PROGRAM KINOTEKE Kolovoz 2021.

UTORAK / 03.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: ANĐELI GARAVA LICA

Angels with Dirty Faces, 1938.
21:00 sati



Angels with Dirty Faces, 1938. 97 min.
   AUTORSKI TIM: Samuel Bischoff
(produkcija), Michael Curtiz (redatelj), John Wexley i Warren Duff (scenarij prema priči Rowlanda Browna), Sol Polito (fotografija), Owen Marks (montaža), Max Steiner (skladatelj), Robert M. Haas (scenografija), Orry-Kelly (kostimografija), Perc Westmore (šminka),
   ULOGE: James Cagney (William "Rocky" Sullivan), Pat O'Brien (Jerry Connolly), Humphrey Bogart (Jim Frazier), Ann Sheridan (Laury Martin), George Bancroft (Mac Keefer), Emory Parnell (McMann), Adrian Morris (Blackie)
   Dvojica prijatelja iz newyorškog predgrađa završavaju na različitim stranama zakona...
   Rocky Sullivan i Jerry Connolly dvojica su tinejdžera i najboljih prijatelja koji odrastaju u najopasnijoj newyorškoj četvrti Hell's Kitchen. Obojica skloni sitnim prijestupima, Rocky i Jerry dožive različite sudbine nakon što policija spriječi njihovu posljednju provalu. Rocky završi u popravnom domu, dok Jerry izbjegne hapšenje odlučivši postati svećenik. Godinama kasnije Rocky je poznato gangstersko lice s naslovnica koji je upravo pušten iz zatvora. Došavši u svoju staru četvrt, Rocky je oduševljen susretom s Jerryjem koji kao svećenik nastoji pomoći mjesnim mladićima da ne krenu putem kriminala. Zaljubljen u djevojku Lauryi suočen s mogućnošću da napokon učini nešto dobro, Rocky počne dvojiti oko svoje gangsterske karijere, poglavito kada bude ugrožen Jerryjev život...
   Divlja melodrama koja nudi Cagneyja u najboljem izdanju. (Frank Nugent / New York Times)
   Moćna gangsterska melodrama, jedan od najuzbudljivijih filmova nastalih u posljednje vrijeme. Gluma, posebno Jamesa Cagneyja, je briljantna. (Harrison's Reports)
   Efektan i emotivno zasićen zaplet temelji se na uvijek intrigantnoj dvojnosti središnjeg karaktera što je u Cagneyjevoj interpretaciji izvedeno briljantno. Dodaju li se tomu elementi prijateljstva, prevare i razočaranja, Curtizov film s pravom nosi titulu klasika. (mojtv.hr)
   Osim standardnih moralnih pridika i upadljive tenzije, redateljMichael Curtiz je ponudio nešto novo – kontrast između dvije krajnosti, od kojih svaka ima dobru i lošu stranu. Gangster i svećenik. Tamna strana ulice, odnosno kriminala, je već viđena u krimićima s početka tridesetih, ali rijetko se je tko usudio baviti tematikom koja dovodi u koleraciju kriminal i mladiće, odnosno dječake, koji su pogođeni siromaštvom, a još uvijek nisu spremni za tržište rada. Curtiz nije želio isključivo pokazati herojsku i antagonističku narav. Stavio je sve protagoniste u isti žrvanj i pokazao da, ukoliko se želi iznjedriti jedno zdravije društvo, posebno za mlade ljude, pozitivci i negativci moraju surađivati, kako bi natjerali jedni druge da upoznaju sebe i tako pomognu društvu u cjelini. (Elvir Ćorhodžić / filmskivrtlog.wordpress.com)

https://www.imdb.com/title/tt0029870/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 10.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: PUT DO UNIŠTENJA

Road to Perdition, 2002.
21:00 sati



Road to Perdition, 2002. 117 min.
AUTORSKI TIM: Richard D. Zanuck, Dean Zanuck i Sam Mendes
(produkcija), Sam Mendes (redatelj), David Self (scenarij prema ilustriranom romanu Maxa Allana Collinsa i Richarda Piersa), Conrad L. Hall (fotografija – osvojen Oscar), Jill Bilcock (montaža), Thomas Newman (skladatelj), Dennis Gassner (scenografija), Albert Wolsky (kostimografija), Ron Snyder, Daniel C. Striepeke, Linda Boykin-Williams (šminka)
ULOGE: Tom Hanks (Michael Sullivan), Tyler Hoechlin (Michael Sullivan Jr.), Paul Newman (John Rooney), Jude Law (Harlen Maguire), Daniel Craig (Connor Rooney), Stanley Tucci (Frank Nitti), Jennifer Jason Leigh (Annie Sullivan), Liam Aiken (Peter Sullivan), Dylan Baker (Alexander  Rance), Ciarán Hinds (Finn McGovern), David Darlow (Jack Kelly)
   "Road to Perdition" pripovijeda gangstersko-obiteljsku dramu situiranu u depresivni, zimski Midwest tridesetih. Zaplet se temelji na čitavoj niski očinsko-sinovskih odnosa posloženih hijerarhijski i konfliktno. Junak Sullivan, revolveraš je koji radi za starog gazdu irske mafije Rooneya. Rooney prema Sullivanu gaji odnos pokroviteljstva i uvažavanja, kao prema surogatnom sinu. Ali, upravo će sinovi zavaditi dvojicu patrijarha.
   U trenutku kada sin Michaela Sullivana svjedoči okrutnom ubojstvu, život ovog dvanaestogodišnjeg dječaka i njegovog oca gangstera nepovratno su uništeni, a njihove sudbine zauvijek spojene. Sada, na meti mafije kojoj je posvetio život, Sullivan i njegov sin nemaju se kome obratiti imajući nemilosrdnog sadističkog ubojicu za petama. Upravo ovdje - u toj divljoj borbi da ostane živ i zaštiti svog sina - ovaj doživotni gangster pronalazi čast i iskupljenje...
   Prema nekim izvorima grafički strip prema kojem se snimio film zapravo je orginalna priča koja potječe iz japanskog manga stripa „Lone Wolf and Cub“ o samuraju koji želi osvetiti smrt svoje obitelji i zaštiti svog jedinog preostalog sina. Rad je to Kazuo Koikea i Goseki Kojima, prema kojem je snimljeno 6 filmova i nekoliko serija. Prema drugim izvorima film se djelomično temelji na stvarnim događajima oko mafijaša Johna Looneyja.
   Mendesu su nakon "Vrtloga života" prigovarali teatralnost režije, pa se ovaj put Englez svojski potrudio film režirati što se filmičnije može, a k tomu i demonstrirati umijeće u najameričkijem od svih žanrova i podneblja - gangsterskim tridesetima. Ne može se reći da mu to nije uspjelo: "Road to Perdition" hrana je za uši i oči, maestralno insceniran, sjajno dizajniran, dobro glumljen. Newman je ponovo veličanstven već kao pojava, Hanks je kao otac i ubojica napravio jednu od svojih najsuptilnijih uloga, Jude Law je upravo đavolski dojmljiv kao ubojica-fotograf beketovskog imena Maguire. "Road to Perdition" zaista je komad vrhunskog obrta, izvrsno napravljen film koji je lavovski dio kritike ispratio panegiricima. (Jurica Pavičić)
  “Put za Perdition” bila je prilika za oživljavanje žanra. Prošlo je već dosta vremena otkako sam gledao neki gangsterski film koji nije podsjećao na crtić. Želio sam se vratiti nekim od filmova gangsterskog žanra koje sam zavolio kada sam ih gledao prvi put. Ne samo filmove poput 'Kuma', već i ostvarenja i tridesetih i četrdesetih. (Sam Mendes)
   Ono što je važno u ovoj priči je ono što nasilje čini osobi koja povlači okidač, i što joj je učinilo tijekom godina, te kako ju je postupno uništilo iznutra. (Sam Mendes)
  Ovaj film, za razliku od drugih gangsterskih filmova nema eksplozija. Ovo je film o obitelji, a i dao mi je priliku da se malo udaljim od stvari koje inače radim. (Paul Newman)
   Newman i Hanks glume samopuzdanjem titana, njihovi talenti su u službi lika, nikad zvjezdanog ega. (Peter Travers / Rolling Stone)
   „Put do uništenja” s odličnim Paulom Newmanom i Tomom Hanksom – upravo je to: vrlo dobra stilska vježba američkoga gangsterskog, šekspirijanskog, krvavog, mačističkog filma. (Dragan Jurak, Feral Tribune)

https://www.imdb.com/title/tt0257044/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 17.08.

Dangerous Beauty / A Destiny of Her Own, 1998., 111 min. US
AUTORSKI TIM: Marshall Herskovitz, Edward Zwick, Arnon Milchan, Sarah Caplan
(produkcija), Marshall Herskovitz (redatelj), Jeannine Dominy (scenarij prema knjizi „The Honest Courtesan“ Margaret Rosenthal), Bojan Bazelli (fotografija), Steven Rosenblum (montaža), George Fenton (skladatelj), Norman Garwood (scenografija), Gabriella Pescucci (kostimografija), Federico Laurenti, Fabrizio Sforza (šminka)
ULOGE: Catherine McCormack (Veronica Franco), Rufus Sewell (Marco Venier), Oliver Platt (Maffio Venier), Fred Ward (Domenico Venier), Naomi Watts (Giulia De Lezze), Moira Kelly (Beatrice Venier), Jacqueline Bisset (Paola Franco), Jeroen Krabbé (Pietro Venier), Joanna Cassidy (Laura Venier)
   Kurtizane su najobrazovanije žene na svijetu. (Paola Franco)
   Venecija 1583., nijedan grad nije senzualniji, pogodniji za spletke, zasićeniji tajnama. Veza Veronice Franco sa mladim i zgodnim Marcom Venierom dovedena je na stranputicu. Marco voli Veronicu, ali njena majka Paola je presiromašna da bi mogla platiti miraz dostojan Marcove bogate i politički utjecajne porodice. Kada se Marco iz političkih razloga oženi drugom ženom, Veronica ne samo što odbija s njim nastaviti vezu, nego mu se odluči i osvetiti. Na nagovor vlastite majke, koja se i sama svojevremeno bavila tim poslom, odlučuje postati kurtizanom i uskoro postaje miljenicom venecijanske elite. Njena draž je, pored fizičkog izgleda, i to što je načitana i obdarena pjesničkim talentom. Nakon što je njene usluge u ratu s Turcima iskoristila i venecijanska diplomacija, Veronica se nalazi na vrhuncu moći. Ali kada Veneciju pogodi kuga, bigoti pronalaze žrtvu u kurtizanama, te je Inkvizicija optuži kao vješticu.
   Kurtizana je manje od ljubavnice i više od prostitutke. Manje je od ljubavnice jer se prodaje. Više je od prostitutke jer sama bira ljubavnike. Kurtizana je zapravo profesionalka čija je profesija - ljubav. Neke su od njih umrle mlade, neke su dočekale starost, neke su financijski propale, a druge pametnim investiranjem uvećale svoje blaga, ali većina ih je, nakon prohujalih godina slave i obožavatelja, živjela u moru uspomena i pomalo tugaljivo.
   Iako njenim (prikazanim) suđenjima nedostaje drama, stvarni su događaji bili prilično fascinantni, posebno njena vještina u pariranju inkvizitoru. Njen je život uistinu inspirativan. U nedostatku novca ili obiteljskog utjecaja, koristila je svoju inteligenciju i talent, kao i briljantnu osobnost, fizičku ljepotu i erotske vještine. Unatoč protivnicima, stekla je slavu kao pjesnik, te bila sudionikom intelektualnih i političkih događaja svog vremena. Veronica Franco je povijesna ličnost vrijedna naše pažnje i divljenja više od četiristo godina nakon svoje smrti. (Michael Asimow, UCLA)
https://www.imdb.com/title/tt0118892/?ref_=nv_sr_srsg_0

   Veronica Franco (Venecija, 1546 – Venecija, 1591), talijanska pjesnikinja i kurtizana, dopisivala se i družila s književnicima i umjetnicima koji su slavili njezinu ljepotu i pamet. O tome svjedoče njena „Lettere familiari a diversi“ (1580). U malobrojnim sonetima i elegičnim „Terze rime e capitoli“(1575) obogatila je petrarkističke obrasce odmjerenom erotikom. Ono po čemu se Veronica Franco izdvaja od svojih obrazovanih kolegica nije toliko originalnost stila, koliko emancipatorska snaga i borbenost.Nakon epidemije kuge 1575. godine, Franco bježi iz Venecije. Međutim, tužena je inkviziciji zbog navodnog kaznenog djela vršenja heretičkih uroka u svom domu. Oslobođena jeoptužbe 1580., doživjela je duhovni obrat i posvetila se dobrotvornomu radu.
   Počuj sad, okrutniče, sti'će i taj dan, spravljam gorko-slatki umak osvetnice, recept kog će svijetu dobro biti znan. (Veronica Franco, Terze rime, 1575.)

UTORAK / 24.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: POSLJEDNJE ZAVOĐENJE

The Last Seduction, 1994
21:00 sati



The Last Seduction, 1994., 110 min. US
 AUTORSKI TIM:
Jonathan Shestack (produkcija), John Dahl (redatelj), Steve Barancik (scenarij), Jeff Jur (fotografija), Eric L. Beason (montaža), Joseph Vitarelli (skladatelj), Linda Pearl (scenografija), Terry Dresbach (kostimografija), Karen Dahl, Camille Henderson (šminka)
ULOGE: Linda Fiorentino (Bridget Gregory), Peter Berg (Mike Swale), Bill Pullman (Clay Gregory), Bill Nunn (Harlan), J. T. Walsh (Frank Griffith), Dean Norris (Shep), Herb Mitchell (Bob Trotter)
   Briljantni, nihilistični, seksi film noir.


   Bridget Gregory: Could you leave? Please?
   Mike Swale: I haven't finished charming you yet.
   Bridget Gregory: You haven't started.
   Mike Swale: Gimme a chance.
   Bridget Gregory: Look, go find yourself a nice little cowgirl and make nice little cowbabies and leave me alone.
   Mike Swale: I'm hung like a horse. Think about it.
   [pause]
   Bridget Gregory: Let's see.
   Mike Swale: Excuse me?
   Bridget Gregory: Mr. Ed, let's see.
   Mike Swale: Look, I tried to be nice. I can see that's something you're not...
   Bridget Gregory: No, I'm trying. I can be very nice when I try. Sit down.
   Mike Swale: OK, maybe we just got off to a bad start. I know plenty of people -
   [Bridget unzips his fly]
   Mike Swale: What are you doing?
   Bridget Gregory: I believe what we're looking for is a certain horse-like quality?

   Bridget želi sve i to odmah, bez obzira na cijenu i posljedice. Taj poriv nagna ju da pobjegne s milijun dolara novca od medicinske droge. Njezin suprug Clay je liječnik, šokiran potezom i zabrinut, te unajmljuje glasovitog privatnog istražitelja da ju nađe. Za Bridget je situacija bezizlazna dok ne zamijeti Mikea. Procijeni kako je on jednako očajan i u bijegu, te započne s njim strastvenu vezu pletući mrežu manipulacija i zločina.
   „The Last Seduction“ je nastao na valu „ženskog“ trilera devedesetih (naročito nakon uspjeha „Basic Insticta“, ali i „Kad jaganjci utihnu“, „Ruka koja njiše kolijevku“, „Single White Female“, „Bound“, „Blue Steel“, „Impulse“...), no Dahl i Fiorentino odlaze dalje od toga. Ovo je budući klasik kada je neo noir u pitanju. Izvedba Linde Fiorentino pokrenula je razgovor o nominaciji za Oscara, ali nije imala pravo biti nominirana jer je film najprije prikazan na TV prije puštanja u kina.
   S drskim samopouzdanjem, osmijehom i hrapavim glasom, Linda Fiorentino pričala mi je o svojoj nekonvencionalnoj heroini. „To mi je bila ‘uloga iz snova’. Nakon što sam pročitala scenarij, bila sam u Arizoni, sjela u automobil i vozila šest sati do sastanka. Nikada nisam pročitala ništa tako jedinstveno u smislu ženskog lika. Na sastanku s Johnom Dahlom, redateljem, rekla sam mu: ‘Johne, za ovaj film ne smiješ angažirati nikoga osim mene.’ I nisam se šalila.” (Rogert Ebert, intervju s Lindom Forentino)
   Sjajan ambijent, stilski gotovo besprijekoran (mali) film, nakucan tenzijama, seksom, intrigama i obrtima, vrckavim dijalozima, izvlači maksimalno od noir žanra, dok lik fatalne Bridget biva fantastično vođen od strane Dahla. Naravno, i same Linde Fiorentino - hladne, proračunate, manipulativne kučke bez trunke kajanja no i dalje ljudski, realistični lik, i verovali ili ne, navijao sam sve vrijeme za nju. Fiorentinova zrači karizmom u svakom kadru, ostali i jesu samo pijuni, dok sam film biva sve to što jeste, intrigantan, napet, zabavan, uzbudljiv... upravo zbog nje i lika koji tumači. (puppet_master, forum/titlovi.com)
   „The Last Seduction“ je superiorna lekcija iz ženske superiornosti. Za početak, taj labirintni film noir, tako briljantan, sparan, intrigantan i inteligentan kao što su film noir bili nekoć, prije nego što su s velikim modernim pripitomljavanjem žena izumrli, je početkom devedesetih debitirao na nekoj američkoj kabelskoj TV, ali je ostavio tako potentan utisak, da su ga ubrzo pustili i u kino dvorane, američke i strane. „The Last Seduction“ je bio svojevrsna senzacija, a ujedno mu je pripala i čast da je postao slavan kao film koji je Lindu Fiorentino ljudima doveo u kuće. Huh, i kao da to nije bilo dovoljno, zatim ju je još pustio i na ulicu. Linda Fiorentino je nakon znatnog smekšavanja Sharon Stone izgledala kao zadnja femme fatale. Muškarci za nju ne bi samo ubijali i sebe ponižavali, već bi joj i kuhali i prali i peglali i namještali posteljinu. Ne bi je samo svlačili, već i oblačili. Za nju bi išli i u dućan. Ne bi morala čak ni tražiti. Kad je muškarci ugledaju, znaju što joj treba. A to što treba nije ono što želi. A što želi? Ono što su uvijek željele sve opasne ženske: živjeti izvan patrijarhata i izvan fiksnih društvenih veza, eluzivno, nihilistički, polemično, avangardno i neuhvatljivo. Linda Fiorentino je prototip opasne ženske: zna što žele muškarci, i o tome nema nikakvih iluzija. Muškarcima učvrsti samosvijest i gurne ih do točke kad misle da znaju što žele, tako ih potom lakše izigra. (Marcel Štefančić, Arkzin.net)
   Uživao sam gledati Lindu koji djeluje hrabro mimo pravila, toliko udaljenu od hollywoodskih konvencija koje obično okružuju žensku protagonisticu. Njena Bridget je čudesna femme fatale s kojom ide do samog kraja. I dalje od toga. Neprestano čekamo da priča pogubi konce, ali to se – na našu sreću – ne događa: ova je žena od početka do kraja loša, nikad se ne reformira, nikad ne popušta, a sam film ne podliježe klišejima u kojima moral na kraju odnosi pobjedu. (Roger Ebert, Chicago Sun Times)
  „The Last Seduction“: The greatest femme fatale ever? (Anna Smith / bbc.com)
   Fiorentino osvjetljava ovaj (budući) klasik noira i udiše novi, prijeteći život femme fatale. Barbara Stanwyck bila bi ponosna. (Ben Reynolds / Film4)
   Vijugav, dobro odglumljen, duhovit, dobro snimljen i neizmjerno ugodan triler. (Geoff Andrew / Time Out)
   Film slavi privlačnost zla. (Douglas Pratt / DVDLaser)

https://www.imdb.com/title/tt0110308/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 31.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: OBITELJSKA KRONIKA

Cronaca familiare, 1962.
21:00 sati



Cronaca familiare, 1962., 113 min. IT
AUTORSKI TIM:
Goffredo Lombardo (produkcija), Valerio Zurlini (redatelj), Mario Missiroli (scenarij prema romanu Vasca Pratolinija), Giuseppe Rotunno (fotografija), Mario Serandrei (montaža), Goffredo Petrassi (skladatelj), Flavio Mogherini (scenografija), Gaia Romanini (kostimografija), Nino Carboni (šminka)
ULOGE: Marcello Mastroianni (Enrico), Jacques Perrin (Lorenzo),Sylvie (baka), Salvo Randone (Salocchi), Valeria Ciangottini (Enzina), Serena Vergano (med. sestra)

   Mladi novinar Enrico saznaje za smrt brata Dina te se prisjeća prošlosti. Nakon što su ostali bez roditelja, Dina je usvojio Sarocchi, majordom jednoga engleskog plemića. Razdvojeni, susreću se tek desetak godina poslije. Dino, kojemu je Sarocchi promijenio ime u Lorenzo, ne sjeća se zajedničkog djetinjstva. Enrico mu pomaže, ali ih rat ponovno razdvaja.

   Nagrađena Zlatnim lavom u Veneciji, ova ekranizacija autobiografskog romana Vasca Pratolinija vjerno slijedi fabulu predloška kojeg ujedno figuralno rekonstruira. Suptilna i psihološki precizna analiza odnosa dvoje braće koji otkrivaju međusobne sličnosti, ali i vlastite posebnosti, predstavljena je serijom retrospekcija (s Enricom kao naratorom) koje naglašavaju okrenutost prošlosti. Elegični duh izvornika i Zurlinijev egzistencijalni pesimizam vizualizirani su rafiniranim eksterijerima opustjele jesenje Firence kao izravnim (kompozicijski i koloristički) citatima slika Ottonea Rosaija. Takvi »ispražnjeni« kadrovi, emocionalno sustegnute interpretacije, i dramatska uporaba boje naglašavaju protežne motive melankolije i kasnog prepoznavanja braće kao i predosjećaj neumitnosti tragičnog završetka. (Bruno Kragić/HFL)
   Po cijenu krajnje sofisticiranosti Zurlinijeva maniristička umjetnost rezultira pojavom krajnje jednostavnosti, stvarajući ono što će nesumnjivo ostati njegovo najdirljivije remek-djelo. (Claude Rieffel /www.avoir-alire.com)
   Redatelj Valerio Zurlini i njegov snimatelj Giuseppe Rotunno daju nam vizualnu simfoniju, a scena ponovnog susreta braće s bakom, koju glumi uzvišena Sylvie, filmski je trenutak koji nikada neću zaboraviti. (pp.fitzgeralds / imdb.com)
   Kakav krasan film! Uvrstio bih ga u jedan od najinspirativnijih filmova u boji svih vremena. Ako ste ikada gledali Mastroiannija, do ovog filma čini se kao da ga nikada niste vidjeli... Hoda uokolo poput ikoničnog crnog duha u tamno obojenom egzistencijalističkom svemiru n-tog stupnja poslijeratne Italije koji su stvorili redatelj Zurlini i snimatelj Giussepe Rottuno. Bezvremenska, nepogrešivo poetična, inteligentna i potpuno beskompromisna režija Zurlinija, zaboravljenog genija talijanske kinematografije, čiji se stil u ovom filmu može okvirno opisati kao jedinstvena kolekcija neorealizma – kao najbolje od Antonionija, Michaela Powella, Jacquesa Beckera, ranog Pasolinija i ranog Bertoluccija. (aw.komon/ imdb.com
)
https://www.imdb.com/title/tt0056966/?ref_=nv_sr_srsg_0

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja radi svaki dan od 17:00 sati (osim nedjelje).

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA