiti jedan od najkompliciranijih filmskih projekata svih vremena, čija se kompletna glumačka postava mijenjala čak tri puta, a snimanje obustavljano još barem toliko.
   Oni koji poznaju Gilliamove filmove prepoznat će što je jedinog američkog pajtonovca privuklo projektu. Kao u mnogim Gilliamovim filmovima, i u ovom je junak ludi fantast koji ne razlikuje uobrazilju od zbilje, živi paralelni fikcionalni svijet, ali ta fantazija na neki način biva iskupljujuća i istinitija od istine. To su teme koje je Gilliam provlačio od ambijenta njujorških klošara do distopijske budućnosti nakon ekokolapsa. Ti su motivi sada opet ovdje, smješteni u suvremeni svijet biznisa, nadograđene s cijelom masom motivskih posudbi iz Cervantesa... (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1614118&print=yes

STARI MOMCI

Old Boys, 2018.
20:15 sati



Old Boys, 2018. Toby MacDonald, 90 min. UK
Scenarij:
Luke Ponte, Freddy Syborn
Uloge: Nathen Solly, Giles Malcolm, Nicholas Agnew
   Mjesto radnje je prestižni internat za dječake Caldermount, a glavni junak je knjiški crv Amberson, radničko dijete na stipendiji s dna školske društvene ljestvice. Kad u školu stigne kći profesora francuskog Agnes, Ambersonov život se okreće naglavce. Odjednom se nađe u ulozi ljubavnog posrednika za Winchestera, školsku zvijezdu i iznimno povlaštenog alfa sportaša koji je zgodan, ali dosadan. Winchester je definitivno komad, no Amberson ima duha.
   „Stari momci“ je svježa i energična (romantična) komedija koja donosi modernu obradu bezvremene priče o Cyranu de Bergeracu. Kritičari su ga usporedili s „Rushmoreom“  Wesa Andersona, ali film se bavi i temama klase i otpora prema autoritetu, motivima oduvijek prisutnima u žanru filmova o internatu.
https://www.imdb.com/title/tt5724948/?ref_=fn_al_tt_1

 

ČETVRTAK / 13.12.

DJEVOJKA

Girl, 2018.
17:30 sati



Girl, 2018. Lukas Dhont, 109 min. BE/NL
Scenarij:
Lukas Dhont  iAngelo Tijssens
Uloge: Victor Polster, Arieh Worthalter, Oliver Bodart
   „Djevojka“ je prvi dugometražni film belgijskog redatelja Lukasa Dhonta, a bavi se temom spolnosti kroz lik Lare. Lara je 15-godišnja djevojka koja se upravo s ocem Mathiasom i mlađim bratom preselila u novi grad kako bi mogla pohađati jednu od najpoznatijih i najboljih belgijskih plesnih akademija. Cijelog svog života Lara sanja o tome da postane vrhunska balerina. Uz podršku svog oca, ona se svom silom trudi dokazati u novoj školi. Međutim, do izražaja uskoro dolaze njezine adolescentske frustracije i nestrpljivost uslijed shvaćanja da se njezino tijelo ne može toliko lako prilagoditi striktnoj disciplini baleta zbog činjenice što je Lara rođena kao dječak.
   Film „Djevojka“ ove je godine osvojio čak četiri nagrade na filmskom festivalu u Cannesu – nagradu FIPRESCI, nagradu Zlatna kamera, nagradu Queer Palm te Un Certain Regard u kategoriji najboljeg glumca.
   London Film Festival 2018. Sutherland Award
   Odessa International Film Festival 2018. Best Acting
   Palić Film Festival 2018. Best Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Audience Award / Best European Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Best Film
   Stockholm Film Festival 2018. Best Actor
   Zurich Film Festival 2018. Best International Feature Film
https://www.imdb.com/title/tt8254556/?ref_=fn_al_tt_1

KUĆA KOJU JE IZGRADIO JACK

The House that Jack Built, 2018.
20:15 sati



The House that Jack Built, 2018. Lars von Trier, 155 min. DE/FR/DE/S
Scenarij:
Lars von Trier prema priči Jenle Hallund
Uloge: Matt Dillon, Bruno Ganz, Uma Thurman, Siobhan Fallon Hogan, Sofie Gråbøl    
   Novi film kontroverznog Larsa von Triera (premijerno prikazan na filmnskom festivalu u Cannesu) kronika je djelovanja osamljenog serijskog ubojice (Matt Dillon) koji diljem Amerike 70-ih godina hvata usamljene muškarce i žene, masakrira ih, a potom njihova tijela skladišti u hladnjaču za zamrznute pizze. Jack ubija i muškarce i žene te novinama šalje fotografije leševa. Poput mnogih serijskih ubojica, stekao je glamurozni nadimak Mr. Sofistication...
   https://www.imdb.com/title/tt4003440/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 14.12.

STARI MOMCI

Old Boys, 2018.
17:30 sati



Old Boys, 2018. Toby MacDonald, 90 min. UK
Scenarij:
Luke Ponte, Freddy Syborn
Uloge: Nathen Solly, Giles Malcolm, Nicholas Agnew
   Mjesto radnje je prestižni internat za dječake Caldermount, a glavni junak je knjiški crv Amberson, radničko dijete na stipendiji s dna školske društvene ljestvice. Kad u školu stigne kći profesora francuskog Agnes, Ambersonov život se okreće naglavce. Odjednom se nađe u ulozi ljubavnog posrednika za Winchestera, školsku zvijezdu i iznimno povlaštenog alfa sportaša koji je zgodan, ali dosadan. Winchester je definitivno komad, no Amberson ima duha.
   „Stari momci“ je svježa i energična (romantična) komedija koja donosi modernu obradu bezvremene priče o Cyranu de Bergeracu. Kritičari su ga usporedili s „Rushmoreom“  Wesa Andersona, ali film se bavi i temama klase i otpora prema autoritetu, motivima oduvijek prisutnima u žanru filmova o internatu.
https://www.imdb.com/title/tt5724948/?ref_=fn_al_tt_1

 

LJUDI I MJESTA

Faces Places, 2017.
20:15 sati



Faces Places, 2017. JR, Agnes Varda, 94 min. FR
Scenarij:
JR, Agnes Varda
   Agnes Varda, jedna od predvodnica Francuskog novog vala i profesionalni fotograf i zidni slikar J.R. zajedno se upuštaju u poseban umjetnički projekt. Njih dvoje skupa putuju Francuskom u posebnom kamiončiću opremljenom prenosivom kabinom za fotografiranje i ostalom opremom za print te fotografiraju razne ljude koje upoznaju tijekom svog putovanja. Puni inspiracije, kreiraju posebne velike fotografske murale individualaca, zajednica i mjesta kojima na taj način žele odati počast i priznanje. Putem će ova iskusna kinematografska veteranka i mladi umjetnički idealist uživati u svom neuobičajenom prijateljstvu dok razgovaraju i razotkrivaju svoje poglede na svijet na sebi jedinstven način.
   „Mjesta i ljudi“ kritički je iznimno cijenjen film koji je na filmskom festivalu u Cannesu dobio nagradu „Zlatno oko“ za najbolji dokumentarac festivala, a također je nominiran i za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. Tom nominacijom, Agnes Varda u dobi od 89 godina službeno je postala najstarijom nominiranom osobom u povijesti dodjele ove prestižne filmske nagrade. Do danas je film „Mjesta i ljudi“ osvojio 33 priznanja i zaradio još 33 nominacije s raznih festivala i dodjela nagrada, a mnoga kritičarska udruženja diljem svijeta gotovo jednoglasno su ga proglasila najboljim dokumentarcem godine. Svakako se radi o filmu koji se nikako ne bi smio propustiti, budući na popularnoj internetskoj stranici RottenTomatoes do danas ima fascinantnih 99% pozitivnih ocjena i kritika.
https://www.imdb.com/title/tt5598102/?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 15.12.

KUĆA KOJU JE IZGRADIO JACK

The House that Jack Built, 2018.
17:30 sati



The House that Jack Built, 2018. Lars von Trier, 155 min. DE/FR/DE/S
Scenarij:
Lars von Trier prema priči Jenle Hallund
Uloge: Matt Dillon, Bruno Ganz, Uma Thurman, Siobhan Fallon Hogan, Sofie Gråbøl    
   Novi film kontroverznog Larsa von Triera (premijerno prikazan na filmnskom festivalu u Cannesu) kronika je djelovanja osamljenog serijskog ubojice (Matt Dillon) koji diljem Amerike 70-ih godina hvata usamljene muškarce i žene, masakrira ih, a potom njihova tijela skladišti u hladnjaču za zamrznute pizze. Jack ubija i muškarce i žene te novinama šalje fotografije leševa. Poput mnogih serijskih ubojica, stekao je glamurozni nadimak Mr. Sofistication...
   https://www.imdb.com/title/tt4003440/?ref_=nv_sr_1

DJEVOJKA

Girl, 2018.
20:15 sati



Girl, 2018. Lukas Dhont, 109 min. BE/NL
Scenarij:
Lukas Dhont  iAngelo Tijssens
Uloge: Victor Polster, Arieh Worthalter, Oliver Bodart
   „Djevojka“ je prvi dugometražni film belgijskog redatelja Lukasa Dhonta, a bavi se temom spolnosti kroz lik Lare. Lara je 15-godišnja djevojka koja se upravo s ocem Mathiasom i mlađim bratom preselila u novi grad kako bi mogla pohađati jednu od najpoznatijih i najboljih belgijskih plesnih akademija. Cijelog svog života Lara sanja o tome da postane vrhunska balerina. Uz podršku svog oca, ona se svom silom trudi dokazati u novoj školi. Međutim, do izražaja uskoro dolaze njezine adolescentske frustracije i nestrpljivost uslijed shvaćanja da se njezino tijelo ne može toliko lako prilagoditi striktnoj disciplini baleta zbog činjenice što je Lara rođena kao dječak.
   Film „Djevojka“ ove je godine osvojio čak četiri nagrade na filmskom festivalu u Cannesu – nagradu FIPRESCI, nagradu Zlatna kamera, nagradu Queer Palm te Un Certain Regard u kategoriji najboljeg glumca.
   London Film Festival 2018. Sutherland Award
   Odessa International Film Festival 2018. Best Acting
   Palić Film Festival 2018. Best Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Audience Award / Best European Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Best Film
   Stockholm Film Festival 2018. Best Actor
   Zurich Film Festival 2018. Best International Feature Film
https://www.imdb.com/title/tt8254556/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 18.12.

KUĆA KOJU JE IZGRADIO JACK

The House that Jack Built, 2018.
17:30 sati



The House that Jack Built, 2018. Lars von Trier, 155 min. DE/FR/DE/S
Scenarij:
Lars von Trier prema priči Jenle Hallund
Uloge: Matt Dillon, Bruno Ganz, Uma Thurman, Siobhan Fallon Hogan, Sofie Gråbøl    
   Novi film kontroverznog Larsa von Triera (premijerno prikazan na filmnskom festivalu u Cannesu) kronika je djelovanja osamljenog serijskog ubojice (Matt Dillon) koji diljem Amerike 70-ih godina hvata usamljene muškarce i žene, masakrira ih, a potom njihova tijela skladišti u hladnjaču za zamrznute pizze. Jack ubija i muškarce i žene te novinama šalje fotografije leševa. Poput mnogih serijskih ubojica, stekao je glamurozni nadimak Mr. Sofistication...
   https://www.imdb.com/title/tt4003440/?ref_=nv_sr_1

BOŽIDAR MALJKOVIĆ ... ODABRAO UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati



Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.15, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 2016. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 2016. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 2016. 20.00 LANA BARIĆ

UTO 31.1. 2017. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 2017. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 2017. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 2017. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 2017. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 2017. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 2017. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 2017. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 2017. 20.00 STIPE BOŽIĆ

UTO 30.1. 2018. 20.00 ZORAN ČUTURA
UTO 27.2. 2018. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 2018. 20.15 MORANA ZIBAR
UTO 24.4. 2018. 20.15 DAMIR PILIĆ
UTO 29.5. 2018. 20.15 RENATO BARETIĆ
UTO 26.6. 2018. 20.15 ZORAN PREDIN
UTO 25.9. 2018. 20.15 MARINKO BIŠKIĆ
UTO 30.10. 2018. 20.15 JADRANKA KOSOR (odsutna)
UTO 27.11. 2018. 20.15 MARKO NJEGIĆ

   Večerašnji gost, tj. vaš domaćin je Božidar Maljković, Predsjednik Olimpijskog saveza Srbije. Za stanovnike ovog grada, čak i ako imate selektivno pamćenje, šjor Božo je (zauvijek) trener Jugoplastike!
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEidar_Maljkovi%C4%87
https://www.index.hr/sport/clanak/maljkovic-split-mi-je-dao-priznanje-koje-je-vece-od-sporta/428434.aspx
https://www.telegram.hr/sport/bozidar-maljkovic-napisao-je-iznimno-zanimljiv-i-vazan-esej-o-jugoplastici/

SRIJEDA / 19.12.

DJEVOJKA

Girl, 2018.
17:30 sati



Girl, 2018. Lukas Dhont, 109 min. BE/NL
Scenarij:
Lukas Dhont  iAngelo Tijssens
Uloge: Victor Polster, Arieh Worthalter, Oliver Bodart
   „Djevojka“ je prvi dugometražni film belgijskog redatelja Lukasa Dhonta, a bavi se temom spolnosti kroz lik Lare. Lara je 15-godišnja djevojka koja se upravo s ocem Mathiasom i mlađim bratom preselila u novi grad kako bi mogla pohađati jednu od najpoznatijih i najboljih belgijskih plesnih akademija. Cijelog svog života Lara sanja o tome da postane vrhunska balerina. Uz podršku svog oca, ona se svom silom trudi dokazati u novoj školi. Međutim, do izražaja uskoro dolaze njezine adolescentske frustracije i nestrpljivost uslijed shvaćanja da se njezino tijelo ne može toliko lako prilagoditi striktnoj disciplini baleta zbog činjenice što je Lara rođena kao dječak.
   Film „Djevojka“ ove je godine osvojio čak četiri nagrade na filmskom festivalu u Cannesu – nagradu FIPRESCI, nagradu Zlatna kamera, nagradu Queer Palm te Un Certain Regard u kategoriji najboljeg glumca.
   London Film Festival 2018. Sutherland Award
   Odessa International Film Festival 2018. Best Acting
   Palić Film Festival 2018. Best Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Audience Award / Best European Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Best Film
   Stockholm Film Festival 2018. Best Actor
   Zurich Film Festival 2018. Best International Feature Film
https://www.imdb.com/title/tt8254556/?ref_=fn_al_tt_1

STARI MOMCI

Old Boys, 2018.
20:15 sati



Old Boys, 2018. Toby MacDonald, 90 min. UK
Scenarij:
Luke Ponte, Freddy Syborn
Uloge: Nathen Solly, Giles Malcolm, Nicholas Agnew
   Mjesto radnje je prestižni internat za dječake Caldermount, a glavni junak je knjiški crv Amberson, radničko dijete na stipendiji s dna školske društvene ljestvice. Kad u školu stigne kći profesora francuskog Agnes, Ambersonov život se okreće naglavce. Odjednom se nađe u ulozi ljubavnog posrednika za Winchestera, školsku zvijezdu i iznimno povlaštenog alfa sportaša koji je zgodan, ali dosadan. Winchester je definitivno komad, no Amberson ima duha.
   „Stari momci“ je svježa i energična (romantična) komedija koja donosi modernu obradu bezvremene priče o Cyranu de Bergeracu. Kritičari su ga usporedili s „Rushmoreom“  Wesa Andersona, ali film se bavi i temama klase i otpora prema autoritetu, motivima oduvijek prisutnima u žanru filmova o internatu.
https://www.imdb.com/title/tt5724948/?ref_=fn_al_tt_1

 

ČETVRTAK / 20.12.

LUCKY

Lucky, 2017.
17:30 sati



Lucky, 2017. John Carroll Lynch, 88 min. US
Scenarij:
Logan Sparks, Drago Šumonja
Uloge: Harry Dean Stanton, David Lynch, Ron Livingston, Beth Grant, James Darren, Tom Skerritt
   Lucky je umirovljeni veteran američke mornarice strogih navika i ponašanja u malom gradiću gdje živi. Kada zbog iznenadnog hitnog medicinskog slučaja Lucky završi u bolnici, shvaća da će njegovo nevjerojatno dobro zdravlje prije ili kasnije doživjeti nezaobilazni pad te da se s tom činjenicom mora pomiriti. U novom razvoju događaja, Lucky se mora suočiti sa svime onime u što osobno vjeruje te započeti obraćati pažnju na prioritete svojih susjeda. U svemu tome, Lucky će otkriti da njegov život ipak ima pozitivnu stranu dok istovremeno traga za smislom kojeg može prihvatiti.
   Ekscentrična meditacija o smrtnosti snimljena je s puno humora i topline, a donosi nam Harryja Deana Stantona u njegovoj prvoj glavnoj ulozi još od Travisa Hendersona u filmu Pariz, Texas. Njegovo lice „izranja iz pustinje nalik giacomettijevskoj silueti, a bar u kojem se druži s Davidom Lynchom i ostalim redovnim mušterijama postaje njegov purgatorij“ (Dragan Rubeša)
   „Lucky“  je film kakve više ne snimaju, asocira na Jarmuscha ili Hartleyja u njihovim najboljim izdanjima. No Jarmusch danas snima filmove poput „Patersona“, koji svojim strukturom doduše podsjeća na „Luckyja“. Međutim, stari kauboj miljama je udaljen od vozača autobusa/pjesnika iz istoimena gradića u New Jerseyju. Umjesto Jarmuscheve samodopadno zašećerene posvete „malom čovjeku“, ma koliko naizgled beznačajna njegova egzistencija bila, Carroll Lynch isporučuje nam ovaj fragilni i lakonski film koji ne nudi nikakva jednostavna rješenja na kompleksna pitanja života i smrti, već ih odbacuje sa smiješkom. Stari kauboj kulerski pripaljuje cigaretu i prigrljuje tamu. Kreće odjavna špica, pojavljuje se Lyncheva izgubljena kornjača (predsjednik Roosevelt!), a Foster Timms pjeva „The Man in The Moon Shine“. Francuski antropolog Philippe Ariès pokazao nam je kako je veliko iskušenje Zapada tijekom stoljeća bilo kako izmaći smrti, da bi krajem srednjeg vijeka smrt postupno postala potisnuta i zabranjivana smrt kakvu poznajemo u suvremeno doba. Upravo je stoga stari kauboj, koji s osmjehom na svojem oronulom, umornom licu odlazi u susret ništavilu, praznini (ungatz), toliko subverzivan. Bez ikakvih lažnih pretenzija i utješnih riječi. Nismo mogli zamisliti veličanstveniji i prikladniji filmski kraj za ovog tihog junaka americane... (Dina Pokrajac)
https://www.imdb.com/title/tt5859238/?ref_=nv_sr_5

KLIMAKS

Climax, 2018.
20:15 sati



Climax, 2018. Gaspar Noé, 95 min. FR
Scenarij:
Gaspar Noé
Uloge: Sofia Boutella, Romain Guillermic, Smile Kiddy, Claude Gajan Maull
   Sredina je 90-ih, a dvadeset urbanih plesača okupilo se na trodnevnoj probi u zatvorenoj školi koja se nalazi u srcu šume kako bi podijelili posljednji ples. Uskoro organiziraju zabavu u kojoj glavnu ulogu igra zdjela alkohola. Nedugo potom atmosfera se zahuktava, a tijekom cijele noći obuzme ih čudnjikavo ludilo. Očito je da su drogirani, ali ne mogu dokučiti tko ih je drogirao i zašto. Ubrzo za sve plesače postaje nemoguće oduprijeti se vlastitim neurozama i psihozama, a zamamni i nabijeni ritam glazbe potpuno ih je hipnotizirao. I premda se neki zbog toga osjećaju kao u raju, mnogi od njih uronit će direktno u osobni pakao. (navodno je riječ o istinitom događaju masovnog trovanja LSD-om na zatvorenoj zabavi jedne plesne trupe u Francuskoj sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća).
   „Climax“ je svejedno djelo genija, što se vidi u pojedinim kadrovima i scenama, kao i po tehničkoj dotjeranosti filma, što je autoru i inače sve jača strana... (film na dan blogspot)
https://www.imdb.com/title/tt8359848/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

PETAK / 21.12.

KLIMAKS

Climax, 2018.
17:30 sati



Climax, 2018. Gaspar Noé, 95 min. FR
Scenarij:
Gaspar Noé
Uloge: Sofia Boutella, Romain Guillermic, Smile Kiddy, Claude Gajan Maull
   Sredina je 90-ih, a dvadeset urbanih plesača okupilo se na trodnevnoj probi u zatvorenoj školi koja se nalazi u srcu šume kako bi podijelili posljednji ples. Uskoro organiziraju zabavu u kojoj glavnu ulogu igra zdjela alkohola. Nedugo potom atmosfera se zahuktava, a tijekom cijele noći obuzme ih čudnjikavo ludilo. Očito je da su drogirani, ali ne mogu dokučiti tko ih je drogirao i zašto. Ubrzo za sve plesače postaje nemoguće oduprijeti se vlastitim neurozama i psihozama, a zamamni i nabijeni ritam glazbe potpuno ih je hipnotizirao. I premda se neki zbog toga osjećaju kao u raju, mnogi od njih uronit će direktno u osobni pakao. (navodno je riječ o istinitom događaju masovnog trovanja LSD-om na zatvorenoj zabavi jedne plesne trupe u Francuskoj sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća).
   „Climax“ je svejedno djelo genija, što se vidi u pojedinim kadrovima i scenama, kao i po tehničkoj dotjeranosti filma, što je autoru i inače sve jača strana... (film na dan blogspot)
https://www.imdb.com/title/tt8359848/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

COLETTE

Colette, 2018.
20:15 sati



Colette, 2018. Wash Westmoreland, 111 min. UK/US
Scenarij
: Wash Westmoreland, Richard Glatzer i Rebecca Lenkiewicz.
Uloge: Keira Knightley, Dominic West, Eleanor Tomlinson, Fiona Shaw    
   Nakon što se udala za uspješnog Parižanina poznatog pod imenom „Willy“ , Sidonie-Gabrielle Colette napušta svoj dom u kojem je provela djetinjstvo kako bi živjela u Parizu – mjesto gdje se spajaju intelekt i umjetnički glamur. Nedugo potom, Willy nagovara Colette da ona bude ta koja će pisati romane, a koji će se izdavati pod njegovim imenom. Ona uskoro započne pisati polu-autobiografski roman o odvažnoj i besramnoj djevojci sa sela imena Claudine. Roman postaje bestseler i kulturna senzacija. Colette i Willy postaju glavna atrakcija u Parizu, a njihove zajedničke avanture inspiriraju nove romane s likom Claudine. Međutim, Colette uskoro započne bitku za kreativnim vlasništvom svojih knjiga, bitku koja prkosi ulogama spolova tog vremena i koja će ju u konačnici natjerati da pobijedi društvene ograničenosti te izvrši revoluciju u svijetu književnosti, mode i seksualnog izražaja.     
   „Colette“ je prvi puta prikazan na Sundance festivalu i odmah prikupio simpatije publike i kritike.
   Filmovi s jakim glavnim ženskim likovima i heroinama odnosno filmovi koji se bave temom prava žena i usponom žena u društvu trenutno su izrazito popularni. Na tragu toga, ugledni redatelj Wash Westmoreland prihvatio se nimalo lakog zadatka režiranja biografske priče o spisateljici Sidonie-Garbrielle, danas puno poznatijoj po imenu Colette. Riječ je o jednoj od najpoznatijih francuskih književnica svoga vremena koja je iza sebe ostavila niz uspješnih priča i romana od kojih je danas svakako najpoznatiji „Gigi“ iz 1944. godine. Upravo će ta priča najprije biti pretočena u kazališni komad 1951. godine u kojoj je glavnu ulogu ostvarila tada još uvijek nepoznata Audrey Hepburn, a nakon toga i u mjuzikl 1958. godine koji će u konačnici u devet kategorija osvojiti svih devet prestižnih nagrada Oscar, uključujući i onu za najbolji film godine. Colette je 1948. godine nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. (Goran Čelig, novosti.hr)

https://www.imdb.com/title/tt5437928/?ref_=fn_tt_tt_1

SUBOTA / 22.12.

KUĆA KOJU JE IZGRADIO JACK

The House that Jack Built, 2018.
17:30 sati



The House that Jack Built, 2018. Lars von Trier, 155 min. DE/FR/DE/S
Scenarij:
Lars von Trier prema priči Jenle Hallund
Uloge: Matt Dillon, Bruno Ganz, Uma Thurman, Siobhan Fallon Hogan, Sofie Gråbøl    
   Novi film kontroverznog Larsa von Triera (premijerno prikazan na filmnskom festivalu u Cannesu) kronika je djelovanja osamljenog serijskog ubojice (Matt Dillon) koji diljem Amerike 70-ih godina hvata usamljene muškarce i žene, masakrira ih, a potom njihova tijela skladišti u hladnjaču za zamrznute pizze. Jack ubija i muškarce i žene te novinama šalje fotografije leševa. Poput mnogih serijskih ubojica, stekao je glamurozni nadimak Mr. Sofistication...
   https://www.imdb.com/title/tt4003440/?ref_=nv_sr_1

KLIMAKS

Climax, 2018.
20:15 sati



Climax, 2018. Gaspar Noé, 95 min. FR
Scenarij:
Gaspar Noé
Uloge: Sofia Boutella, Romain Guillermic, Smile Kiddy, Claude Gajan Maull
   Sredina je 90-ih, a dvadeset urbanih plesača okupilo se na trodnevnoj probi u zatvorenoj školi koja se nalazi u srcu šume kako bi podijelili posljednji ples. Uskoro organiziraju zabavu u kojoj glavnu ulogu igra zdjela alkohola. Nedugo potom atmosfera se zahuktava, a tijekom cijele noći obuzme ih čudnjikavo ludilo. Očito je da su drogirani, ali ne mogu dokučiti tko ih je drogirao i zašto. Ubrzo za sve plesače postaje nemoguće oduprijeti se vlastitim neurozama i psihozama, a zamamni i nabijeni ritam glazbe potpuno ih je hipnotizirao. I premda se neki zbog toga osjećaju kao u raju, mnogi od njih uronit će direktno u osobni pakao. (navodno je riječ o istinitom događaju masovnog trovanja LSD-om na zatvorenoj zabavi jedne plesne trupe u Francuskoj sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća).
   „Climax“ je svejedno djelo genija, što se vidi u pojedinim kadrovima i scenama, kao i po tehničkoj dotjeranosti filma, što je autoru i inače sve jača strana... (film na dan blogspot)
https://www.imdb.com/title/tt8359848/?ref_=fn_al_tt_1

 

 

ČETVRTAK / 27.12.

SENZORNA PROJEKCIJA: MALI PRINC

The Little Prince / Le Petit Prince, 2015.
12:00 sati



The Little Prince /Le Petit Prince, 2015. Mark Osborne, 108 min. UK/J
   Svi odrasli su nekada bili djeca… Ali samo nekolicina njih se toga sjeća...

   Prije 115 godina, točnije 29. lipnja 1900., rođen je Antoine de Saint-Exupery, jedan od pionira međunarodnih poštanskih letova, pilot u vremenu kad je zrakoplovstvo bilo nedovoljno razvijeno. Letio je između francuskog Toulousea do Dakara u Senegalu. Tijekom 2. svjetskog rata pobjegao je u New York, ali će se vratiti kasnije i letjeti nad Mediteranom. 31. srpnja 1944. poletio je s Korzike u izviđačkom avionu P-38 i nestao negdje nad Sredozemljem kod Marseillea...
   To je kraća pilotska biografija osobe koja je nama – nadam se i vama – puno značajnija kao pisac. Objavio je nekoliko romana i pripovijedaka, no najveću popularnost je stekao djelom "Mali princ" u kojem na slikovit i originalan način govori o potrebi čovjeka za bliskošću, prijateljstvom i ljubavlju dotičući se važnih problema poput osamljenosti, površnosti i željom za vlasti...
   „Malog princa“ Saint-Exupéry je napisao 1943. dok je živio u SAD-u. Prevedena je na preko 230 svjetskih jezika i dijalekta, i prodana u više od 80 milijuna primjeraka, tako da je to jedna od najprodavanijih knjiga svijeta. „Mali princproglašen je za najboljom knjigom 20. stoljeća u Francuskoj.
„Mali princ“ bio je oduvijek izazov za filmsku industriju i do sada je snimljeno desetak verzija u animiranom i igranom obliku: prvi su ga adaptirali Nijemci 1954., a najboljom se pak smatra verzija Willa Vintona iz 1979. - fantastičan prikaz Exuperijeve bezvremenske priče.  2015. godine završena je najmbicioznija adaptacija suradnjom francuskih i japanskih animatora.
https://www.imdb.com/title/tt1754656/?ref_=nv_sr_1

   SENZORNE PROJEKCIJE Pod motom "kino za sve i dostupno svima" na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…
   Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji neće trebati pretjerano se preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino jer je sadržaj pomno biran i mora zadovoljavati puno kriterija.
   Obzirom na pandemiju korona virusa, te konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i značajnija, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano na način da bude senzorno optimalno, predstavlja značajan preventivni faktor.
   Na senzornim projekcijama djeca su na prvom mjestu, tako da njihove potrebe moraju biti zadovoljene pod motom kino za sve dostupno svima. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi. Djeca koja su od najranije dobi uključena u takve aktivnosti u lokalnoj zajednici, kasnije postaju pojedinci koji su tolerantniji, te socijalno i emocionalno zrelije ličnosti.
   Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, prof. edukacijske rehabilitacije i psihoterapeut i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti.
   Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma, već stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti, te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti. (www.nueva.hr)

DJEVOJKA

Girl, 2018.
17:30 sati



Girl, 2018. Lukas Dhont, 109 min. BE/NL
Scenarij:
Lukas Dhont  iAngelo Tijssens
Uloge: Victor Polster, Arieh Worthalter, Oliver Bodart
   „Djevojka“ je prvi dugometražni film belgijskog redatelja Lukasa Dhonta, a bavi se temom spolnosti kroz lik Lare. Lara je 15-godišnja djevojka koja se upravo s ocem Mathiasom i mlađim bratom preselila u novi grad kako bi mogla pohađati jednu od najpoznatijih i najboljih belgijskih plesnih akademija. Cijelog svog života Lara sanja o tome da postane vrhunska balerina. Uz podršku svog oca, ona se svom silom trudi dokazati u novoj školi. Međutim, do izražaja uskoro dolaze njezine adolescentske frustracije i nestrpljivost uslijed shvaćanja da se njezino tijelo ne može toliko lako prilagoditi striktnoj disciplini baleta zbog činjenice što je Lara rođena kao dječak.
   Film „Djevojka“ ove je godine osvojio čak četiri nagrade na filmskom festivalu u Cannesu – nagradu FIPRESCI, nagradu Zlatna kamera, nagradu Queer Palm te Un Certain Regard u kategoriji najboljeg glumca.
   London Film Festival 2018. Sutherland Award
   Odessa International Film Festival 2018. Best Acting
   Palić Film Festival 2018. Best Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Audience Award / Best European Film
   San Sebastián International Film Festival 2018. Best Film
   Stockholm Film Festival 2018. Best Actor
   Zurich Film Festival 2018. Best International Feature Film
https://www.imdb.com/title/tt8254556/?ref_=fn_al_tt_1

Juliet, Naked, 2018. Jesse Peretz, 97 min. US
Scenarij:
Jim Taylor, Tamara Jenkins, Jesse Peretz  
Uloge: Chris O'Dowd, Rose Byrne, Ethan Hawke, Phil Davis    
   Snimljen prema istoimenom romanu popularnog Nicka Hornbyja, „Juliet, gola“ je komična (i romantična) priča o životu i novim životnim prilikama.    Annie se nalazi zaglavljena u dugotrajnoj ljubavnoj vezi s Duncanom, opsesivnim obožavateljem opskurnog rock izvođača Tuckera Crowea . Međutim, kada se u javnosti pojavi akustična demo snimka jednog od Tuckerovih hitova od prije dvadeset i pet godina, životi Annie i Duncana do temelja će se promijeniti pogotovo nakon što se susretnu s do tada neuhvatljivim rokerom…
https://www.imdb.com/title/tt5607096/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 28.12.

KINOTEKICA (DJEČJI PROGRAM): 7. PATULJAK

Der 7bte Zwerg (7th Dwarf), 2014.
12:00 sati



Der 7bte Zwerg (7th Dwarf), 2014. Boris Aljinović, Harald Siepermann, 87 min. DE
   Sedam patuljaka, 18. rođendan, dva zmaja, poljubac ili sto godina sna - garantiraju sjajnu bajku. Ali zbog jednog malenog patuljka, nastaje prava pomutnja...
   Na 18. rođendan princeze Rose, u kraljevskom zamku vlada veliko uzbuđenje. Ali, ne zbog rođendanskog slavlja, već zato što je zla vila Delamorte proklela princezu da će, ukoliko se do svoje punoljetnosti ubode na vreteno, cijelo kraljevstvo - zalediti! Zbog toga kralj princezu čuva s posebnom pažnjom. I, čini se da će sve biti u redu sve dok se nesretni patuljak Bobo ne pobrine da se proročanstvo ipak - ispuni! Cijeli kraljevski zamak i svi gosti proslave su zaleđeni, samo su se patuljci uspjeli spasiti. Zbog svoje nespretnosti, ali i iznimne hrabrosti mali patuljak će uložiti sve snage kako bi spasio princezu.... Zajedno s preostalih šest patuljaka, mora pronaći jedinu osobu koja može razbiti zle viline čini te tako spasiti princezu Rose i sve ostale iz dvorca Fantabularasa.
https://www.imdb.com/title/tt2914892/?ref_=nv_sr_1

STARI MOMCI

Old Boys, 2018.
17:30 sati



Old Boys, 2018. Toby MacDonald, 90 min. UK
Scenarij:
Luke Ponte, Freddy Syborn
Uloge: Nathen Solly, Giles Malcolm, Nicholas Agnew
   Mjesto radnje je prestižni internat za dječake Caldermount, a glavni junak je knjiški crv Amberson, radničko dijete na stipendiji s dna školske društvene ljestvice. Kad u školu stigne kći profesora francuskog Agnes, Ambersonov život se okreće naglavce. Odjednom se nađe u ulozi ljubavnog posrednika za Winchestera, školsku zvijezdu i iznimno povlaštenog alfa sportaša koji je zgodan, ali dosadan. Winchester je definitivno komad, no Amberson ima duha.
   „Stari momci“ je svježa i energična (romantična) komedija koja donosi modernu obradu bezvremene priče o Cyranu de Bergeracu. Kritičari su ga usporedili s „Rushmoreom“  Wesa Andersona, ali film se bavi i temama klase i otpora prema autoritetu, motivima oduvijek prisutnima u žanru filmova o internatu.
https://www.imdb.com/title/tt5724948/?ref_=fn_al_tt_1

 

Juliet, Naked, 2018. Jesse Peretz, 97 min. US
Scenarij:
Jim Taylor, Tamara Jenkins, Jesse Peretz  
Uloge: Chris O'Dowd, Rose Byrne, Ethan Hawke, Phil Davis    
   Snimljen prema istoimenom romanu popularnog Nicka Hornbyja, „Juliet, gola“ je komična (i romantična) priča o životu i novim životnim prilikama.    Annie se nalazi zaglavljena u dugotrajnoj ljubavnoj vezi s Duncanom, opsesivnim obožavateljem opskurnog rock izvođača Tuckera Crowea . Međutim, kada se u javnosti pojavi akustična demo snimka jednog od Tuckerovih hitova od prije dvadeset i pet godina, životi Annie i Duncana do temelja će se promijeniti pogotovo nakon što se susretnu s do tada neuhvatljivim rokerom…
https://www.imdb.com/title/tt5607096/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 29.12.

SENZORNA PROJEKCIJA: PČELICA MAJA

Maya the Bee Movie, 2014.
12:00 sati



Maya the Bee Movie, 2014. Alexs Stadermann, Simon Pickard, 79 min. DE
   Popularni animirani lik stiže nam u dugometražnoj verziji. Riječ je o „Pčelici Maji“, a ideja za snimanje potekla je od njemačko-australskog kreativnog tima koji žele prikazati Maju u modernom svjetlu, no zadržati priču koja je nit vodilja Pčelice Maje – toplu priču o prijateljstvu.
   „Pčelica Maja“ popularni je lik njemačke dječje književnosti koji se prvi put pojavio daleke 1912. Godine. Na filmu se prvi pojavila 1924. U režiji njemačkog fotografa Wolfram Junghansa, no nama je najpoznatiji po japanskoj animiranoj seriji koja se snimala 1975. i 1976.
   U verziji koju ćemo gledati, znatiželjna pčelica Maja i njezin prijatelj Pavo spašavaju košnicu od pohlepne kraljičine savjetnice i okončavaju dugotrajno neprijateljstvo između pčela i stršljena...
https://www.imdb.com/title/tt3336368/?ref_=fn_al_tt_1

   SENZORNE PROJEKCIJE: Pod motom "kino za sve i dostupno svima" na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…
   Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji neće trebati pretjerano se preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino jer je sadržaj pomno biran i mora zadovoljavati puno kriterija.
   Obzirom na pandemiju korona virusa, te konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i značajnija, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano na način da bude senzorno optimalno, predstavlja značajan preventivni faktor.
   Na senzornim projekcijama djeca su na prvom mjestu, tako da njihove potrebe moraju biti zadovoljene pod motom kino za sve dostupno svima. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi. Djeca koja su od najranije dobi uključena u takve aktivnosti u lokalnoj zajednici, kasnije postaju pojedinci koji su tolerantniji, te socijalno i emocionalno zrelije ličnosti.
   Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, prof. edukacijske rehabilitacije i psihoterapeut i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti.
   Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma, već stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti, te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti. (www.nueva.hr)

Juliet, Naked, 2018. Jesse Peretz, 97 min. US
Scenarij:
Jim Taylor, Tamara Jenkins, Jesse Peretz  
Uloge: Chris O'Dowd, Rose Byrne, Ethan Hawke, Phil Davis    
   Snimljen prema istoimenom romanu popularnog Nicka Hornbyja, „Juliet, gola“ je komična (i romantična) priča o životu i novim životnim prilikama.    Annie se nalazi zaglavljena u dugotrajnoj ljubavnoj vezi s Duncanom, opsesivnim obožavateljem opskurnog rock izvođača Tuckera Crowea . Međutim, kada se u javnosti pojavi akustična demo snimka jednog od Tuckerovih hitova od prije dvadeset i pet godina, životi Annie i Duncana do temelja će se promijeniti pogotovo nakon što se susretnu s do tada neuhvatljivim rokerom…
https://www.imdb.com/title/tt5607096/?ref_=fn_al_tt_1

OPROŠTAJ OD 2018. THE ROCKY HORROR PICTURE SHOW

The Rocky Horror Picture Show, 1975.
20:15 sati



The Rocky Horror Picture Show, 1975. Jim Sharman, 101 min.
Scenarij:
Richard O'Brien, Jim Sharman
Uloge: Tim Curry, Susan Sarandon, Barry Bostwick    
   Ni nakon više od četiri desetljeća ovaj klasik nije izgubio nimalo od svoje atraktivnosti, lucidnosti i originalnosti, pa se pripremite na najluđe filmsko putovanje koje možete zamisliti.     
   Spajajući užas horora, ritam mjuzikla, maštovitost znanstvene fantastike te salve crnog humora, redatelj Jim Sharman i scenarist Richard O'Brien, po čijem je kazališnom komadu film i snimljen, svijetu su predstavili jednu novu vrstu zabave, koja ne priznaje nikakva ograničenja, tabue ni limite.     
   Sedamdesete kao era kiča, pretjeranosti, šarolikosti, revolta, bunta i glasnoće donijele su „Paklenu naranču“ (Burgessa i Kubricka), „Kosu“, i „The Rocky Horror Picture Show“ – kultna ostvarenja o tipičnim ljudima u atipičnim situacijama. Zadnji među njima, karneval groteske i campa, nadahnjuje diskriminirane ili marginalizirane pojedince upravo zbog svoje simpatične devijantnosti, preispitivanja društvenog poretka, ali i potencijala samoostvarivanja bez osude i stigmatizacije. (Igor Jurilj, www.ravnododna.com)

https://www.ravnododna.com/the-rocky-horror-picture-show-i-kultni-status/
https://www.imdb.com/title/tt0073629/?ref_=fn_al_tt_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članska iskaznica Kinoteke

Članska iskaznica Kinoteke za godinu 2025., filmofilima će cijelu godinu osigurati besplatan ulaz na najbolje od našeg programa. U idućoj godini to će biti:

- Mjesečni tematski blokovi – svaki će mjesec imati svoju tematsku okosnicu, sa 4 do 8 odabranih filmova. Neki će put to biti autor, neki put žanr, neki put motiv, jezik, ili nacionalna kinematografija, ali uvijek će biti izbor najboljega što je iz tog tematskog okvira dostupno.

- Svi diskurzivni programi i programi s gostima – kad god u kinoteci imamo uz film zanimljivog gosta, bilo kao izbornika programa, bilo kao predavača, uvodničara ili autora, članska je karta sve što treba za ulaz
- Ostali posebni programi – filmska klasika, obljetnice, revije i ciklusi u suradnji sa kulturnim centrima i ambasadama

Svi za članove besplatni programi bit će jasno naznačeni u mjesečnom programu, kojega možete svaki mjesec dobiti e-mailom.

Cijena članske karte za 2025. je 40 €, odnosno 30 € za umirovljenike, đake i studente, što je 7, odnosno 8 puta manje nego što bi, otprilike, program koštao u redovnoj prodaji.

Prodaja kreće od 2. prosinca 2024., a rezervirati ih se može mailom na info@zlatnavrata.hr
Broj članskih iskaznice je ograničen.
Sve postojeće članske karte traju do isteka po istim uvjetima po kojima su i kupljene.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA