PROGRAM KINOTEKE Svibanj 2021.

UTORAK / 04.05.

DAMA IZ ŠANGAJA

Lady from Shanghai, 1947.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Lady from Shanghai, 1947. Orson Welles, 87 min. US
Scenarij:
Orson Welles, William Castle, Charles Lederer i Fletcher Markle prema romanu „I Die Before I Wake“ Sherwooda Kinga.
Uloge: Rita Hayworth, Orson Welles, Everett Sloane, Glenn Anders, Ted de Corsia, Erskine Sanford
   Irski mornar Michael O'Hara očaran je ljepotom plavokose Else Bannister koju slučajno upozna jedne večeri, nakon što je spasi od otmičara. Ona mu povjeri da je udana za bogatog ali tjelesno hendikepiranog odvjetnika, te da su upravo pristigli u New York iz Šangaja. S obzirom na njegovo zanimanje, zaposli se na jahti njezina supruga, jer bračni par planira otputovati u San Francisco preko Panamskog kanala. Na dijelu puta pridruži im se Arthurov poslovni partner George koji Michaelu predlaže da mu pomogne odglumiti vlastitu smrt. Lukav je to naum da se domogne velike količine novca od životna osiguranja. Kad nepromišljeno pristane sudjelovati u Grisbyjevu planu, Michael će vrlo brzo biti uvučen u zamršen slučaj u kojem će biti optužen i za ubojstvo.
   Dio publike u izlaganju radnje zbunjivala je eliptičnost „Dame iz Šangaja“, vizualno bogat i redateljski iznimno maštovit film noir (s elementima drame) u kojem je uz Wellesa nastupila i jedna od najpopularnijih zvijezda onog vremena Rita Hayworth (tada njegova supruga). A rasplet tog filma ubraja se nedvojbeno među antologijske sekvence svjetske kinematografije. (Tomislav Kurelec)
   Film je realiziran po narudžbi Harryja Cohna, šefa studija Columbia Pictures. Welles je film uspio snimiti u zadanim rokovima i uz poštivanje proračuna. No Cohn je ipak bio nezadovoljan konačnim rezultatom, ponajviše zbog Wellesova inzistiranja na korištenju autentičnih lokacija u San Franciscu (jedan od prvih filmova koji je gotovo u cijelosti snimljen izvan samih studija te na autentičnim lokacijama, a dugo snimanje izvan studija bilo je nešto što se do tada nije prakticirao), izbjegavanju krupnih planova i pribjegavanju lažnom dokumentarističkom prosedeu. Zbog toga je Cohn odlučio nadosnimiti film, pri čemu je dio Wellesova snimljenog materijala uništen, a dio zagubljen (Wellesova verzija trebala je trajati 155 minuta!). Tu leže i razlozi zbog kojih je film naišao na neodobravanje i nerazumijevanje publike, ne samo zbog mnogim gledateljima konfuzne radnje, nego i stoga što je Welles odlučio dugu crvenu kosu svoje tadašnje supruge Rite Hayworth, koja joj je bila svojevrsni zaštitni znak, skratiti i obojati u plavo. No kritika je odlično prihvatila djelo, hvaleći ga kao jedan od zanimljivijih doprinosa film noiru te, osim sugestivne atmosfere, dojmljivih ekspresionističkih kadrova i izuzetno raspoloženih glumačkih nastupa, ističući antologijsku sekvencu završnog obračuna u kući ogledala u zabavnom parku. (kinotuškanac.hr)
    Odlično snimljen, impresivnih ekspresionističkih kadrova i izvrsnih glumačkih interpretacija (osobito je dojmljiva, uz samoga Wellesa, njegova tadašnja supruga Rita Hayworth), film je remek-djelo koje i danas fascinira gledatelje. Usprkos tada podijeljenim stavovima kritike, film je doživio brojne revalorizacije koje su mu sve više isticale vrijednost. (mojtv.hr)
   Priča o buntovnom muškarcu, fatalnoj ženi, preljubi, ljubomori, ubojstvu i naravno zelembaćima, nije ništa novo u okviru podžanra, jer su to uobičajene elementi u noir krimićima. Međutim, režiser unosi nesvakidašnju dozu divljih strasti, inteligentnih dijaloga, kroz koje se provlači karakterna izopačenost i krajna napetost, koja nastaje iz žrtve i bezosjećajnosti. Korupcija, ljubomora i sebičnost rijetko imaju takav zamah, kao što je to slučaj u ovom filmu. Doduše, treba imati u vidu strogost cenzorskog kodeksa. Završna sekvenca, sa ogledalima u zabavnom parku, je doista kultna u okviru filmske kulture. (Elvir Ćorhodžić, filmskivrtlog.wordpress.com)
   "Dama iz Šangaja" nema osebujnost i snagu "Građanina Kanea", ali je ipak stopostotni Wellesov film, ispunjen temperamentnim slikama i tragičnim likovima, neponovljivim i ekspresionističkim filmskim izrazom. Neki ga smatraju najljepšim Wellesovim djelom. (Svemir Pavić)

https://www.imdb.com/title/tt0040525/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 05.05.

ISTJERIVAČ ĐAVOLA

The Exorcist, 1973.
19:30 sati



KLASIKA SRIJEDOM
The Exorcist, 1973. William Friedkin, 122 min. US
Scenarij:
William Peter Blatty prema vlastitom romanu
Uloge: Ellen Burstyn, Max von Sydow, Lee J. Cobb, Kitty Winn, Jack MacGowran, Jason Miller,  Linda Blair
   26. prosinca u kinima širom zemlje otvorio se film pod nazivom „Egzorcist“ i od tada se sav Pakao oslobodio. (Jason Zinoma u Newsweeku, 2. veljače 1974.)  
   Nedugo nakon što se poslom doseli u Washington, filmska glumica Chris MacNeil počne primjećivati neobične promjene u ponašanju i izgledu svoje 12-godišnje kćeri Regan. Isprva se čini da je riječ o shizofreniji, jer se djevojčica baca po krevetu, vrišti i udara o zid, no ubrzo će se pokazati da joj psihijatri, iznenađeni ozbiljnošću slučaja, ne mogu pomoći. Kad nesvakidašnja bolest nastavi napredovati, Chris odluči zanemariti liječnike i pomoć potražiti u crkvi. Naime, možda se radi o slučaju zaposjedanja, odnosno ulaska demona u ljudsko tijelo, i možda bi svećenici mogli pronaći pravi odgovor na Reganino sve teže stanje. Stoga Chris najprije kontaktira mladog svećenika Karrasa, koji služi u obližnjoj župi te koji se i sam bori s određenim problemima. Kad shvati da je riječ o teškom slučaju zaposjedanja, otac Karras će kao egzorcista angažirati iskusnog starijeg svećenika Lancastera Merrina.
     Blattyjev roman nadahnut je egzorcizmom iz 1949. godine koji je nad anonimnim mladićem poznatim kao "Roland Doe" izveo isusovački svećenik William S. Bowdern u St. Luisu. Doeina obitelj uvjerila se da se dječačko agresivno ponašanje može pripisati demonskom posjedovanju i pozvala je nekoliko katoličkih svećenika, uključujući Bowderna, da izvrše obred egzorcizma. To je bio jedan od tri egzorcizma koja je u to vrijeme odobrila Katolička crkva u Sjedinjenim Državama. Kasnija analiza paranormalnih skeptika zaključila je da je Doe vjerojatno bio mentalno oboljeli tinejdžer. Iako je Friedkin priznao da vrlo nerado govori o činjeničnim aspektima filma, film je snimio s namjerom da ovjekovječi događaje koji su se dogodili 1949. godine, i unatoč relativno malim promjenama koje su napravljene, film prikazuje sve što se moglo provjeriti. Kako bi snimio film, Friedkinu je omogućen pristup dnevnicima uključenih svećenika, kao i liječnika i medicinskih sestara; vrlo je detaljno razgovarao i o događajima s Doeinom tetkom.
   Budući da se radilo o horor filmu koji je probio proračun, a u glavnim ulogama nije imao većih zvijezda, Warner nije imao velika očekivanja. Nije čak ni upriličio uobičajenu probnu projekciju za kritičare, a film je pustio tek u 24 kina uglavnom u velikim gradovima. Prvih tjedan dana zaradio je 1,9 milijuna dolara, postavljajući „osobne“ rekorde svake dvorane. Ogromna / neočekivana gledanost natjerala je studio da poveća broj projekcija širom Amerike. Lekciju je naučio studio Universal koji je dvije godine kasnije otvorio „Ralje“ na čak 500 ekrana širom Amerike. Zanimljivo je da su početna 24 kina bila u „bjelačkim“ kvartovima, pošto producenti nisu očekivali da će „Exorcist“ zanimati afro-američko stanovništvo. A kada je počela pristizati i ta publika, shvatili su da nije nužno da im ponude sadržaj posebno prilagođen njima: slijedeći potez je bio očekivan – film se počeo prikazivati i u njihovim kvartovima.
   Film je zaradio 66,3 milijuna dolara u Americi i Kanadi, postavši drugi najpopularniji film te godine (1. Žaoka / The Sting, 68,5 milijuna dolara) i Warnerov film s najvećom zaradom svih vremena. Nakon nekoliko reizdanja, film je u Sjedinjenim Državama i Kanadi zaradio 232,6 milijuna dolara, što ga, kada se prilagodi inflaciji, čini devetim filmom s najvećom zaradom svih vremena u SAD-u i Kanadi i te najgledaniji „R“ film svih vremena. Čak i u doba moderne tehnologije i fantastičnih specijalnih efekata, ni jedan drugi film nije imao takav efekt na publiku koji ne jenjava ni nakon (skoro) 50 godina.
  Jedan od ključnih i prijelomnih naslova u okvirima žanra horora kontroverzno je i često osporavano, ali i iznimno provokativno i istinski zastrašujuće ostvarenje koje se može interpretirati u ključu buđenja seksualnosti kod djevojčice na početku puberteta te istjerivanja ´zla´ seksualnosti iz nje. Feministička kritika film je dočekala kao manifest nepristajanja patrijarhalnog društvenog uređenja predvođenog Katoličkom crkvom na žensku seksualnost, buđenje koje je prikazano na iznimno intenzivan, provokativan i dotad neviđen način. (D. Radić/HFL)
   Ovo je najstrašniji film koji sam vidio svih ovih godina... (Stanley Kauffmann/The New Republic)
   Nevjerojatan film koji je predodređen da postane barem klasik horora. Film redatelja Friedkina bit će duboko uznemirujući za svu publiku - nikada prije na ekranu nije bilo ničega sličnog  (Joe Dante / Castle of Frankenstein)
   Nisam siguran koji su točno razlozi zbog kojih će ljudi gledati ovaj film: zasigurno to neće biti uživanje, jer ono što ovdje dobijemo nije jeza iz filmova Vincenta Pricea, već sirovo i bolno iskustvo. (Roger Ebert/Chicago Sun-Times)
   „Egzorcist“ uspijeva na jednoj razini kao mučna zabava, ali na drugoj, dubljoj razini, to je potpuno zli film. (Andrew Sarris / The Village Voice)
   „Egzorcist“ svoju nadnaravnu temu čarobno predstavlja, s izvanrednim specijalnim efektima i jezivom atmosferom, što je rezultiralo jednim od najstrašnijih filmova svih vremena. (konzenzus kritičara / Rotten Tomatoes portal)
   „Egzorcist“ je za horor učinio ono što je Kubrickova „Odiseja“ učinila za znanstvenu fantastiku. Otvorila oči studijima koje su počeli odobravati velike proračune hororima. (Cinefantastique)
     Friedkin ustrajava zapravo na dvije stvari koje upotpunjuju već navedeni bizarni, začudni sukob dječjeg i demonskog: najprije je to suprotstavljanje znanstvenog i alternativnog, a potom i onaj mnogo skriveniji sukob privatnog i profesionalnog, koji se mnogo skrivenije zbiva u relativno mladu svećeniku. (Dario Marković, Vijenac)

https://www.imdb.com/title/tt0070047/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

ČETVRTAK / 06.05.

ZEMLJA NOMADA

Nomadland, 2020.
19:30 sati



PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE

Nomadland, 2020. Chloé Zhao, 110 min. US
Scenarij:
Chloé Zhao prema knjizi Jessice Bruder
Uloge: Frances McDormand, David Strathairn, Linda May
   ZLATNI GLOBUS: NAJBOLJI FILM, NAJBOLJA REŽIJA
   OSCAR: NAJBOLJI FILM, REŽIJA I GLAVNA ŽENSKA ULOGA
   BAFTA: NAJBOLJI FILM, REŽIJA, GLAVNA ŽENSKA ULOGA I FOTOGRAFIJA
   „Nomadland“ kombinira dokumentarnu i fikcijsku formu, a temelji se na istoimenoj knjizi Jessice Bruder iz 2017. godine koja je istraživala subkulturu Amerikanaca starije životne dobi koji su, izgubivši sve u recesiji 2008., napustili dotadašnji način života i počeli živjeti nomadski, putujući zemljom u svojim kombijima-kućama u potrazi za sezonskim poslovima. Treći je film kineske redateljice Chloé Zhao koji premijerom u rujnu prošle godine na Veneciji započinje trijumfalni put ovjenčan ni manje ni više nego Zlatnim lavom, potom nagradom publike u Torontu i, odnedavno, Zlatnim globusom za najbolji film u kategoriji drame i najbolju redateljicu. Na različitm festivalima i anketama "Zemlja nomada" osvojila je 227 (različitih) nagrada te dodatne (nepotvrđene) 132 nominacije.
   Radnja prati Fern, sredovječnu ženu koja ostane bez posla nakon gašenja tvornice gipsa u Nevadi te odluči prodati svoje stvari i kupiti kombi u kojem će živjeti, kojim će putovati i iz kojeg će tražiti novi posao. Prvi njezin poslovni angažman je u Amazonovom distributivnom centru, pa se, uzimajući u obzir početni motiv (propast tvornice uz posljedično brisanje poštanskog broja mjesta i tihu deložaciju radnika), može pretpostaviti da film suvereno zauzima oštar kritički stav prema kapitalističkom načinu proizvodnje i svoj nesigurnosti u raljama poslovne hirovitosti koja uz progresivno otuđivanje radnika uz njega ide. Ali to nije tako.
   Zapravo su sporedni likovi (naturščici) puno uvjerljiviji i intrigantniji od same Fern – od Boba Wellsa, svojevrsnog gurua nomadskog pokreta koji organizira godišnje okupljanje nomada u Arizoni, do Fernine vedre prijateljice Linde May, koja je ujedno središnja figura u knjizi Jessice Bruder. Vjerojatno bi i film bio zanimljiviji da je snimljen u formi “klasičnog” dokumentarca, umjesto ovog žanrovskog hibrida sa slavnom holivudskom glumicom u glavnoj ulozi. (Tihana Bertek / voxfeminae.net)
   Ljepota ovog filma leži u slavljenju slobode bez zamjeranja, bez optužbi i bez pretenzija na općedruštveno, u slavljenju stalne mijene i nanovo pronađene ljudske izgubljenosti. (Ante Nenadić / Lupiga.com)
   „Nomadland“ je poput otkrivanja nove zemlje, one koju ćete možda htjeti posjetiti više puta. (Anthony Oliver Scott / New York Times)
   Željela sam se fokusirati na ljudsko iskustvo i stvari koje nadilaze političke stavove i nekako su univerzalne – gubitak voljene osobe, potraga za domom... (redateljica Chloé Zhao)

   Kineski mediji u početku su pozdravili uspjeh filma na Zlatnom globusu, a vlada i mnogi kineski građani pobjedu su slavili su kao svoju. Međutim, nakon što su se ponovo pojavili intervjui iz 2013. godine u kojima je Zhao kritizirala Kinu kao "mjesto puno laži", kineska je vlada 5. ožujka 2021. na internetu cenzurirala svaki spomen „Nomadlanda“.
https://www.imdb.com/title/tt9770150/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

SUBOTA / 08.05.

JOŠ JEDNA RUNDA

Druk / Another Round, 2020.
17:00 sati



PROPUSTILI STE, POGLEDAJTE

Druk / Another Round, 2020. Thomas Vinterberg, 117 min. DK/SE/NE
Scenarij:
Thomas Vinterberg i Tobias Lindholm
Uloge: Mads Mikkelsen, Thomas Bo Larsen, Lars Ranthe, Magnus Millang, Maria Bonnevie, Susse Wold
   ZLATNI GLOBUS: NOMINACIJA (najbolji strani film)
   OSCAR: NAJBOLJI STRANI FILM
   BAFTA: NAJBOLJI STRANI FILM

   Čovjek se rađa s pola promila alkohola u krvi premalo. (norveški filozof Finn Skarderund)
   Alkohol je uzrok i rješenje svih životnih problema. (Homer Simpson)
   Ako se dogodi nešto loše, piješ da zaboraviš; ako se dogodi nešto lijepo, piješ da proslaviš; a ako se ništa ne događa, piješ da bi se nešto događalo. (Charles Bukowski)
   Ja sam više izvukao iz alkohola nego alkohol iz mene. (Winston Churchill)
   Svi pričaju da pijem, a nitko ne priča da sam žedan. (škotska poslovica)
   Dva velika evropska narkotika, alkohol i kršćanstvo. (Friedrich Nietzsche)
   Alkohol mi je pružio mnoge nezaboravne trenutke kojih se ne sjećam. (nepoznati autor)

   Postoji teorija da bi se svatko trebao roditi s malom količinom alkohola u krvi te da umjereno pijanstvo otvara naše umove svijetu koji nas okružuje, smanjuje naše probleme i povećava našu kreativnost. Ohrabreni tom teorijom, Martin i njegovo troje prijatelja, svi srednjoškolski učitelji kreću u eksperimentiranje konstantne opijenosti kroz radni dan. Ako je Churchill mogao pobijediti u Drugom svjetskom ratu u konstantno alkoholiziranom stanju, tko zna što će nekoliko kapi više učiniti za njih i njihove učenike? Početni rezultati su pozitivni, a mali profesorski projekt uskoro će prerasti u akademsku nauku. Njihovi satovi u školama kao i njihovi rezultati nastavljaju se popravljati i skupina prijatelja se ponovno osjeća živima! Međutim, kako vrijeme prolazi nekima će stvari ići nabolje, ali drugi će posrnuti. Uskoro će postati kristalno jasno da, premda je alkohol odgovoran za neke vrhunske rezultate u prošlosti, određena djela pod njegovim utjecajem nose strašne posljedice…
   U kategoriji za najbolji strani film za nagradu Zlatni globus nominirana je i humoristična drama „Još jedna runda“ velikog danskog redatelja Thomasa Vinterberga. Taj je, pak, film krajem prošle godine pokorio dodjelu nagrada Europske filmske akademije gdje je proglašen apsolutnim pobjednikom osvojivši čak četiri priznanja i to u kategorijama najboljeg evropskog filma 2000. godine, najbolje režije, scenarija te glavnog glumca. Nije nevažno spomenuti i činjenicu da je „Još jedna runda“ bila izabrana za službenu konkurenciju filmskog festivala u Cannesu koji se prošle godine, nažalost, nije održao.
   Na utjecajnom kritičarskom portalu Rotten Tomatoes, „Još jedna runda“ ima 93% pozitivnih kritika s prosječnom ocjenom 8,1/10. Konsenzus kritike glasi: „Uzmite jedan dio vješto režirane tragikomedije, dodajte crticu Madsa Mikkelsena i dobili ste još jedan krug - opojni pogled na krize srednjih godina." Do danas je film osvojio 29 nagrada i 55 nominacija na festivalima širom svijeta, te različitim godišnjim anketama.
   "Još jedna runda" je ponajbolji "drinking movie" od "Napuštajući Las Vegas" naovamo koji osuđuje alkoholizam i nosi upozoravajuću notu, ali je i više od toga. U konačnici optimističan film u slavu osjećaja živosti, ne pijanstva. Film o muškom prijateljstvu, sredovječju, (nepovratno?) izgubljenoj mladosti i snovima, životu samom kojeg treba živjeti punim plućima, ispijati na eks do njegove zadnje runde. Živjeli! (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Iako glumci na samome setu nisu bili pijani, pripreme koje su obavljali za snimanje bile su okupane dobrom dozom alkohola kako bi se intoksiciranost prirodno prenijela na filmu. Mikkelsen otkriva i da su nadahnuće za sekvence teškog pijanstva tražili u snimkama pijanih Rusa na YouTubeu. Isto tako, Vinterberg koristi zanimljiv redateljski trik u “pijanim” scenama kad se kamera počne malo ljuljuškati i tresti kako bi stvorila osjećaj blage nestabilnosti protagonista u stanju pripitosti, a rezultat je uspješan iznad svih očekivanja. Jednako opijajuća je i završna scena u kojoj Mads izvodi ludi ples i koja bi zasigurno zaslužila nagradu za najbolji kraj filma ove godine kad bi se ista dodjeljivala. (Ivan Laić, ravnododna.com)

https://www.imdb.com/title/tt10288566/?ref_=nv_sr_srsg_0

LJETO '85.

Summer of 85 / Été 85, 2020.
19:30 sati



Summer of 85 / Été 85, 2020. François Ozon, 90 min. FR
Scenarij:
François Ozon prema romanu „Dance on My Grave“ Aidana Chambersa
Uloge: Félix Lefebvre, Benjamin Voisin, Philippine Velge, Bruna Tedeschi
   Film počinje hapšenjem Alexa pod sumnjom za ubojstvo prijatelja Davida Gormana...
   Alexu je omiljena zabava jedrenje. Jednom prilikom će ga oluja uhvatiti na pučini ispred normandijske obale, brodić će se prevrnuti, a u spas će mu sa svojim brodom doći David, dvije godine stariji, za glavu viši momak koji jedri na profesionalnom nivou, vozi motor, a dane provodi između prostrane kuće u kojoj živi s majkom i njene radnje s plažnom odećom i potrepštinama. Za Alexa, David je prijatelj o kakvom je oduvek maštao i njih dvojica sklapaju »amour fou« pakt o tome da preživjeli mora zaplesati na grobu onome tko prvi od njih umre...
   Iako nije najbolje djelo Françoisa Ozona, „Ljeto ' 85“ služi kao zanosna, gorko-slatka oda tinejdžerskoj ljubavi i njezinim dugotrajnim posljedicama. (kritičarski konsenzus na portalu Rotten Tomatoes)
   Trostruki dobitnik Srebrnog medvjeda na Berlinaleu, ljubitelj miješanja žanrova, erotizacije i predivno satkanih likova, Francois Ozon, vraća se na velika platna s predivnom pričom o ljubavi dva tinejdžera. Priča o odrastanju i sazrijevanju, uz mnogo sunca, mora, vjetra, tuluma osamdesetih. Alexis i David provode predivno ljeto u Normandiji i jedno u drugom pronalaze prijatelja i ljubav života, ali je pitanje hoće li taj san o savršenom potrajati duže nego što traje samo ljeto. (www.buro247.hr)
   Ozon se ponovo bavi svojim standardnim preokupacijama: odrastanjem i emocijama mladih ljudi koje se često vratolomno okreću, nesporazumima koji eskaliraju do misterije, krivicom i žalovanjem, kao i socijalnim pejzažom koji iz pozadine diktira odnose među ljudima. Ta tonalna nekonzistentnost stavlja glumce pod pritisak, ali se oni makar mogu osloniti na Ozonovo vođenje... Vizuelno, „Ljeto 85“ je prava poslastica u čemu veliku ulogu igra i fotografija koju potpisuje Hichame Alaouie, čime se dodatno pojačava mekoća, toplina i utisak »ljetnje« osunčanosti i »ispranosti« boja... Ozon je formiran i potentan autor koji rijetko promašuje, a „Ljeto 85“, iako ne spada u red njegovih najboljih filmova, miljama je daleko od lošeg. (Marko Stojiljković, XXZmagazin)

   12 nominacija za nagradu Cesar uključujući one za najbolji film, režiju i adaptirani scenarij
   Nominacija za nagradu europske filmske akademije / najbolja režija
https://www.imdb.com/title/tt10457128/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 11.05.

MARTIN U OBLACIMA

Martin u oblacima, 1961.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
60 GODINA BAUEROVA KLASIKA
Martin u oblacima, 1961. Branko Bauer, 110 min. HR
Scenarij:
Fedor Vidas
Uloge: Boris Dvornik, Ljubica Jović
   U središtu filmske priče je student prava Martin Barić koji živi kao podstanar u prostranom stanu bračnog para Solar na Marulićevu trgu u Zagrebu. Kad se Solarovi upute na četiri mjeseca na more gdje će se gospodin Solar baviti arheološkim istraživanjima, dok će se gospođa Solar kupati, Martin ostaje sam u stanu s obavezom da čuva njihova psa Cezara. Martin i njegova djevojka Zorica, također studentica romanistike koja živi preko puta dvorišta u iznajmljenoj sobi, priželjkuju kupnju zajedničkog stana. Saznavši za njihovu želju da dođu do vlastite nekretnine Martinov naivni, brbljavi i smušeni stric Vjenceslav Barić, izumitelj, dođe na ideju da se prazni stan Solarovih iznajmi talijanskom biznismenu Carmineu koji u Zagreb dolazi sa svojom kćerkom Marcellom, a da tako zarađeni novac postane polog za stan. Usput bi stric pokušao Talijanu prodati neki od svojih izuma...
   Razigravajući sukob junakovih snova i žudnji s realnošću, Bauer je režirao jednu od najuspjelijih hrv. komedija uopće, ostavljajući većinu mračnijih i ciničnijih socioloških i psihololoških značenja u suptilnim konotacijama. U skladu s populističkim postavkama filma, gl. uloga povjerena je novoj zvijezdi B. Dvorniku, a „Baladu o Martinu“ pjeva popularni pjevač Ivo Robić. (Nikica Gilić, HFL)
  U doba premijere „Martin u oblacima" bio je neprikosnoveni kinematografski hit, poput filmova na koje nas to Bauerovo ostvarenje danas podsjeća i neumitan je zaključak kako u nas filmska komedija funkcionira po pravilima koja se već desetljećima nisu izmijenila.  Ipak na stanovit način „Martin u oblacima" bitno se razlikuje od naše suvremene kinematografske proizvodnje. Dok nas spomenute komedije ponajčešće onespokojavaju redateljskom šlampavošću, nepotrebnim okupljanjem glumaca i skučenošću budžeta, "Martin u oblacima" doima se poput čuda zahvaljujući dinamičnoj Bauerovoj režiji, obilju sugestivnih epizodista i superiornoj produkciji, u kojoj se očito nije moralo štedjeti na scenografiji i danima snimanja. Ta nadmoć filma iz 1961. u odnosu na recentna ostvarenja možda je nerazumljiva gledaocima neupućenima u oscilacije naše kinematografije, no dostatno je spomenuti da je ''Martin u oblacima“ nastao u razdoblju izuzetno čvrstih i kinematografskih standarda, kad društvo još nije bilo podredilo značenje filma televiziji; razlozi za isticanje te Bauerove komedije zato su razumljivi. Pri tom zaprepaštava podatak da je nemar prema filmskoj baštini kriv za to što „Martin u oblacima“ danas pripada manje poznatim, pomalo zaboravljenim ostvarenjima naše kinematogafije. Stoga su razumljivi brojni poticaji posljednjih godina da bolje upoznamo stanovita razdoblja u kojima su takvi filmovi nastojali često bez pretenzija da se nametnu tadašnjim određivačima ukusa, zadovoljavajući tek vlastite kriterije i stječući naklonost publike. (Svemir Pavić)

https://www.imdb.com/title/tt0055148/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 12.05.

NASHVILLE

19:00 sati



KLASIKA SRIJEDOM
Nashville, 1975.
Robert Altman, 161 min. US
Scenarij: Joan Tewkesbury
Uloge: David Arkin, Ned Beatty, Karen Black, Ronee Blakely, Timothy Brown, Keith Carradine, Geraldine Chaplin, Julie Christie, Shelley Duvall, Henry Gibson, Scott Glenn, Jeff Goldblum, Elliot Gould, Barbara Harris
   Nashville u američkoj državi Tennesseeju, središte američke country glazbe, stalno okupljalište slavnih izvođača, njihovih menadžera i aspiranata koji se nadaju da će biti zapaženi. U jeku su pripreme za festival, ali i predizborna kampanja u kojoj mladi politički propagandist Triplett pokušava za promidžbu svoje stranke pridobiti popularnu pjevačicu Barbaru Jean. Atmosfera je grozničava, neurotična, a kulminacija je bezrazložno ubojstvo Barbare Jean. To je, međutim, neočekivano, prilika za mladu, nepoznatu pjevačicu Albuquerque...
    Jedan od najoriginalnijih američkih redatelja, Robert Altman, najveći uspjeh postiže 1975. 'Nashvilleom', u kojem do savršenstva dovodi svoj karakterističan 'short-cuts' redateljski stil i tako postaje jednim od vodećih redatelja novog Hollywooda. U 'Nashvilleu' je radio bez scenarija i knjige snimanja, ostavljajući glumcima maksimalnu slobodu u kreiranju likova. A kako film govori o natjecanju u folk-glazbi, svaki je glumac osmislio pjesmu koju njegov lik pjeva u filmu, što je donijelo Oscara Keithu Carradineu za pjesmu 'I`m Easy'.
   Kad je John Lennon ubijen, zovu me iz Washington Posta i pitaju: "Osjećate li se odgovornim za ovo?" Odgovorio sam im: "Kako to mislite, odgovoran?". WP: "Pa, mislim, ti si taj koji je predvidio da će doći do političkog atentata na zvijezdu."... „I... Pa, ne osjećam se odgovornim , ali zar se vi ne osjećate odgovornim što niste poslušali moje upozorenje? ' (Robert Altman)
   Realiziran s nedeklariranom namjerom obilježavanja dvjestogodišnjice proglašenja nezavisnosti SAD-a, od kritike ironično komentiran kao »Altmanov dar jubileju«, jedan je od vrhunaca tzv. novoholivudskog filma. Redatelj je prikazom kaotičnog života Nashvillea spektakularno prožeo dvije reprezentativne sfere života nacije: politiku (odnosno izbore kao izraz američke demokratičnosti) i country glazbu kao najpopularniji izraz nacionalnog duha. Pretežno ciničnim pristupom sugerirao je beskrupuloznost koja se skriva iza fasada obiju djelatnosti, a i demistificirao sadržaje koji se nude s političke platforme, i osobito, poruke (ugl. sentimentalne, romantično ljubavne, domoljubne, patrijarhalne) folka i countryja. Dramatično se to spaja u završnom prizoru umorstva (asocijacija na brojne političke atentate u SAD-u), no, ipak, podižući vjeru u puk i potrebe za osnaženjem nacije nakon poraza u Vijetnamu i afere Watergate, film završava zdvojnom, ali istodobno oplemenjujućom i ohrabrujućom finalnom pjesmom aspirantice kojoj se pridružuje masa slušatelja. Uspoređivan s „Građaninom Kaneom“, kao kompleksan i kritički prikaz Amerike, posebno one političko-medijske, površinske i svakidašnje i one skrivenih individualnih i kolektivnih poriva. Altman je ovim epičnim filmom pokazao naracijsko majstorstvo povezivanja 24 ravnopravna, ugl. jednako precizno profilirana lika, čijim životima pretežito dominiraju karijerizam i seksualne frustracije i kompenzacije. (Ante Peterlić, HFL)
   Epska studija ambicija, pohlepe, talenta i politike u američkoj kulturi, s tim da sama zemlja i glazbena poduzeća služe kao mikrokozmos američkog društva... (Yoram Allon, Del Cullen i Hannah Patterson)
   Rendgenski snimak nelagodne političke duše tog doba... (Ray Sawhill / Salona film)
   Nakon što sam ga vidio osjećao sam se življim, osjećao sam da više razumijem ljude, osjećao sam se nekako mudrije. To je tako dobar film. (Roger Ebert / Chicago Sun Times)
   „Nashville“ sam gledao više puta i još uvijek otkrivam detalje koji su mi izmakli...   (Harry Haun / New York Daily News)

https://www.imdb.com/title/tt0073440/

ČETVRTAK / 13.05.

LJETO '85.

Summer of 85 / Été 85, 2020.
19:30 sati



Summer of 85 / Été 85, 2020. François Ozon, 90 min. FR
Scenarij:
François Ozon prema romanu „Dance on My Grave“ Aidana Chambersa
Uloge: Félix Lefebvre, Benjamin Voisin, Philippine Velge, Bruna Tedeschi
   Film počinje hapšenjem Alexa pod sumnjom za ubojstvo prijatelja Davida Gormana...
   Alexu je omiljena zabava jedrenje. Jednom prilikom će ga oluja uhvatiti na pučini ispred normandijske obale, brodić će se prevrnuti, a u spas će mu sa svojim brodom doći David, dvije godine stariji, za glavu viši momak koji jedri na profesionalnom nivou, vozi motor, a dane provodi između prostrane kuće u kojoj živi s majkom i njene radnje s plažnom odećom i potrepštinama. Za Alexa, David je prijatelj o kakvom je oduvek maštao i njih dvojica sklapaju »amour fou« pakt o tome da preživjeli mora zaplesati na grobu onome tko prvi od njih umre...
   Iako nije najbolje djelo Françoisa Ozona, „Ljeto ' 85“ služi kao zanosna, gorko-slatka oda tinejdžerskoj ljubavi i njezinim dugotrajnim posljedicama. (kritičarski konsenzus na portalu Rotten Tomatoes)
   Trostruki dobitnik Srebrnog medvjeda na Berlinaleu, ljubitelj miješanja žanrova, erotizacije i predivno satkanih likova, Francois Ozon, vraća se na velika platna s predivnom pričom o ljubavi dva tinejdžera. Priča o odrastanju i sazrijevanju, uz mnogo sunca, mora, vjetra, tuluma osamdesetih. Alexis i David provode predivno ljeto u Normandiji i jedno u drugom pronalaze prijatelja i ljubav života, ali je pitanje hoće li taj san o savršenom potrajati duže nego što traje samo ljeto. (www.buro247.hr)
   Ozon se ponovo bavi svojim standardnim preokupacijama: odrastanjem i emocijama mladih ljudi koje se često vratolomno okreću, nesporazumima koji eskaliraju do misterije, krivicom i žalovanjem, kao i socijalnim pejzažom koji iz pozadine diktira odnose među ljudima. Ta tonalna nekonzistentnost stavlja glumce pod pritisak, ali se oni makar mogu osloniti na Ozonovo vođenje... Vizuelno, „Ljeto 85“ je prava poslastica u čemu veliku ulogu igra i fotografija koju potpisuje Hichame Alaouie, čime se dodatno pojačava mekoća, toplina i utisak »ljetnje« osunčanosti i »ispranosti« boja... Ozon je formiran i potentan autor koji rijetko promašuje, a „Ljeto 85“, iako ne spada u red njegovih najboljih filmova, miljama je daleko od lošeg. (Marko Stojiljković, XXZmagazin)

   12 nominacija za nagradu Cesar uključujući one za najbolji film, režiju i adaptirani scenarij
   Nominacija za nagradu europske filmske akademije / najbolja režija
https://www.imdb.com/title/tt10457128/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 14.05.

LJETO '85.

Summer of 85 / Été 85, 2020.
17:00 sati



Summer of 85 / Été 85, 2020. François Ozon, 90 min. FR
Scenarij:
François Ozon prema romanu „Dance on My Grave“ Aidana Chambersa
Uloge: Félix Lefebvre, Benjamin Voisin, Philippine Velge, Bruna Tedeschi
   Film počinje hapšenjem Alexa pod sumnjom za ubojstvo prijatelja Davida Gormana...
   Alexu je omiljena zabava jedrenje. Jednom prilikom će ga oluja uhvatiti na pučini ispred normandijske obale, brodić će se prevrnuti, a u spas će mu sa svojim brodom doći David, dvije godine stariji, za glavu viši momak koji jedri na profesionalnom nivou, vozi motor, a dane provodi između prostrane kuće u kojoj živi s majkom i njene radnje s plažnom odećom i potrepštinama. Za Alexa, David je prijatelj o kakvom je oduvek maštao i njih dvojica sklapaju »amour fou« pakt o tome da preživjeli mora zaplesati na grobu onome tko prvi od njih umre...
   Iako nije najbolje djelo Françoisa Ozona, „Ljeto ' 85“ služi kao zanosna, gorko-slatka oda tinejdžerskoj ljubavi i njezinim dugotrajnim posljedicama. (kritičarski konsenzus na portalu Rotten Tomatoes)
   Trostruki dobitnik Srebrnog medvjeda na Berlinaleu, ljubitelj miješanja žanrova, erotizacije i predivno satkanih likova, Francois Ozon, vraća se na velika platna s predivnom pričom o ljubavi dva tinejdžera. Priča o odrastanju i sazrijevanju, uz mnogo sunca, mora, vjetra, tuluma osamdesetih. Alexis i David provode predivno ljeto u Normandiji i jedno u drugom pronalaze prijatelja i ljubav života, ali je pitanje hoće li taj san o savršenom potrajati duže nego što traje samo ljeto. (www.buro247.hr)
   Ozon se ponovo bavi svojim standardnim preokupacijama: odrastanjem i emocijama mladih ljudi koje se često vratolomno okreću, nesporazumima koji eskaliraju do misterije, krivicom i žalovanjem, kao i socijalnim pejzažom koji iz pozadine diktira odnose među ljudima. Ta tonalna nekonzistentnost stavlja glumce pod pritisak, ali se oni makar mogu osloniti na Ozonovo vođenje... Vizuelno, „Ljeto 85“ je prava poslastica u čemu veliku ulogu igra i fotografija koju potpisuje Hichame Alaouie, čime se dodatno pojačava mekoća, toplina i utisak »ljetnje« osunčanosti i »ispranosti« boja... Ozon je formiran i potentan autor koji rijetko promašuje, a „Ljeto 85“, iako ne spada u red njegovih najboljih filmova, miljama je daleko od lošeg. (Marko Stojiljković, XXZmagazin)

   12 nominacija za nagradu Cesar uključujući one za najbolji film, režiju i adaptirani scenarij
   Nominacija za nagradu europske filmske akademije / najbolja režija
https://www.imdb.com/title/tt10457128/?ref_=fn_al_tt_1

IZBAČENI

Push, 2019.
19:30 sati



GOST: JERE KUZMANIĆ, Društvo arhitekata Split
Push, 2019. Fredrik Gertten, 92 min. SW
Scenarij
: Fredrik Gertten
   Film koji istražuje problem stanovanja diljem svijeta i odgovara na pitanje zašto si više ne možemo priuštiti život u svojim gradovima. U gradovima širom svijeta postaje sve teže i teže osigurati stanovanje. Tko stoji iza svega toga i koji su faktori koji čine stanovanje jednim od gorućih svjetskih pitanja? Ovaj aktualan i sjajan dokumentarac poziva na odgovornost moćnike koji spriječavaju pristup onome što bi trebalo biti osnovno ljudsko pravo. Film prati Leileni Farhu, posebnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda, dok putuje širom svijeta u pokušaju da shvati kako se mijenjaju moderni gradovi i za koga u njima vise nema mjesta.
   Živahan, pristupačan dokumentarac o globalnoj stambenoj krizi Fredrika Gerttena ostavlja publiku s osjećajem angažmana, bijesa i s puno toga za raspraviti... (Allan Hunter, Screen Daily)
   Film je fantastičan prikaz trenutnog konfliktnog vremena u kojem živimo, u kojem je stanovanje postalo roba. (Maria Lúcia de Pontes, brazilska odvjetnica, javna pravobraniteljica i aktivistkinja)
    Nevjerojatan novi film o tome kako globalno financiranje potiče stambenu krizu i čini gradove nedostupnima za život. (Patrick Butler, urednik društvene, zdravstvene i obrazovne politike za The Guardian)
   „Izbačeni“ predstavljaju moćno ostvarenje koje tom globalno prisutnom problemu [stanovanja] pristupa poput uzbudljivog trilera. (Dokumentarni.net)

   Nagrade:
CPH: DOX 2019. Nagrada publike Politiken
Docs Barcelona 2019. Nagrada Reteena mladog žirija
Međunarodni filmski festival Life After Oil 2019. Posebno priznanje
DOCSMX (Meksiko) 2019. Nagrada žirija u selekciji Global Docs
FreedomFilmFest 2019. Nagrada Justin Louis za najbolji dokumentarni film
Filmsko-ekološki festival u San Franciscu 2019. Najbolji dugometražni film
Festival filmova o ljudskim pravima u Nürnbergu 2019. Nagrada mladog žirija Open Eyes
https://www.imdb.com/title/tt8976772/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

SUBOTA / 15.05.

IZBAČENI

Push, 2019.
17:00 sati



GOST: JERE KUZMANIĆ, Društvo arhitekata Split
Push, 2019. Fredrik Gertten, 92 min. SW
Scenarij
: Fredrik Gertten
   Film koji istražuje problem stanovanja diljem svijeta i odgovara na pitanje zašto si više ne možemo priuštiti život u svojim gradovima. U gradovima širom svijeta postaje sve teže i teže osigurati stanovanje. Tko stoji iza svega toga i koji su faktori koji čine stanovanje jednim od gorućih svjetskih pitanja? Ovaj aktualan i sjajan dokumentarac poziva na odgovornost moćnike koji spriječavaju pristup onome što bi trebalo biti osnovno ljudsko pravo. Film prati Leileni Farhu, posebnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda, dok putuje širom svijeta u pokušaju da shvati kako se mijenjaju moderni gradovi i za koga u njima vise nema mjesta.
   Živahan, pristupačan dokumentarac o globalnoj stambenoj krizi Fredrika Gerttena ostavlja publiku s osjećajem angažmana, bijesa i s puno toga za raspraviti... (Allan Hunter, Screen Daily)
   Film je fantastičan prikaz trenutnog konfliktnog vremena u kojem živimo, u kojem je stanovanje postalo roba. (Maria Lúcia de Pontes, brazilska odvjetnica, javna pravobraniteljica i aktivistkinja)
    Nevjerojatan novi film o tome kako globalno financiranje potiče stambenu krizu i čini gradove nedostupnima za život. (Patrick Butler, urednik društvene, zdravstvene i obrazovne politike za The Guardian)
   „Izbačeni“ predstavljaju moćno ostvarenje koje tom globalno prisutnom problemu [stanovanja] pristupa poput uzbudljivog trilera. (Dokumentarni.net)

   Nagrade:
CPH: DOX 2019. Nagrada publike Politiken
Docs Barcelona 2019. Nagrada Reteena mladog žirija
Međunarodni filmski festival Life After Oil 2019. Posebno priznanje
DOCSMX (Meksiko) 2019. Nagrada žirija u selekciji Global Docs
FreedomFilmFest 2019. Nagrada Justin Louis za najbolji dokumentarni film
Filmsko-ekološki festival u San Franciscu 2019. Najbolji dugometražni film
Festival filmova o ljudskim pravima u Nürnbergu 2019. Nagrada mladog žirija Open Eyes
https://www.imdb.com/title/tt8976772/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

ARKTIK

19:30 sati



Arctic, 2018. Joe Penna, 98 min. IS
Scenarij:
Joe Penna, Ryan Morrison
Uloge: Mads Mikkelsen, Maria Thelma Smáradóttir, Tintrinai Thikhasuk
   Za neke je ljude veličina otpora prirodnim nepogodama dokaz snage, volje življenja i jamstvo postojanja. Preživljavanje nije borba protiv zastrašujuće, živim ljudima nerazumljive smrti, veće prirodan otpor prestanku života. (iz knjige ‘Do posljednjeg sloja: u bespuću Himalaje’ Kalmana Žihe).
   Muškarac se nasukao na Arktiku nakon avionske nesreće: mora odlučiti hoće li ostati u relativnoj sigurnosti svog improviziranog kampa ili se upustiti u smrtonosnu šetnju kroz nepoznato u nadi da će se izvući živ.
   Debitantski dugometražni film Joea Penne, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Cannesu, brutalna je i realistična priča o preživljavanju u ekstremnim uvjetima. Priča "Arctica" krajnje je minimalistička i jednostavna i u njoj pratimo sudbinu čovjeka o kojem ne znamo ništa: ni tko je on, ni što se s njim dogodilo, ni kako. Ne znamo ni koliko je dugo on već sam u pustošima arktičkog polarnog kruga, niti kuda je išao kad se njegov aviončić ondje srušio. No, ništa od toga zapravo i nije važno pošto je "Arctic" zapravo survivalistički one-man show izvanrednog danskog glumca Madsa Mikkelsena. Uopće ne čudi da mu je prema vlastitom priznanju ovo bilo najteže i najzahtjevnije snimanje u cijeloj karijeri.
   Ne puno, nego apsolutno sve ovdje počiva na uvjerljivosti glavnog lika, a standardno ekspresivni Mikkelsen, glumac s izrazito prepoznatljivim i izražajnim licem ovdje je doista odradio izuzetan posao. (gambee82.blogspot.com)
   Svi koji su ranije pogledali barem jedan film ili seriju s Mikkelsenom jasno im je da je on glumačka veličina. Osebujan i snažan u izvedbi on je dovoljan da bi bez ikakvih problema na svojim leđima nosio cijelu radnju filma kao što je „Arctic“. Iako iz samog naslova već svima treba biti jasno o kakvoj vrsti preživljavanja se ovdje radi, film uspjeva biti izrazito napet i gledljiv do samoga kraja. (suvljevepreporuke.wordpress.com)
   Intenzivan dramski triler o preživljavanju usamljene osobe drži vas na rubu sjedala cijelo vrijeme. (www.recenzijefilmova.com)
   Realno i brutalno, bez patetike i klišeiziranih scena, ova drama će vam poprilično objektivno dočarati život u najsirovijim predjelima Arktika te krhku granicu između života i smrti koja je cijelo vrijeme tu negdje, oko njih. (svijetkulture.com)
   „Arktik“ dokazuje da dobrom trileru za preživljavanje nije potrebno puno dijaloga da bi se mogao snaći - posebno kada je Mads Mikkelsen taj koji preživljava. (kritičarski konsenzus na portalu Rotten Tomatoes)
   Precizan, iskren i neumoljiv film. (Oliver Jones, New York Observer)
   Jedan od najboljih filmova ikad snimljenih o čovjeku nasukanom u divljini. Madsu Mikkelsenu nije potreban nikakav dijalog da bi postigao najbolju izvedbu u karijeri. (David Ehrlich / Indiewire)

https://www.imdb.com/title/tt6820256/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 18.05.

ZAVEDENA I OSTAVLJENA

Sedotta e abbandonata, 1964.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Sedotta e abbandonata, 1964. Pietro Germi, 115 min. IT  
Scenarij:
Pietro Germi, Agenore Incrocci, Furio Scarpelli, Luciano Vincenzoni
Uloge: Stefania Sandrelli, Saro Urzi, Aldo Puglisi, Lando Buzzanca, Lola Braccini, Leopoldo Trieste
   Naslovna protagonistica je 15-godišnja djevojka iz zabačenog sicilijanskog gradića koju zavede i trudnom učini zaručnik njene starije sestre. Radnja prikazuje kako njena porodica, na čelu sa ocem poduzima drastične mjere kako bi sačuvala porodičnu čast.
    U filmu dominira groteskni osjećaj časti. Želja redatelja Pietra Germija je, da, iznoseći izmišljenu priču, optuži licemjerje lokalnih običaja i talijanskog zakonodavstva. Ono što je u njegovom prethodnom filmu (Razvod na talijanski način) bilo elegantno ironično, ovdje je živahnije, ali grubo sarkastično. Stječe se dojam da Germi namjerno spaja tonove različitog kulturnog podrijetla da bi „završio“ na Siciliji spajajući tragično i komično, što na koncu rezultira okrutnim i nevjerojatnim radom. (Giovanni Grazzini / Corriere della Sera, 1964.)
    „Zavedena i ostavljena“ se temom i mjestom radnje velikim dijelom naslanjao na Germijev raniji hit „Razvod na talijanski način“, te se navodi kao jedno od klasičnih ostvarenja žanra commedia all'italiana; dio kritičara ga, međutim, smatra nešto mračnijim ostvarenjem tog pravca, dijelom i zbog toga što je sljedeće godine u stvarnom životu slučaj France Viole imao morbidne sličnosti s nekim elementima radnje, odnosno pažnju javnosti skrenuo na ozbiljan problem još uvijek raširenog otimanja nevjesti na Siciliji. Usprkos toga, Sandrelli je zahvaljujući filmu postala velika zvijezda.
   Talijani su majstori u vlastitom ismijavanju. Veliki Pietro Germi dizajnira groteskno, komično remek-djelo takve žestine da je granica između komedije i tragedije doista vrlo tanka. Kao što je tipično za Germijev film, uloge su senzacionalne. Ovdje se, uz vrlo mladu i izvanrednu Stefaniju Sandrelli, nalazi i izvrsni nastup Sara Urzija, glave obitelji kojem prijeti razorni skandal. Neznanje i licemjerje secirani su profinjenom, elegantnom rukom. Ne smije se propustiti. (imdb/littlemartinarocena)
   Doduše, nije tako uglađen ili otmjen kao "Razvod na talijanski način". Nema napadnog Marcella, nema Sophijinih oblina... Možda je podređen slavnijem prethodniku... Ipak, kakav divan film! Komedija manira i običaja rijetko može biti bolja. A onda tamniji, pomalo prijeteći prizvuci koji otkrivaju fascinantnu Siciliju, koja je danas zauvijek izgubljena: vau! Volim oba Germijeva dragulja, ali kad bih mogla na pusti otok ponijeti samo jedan, bio bi to "Zavedena i napuštena". Čudim se kako je Germi, koji je i Genovezac, tako dobro razumio srce i dušu tog divnog otoka. Gotovo savršeno: ali, kome je uopće stalo do savršenstva? (imdb/Manicheus)
   U vrijeme kad su padali zidovi talijanske "filmske Bastille - Cinecitte", kada je mlada garda krenula u stvaranje novog talijanskog filma, Germi je bio jedan od onih koji su uperenorn kamerom izašli na ulice, zašli u siromašne radničke četvrti i spustili se do dna života, do poniženin i prezrenih. Posvetivši sav svoj život filmu /kao redatelj i glumac/, a film životu, Germi nikada nije ostajao samo na razini zavodljivoga neorealističnog dokumenta. Tražeći od filma puni društveni angažman i vjerujući u snagu njegove poručljivosti, problemima je prilazio kritički i analitički, ali hladno, nikada bez svijesti o vlastitoj poziciji i političkoj orijentaciji. U Germijevom djelu ogleda se novi kvalitet neorealizma - njegova kritička komponenta po kojoj ono najdirektnije anticipira suvremeni talijanski politički film /Petri, Rosi, Brusati/.  Germijev se filmski opus uvjetno može podijeliti u dvije faze - prvu, u kojoj prevladavaju čisti neorealistični  motivi, i drugu, koja se oslanja na bogate tradicije talijanske komedije. Međutim, i u tom drugom dijelu opusa  Germi nije neorealistički prpošan /kao na pr. de Sica ili de Santis/, nego je temeljit i kritičan u osuđivanju slabosti talijanskog društva, posebno odnosa muškarac-žena opterećenog raznim vrijednostima građanskog morala. (Svemir Pavić)

https://www.imdb.com/title/tt0058564/?ref_=nv_sr_srsg_0

   Franca Viola (1948.), Talijanka je koja se proslavila 1960-ih u Italiji zbog odbijanja "rehabilitacijskog braka" (matrimonio riparatore ) sa svojim silovateljem, nakon što je oteta, držana kao talac više od tjedan dana i silovana mnogo puta. Smatra se prvom Talijankom koja je, silovana, javno odbila udati se za svog silovatelja. Umjesto toga, ona i njezina obitelj uspješno su nastavili progon nasilnika. Suđenje je imalo široki odjek u Italiji, jer se Violino ponašanje kosilo s tradicionalnim društvenim konvencijama u Južnoj Italiji, pri čemu bi žena izgubila čast ako se ne uda za muškarca sa kojim je izgubila djevičanstvo. Franca Viola postala je simbol emancipacije žena u poslijeratnoj Italiji.

https://voxfeminae.net/strasne-zene/franca-viola-djevojka-koja-je-rekla-ne/

SRIJEDA / 19.05.

ZAŠTO SKAČEM

The Reason I Jump, 2020.
19:30 sati



GOST: TANJA MRAVAK, magistra defektologije
The Reason I Jump, 2020. Jerry Rothwell, 82 min. US
Scenarij:
Naoki Higashida prema vlastitom romanu
   Snimljen prema bestselleru Naokija Higashide, „Zašto skačem“ je film koji gledatelja duboko uvlači u istraživanje doživljaja autističnih ljudi diljem svijeta.
   „Zašto skačem“ je dubinsko filmsko istraživanje neurorazličitosti kroz doživljaje neverbalnih osoba s autizmom diljem svijeta. Film spaja Higashidine revolucionarne uvide o autizmu, koji su nastali kada je imao tek trinaest godina, i intimne portrete pet čudesnih mladih ljudi. Publici se otvaraju vrata tog snažnog sveobuhvatnog, no često i radosnog, senzoričkog iskustva. Trenuci iz života svakoga od likova povezani su putovanjem japanskog dječaka kroz epske krajolike. Pripovijedani ulomci iz Naokijevih zapisa otkrivaju što njegov autizam znači njemu i drugima, kako se razlikuje njegovo viđenje svijeta, zašto se ponaša tako kako se ponaša: zašto skače. Film ove elemente pretvara u osjetilno bogatu tapiseriju koja nas vodi do Naokijeve temeljne poruke: to što ne govori ne znači da nema ništa za reći.
   Emocionalno prodoran i predivan (Variety)
   Čudesno djelo (The Hollywood Reporter)
   Promijenit će vaš način razmišljanja. (Screen Daily)
   Duboko dirljivo iskustvo. (The Film Stage)

   Nagrade:
British Independent Film Awards 2021. Najbolji dokumentarni film
Motion Picture Sound Editors, USA 2021. Najbolji zvuk
Sundance Film Festival 2020. Nagrada publike
Vancouver International Film Festival 2020. Nagrada publike i Impact Award
Festival Atmospheres 2020. Nagrada publike
Rome International Film Festival 2020. Nagrada Sorriso Diverso za najbolji strani film
Valladolid: TIEMPO DE HISTORIA 2020. Najbolji dokumentarni film
Denver Film Festival. Najbolji dokumentarni film
https://www.imdb.com/title/tt9098928/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

ČETVRTAK / 20.05.

ZAŠTO SKAČEM

The Reason I Jump, 2020.
19:30 sati



GOST: TANJA MRAVAK, magistra defektologije
The Reason I Jump, 2020. Jerry Rothwell, 82 min. US
Scenarij:
Naoki Higashida prema vlastitom romanu
   Snimljen prema bestselleru Naokija Higashide, „Zašto skačem“ je film koji gledatelja duboko uvlači u istraživanje doživljaja autističnih ljudi diljem svijeta.
   „Zašto skačem“ je dubinsko filmsko istraživanje neurorazličitosti kroz doživljaje neverbalnih osoba s autizmom diljem svijeta. Film spaja Higashidine revolucionarne uvide o autizmu, koji su nastali kada je imao tek trinaest godina, i intimne portrete pet čudesnih mladih ljudi. Publici se otvaraju vrata tog snažnog sveobuhvatnog, no često i radosnog, senzoričkog iskustva. Trenuci iz života svakoga od likova povezani su putovanjem japanskog dječaka kroz epske krajolike. Pripovijedani ulomci iz Naokijevih zapisa otkrivaju što njegov autizam znači njemu i drugima, kako se razlikuje njegovo viđenje svijeta, zašto se ponaša tako kako se ponaša: zašto skače. Film ove elemente pretvara u osjetilno bogatu tapiseriju koja nas vodi do Naokijeve temeljne poruke: to što ne govori ne znači da nema ništa za reći.
   Emocionalno prodoran i predivan (Variety)
   Čudesno djelo (The Hollywood Reporter)
   Promijenit će vaš način razmišljanja. (Screen Daily)
   Duboko dirljivo iskustvo. (The Film Stage)

   Nagrade:
British Independent Film Awards 2021. Najbolji dokumentarni film
Motion Picture Sound Editors, USA 2021. Najbolji zvuk
Sundance Film Festival 2020. Nagrada publike
Vancouver International Film Festival 2020. Nagrada publike i Impact Award
Festival Atmospheres 2020. Nagrada publike
Rome International Film Festival 2020. Nagrada Sorriso Diverso za najbolji strani film
Valladolid: TIEMPO DE HISTORIA 2020. Najbolji dokumentarni film
Denver Film Festival. Najbolji dokumentarni film
https://www.imdb.com/title/tt9098928/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

PETAK / 21.05.

ARKTIK

17:00 sati



Arctic, 2018. Joe Penna, 98 min. IS
Scenarij:
Joe Penna, Ryan Morrison
Uloge: Mads Mikkelsen, Maria Thelma Smáradóttir, Tintrinai Thikhasuk
   Za neke je ljude veličina otpora prirodnim nepogodama dokaz snage, volje življenja i jamstvo postojanja. Preživljavanje nije borba protiv zastrašujuće, živim ljudima nerazumljive smrti, veće prirodan otpor prestanku života. (iz knjige ‘Do posljednjeg sloja: u bespuću Himalaje’ Kalmana Žihe).
   Muškarac se nasukao na Arktiku nakon avionske nesreće: mora odlučiti hoće li ostati u relativnoj sigurnosti svog improviziranog kampa ili se upustiti u smrtonosnu šetnju kroz nepoznato u nadi da će se izvući živ.
   Debitantski dugometražni film Joea Penne, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Cannesu, brutalna je i realistična priča o preživljavanju u ekstremnim uvjetima. Priča "Arctica" krajnje je minimalistička i jednostavna i u njoj pratimo sudbinu čovjeka o kojem ne znamo ništa: ni tko je on, ni što se s njim dogodilo, ni kako. Ne znamo ni koliko je dugo on već sam u pustošima arktičkog polarnog kruga, niti kuda je išao kad se njegov aviončić ondje srušio. No, ništa od toga zapravo i nije važno pošto je "Arctic" zapravo survivalistički one-man show izvanrednog danskog glumca Madsa Mikkelsena. Uopće ne čudi da mu je prema vlastitom priznanju ovo bilo najteže i najzahtjevnije snimanje u cijeloj karijeri.
   Ne puno, nego apsolutno sve ovdje počiva na uvjerljivosti glavnog lika, a standardno ekspresivni Mikkelsen, glumac s izrazito prepoznatljivim i izražajnim licem ovdje je doista odradio izuzetan posao. (gambee82.blogspot.com)
   Svi koji su ranije pogledali barem jedan film ili seriju s Mikkelsenom jasno im je da je on glumačka veličina. Osebujan i snažan u izvedbi on je dovoljan da bi bez ikakvih problema na svojim leđima nosio cijelu radnju filma kao što je „Arctic“. Iako iz samog naslova već svima treba biti jasno o kakvoj vrsti preživljavanja se ovdje radi, film uspjeva biti izrazito napet i gledljiv do samoga kraja. (suvljevepreporuke.wordpress.com)
   Intenzivan dramski triler o preživljavanju usamljene osobe drži vas na rubu sjedala cijelo vrijeme. (www.recenzijefilmova.com)
   Realno i brutalno, bez patetike i klišeiziranih scena, ova drama će vam poprilično objektivno dočarati život u najsirovijim predjelima Arktika te krhku granicu između života i smrti koja je cijelo vrijeme tu negdje, oko njih. (svijetkulture.com)
   „Arktik“ dokazuje da dobrom trileru za preživljavanje nije potrebno puno dijaloga da bi se mogao snaći - posebno kada je Mads Mikkelsen taj koji preživljava. (kritičarski konsenzus na portalu Rotten Tomatoes)
   Precizan, iskren i neumoljiv film. (Oliver Jones, New York Observer)
   Jedan od najboljih filmova ikad snimljenih o čovjeku nasukanom u divljini. Madsu Mikkelsenu nije potreban nikakav dijalog da bi postigao najbolju izvedbu u karijeri. (David Ehrlich / Indiewire)

https://www.imdb.com/title/tt6820256/?ref_=nv_sr_srsg_0

IZBAČENI

Push, 2019.
19:30 sati



GOST: JERE KUZMANIĆ, Društvo arhitekata Split
Push, 2019. Fredrik Gertten, 92 min. SW
Scenarij
: Fredrik Gertten
   Film koji istražuje problem stanovanja diljem svijeta i odgovara na pitanje zašto si više ne možemo priuštiti život u svojim gradovima. U gradovima širom svijeta postaje sve teže i teže osigurati stanovanje. Tko stoji iza svega toga i koji su faktori koji čine stanovanje jednim od gorućih svjetskih pitanja? Ovaj aktualan i sjajan dokumentarac poziva na odgovornost moćnike koji spriječavaju pristup onome što bi trebalo biti osnovno ljudsko pravo. Film prati Leileni Farhu, posebnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda, dok putuje širom svijeta u pokušaju da shvati kako se mijenjaju moderni gradovi i za koga u njima vise nema mjesta.
   Živahan, pristupačan dokumentarac o globalnoj stambenoj krizi Fredrika Gerttena ostavlja publiku s osjećajem angažmana, bijesa i s puno toga za raspraviti... (Allan Hunter, Screen Daily)
   Film je fantastičan prikaz trenutnog konfliktnog vremena u kojem živimo, u kojem je stanovanje postalo roba. (Maria Lúcia de Pontes, brazilska odvjetnica, javna pravobraniteljica i aktivistkinja)
    Nevjerojatan novi film o tome kako globalno financiranje potiče stambenu krizu i čini gradove nedostupnima za život. (Patrick Butler, urednik društvene, zdravstvene i obrazovne politike za The Guardian)
   „Izbačeni“ predstavljaju moćno ostvarenje koje tom globalno prisutnom problemu [stanovanja] pristupa poput uzbudljivog trilera. (Dokumentarni.net)

   Nagrade:
CPH: DOX 2019. Nagrada publike Politiken
Docs Barcelona 2019. Nagrada Reteena mladog žirija
Međunarodni filmski festival Life After Oil 2019. Posebno priznanje
DOCSMX (Meksiko) 2019. Nagrada žirija u selekciji Global Docs
FreedomFilmFest 2019. Nagrada Justin Louis za najbolji dokumentarni film
Filmsko-ekološki festival u San Franciscu 2019. Najbolji dugometražni film
Festival filmova o ljudskim pravima u Nürnbergu 2019. Nagrada mladog žirija Open Eyes
https://www.imdb.com/title/tt8976772/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

SUBOTA / 22.05.

ZAŠTO SKAČEM

The Reason I Jump, 2020.
17:00 sati



GOST: TANJA MRAVAK, magistra defektologije
The Reason I Jump, 2020. Jerry Rothwell, 82 min. US
Scenarij:
Naoki Higashida prema vlastitom romanu
   Snimljen prema bestselleru Naokija Higashide, „Zašto skačem“ je film koji gledatelja duboko uvlači u istraživanje doživljaja autističnih ljudi diljem svijeta.
   „Zašto skačem“ je dubinsko filmsko istraživanje neurorazličitosti kroz doživljaje neverbalnih osoba s autizmom diljem svijeta. Film spaja Higashidine revolucionarne uvide o autizmu, koji su nastali kada je imao tek trinaest godina, i intimne portrete pet čudesnih mladih ljudi. Publici se otvaraju vrata tog snažnog sveobuhvatnog, no često i radosnog, senzoričkog iskustva. Trenuci iz života svakoga od likova povezani su putovanjem japanskog dječaka kroz epske krajolike. Pripovijedani ulomci iz Naokijevih zapisa otkrivaju što njegov autizam znači njemu i drugima, kako se razlikuje njegovo viđenje svijeta, zašto se ponaša tako kako se ponaša: zašto skače. Film ove elemente pretvara u osjetilno bogatu tapiseriju koja nas vodi do Naokijeve temeljne poruke: to što ne govori ne znači da nema ništa za reći.
   Emocionalno prodoran i predivan (Variety)
   Čudesno djelo (The Hollywood Reporter)
   Promijenit će vaš način razmišljanja. (Screen Daily)
   Duboko dirljivo iskustvo. (The Film Stage)

   Nagrade:
British Independent Film Awards 2021. Najbolji dokumentarni film
Motion Picture Sound Editors, USA 2021. Najbolji zvuk
Sundance Film Festival 2020. Nagrada publike
Vancouver International Film Festival 2020. Nagrada publike i Impact Award
Festival Atmospheres 2020. Nagrada publike
Rome International Film Festival 2020. Nagrada Sorriso Diverso za najbolji strani film
Valladolid: TIEMPO DE HISTORIA 2020. Najbolji dokumentarni film
Denver Film Festival. Najbolji dokumentarni film
https://www.imdb.com/title/tt9098928/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

ARKTIK

19:30 sati



Arctic, 2018. Joe Penna, 98 min. IS
Scenarij:
Joe Penna, Ryan Morrison
Uloge: Mads Mikkelsen, Maria Thelma Smáradóttir, Tintrinai Thikhasuk
   Za neke je ljude veličina otpora prirodnim nepogodama dokaz snage, volje življenja i jamstvo postojanja. Preživljavanje nije borba protiv zastrašujuće, živim ljudima nerazumljive smrti, veće prirodan otpor prestanku života. (iz knjige ‘Do posljednjeg sloja: u bespuću Himalaje’ Kalmana Žihe).
   Muškarac se nasukao na Arktiku nakon avionske nesreće: mora odlučiti hoće li ostati u relativnoj sigurnosti svog improviziranog kampa ili se upustiti u smrtonosnu šetnju kroz nepoznato u nadi da će se izvući živ.
   Debitantski dugometražni film Joea Penne, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Cannesu, brutalna je i realistična priča o preživljavanju u ekstremnim uvjetima. Priča "Arctica" krajnje je minimalistička i jednostavna i u njoj pratimo sudbinu čovjeka o kojem ne znamo ništa: ni tko je on, ni što se s njim dogodilo, ni kako. Ne znamo ni koliko je dugo on već sam u pustošima arktičkog polarnog kruga, niti kuda je išao kad se njegov aviončić ondje srušio. No, ništa od toga zapravo i nije važno pošto je "Arctic" zapravo survivalistički one-man show izvanrednog danskog glumca Madsa Mikkelsena. Uopće ne čudi da mu je prema vlastitom priznanju ovo bilo najteže i najzahtjevnije snimanje u cijeloj karijeri.
   Ne puno, nego apsolutno sve ovdje počiva na uvjerljivosti glavnog lika, a standardno ekspresivni Mikkelsen, glumac s izrazito prepoznatljivim i izražajnim licem ovdje je doista odradio izuzetan posao. (gambee82.blogspot.com)
   Svi koji su ranije pogledali barem jedan film ili seriju s Mikkelsenom jasno im je da je on glumačka veličina. Osebujan i snažan u izvedbi on je dovoljan da bi bez ikakvih problema na svojim leđima nosio cijelu radnju filma kao što je „Arctic“. Iako iz samog naslova već svima treba biti jasno o kakvoj vrsti preživljavanja se ovdje radi, film uspjeva biti izrazito napet i gledljiv do samoga kraja. (suvljevepreporuke.wordpress.com)
   Intenzivan dramski triler o preživljavanju usamljene osobe drži vas na rubu sjedala cijelo vrijeme. (www.recenzijefilmova.com)
   Realno i brutalno, bez patetike i klišeiziranih scena, ova drama će vam poprilično objektivno dočarati život u najsirovijim predjelima Arktika te krhku granicu između života i smrti koja je cijelo vrijeme tu negdje, oko njih. (svijetkulture.com)
   „Arktik“ dokazuje da dobrom trileru za preživljavanje nije potrebno puno dijaloga da bi se mogao snaći - posebno kada je Mads Mikkelsen taj koji preživljava. (kritičarski konsenzus na portalu Rotten Tomatoes)
   Precizan, iskren i neumoljiv film. (Oliver Jones, New York Observer)
   Jedan od najboljih filmova ikad snimljenih o čovjeku nasukanom u divljini. Madsu Mikkelsenu nije potreban nikakav dijalog da bi postigao najbolju izvedbu u karijeri. (David Ehrlich / Indiewire)

https://www.imdb.com/title/tt6820256/?ref_=nv_sr_srsg_0

PONEDJELJAK / 24.05.

IKAR. LEGENDA MIETKA

Ikar. Legenda Mietka Kosza, 2019.
18:00 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Ikar. Legenda Mietka Kosza, 2019. Maciej Pieprzyca, 122 min. PL
Scenarij:
Maciej Pieprzyca
Uloge: Dawid Ogrodnik, Cyprian Grabowski, Jowita Budnik, Wiktoria Gorodeckaja, Maja Komorowska, JustynaWasilewska, Piotr Adamczyk, Mikołaj Chroboczek, Michał Filipiak, Jacek Koman, Grzegorz Mielczarek
   Film u režiji Macieja Pieprzyce temelji se na biografiji pijanista Mieczysława Kosza koji je tragično umro u 29. godini života. Pripovijeda o izvanrednom čovjeku koji je unatoč preprekama koje mu je sudbina pripremila, postigao uspjeh i svjetsko priznanje.
   Film predstavlja biografiju genijalnog jazz pijanista, aranžera i skladatelja. Mietek gubi vid kao dijete. Njegova majka prepušta ga na brigu časnim sestrama u Laskama. U zavodu za slijepe dječak otkriva da mu glazba može postati način da ponovno vidi i priča o svijetu. Mietek postaje istaknuti klasični pijanist. Međutim, kada otkrije jazz, ima samo jedan cilj: postati najbolji jazz pijanist u Poljskoj. Postaje sve uspješniji, ne samo u zemlji, već i u svijetu. Osvaja glavnu nagradu na prestižnom jazz festivalu u Montreuxu. U njegovom životu neočekivano se pojavljuje karizmatična vokalistica Zuza. Ovaj će mu susret promijeniti život.
   Nagrade:
2019. Festival poljskih igranih filmova:
Najbolji film, glumac, fotografija, kostimografija, glazba, make-up
2020. Poljske filmske nagrade: najbolja glazba, najbolji zvuk
2020. Poljska filmska nagrada Orao: Najbolja glazba (Leszek Możdżer)
2020. Festival filmske glazbe u Krakovu: Nagrada za najbolji poljski zvučni zapis (Leszek Możdżer)
2020. Festival poljskog filma u Americi (Chicago): Najinteresantniji igrani film, Nagrada publike
2020. Golden Rooster Awards: Nagrada publike / najbolji glumac
https://www.imdb.com/title/tt9121954/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 25.05.

EASTERN

Eastern, 2019.
17:00 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Eastern, 2019. Piotr Adamski, 78 min. PL
Scenarij:
Piotr Adamski, Michał Grochowiak
Uloge: Maja Pankiewicz, Paulina Krzyżańska, Mariusz Bąkowski, Tadeusz Bradecki, Marcin Czarnik, Krzysztof Czerny, Wiktor Dobrowolski, Joanna Domańska, Michał Dworczyk
   Film "Eastern" je dugometražni prvijenac Piotra Adamskog, koji je ujedno filmski redatelj i vizualni umjetnik. U svom debiju Piotr Adamski kreira viziju svijeta u kojem su životi ljudi regulirani drastičnim i rigoroznim krvnim zakonom.
   Film predstavlja šokantnu viziju Poljske u kojoj je oružje legalno, na snazi je zakon krvne osvete, a između sukobljenih obitelji postoji rat. U toj alternativnoj, distopijskoj stvarnosti odvija se osebujna igra iza vrata zatvorenog naselja, pod budnim okom video nadzora. Dvije djevojke upletene su u obračune između susjednih obitelji. Međutim, ubrzo se pokazuje da nikome nije ugodno u takvom svijetu. Strah, potreba da se zadatak izvrši po svaku cijenu i sveprisutna sumnja postaju nepodnošljivi. Može li se okrenuti protiv takvog sustava?
   Nagrade:
2019. Festival filmskih debija „Mladi i film” u Koszalinu
: Nagrada za glumačko otkriće (Maja Pankiewicz), Najbolja glazba
2020. KineNova International Film Festival: Nominacija / Najbolji film
2020. Ischia Film Festival: Nagrada za najbolji dugometražni film, Nagrada za najbolju režiju (Piotr Adamski)
2020. Lubelski filmski festival: Nagrada za dugometražni film
https://www.imdb.com/title/tt10438520/?ref_=nv_sr_srsg_8

SRIJEDA / 26.05.

UBIJ TO I NAPUSTI OVAJ GRAD

Zabij to i wyjedź z tego miasta, 2020.
19:30 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Zabij to i wyjedź z tego miasta, 2020. Mariusz Wilczyński, 98 min. PL
Scenarij:
Mariusz Wilczyński
   Cjelovečernji prvijenac prvog poljskog tvorca animacije, Mariusza Wilczyńskog, film  koji oživljava djetinjstvo sa svom prtljagom muka i ushićenja te doziva one koji su preminuli dajući im novi život.
   Dok bježi od očaja nakon gubitka svojih najmilijih, protagonist se skriva u sigurnoj krajini sjećanja, gdje vrijeme stoji, a svi njegovi najmiliji su živi. S godinama se u njegovoj mašti razvija cijeli grad. Film je autobiografska impresija, reminescencija slika iz djetinjstva u kojoj oživljavaju sjećanja na preminule roditelje i rodni grad Lodz. "Ubij to i napusti ovaj grad" djeluje poput magičnog uroka koji daje moć putovanja kroz vrijeme. Ovo će putovanje biti duboko dirljivo, intimno iskustvo za svakog gledatelja.
   Nagrade:
2020. Ottawa International Animation Festival:
Najbolji animirani film
2020. Međunarodni festival animiranih filmova u Annecyju: Posebno priznanje žirija
2020. Festival europskog filma Palić: Nagrada kritike za najbolji film u programu „Paralele i sudari”
2020. Međunarodni festival animiranih filmova u Ottawi: Grand Prix za dugometražni film
2020. Lima „Al Este de Lima”: Glavna nagrada, Posebno priznanje žirija novinara
2020. Bečki međunarodni filmski festival Viennale: Nagrada FIPRESCI
2020. Međunarodni festival animacije „New Chitose Airport” u Sapporu: Posebna nagrada žirija
2020. Festival poljskih igranih filmova: Velika nagrada Zlatni lav, Nagrada za zvuk (FranciszekKozłowski)
https://www.imdb.com/title/tt8387918/?ref_=nm_knf_t1

ČETVRTAK / 27.05.

ZIEJA

Zieja, 2020.
19:30 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Zieja, 2020.
Robert Gliński, 110 min. PL
Scenarij: Wojciech Lepianka
Uloge: Adrzej Seweryn, Zbigniew Zamachowski, Mateusz Więcławek, Sławomir Orzechowski, Kamil Przystał, Kaja Walden
   Film pripovijeda o legendarnom svećeniku iz Varšave - velečasnom Janu Zieji, kapelanu Sivih redova i suosnivaču Komiteta obrane radnika. Godina je 1977. Otac Jan Zieja pozvan je na ispitivanje. Oficir sigurnosne službe Grosicki nagovara ga na suradnju. Bojnik službe sigurnosti želi "kupiti" naivnog svećenika Zieju i napraviti od njega agenta koji će diskreditirati oporbu. Ispitivanja svećenika postaju prirodni izgovor za putovanje kroz povijest Poljske u dvadesetom stoljeću - od Poljsko-boljševičkog rata 1920., kroz Drugi svjetski rat, pa sve do danas.
   Nagrade:
 2020.Zielonogórski festival filma i kazališta:
Nagrada za najbolju glumačku izvedbu (Zbigniew Zamachowski)
2020. Međunarodni festival umjetnosti  „Camerimage” u Torunju: Glavna nagrada u Konkurenciji poljskih filmova
2021. Nagrada PSC (Udruge autora filmske fotografije): Nominacija (Witold Płóciennik)
https://www.imdb.com/title/tt10136434/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 28.05.

ŠTO DALJE ODAVDE

Jak najdalej stąd, 2020.
17:00 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Jak najdalej stąd, 2020. Piotr Domalewski, 98 min. PL
Scenarij:
Piotr Domalewski
Uloge: Zofia Stafiej, Kinga Preis, Arkadiusz Jakubik, Dawid Tulej, Nigel O'Neill
   Film "Što dalje odavde" Piotra Domalewskog, poput njegovog prvijenca "Tiha noć", gorko-slatka je analiza zamršenih obiteljskih odnosa.
   Ola je buntovna tinejdžerka čvrstog karaktera. Pomaže majci brinuti se o svom invalidnom bratu dok je otac odsutan. I tu odsutnost zamjera ocu. Smatra da bi trebao biti s obitelji u svojoj zemlji. Ipak održava kontakt s njim jer joj je obećao kupiti automobil nakon što Ola položi vozački ispit.
17-godišnja Ola koja potječe iz malog grada sama kreće u nepoznatu zemlju. Bit će to putovanje njezinog života, putovanje u nepoznato tijekom kojeg će željeti obnoviti vezu s ocem kojeg odavno nije vidjela. U Irskoj će upoznati drukčiji svijet i ljude koji će joj promijeniti odnos prema životu.
   Nagrade:
2020. Festival poljskih igranih filmova:
Nagrada za scenarij (Piotr Domalewski), Nagrada za glumački debi (Zofia Stafiej), glazba
2020. Arras Film Festival: Srebrni Atlas
2020. Braunschweig International Film Festival: Volkswagen Financial Services Film Award
2020. Festival poljskog filma u Americi (Chicago): Posebna nagrada predsjednika Organizacijskog odbora festivala
2020. Festival mladog istočnoeuropskog kina u Cottbusu: Nagrada za režiju (Piotr Domalewski), Nagrada publike
2021. Goa International Film Festival of India: „Srebrni paun” za najbolju glumicu (Zofia Stafiej)
2021. Poljske filmske nagrade: njbolji film, scenarij, režija, glavna glumica
2021. Dublin International Film Festival: Najbolja glumica (Zofia Stafiej)
https://www.imdb.com/title/tt10004368/?ref_=nm_knf_t2

USIDJELICE

Leftover Women, 2019.
19:30 sati



Leftover Women, 2019. Shosh Shlam i Hilla Medalia, 83 min. IL
Scenarij:
Shosh Shlam i Hilla Medalia
   Neudane kineskinje pod neizmjernim su pritiskom društva da što prije pronađu partnera ili trpe stigmatizaciju zauvijek.
   Politika 'jednog djeteta' u Kini dovela je do demografske neravnoteže koja prijeti stabilnosti nacije - 30 milijuna je više muškaraca nego žena. Kineska vlada započela je ekstenzivnu kampanju sramoćenja neudanih djevojaka nazivajući ih usidjelicama (Leftover Women) kako bi što prije pronašle partnera i imale djecu. Poseban pritisak je na obrazovanim mladim ženama jer se vjeruje da će prokreacijom poboljšati ‘genetiku nacije’. Stigmatizacija je razvila i posebno tržište savjetnica koje pokušavaju pomoći 'preostalim ženama’, a potencijalnog partnera mogu pronaći i na posebnoj tržnici gdje majke neoženjenih muškaraca procjenjuju jesu li ’potencijalne mušterije’ dobre za njihovog sina. Iako se neudane žene smatraju izvorom, ali i rješenjem problema, neke od njih imaju drugačije poglede na život.
   Emocionalno kompleksna studija slučaja koja otkriva u kojoj mjeri tradicionalni stavovi još uvijek dominiraju kineskim društvom bez obzira na njegovu naizglednu globaliziranost. (Screen Daily)
Nagrade:
DocAviv Film Festival 2019.
Najbolja režija i Najbolja montaža
Philadelphia Film Festival 2019. Nagrada žirija
HotDocs, EBS International Documentary Festival 2019. Nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt10011232/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 29.05.

U POTRAZI ZA NEMOM

Finding Nemo, 2003.
17:00 sati



(SUVREMENI) DISNEYEV KLASIK
Finding Nemo, 2003. Andrew Stanton, 100 min. US
Scenarij:
Andrew Stanton, Bob Peterson, David Reynolds
   Nemo je 6-godišnji sin jedinac kojeg plašljivi otac Marlin brižljivo čuva od vanjskog svijeta u kojem je ranije stradala skoro cijela obitelj. No, kada dođe vrijeme da Nemo krene u školu, Marlinova skrb neće biti od velike pomoći pošto je Nemo na putu ka vlastitoj radoznalosti uhvaćen od ronioca. Marlin, kojeg su vlastiti strahovi ometali u roditeljskim dužnostima morat će sve nadvladati te krenuti u očajničku potragu za sinom preko cijelog oceana - sve do Sidneyske luke, suočavajući se sa brojnim preprekama i svijetom kojeg do tada nije nikada upoznao. Ocean nije slučajno izabran kao centralni lokalitet - on je prava metafora za život. To je najstrašnije i najintrigantnije mjesto na svijetu jer se tamo može svašta dogoditi.
   Oscarovac u kategoriji najboljeg crtanog filma, "Potraga za Nemom" potvrdio je još jednom Pixarove visoke domete i teško dostižne standarde. Istovremeno duhovit, edukativan, razigran, emotivan i nadasve angažiran – Nemo je film za sve uzraste i sve generacije koji potpuno razbija predrasude kako su crtići štivo samo za najmlađe. Ako je ijedan film tipičan primjer "gledanja za sve uzraste" onda je to "Nemo": Premda je sve predstavljeno optikom ribica, svaki detalj priče ima toliko toga zajedničkog s ljudima, točnije, s roditeljskim iskušenjima u obrazovanju i odgoju vlastite djece. Daleko bi nas odveo tekst (premalo je prostora, a nešto treba ostaviti i iskustvu gledatelja, zar ne) u nabrajanju svega onog što krasi ovo remek-djelo animacije i filmskog štiva uopće. I na kraju, moram se osvrnuti na još jednu Continentalovu sinkronizaciju (inače, prvi sinkronizirani Disneyev film u kinima): ako su sa "Stuartom Malim" i "Kraljem lavova" prolazili prve razrede pučke škole, onda su s "Nemom" doktorirali. Ni traga onoj usiljenosti i teatralnosti izgovora hrvatske škole glume, ni traga afektiranoj purgerštini (bio bi ipak apsurd da ribe kajkaju, zar ne) - ukupni dojam je, kao i za film, izvanredan. Ne samo što se "Nemo" može gledati više puta, već je i nezaobilazni dio svačije kućne kolekcije. (Vladimir Županović)
https://www.imdb.com/title/tt0266543/?ref_=nv_sr_srsg_0

USIDJELICE

Leftover Women, 2019.
19:30 sati



Leftover Women, 2019. Shosh Shlam i Hilla Medalia, 83 min. IL
Scenarij:
Shosh Shlam i Hilla Medalia
   Neudane kineskinje pod neizmjernim su pritiskom društva da što prije pronađu partnera ili trpe stigmatizaciju zauvijek.
   Politika 'jednog djeteta' u Kini dovela je do demografske neravnoteže koja prijeti stabilnosti nacije - 30 milijuna je više muškaraca nego žena. Kineska vlada započela je ekstenzivnu kampanju sramoćenja neudanih djevojaka nazivajući ih usidjelicama (Leftover Women) kako bi što prije pronašle partnera i imale djecu. Poseban pritisak je na obrazovanim mladim ženama jer se vjeruje da će prokreacijom poboljšati ‘genetiku nacije’. Stigmatizacija je razvila i posebno tržište savjetnica koje pokušavaju pomoći 'preostalim ženama’, a potencijalnog partnera mogu pronaći i na posebnoj tržnici gdje majke neoženjenih muškaraca procjenjuju jesu li ’potencijalne mušterije’ dobre za njihovog sina. Iako se neudane žene smatraju izvorom, ali i rješenjem problema, neke od njih imaju drugačije poglede na život.
   Emocionalno kompleksna studija slučaja koja otkriva u kojoj mjeri tradicionalni stavovi još uvijek dominiraju kineskim društvom bez obzira na njegovu naizglednu globaliziranost. (Screen Daily)
Nagrade:
DocAviv Film Festival 2019.
Najbolja režija i Najbolja montaža
Philadelphia Film Festival 2019. Nagrada žirija
HotDocs, EBS International Documentary Festival 2019. Nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt10011232/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 31.05.

LEKCIJA LJUBAVI

17:00 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Lekcja miłości, 2019. Małgorzata Goliszewska, Katarzyna Mateja, 73 min. PL
Scenarij:
Małgorzata Goliszewska, Anna Stylińska
   Cijeli svoj život Jola je radila samo ono što su drugi od nje očekivali. Kao majka šestero djece i žena impulzivnog muža svakodnevno se šminkala, nosila šarenu odjeću i pretvarala se da je sve u redu. Međutim, jednog se dana nešto u njoj prelomi - Jola pronalazi u sebi snagu da napusti muža i počne živjeti punim plućima. Viđa se s prijateljima, pleše u kafiću „Osmijeh”, piše poeziju i pjesme. Pjeva o ljubavi - osjećaju o kojem je oduvijek sanjala, ali ga nikad nije doživjela. U Jolinim očima svijet je romantičan, šaren i dramatičan. Neočekivano upoznaje Wojteka koji se prema njoj odnosi kao prema kraljici. Hoće li znati otvoriti se ljubavi, prvi put u svom životu? Pogotovo kad sazna da ima manje vremena nego što je mislila.
   Nagrade:
2020. Docs Against Gravity Film Festival uVaršavi:
Nagrada mjesečnika „Ogledalo” za najbolji psihološki film, Grand Prix Donje Šleske
2020. Festival medija „Čovjek u opasnosti” u Lodzu: Nagrada„Aleksander Kamiński”, Nagrada mladih kritičara
2020. Međunarodni festival dokumentarnog filma „Flahertiana” u Permu: „Veliki srebrni Nanuk”, Nagrada za najbolji dokumentarni film
2020. Guangzhou International Documentary Film Festival (GZDOC): Najbolji film
2020. Moscow International Documentary Film Festival DOKer: Najbolja režija
https://www.imdb.com/title/tt13009464/?ref_=nm_knf_t1

PLANET SAMACA 3

Planeta Singli 3, 2019.
19:30 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Planeta Singli 3, 2019. Sam Akina, Michał Chaciński, 101 min. PL
Scenarij:
Sam Akina, Jules Jones, Michal Chacinski, Michal Pietrzyk, Lukasz Swiatowiec
Uloge: Agnieszka Więdłocha, Maciej Stuhr, Bogusław Linda, Danuta Stenka, Maria Pakulnis, Piotr Głowacki, Weronika Książkiewicz, Tomasz Karolak, Borys Szyc, Anna Smołowik, Joanna Jarmołowicz, Aleksandar Milićević, Jakub Józefowicz
   Treći dio i veliki finale hit komedije. Svi imaju problema s obitelji. Tomek i Ania napokon se odluče vjenčati. Svadba - na Anijin zahtjev - održat će se na selu kod Tomekove rodbine s kojom potonji već neko vrijeme nije u kontaktu. Pokazat će se da su njegova braća i majka poput talijanske obitelji - svaki razgovor prijeti eksplozijom, a od velike ljubavi do svađe ponekad je samo korak. No, prava iskra koja pokreće požar bit će tek iznenadan dolazak na vjenčanje Tomekova oca kojeg godinama nije vidio. Puno emocija, smijeha i iznenađenja u priči o tome da ljubav u različitim fazama života označava potpuno različite stvari.
https://www.imdb.com/title/tt8115320/?ref_=fn_al_tt_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja radi svaki dan od 17:00 sati (osim nedjelje).

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA