PROGRAM KINOTEKE Lipanj 2021.

UTORAK / 01.06.

INTERIOR

17:00 sati



4. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Interior, 2029. Marek Lechki, 90 min. PL
Scenarij:
Marek Lechki
Uloge: Magdalena Popławska, Piotr Żurawski, Tomasz Sapryk, Lech Mackiewicz, Marcin Piętowski, Grzegorz Mielczarek, Maciej Winkler, Mariusz Bąkowski, Mateusz Grys, Julia Magott
   "Interior" je još jedno djelo Mareka Lechkog, tvorca kultnog i višekratno nagrađivanog "Erratuma".
   Magda i Maciek su dvoje tridesetpetogodišnjaka koji traže svoje mjesto na svijetu. Ona - profesionalno ispunjena i samopouzdana žena. On - književni primjer žrtve kapitalizma, bjegunac koji svoj život preokreće naopako. Iako se čini da se međusobno potpuno razlikuju, zajedničko im je jedno - mjesto u kojem žive. I premda je Poljska duga i široka, jednog dana će se njihove sudbine ispreplesti i ništa im više neće biti isto. Hoće li Magda uspjeti promijeniti svoj život i spasiti svoju obitelj? Hoće li Maciek pronaći mjesto za sebe u svijetu koji ga želi uništiti? Film "Interior" dirljiva je priča o dvoje ljudi koji u potrazi za srećom ruše sve za što su se do sada borili.
   Nagrade:
2019.Festival poljskih igranih filmova:
Nagrada za zvuk (Jarosław Czernichowski, Marcin Jachyra, Oliwier Synkowski, Marcin Lenarczyk)
2019. Nagrada „Zbyszek Cybulski”: Nominacija (Piotr Żurawski)
2020. Poljske filmske nagrade: Nominacija / najbolji zvuk
https://www.imdb.com/title/tt10665734/?ref_=nv_sr_srsg_6

NEPOZNATI IZ NORD-EXPRESSA

Strangers on a Train, 1951.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
100 GODINA: PATRICIA HIGHSMITH
Strangers on a Train, 1951. Alfred Hitchcock, 101 min. US
Scenarij:
Raymond Chandler, Whitfield Cook i Czenzi Ormonde prema istoimenom romanu Patricije Highsmith
Uloge: Farley Granger, Ruth Roman, Robert Walker
   Svako od nas ima nekoga, kojeg bi volio skloniti sa vlastitog puta, no još uvijek ne zna kako, odnosno pokušava pronaći pravi način, prije nego li pomisli na ubojstvo. (Patricia Highsmith)
   Priča se tiče dvoje stranaca koji se sretnu u vlaku, mladog tenisača i šarmantnog psihopate. Psihopat sugerira da, budući da se svi žele nekoga "riješiti", trebaju "razmijeniti" ubojstva, a na taj način neće biti uhvaćeni. Točnije, nikad ih nitko neće povezati s ubojstvima jer ne postoji nikakav vezivni motiv. Psihopat počini prvo ubojstvo, a zatim pokušava prisiliti tenisača da ispuni nagodbu.
   Hitchcock je osigurao prava na roman Patricie Highsmith za samo 7.500 dolara jer je to bio njezin prvi roman. Kao i obično, Hitchcock je svoje ime držao podalje od pregovora kako bi nabavna cijena bila niska. Highsmith je bilo prilično iznervirano kad je kasnije otkrila tko je otkupio prava za tako mali iznos.
   Hitchcockova ekranizacija od romana se razilazi u nekim elementima, no zadržala je osnovnu premisu i strast za istraživanja sjenovite strane američkog društva 1950-ih, zbog čega se oba drže za najuspješnije trilere svih vremena. Kritika posebno ističe, kao primjer vrhunske napetosti, sekvencu Guyeva teniskog meča paralelno montiranu s Brunovim pohodom na mjesto zločina, međutim, fascinantnija je završna sekvenca obračuna na karuselu, u kojoj Hitchcock na sebi svojstven način miješa vrhunsku napetost i lakonsko-cinični humor s dozom ekscentričnosti.
   Ovaj iznimno sofisticirani film efektno govori o univerzalnosti zločina te metodom dvojnika pokazuje postupke kojim se on vrlo lako prenosi s jednog lika na drugi. (T. Valentić, HFL)
   Psihološki triler, koji u nizu sablasnih trikova, kroz jednu ludu slučajnost, preispituje okrutno i uznemirujuće ubojstvo. Ovo bi bio atipični psihopatski izražaj, u kojem, nakon opuštenih do zabavnih sekvenci dolazi užasan vrhunac. U završnoj sekvenci, koja je, u jednom trenutku fascinantna, a već u drugom, prilično konfuzna, Hitch miješa užaren napon sa ciničnim humorom. Karakterizacija je dobra, a iako je homoerotika prisutna od samog početka, vješto je prikrivena, pa stoga i romansa u filmu, nema neku posebnu snagu. (Elvir Ćorhodžić / filmskivrtlog.wordpress.com)
   Kino gledatelji su ljudi, koji većinom vode normalan život i zato idu gledati neobične košmare. Za mene film nije komad života već komad kolača. (Alfred Hitchcock)

   https://www.imdb.com/title/tt0044079/?ref_=nv_sr_srsg_0

   Uz to što obilježevamo 50 godina kontinuiranog kinotečnog prikazivanja, film „Nepoznati iz North Expressa“ prikazujemo i povodom stote obljetnice rođenja Patricije Highsmith te sedamdesete obljetnice prve ekranizacije jednog njenog romana.
   Patricia Highsmith (1921.-1995.), jedna je od najslavnijih i najkontroverznijih autorica psiholoških trilera. Prema njezinu prvom romanu „Stranci u vlaku“ Alfred Hitchcock snimio je svoj istoimeni klasik, a 1999. godine pojavio se film „Talentirani gospodin Ripley“ pa je interes za ovu književnicu ponovo porastao. Na hrvatski su joj jezik dosad prevedeni romani: „Sovin huk“, „Edithin dnevnik“, „Igra za žive“, „Staklena ćelija“, „Šeprtlja“, „Ta slatka mučnina“, „Talentirani gospodin Ripley“, „Ripleyjeva igra“, „Ripley pod zemljom“ i „Carol“.
   Autor njene biografije, Richard Bradford, piše kako je bila vrlo tajnovita žena koja je ostala enigma i njezinim prijateljima i ljubavnicima, a njezini čuveni uznemirujući romani su, kako će se pokazati, zapravo njezina autobiografija.
   „Ubojstvo je neka vrsta vođenja ljubavi, vrsta posjedovanja“, Patricia Highsmith.
   Patricia Highsmith s pravom se drži kraljicom sofisticiranih psiholoških trilera. Njezina proza je, umjesto na akciju i zagonetke, usmjerena na istančane psihološke studije u kojima mikroskopskom preciznošću prati kako mrvice ljubomore, netrpeljivosti, čak i ljubavi izrastaju u zločin. Highsmith se bavila motivima dvojništva, klasne zavisti, opsesije i toksičnog braka, a smještajući čitateljevu naklonost na stranu prijestupnika (bez iznuđivanja simpatija kojekakvim opravdanjima) činila nas je suučesnicima u književnim zločinima. Njezini moralno ambivalentni likovi i oblikovanje svijeta inspirirali su čitav niz književnika, scenarista i filmaša, od Alfreda Hitchcocka i Claudea Chabrola do Davida Finchera i drugih.

PETAK / 04.06.

USIDJELICE

Leftover Women, 2019.
17:00 sati



Leftover Women, 2019. Shosh Shlam i Hilla Medalia, 83 min. IL
Scenarij:
Shosh Shlam i Hilla Medalia
   Neudane kineskinje pod neizmjernim su pritiskom društva da što prije pronađu partnera ili trpe stigmatizaciju zauvijek.
   Politika 'jednog djeteta' u Kini dovela je do demografske neravnoteže koja prijeti stabilnosti nacije - 30 milijuna je više muškaraca nego žena. Kineska vlada započela je ekstenzivnu kampanju sramoćenja neudanih djevojaka nazivajući ih usidjelicama (Leftover Women) kako bi što prije pronašle partnera i imale djecu. Poseban pritisak je na obrazovanim mladim ženama jer se vjeruje da će prokreacijom poboljšati ‘genetiku nacije’. Stigmatizacija je razvila i posebno tržište savjetnica koje pokušavaju pomoći 'preostalim ženama’, a potencijalnog partnera mogu pronaći i na posebnoj tržnici gdje majke neoženjenih muškaraca procjenjuju jesu li ’potencijalne mušterije’ dobre za njihovog sina. Iako se neudane žene smatraju izvorom, ali i rješenjem problema, neke od njih imaju drugačije poglede na život.
   Emocionalno kompleksna studija slučaja koja otkriva u kojoj mjeri tradicionalni stavovi još uvijek dominiraju kineskim društvom bez obzira na njegovu naizglednu globaliziranost. (Screen Daily)
Nagrade:
DocAviv Film Festival 2019.
Najbolja režija i Najbolja montaža
Philadelphia Film Festival 2019. Nagrada žirija
HotDocs, EBS International Documentary Festival 2019. Nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt10011232/?ref_=fn_al_tt_1

PROFILE

Profile, 2018. Timur Bekmambetov,
19:30 sati



Profile, 2018. Timur Bekmambetov, 106 min. UK/US/RU/CY
Scenarij:
Britt Poulton, Olga Kharina i Timur Bekmambetov prema romanu "In the skin of a Jihadist" Anne Érelle
Uloge: Valene Kane, Shazad Latif, Christine Adams, Amir Rahimzadeh
    Kako bi istražila regrutiranje mladih Evropljanki od strane ISIS-a, novinarka Amy Whittaker stvara Facebook profil pod pseudonimom Melody Nelson. Predstavlja se kao žena koja je nedavno prešla na islam. A onda ju je kontaktirao Bilel, ISIS-ov borac iz Sirije. Dnevni kontakti s regruterom stavlja na kušnju cijelu istragu jer se i ona polagano, nesvjesno, zaplela u mrežu iskusnog regrutera.
   Formalni sjaj „Profila“ također je jedno od njegovih gotovo fatalnih ograničenja: samo zato što je naš svijet sada u potpunosti na mreži ne znači da je takva i stvarnost. (Bilge Ebiri / New York Magazine / Vulture)
   Je li to sjajan film? Ne, ali to je nešto tako rijetko u bilo kojem mediju, filmu ili bilo gdje - djelo u kojem je oblik doista sadržaj. (Mark Feeney / Boston Globe)
   "Profile" djeluje na nekoliko razina - kao kinematografski podvig, kao studija (dvostruke) osobnosti, kao triler ... ali najviše i kao upozoravajuća priča. (Michael Ordoña / Los Angeles Times)
   Dok mi Bekmambetov priča svoju priču, prošao sam zastrašujuće iskušenje koje me neprestano podsjećalo da to nije dokumentarac... iako se često činio kao takav. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   U konačnici, film je doista uzbudljiv, iznenađujući zbog svog dosljednog ritma i inteligentno predstavljene teme. (Ruben Peralta Rigaud / Cocalecas)
   Film vješto nudi metaforično prazno platno na kojem gledatelji mogu projicirati svoja mišljenja o tome kako se osjećaju prema istraživačkom novinarstvu, mrežnim odnosima i taktikama korištenim u borbi protiv terorizma... (Carla Hay / Culture Mix)
   „Profile“ je zabavan mali film - samo nemojte previše razmišljati o njemu. (Michael Ward / Should I See It)
   „Profile“ je učinkovit, istraživački triler o privlačnosti mrežnih laži nad stvarnim, teškim istinama. (Mark Dujsik / Mark Review Movies)

   https://www.imdb.com/title/tt7826276/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 05.06.

MOJ BRAT LOVI DINOSAURE

Mio fratello rincorre i dinosauri, 2019.
17:00 sati



Mio fratello rincorre i dinosauri, 2019. Stefano Cipani, 101 min. IT
Scenarij:
Fabio Bonifacci prema knjizi Giacoma Mazzariola
Uloge: Alessandro Gassmann, Isabella Ragonese, Rossy de Palma
   Jack je kao dijete bio uvjeren da je njegov brat Gio superjunak s posebnim moćima, baš kao u stripu. Sada, na pragu srednje škole, Jack zna da Gio zapravo ima Downov sindrom i pomalo ga se srami. Kada upozna Ariannu, svoju prvu ljubav, Gioovo nepredvidljivo ponašanje postaje mu sve veći teret. Zabrinut za svoj društveni status u novoj školi, odlučuje sakriti činjenicu da ima brata što nas vodi u emotivan, a često i duhoviti, razvoj događaja unutar njihove obitelji.
   Film je osvojio Nagradu mlade publike Evropske filmske akademije.
   Ako ne možeš voljeti nekoga unatoč njegovim nesavršenstvima i "manama", kako onda očekuješ da tebe netko (za)voli takvog kakav jesi, jedako nesavršenog. Jack će do odjavne špice i iza nje izrasti u bolju osobu, a sličan učinak bi film mogao imati i na gledatelja, kako je uostalom i najavila glumica De Palma na venecijanskoj premijeri. "Ovo je jedan od onih filmova nakon kojih, kad ih pogledate, izađete iz kina kao bolja osoba", rekla je De Palma tom prilikom. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt7997966/?ref_=nv_sr_srsg_0

PROFILE

Profile, 2018. Timur Bekmambetov,
19:30 sati



Profile, 2018. Timur Bekmambetov, 106 min. UK/US/RU/CY
Scenarij:
Britt Poulton, Olga Kharina i Timur Bekmambetov prema romanu "In the skin of a Jihadist" Anne Érelle
Uloge: Valene Kane, Shazad Latif, Christine Adams, Amir Rahimzadeh
    Kako bi istražila regrutiranje mladih Evropljanki od strane ISIS-a, novinarka Amy Whittaker stvara Facebook profil pod pseudonimom Melody Nelson. Predstavlja se kao žena koja je nedavno prešla na islam. A onda ju je kontaktirao Bilel, ISIS-ov borac iz Sirije. Dnevni kontakti s regruterom stavlja na kušnju cijelu istragu jer se i ona polagano, nesvjesno, zaplela u mrežu iskusnog regrutera.
   Formalni sjaj „Profila“ također je jedno od njegovih gotovo fatalnih ograničenja: samo zato što je naš svijet sada u potpunosti na mreži ne znači da je takva i stvarnost. (Bilge Ebiri / New York Magazine / Vulture)
   Je li to sjajan film? Ne, ali to je nešto tako rijetko u bilo kojem mediju, filmu ili bilo gdje - djelo u kojem je oblik doista sadržaj. (Mark Feeney / Boston Globe)
   "Profile" djeluje na nekoliko razina - kao kinematografski podvig, kao studija (dvostruke) osobnosti, kao triler ... ali najviše i kao upozoravajuća priča. (Michael Ordoña / Los Angeles Times)
   Dok mi Bekmambetov priča svoju priču, prošao sam zastrašujuće iskušenje koje me neprestano podsjećalo da to nije dokumentarac... iako se često činio kao takav. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   U konačnici, film je doista uzbudljiv, iznenađujući zbog svog dosljednog ritma i inteligentno predstavljene teme. (Ruben Peralta Rigaud / Cocalecas)
   Film vješto nudi metaforično prazno platno na kojem gledatelji mogu projicirati svoja mišljenja o tome kako se osjećaju prema istraživačkom novinarstvu, mrežnim odnosima i taktikama korištenim u borbi protiv terorizma... (Carla Hay / Culture Mix)
   „Profile“ je zabavan mali film - samo nemojte previše razmišljati o njemu. (Michael Ward / Should I See It)
   „Profile“ je učinkovit, istraživački triler o privlačnosti mrežnih laži nad stvarnim, teškim istinama. (Mark Dujsik / Mark Review Movies)

   https://www.imdb.com/title/tt7826276/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 08.06.

12 GNJEVNIH LJUDI

Twelve Angry Men, 1957.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Twelve Angry Men, 1957. Sidney Lumet, 96 min. US
Scenarij:
Reginald Rose prema vlastitoj priči
Uloge: Henry Fonda, Lee J. Cobb, Ed Begley, John Fiedler, E.G. Marshall, Jack Warden, Ed Binns, Martin Balsam, Jack Klugman, George Voskovec, Robert Webber i Joseph Sweeney
   Drama o članu porote koji mora uvjeriti ostalih 11 članova kako moraju osloboditi osumnjičenog na temelju opravdane sumnje.
   Veliki stol, dvanaest stolica i dvanaest porotnika... Iako se u suvremenom filmu često viđaju slični pothvati, ovo je bila prilično neuobičajena odluka za vrijeme u kojem je film nastao.
   Daleke, 1954. godine Reginald Rose sjedio je u poroti na nekom suđenju i, kao piscu televizijskih drama, nije mu promaknulo koliko takva jedna situacija nudi dramatičnosti koja bi se dala preseliti na TV ekran. Ubrzo je za CBS napisao sudsku dramu „12 gnjevnih ljudi“, koju je, na veliku radost svih ljubitelja kvalitetnih filmova, pogledao veliki Henry Fonda. Cijenjeni glumac nikad dotad nije se okušao u ulozi producenta, ali Roseov materijal toliko ga se dojmio da je odmah odlučio kontaktirati autora. Fonda i Rose brzo su se dogovorili da će zajedno producirati dugometražnu filmsku verziju teksta, skupili potrebnih 350 tisuća dolara i obratili se Lumetu, mlađahnom veteranu televizije. Ovaj debitantski tercet entuzijastično se bacio na realizaciju projekta, a nakon što je Fonda spremno uskočio u glavnu ulogu, preostalih 11 gnjevnih ljudi popunjeno je ponajboljim kazališnim glumcima dostupnima u tom trenutku. Koncentratu glumačkog talenta pridodani su majstor kamere Boris Kaufman, skladatelj Kenyon Hopkins i montažer Carl Lerner – svi sastojci potencijalnog remek-djela bili su ovdje.
   Priča o “12 gnjevnih ljudi” je priča koja nas uči o tome što s predrasude i što je to individualna pravda, koja nas uči kako funkcionira pravosudni sustav i kako valorizirati činjenice koje su pred nama, ali, ponajprije, priča o pravdi i načinima kako se do nje dolazi. Istina je uvijek ključ, a pravda je uvijek sama sebi svrha… samo to treba i dokazati! (cijelijesvijetpozornica.wordpress.com)
   Originalna verzija filma zasluženo je postala cult classic, film za sve generacije, film kog svatko treba pogledati. Odabir glumaca je fantastičan, gluma fenomenalna, priča napeta i interesantna, ugođaj očaravajući i sve to djeluje toliko uvjerljivo i toliko realno da ne dozvoljava prekid gledanja. Nova verzija (William Friedkin, 1997.) razlikuje se u nijansama i također predstavlja jedno izvanredno ostvarenje i jedan kvalitetan i uspio remake kojeg isto valja pogledati, neovisno o konačnome sudu. Ipak, malo lošiji odabir glumaca i nedostatak ambijenta ključne su nijanse koje umanjuju kvalitetu nove verzije u odnosu na onu originalnu, ali napominjem – kao samostalna cjelina, film je bolji nego što je u usporedbi s ovim. Moja ocjena ipak će biti komparativnog karaktera, ali jako visoka tako da prosudite sami – ako je komparativno ovakva, kolika bi bila da je individualna? Završio bih ovo s činjenicom da je ovaj film obavezno štivo za svakog pravnika, za svakog tko pravu pristupa s iole ljubavi i želje da pomoću njega nešto promijeni – kako je jedna sutkinja Vrhovnog suda Sjedinjenih Država rekla, gledanjem ovog filma, odlučila se baviti pravom. Čestitke autorima! (cijelijesvijetpozornica.wordpress.com)
   Film nije doživio veliku slavu kada je izašao. Sve Oscare mu je oteo potpuno drugačiji, dinamičniji spektakl Davida Leana, „Bridge on The River Kwai“. Ipak, osvojio je Zlatnog medvjeda na filmskom festivalu u Berlinu, a karijera redatelja Sidneyja Lumeta krenula je uzlaznom putanjom. Nakon 12 Angry Men, režirao je hvaljene i nagrađivane filmove Serpico, Dog Day Afternoon i Network, kao i mnoge druge. A sve je počelo s dvanaest gnjevnih ljudi u maloj sobici. (Borna Zidarić, ziher.hr)
   Sidney Lumet 1957. realizira samostalno filmsko djelo napustivši televiziju zajedno s  Johnom  Frankenheimerom, Franklinom Schaffnerom i Martinom Rittom, međutim to djelo (Dvanaest gnjevnih ljudi) napravljeno po televizijskoj priči zadržava sve osnovne karakteristike televizijskog medija. Usprkos toga to je ipak ekstrerno kinestetična drama, tehnički čudesno djelo u potpunosti realizirano u jednoj sobi u kojoj zasjeda porota. Lumet je inače bio sklon takvim filmovima koji apostrofiraju klaustrofobične situacije i koji dovode u prvi plan specifične ličnosti u prekretnim točkama života. (Ivan Martinac)
   "To je napeta, privlačna i neodoljiva drama koja seže puno dalje od granica zidova porotničke sobe. (A.H. Weller / New York Times)
   Dakle, koja je važnost „12 gnjevnih ljudi“? Zašto ova iskonski televizijska drama zaslužuje da je pripiti kritičari legitimno spominju uz bok takve institucije kao što je „Građanin Kane“? Jednostavan odgovor koji se odmah nameće jest da je riječ o inteligentnoj sudskoj drami nošenoj izvrsnim glumačkim izvedbama koja u svojih 95 minuta dotiče čitav dijapazon intrigantnih tema poput društvenih predrasuda, značenja demokracije i američkog pravosudnog sustava, temeljnog „nevin dok mu se ne dokaže krivnja“ postulata ili tretmana imigranata u Americi. (Sven Mikulec, arteist.hr)

https://arteist.hr/12-gnjevnih-ljudi-analiza/
https://www.imdb.com/title/tt0050083/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 09.06.

BLISKI SUSRETI TREĆE VRSTE

Close Encounters of the Third Kind, 1977.
19:30 sati



KLASIKA SRIJEDOM
Close Encounters of the Third Kind, 1977. Steven Spielberg, 138 min. US
Scenarij:
Steven Spielberg
Uloge: Richard Dreyfuss, François Truffaut, Melinda Dillon, Teri Garr
   „Bliski susreti treće vrste“ uzbudljiva je znanstvenofantastična drama koja prati Roya Nearyja i još šačicu ljudi koji su imali neposredan kontakt s nepoznatim letećim objektima. U svijetu u kojem letjelice, brodovi i ljudi misteriozno nestaju da bi se kasnije pojavili u potpuno nevjerojatnim uvjetima, usred pustinje ili desetljećima kasnije, samo će nekolicina njih spoznati i pravu istinu iza tih misterioznih nestanaka i još misterioznijih uzročnika.   
   Čarobnjaštvo Stevena Spielberga proradilo je do kraja u "Bliskim susretima treće vrste". Upravo je tim filmom Spielberg definirao ono što zovemo "spielbergovskom" magijom i oblikovao moderni "sense of wonder" filmski doživljaj unutar blockbuster-kinematografije i šire koji se još uvijek pokušava replicirati na velikom i malom ekranu. (Marko Njegić, SD)
   „Bliski susreti treće vrste“ možda ne kotira tako visoko u odnosu na neke druge filmove iz žanra, ali je jedan od onih što su od esencijalne važnosti za žanr znanstvene fantastike. Ovo je film koji je počeo ono što će kasnije od Spielberga učiniti najveću pop-ikonu u svijetu, kao i uzor za mnoge filmaše u budućnosti. Bez sumnje, ovaj je klasik filmska lektira za svakoga, bili fanovi znanstvene fantastike ili ne. (Adnan Bajrović, ziher.hr)
   Dječji film u najboljem smislu. (Pauline Kael/New Yorker)
   Najbolji izražaj Spielbergove benigne, snovite vizije. (Jonathan Rosenbaum/Chicago Reader)
   Najbolji ZF film ikada snimljen. (Ray Bradbury, američki pisac)
   Mislio sam da je film zadivljujuće ostvarenje jer je uhvatio osjećaj začudnosti kada razmišljamo o mogućnosti života izvan Zemlje...Ova nova verzija je jednostavno bolji film...Zašto Spielberg nije mogao napraviti tako dobar film prvog puta? (Roger Ebert / Chicago Sun Times / povodom posebnog izdanja iz 1980.)
   "Bliski susreti...“ su i dalje nedvojbeno veliki film. Njena univerzalna privlačnost je dala filmskoj publici nešto uzbudljivo čemu se mogu veseliti 1977.–78. kada je krenuo prvi val ZF filmova nakon „Ratova zvijezda“. Film se i danas jako dobro drži. Priča je svježa i uzbudljiva, vizualni efekti su zapanjujući kao i CGI danas a glazba predstavlja jedan od najboljih ostvarenja Johna Williamsa. (James Berardinelli)

https://www.imdb.com/title/tt0075860/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 10.06.

ZORA

Zora, 2020.
19:30 sati



Zora, 2020. Dalibor Matanić, 110 min. HR
Scenarij:
Dalibor Matanić
Uloge: Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
   Dok se Matijina obitelj bori s neizliječenom traumom, njihovi sumještani bježe pred nadirućim radikalizmom koji ih dijeli na odabrane i nepoželjne. Izgubivši vjeru, Matija bezuspješno pokušava pronaći pravog sebe, no zora koja obasjava dolinu otkriva da su jedino oruđe protiv traume i zla suočavanje i borba.
   U smislu osvojenih nagrada „Zvizdan, 2015.“ Dalibora Matanića svakako predstavlja jedan od vrhunaca hrvatske kinematografije. U pojedinim intervjuima Matanić je isticao kako je „Zvizdan“ prvi dio trilogije inspiriran njegovom bakom i jednom njenom izjavom o “našima” i “njihovima” koju on tada nije razumio te da će se u narednim dijelovima baviti grijesima ili pogreškama sljedećih generacija svoje obitelji, svojega oca i samoga seb
   „Zora“ će premijeru imati na ljeto. Drugi je to dio trilogije »Sunce«. Osobno mogu reći da je »Zvizdan« bio prijemčljiviji film, no što će to biti »Zora«, »Zora« je avangardnija, ide radikalno naprijed. Bavimo se svim onim preprekama koje mogu uništiti ljubav, a ljubav mora ojačati kako bi pobjedila cinizam i negativne društvene pokrete. Bavimo se i ljudima, pojedincima, i društvom. Radnja je smještena u blagu budućnost, nekoliko godina ispred vremena u kojem sad živimo i »predviđa« neke stvari koje bi se mogle dogoditi, ako ne poštujemo humane postulate.  (redatelj Dalibor Matanić)
   „Zora“ - kad je bio napad na Capitol Hill, to je neka jeza koju sam htio postići u filmu. Jeza od neposredne i nepoznate budućnosti i jeza od povratka prošlosti, što bi kod nas značilo fašizma i nacizma. „Zora“ ide u blisku budućnost s mojom velikom filmskom nadom da se stvari mogu promijeniti na bolje i da ljubav na kraju dana ipak može pobijediti. (redatelj Dalibor Matanić)
   Poslije ovog filma se šuti. „Zora“' je film koji će vas natjerati da imate razgovor sami sa sobom i shvatite svu dubinu sjajne priče u koju nas uvodi isti takav redatelj. (Jugoslav Pantelić, umjetnički direktor FEST-a nakon premijere filma)
   „Zora“ je dostojan nastavak „Zvizdana“, vrijedan dodatak zamišljenoj trilogiji „Sunca“ i jedan od kreativnih, izvedbenih i humanističkih vrhunaca hrvatske kinematografije. (Marko Stojiljković, zonafilma.com)

https://www.imdb.com/title/tt13153956/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 11.06.

PROFILE

Profile, 2018. Timur Bekmambetov,
17:00 sati



Profile, 2018. Timur Bekmambetov, 106 min. UK/US/RU/CY
Scenarij:
Britt Poulton, Olga Kharina i Timur Bekmambetov prema romanu "In the skin of a Jihadist" Anne Érelle
Uloge: Valene Kane, Shazad Latif, Christine Adams, Amir Rahimzadeh
    Kako bi istražila regrutiranje mladih Evropljanki od strane ISIS-a, novinarka Amy Whittaker stvara Facebook profil pod pseudonimom Melody Nelson. Predstavlja se kao žena koja je nedavno prešla na islam. A onda ju je kontaktirao Bilel, ISIS-ov borac iz Sirije. Dnevni kontakti s regruterom stavlja na kušnju cijelu istragu jer se i ona polagano, nesvjesno, zaplela u mrežu iskusnog regrutera.
   Formalni sjaj „Profila“ također je jedno od njegovih gotovo fatalnih ograničenja: samo zato što je naš svijet sada u potpunosti na mreži ne znači da je takva i stvarnost. (Bilge Ebiri / New York Magazine / Vulture)
   Je li to sjajan film? Ne, ali to je nešto tako rijetko u bilo kojem mediju, filmu ili bilo gdje - djelo u kojem je oblik doista sadržaj. (Mark Feeney / Boston Globe)
   "Profile" djeluje na nekoliko razina - kao kinematografski podvig, kao studija (dvostruke) osobnosti, kao triler ... ali najviše i kao upozoravajuća priča. (Michael Ordoña / Los Angeles Times)
   Dok mi Bekmambetov priča svoju priču, prošao sam zastrašujuće iskušenje koje me neprestano podsjećalo da to nije dokumentarac... iako se često činio kao takav. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   U konačnici, film je doista uzbudljiv, iznenađujući zbog svog dosljednog ritma i inteligentno predstavljene teme. (Ruben Peralta Rigaud / Cocalecas)
   Film vješto nudi metaforično prazno platno na kojem gledatelji mogu projicirati svoja mišljenja o tome kako se osjećaju prema istraživačkom novinarstvu, mrežnim odnosima i taktikama korištenim u borbi protiv terorizma... (Carla Hay / Culture Mix)
   „Profile“ je zabavan mali film - samo nemojte previše razmišljati o njemu. (Michael Ward / Should I See It)
   „Profile“ je učinkovit, istraživački triler o privlačnosti mrežnih laži nad stvarnim, teškim istinama. (Mark Dujsik / Mark Review Movies)

   https://www.imdb.com/title/tt7826276/?ref_=nv_sr_srsg_0

TEREZA 37

19:30 sati



POBJEDNIK PULSKOG FESTIVALA (2020)
Tereza 37, 2020. Danilo Šerbedžija, 100 min. HR
Scenarij:
Lana Barić
Uloge: Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
   Tereza ima 37 godina i već je godinama u braku s pomorcem Markom. Živi u Splitu. Upravo je doživjela svoj četvrti spontani pobačaj. Saznaje kako postoji velika vjerojatnost da nije genetski kompatibilna sa svojim suprugom. Već duže vrijeme osjeća pritisak najbliže okoline, roditelja i mlađe sestre koja ima već troje djece. Započinje preispitivati svoj rutinirani brak, susreće nove muškarce. Upoznajemo neku novu Terezu. Njezino ponašanje pokreće niz događaja koji će joj promijeniti život, u duhu njezine novostečene slobode i istine koja je samo njena.
   Dramaturški, vizualno i glumački, „Tereza 37“ spada u sam vrh suvremene hrvatske kinematografije, dok su važna tema i njena filigranska, a pristupačna i nenametljiva obrada razlog zašto bi film trebalo uvrstiti na popis obavezne domaće filmske lektire. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   Nije Terezu lako (za)voljeti, nismo uvijek načisto s njom, ali Šerbedžija i Barić je uspijevaju prikazati kao ljudsko biće, osobito u (za recentnu hrvatsku kinematografiju) iznenađujuće emotivnoj završnici kad Barić i Mićanović "sanremovski" pjevaju "Felicita" kao Romina Power i Al Bano. Scena karaoke-dueta jedna je od redateljsko-glumački najljudskijih i najemotivnijih u (novijem) hrvatskom filmu. (Marko Njegić, SD)
   To što vas priča drži intenzivno zahvaljujemo odličnom scenariju Lane Barić, koja je zakoračila u prostore potpuno nepoznate našem filmu. (Nenad Polimac, JL)
   Glumačka podjela je u cjelini izvrsna, scenarij je daleko iznad domaćih standarda, a odlična je i režija Danila Šerbedžije koji u ranijim filmovima (“Sedamdeset i dva dana”, “Oslobođenje Skopja”) nije dao naslutiti da ima sluha za ovako diskretan i višeslojan prosede. (Nenad Polimac, JL)
To je izvrsna, snažna, inteligentna i veoma dojmljiva drama, koje je scenarij napisala vrsna filmska i kazališna glumica Lana Barić, koja je i utjelovila naslovni lik. Iako joj je to scenaristički prvijenac, pokazala je da vrlo pronicljivo, pametno i emotivno povezuje osobne, vrlo intimne probleme likova i socijalnoga okruženja, tradicije i običaja. (Marijana Jakovljević, Glas Koncila)
  
Žiri beogradskog FEST-a je nagradio hrvatsku glumicu Lanu Barić "za hrabru, temeljnu kreaciju žene u potrazi za slobodom". Ključna riječ je, čini se, "temeljna", što glavni ženski lik filma "Tereza 37", temeljen na dalmatinskim ženama koje Lana poznaje i voli, čini univerzalnim i prepoznatljivim izvan Splita i Dalmacije. „Ispast će banalno bilo što da kažem, zato što jako puno žena, ipak najviše žena, izdvaja detalje i to različite detalje u kojima prepoznaju nešto svoje. Ja sam je pisala iz neke istine svog odrastanja u Splitu i ljudi valjda prepoznaju tu istinu. Nije ona uvijek lijepa, ta istina, dapače, ali je takva. Meni je drago da ljudi reagiraju i da imaju potrebu podijeliti tu reakciju, sad je to već svaki put tako, kad god imamo neku projekciju. Čini se da jesmo uboli nešto što je autentično i onda sam mirna, jer ljudima znači.“ (Lana Barić)
   Pula 2020. Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za režiju (Danilo Šerbedžija); Zlatna arena za scenarij (Lana Barić); Zlatna arena za sporednu žensku ulogu (Ivana Roščić); Zlatna arena za masku (Snježana Gorup); Zlatna arena za montažu (Dubravka Turić)
   Zagreb Film Festival 2020. Zlatni bicikl
   Balkanski festival novog filma u Stockholmu 2021. Nagrada za ženska postignuća (Danilo Šerbedžija)
   FEST 2021. Najbolja ženska uloga (Lana Barić)
https://www.imdb.com/title/tt12794392/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 12.06.

MOJ BRAT LOVI DINOSAURE

Mio fratello rincorre i dinosauri, 2019.
17:00 sati



Mio fratello rincorre i dinosauri, 2019. Stefano Cipani, 101 min. IT
Scenarij:
Fabio Bonifacci prema knjizi Giacoma Mazzariola
Uloge: Alessandro Gassmann, Isabella Ragonese, Rossy de Palma
   Jack je kao dijete bio uvjeren da je njegov brat Gio superjunak s posebnim moćima, baš kao u stripu. Sada, na pragu srednje škole, Jack zna da Gio zapravo ima Downov sindrom i pomalo ga se srami. Kada upozna Ariannu, svoju prvu ljubav, Gioovo nepredvidljivo ponašanje postaje mu sve veći teret. Zabrinut za svoj društveni status u novoj školi, odlučuje sakriti činjenicu da ima brata što nas vodi u emotivan, a često i duhoviti, razvoj događaja unutar njihove obitelji.
   Film je osvojio Nagradu mlade publike Evropske filmske akademije.
   Ako ne možeš voljeti nekoga unatoč njegovim nesavršenstvima i "manama", kako onda očekuješ da tebe netko (za)voli takvog kakav jesi, jedako nesavršenog. Jack će do odjavne špice i iza nje izrasti u bolju osobu, a sličan učinak bi film mogao imati i na gledatelja, kako je uostalom i najavila glumica De Palma na venecijanskoj premijeri. "Ovo je jedan od onih filmova nakon kojih, kad ih pogledate, izađete iz kina kao bolja osoba", rekla je De Palma tom prilikom. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt7997966/?ref_=nv_sr_srsg_0

TEREZA 37

19:30 sati



POBJEDNIK PULSKOG FESTIVALA (2020)
Tereza 37, 2020. Danilo Šerbedžija, 100 min. HR
Scenarij:
Lana Barić
Uloge: Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
   Tereza ima 37 godina i već je godinama u braku s pomorcem Markom. Živi u Splitu. Upravo je doživjela svoj četvrti spontani pobačaj. Saznaje kako postoji velika vjerojatnost da nije genetski kompatibilna sa svojim suprugom. Već duže vrijeme osjeća pritisak najbliže okoline, roditelja i mlađe sestre koja ima već troje djece. Započinje preispitivati svoj rutinirani brak, susreće nove muškarce. Upoznajemo neku novu Terezu. Njezino ponašanje pokreće niz događaja koji će joj promijeniti život, u duhu njezine novostečene slobode i istine koja je samo njena.
   Dramaturški, vizualno i glumački, „Tereza 37“ spada u sam vrh suvremene hrvatske kinematografije, dok su važna tema i njena filigranska, a pristupačna i nenametljiva obrada razlog zašto bi film trebalo uvrstiti na popis obavezne domaće filmske lektire. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   Nije Terezu lako (za)voljeti, nismo uvijek načisto s njom, ali Šerbedžija i Barić je uspijevaju prikazati kao ljudsko biće, osobito u (za recentnu hrvatsku kinematografiju) iznenađujuće emotivnoj završnici kad Barić i Mićanović "sanremovski" pjevaju "Felicita" kao Romina Power i Al Bano. Scena karaoke-dueta jedna je od redateljsko-glumački najljudskijih i najemotivnijih u (novijem) hrvatskom filmu. (Marko Njegić, SD)
   To što vas priča drži intenzivno zahvaljujemo odličnom scenariju Lane Barić, koja je zakoračila u prostore potpuno nepoznate našem filmu. (Nenad Polimac, JL)
   Glumačka podjela je u cjelini izvrsna, scenarij je daleko iznad domaćih standarda, a odlična je i režija Danila Šerbedžije koji u ranijim filmovima (“Sedamdeset i dva dana”, “Oslobođenje Skopja”) nije dao naslutiti da ima sluha za ovako diskretan i višeslojan prosede. (Nenad Polimac, JL)
To je izvrsna, snažna, inteligentna i veoma dojmljiva drama, koje je scenarij napisala vrsna filmska i kazališna glumica Lana Barić, koja je i utjelovila naslovni lik. Iako joj je to scenaristički prvijenac, pokazala je da vrlo pronicljivo, pametno i emotivno povezuje osobne, vrlo intimne probleme likova i socijalnoga okruženja, tradicije i običaja. (Marijana Jakovljević, Glas Koncila)
  
Žiri beogradskog FEST-a je nagradio hrvatsku glumicu Lanu Barić "za hrabru, temeljnu kreaciju žene u potrazi za slobodom". Ključna riječ je, čini se, "temeljna", što glavni ženski lik filma "Tereza 37", temeljen na dalmatinskim ženama koje Lana poznaje i voli, čini univerzalnim i prepoznatljivim izvan Splita i Dalmacije. „Ispast će banalno bilo što da kažem, zato što jako puno žena, ipak najviše žena, izdvaja detalje i to različite detalje u kojima prepoznaju nešto svoje. Ja sam je pisala iz neke istine svog odrastanja u Splitu i ljudi valjda prepoznaju tu istinu. Nije ona uvijek lijepa, ta istina, dapače, ali je takva. Meni je drago da ljudi reagiraju i da imaju potrebu podijeliti tu reakciju, sad je to već svaki put tako, kad god imamo neku projekciju. Čini se da jesmo uboli nešto što je autentično i onda sam mirna, jer ljudima znači.“ (Lana Barić)
   Pula 2020. Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za režiju (Danilo Šerbedžija); Zlatna arena za scenarij (Lana Barić); Zlatna arena za sporednu žensku ulogu (Ivana Roščić); Zlatna arena za masku (Snježana Gorup); Zlatna arena za montažu (Dubravka Turić)
   Zagreb Film Festival 2020. Zlatni bicikl
   Balkanski festival novog filma u Stockholmu 2021. Nagrada za ženska postignuća (Danilo Šerbedžija)
   FEST 2021. Najbolja ženska uloga (Lana Barić)
https://www.imdb.com/title/tt12794392/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 15.06.

STUDENTSKI RADOVI: SPLIT / BREST

SEA-EU alijansa
15:00 sati



   U okviru SEA-EU alijanse, Evropskog Sveučilišta mora predstavili bi se University of Western Brittany Cinematographic Studies iz Bresta (Francuska) i UMAS Film i video iz Splita.
 
   SEA-EU alijansa je novoosnovana platforma u kojoj se nalazi splitsko Sveučilište. Glavni cilj SEA-EU alijanse jest stvoriti zajedničke studije na preddiplomskoj i diplomskoj razini, doktorske škole, zajedničku infrastrukturu i upravljanje istraživanjima i znanjem te provesti više od 3000 mobilnosti studenata i zaposlenika. Sveučilište u Splitu zaduženo je za spajanje sveučilišta, javnog i poslovnog sektora s naglaskom na odgovornost za okoliš i društvo.
   Projekt The European University of the Seas (LINK NA: https://sea-eu.org/) (SEA-EU) započeo je s provedbom u listopadu prošle godine, a u prosincu je potpisan zajednički Sporazum o mobilnosti koji pokriva sve sastavnice unutar svih sveučilišta. Kako su sve članice alijanse uključene u Erasmus+ program, svi djelatnici i studenti Sveučilišta u Splitu i svih njegovih sastavnica mogu surađivati u okviru tog programa.

1. dan
   Ordinary landscape / Paysage ordinaire, Damien Monnier, 86 min
   Against Winds and Tides/Contre Vents et marées, Bénédicte Pagnot et Nathalie Markault, 52 min
   Mauxtus, by Saskia Corlu, 15 min
   Between flowers there are ruins /Au milieu des fleurs il y a des ruines,  Elyea Serres, 15 min

2. dan
   Find the Name/ Trouvez le nom, Isabelle Le Corff & collectif étudiants, 47 min
   Ferwell/ Oproštaj, Dan Oki, 80 min
   Dove sei, amor mio, Veljko Popović, 10,20 min
   Solidarity network/ Mreža solidarnosti, Gildo Bavčević, 30 min
   Silvio the Dragon/ Silvio zmaj, Lucija Bosančić 12,46 min

BONNIE & CLYDE

Bonnie and Clyde, 1967.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Bonnie and Clyde, 1967. Arthur Penn, 111 min. US
Scenarij:
David Newman, Robert Benton, Robert Towne
Uloge: Warren Beatty, Faye Dunaway, Michael J. Pollard, Gene Hackman, Estelle Parsons
   Mladi su... Zaljubljeni su... I... Pljačkaju banke!
   Upoznali su se 1930. kada je pokušao ukrasti auto njezine majke. Još se nisu ni predstavili jedno drugom, a već su orobili trgovinu, ispucali nekoliko metaka i ukrali nečiji auto.
   Kriminalistička drama o zloglasnom paru, pljačkašima banaka koji su harali središnjom Amerikom tijekom Velike depresije. „Bonnie i Clyde“ smatra se epohalnim filmom u povijesti kinematografije: naziva se prvim filmom ere Novog Hollywooda koji je probio tabue. Film je zamišljen kao romantična i humorna verzija gangsterskih filmova tridesetih godina, poboljšana s modernim tehnikama snimanja. Arthur Penn namjerno je neke scene nasilja snimio u komičnom tonu koje bi se onda pretvorile u strahovito i krvavo nasilje. Na film su dobrim dijelom utjecali redatelji Francuskog novog vala, pogotovo u kontekstu brzih prijelaza i nemirne montaže, što je posebno primjetno u završnoj sekvenci. Zapravo, film je prvo ponuđen Francoisu Truffautu, ali je on odbio ponudu.
   Krenuvši od stvarnih gangstera Bonnie Parker i Clyde Barrowa, redatelj Arthur Penn je scenarij, uz producentsku podršku Warrena Beattyja, uklopio u viđenje kriminalaca kao romantičarskih odmetnika od rigidnog društvenog okružja i monotonije prosječne egzistencije. Kao i u njegovim ranijim filmovima (Ljevoruki revolveraš, Potjera bez milosti), odmetnici postaju žrtve društvene većine koja ne pristaje na izdvojenost i različitost, no ovaj se put takav stav poklapa s duhom vremena obilježenim kontrakulturnim nastupom mladog naraštaja, koji je film entuzijastično prihvatio. (D. Radić / HFL)
   Na filmu su smrti dotad uglavnom bile beskrvne i ljudi umirali “filmski“, ostavljajući dosta toga imaginaciji gledatelja, dok je Penn napravio revolucionarni eksplicitni spektakl krvi, kao odraz nasilja u stvarnosti epohe koja je podarila medijski naveliko ispraćen atentat na JFK-a i rat u Vijetnamu. Nitko prije nije ovako životno-filmski prikazao stradavanje (policajac pogođen u lice kad skoči na Clydeo auto), osobito u završnom krvlju natopljenoj pogibiji Bonnie i Clydea od krupe metaka iz policijskih strojnica... (Marko Njegić,SD)
   U vlastitoj produkciji 1965. godine  Arthur Penn režira film "Jedan Mickey" s Warrenom Beattyjem u glavnoj ulozi, a zatim se Warren Beatty prihvaća produkcije njihovog slijedećeg filma "Bonnie i Clyde.“ Ta dva filma, uz dva neobična westerna ("Ljevoruki revolveraš" i "Potjera bez milosti") ostaju i do danas Pennova najcjelovitija djela. Njegovi filmovi najstriktnije reflektiraju nasilje, netrpeljivost i antiheroizam, jer on insistira na tome da je nasilje integralni dio vremena u kojem živimo i da ga nitko ne smije ignorirati... Najtipičnije kvalitete Arthura Penna su intenzitet u prikazivanju fizičkog ponašanja, romantički lirizam, sposobnost da se postigne stilsko jedinstvo putem promjene tonaliteta i mješanja žanrova, tananost psihološkog crteža, vještina da bude suvremen unutar tradicionalne strukture. (Ivan Martinac)
   Nasilje je sastavni dio društva i povijesti USA, pošto je to nacija nastala po cijenu genocida, a i danas pokazuje svoju raspojasanost nad malim narodima. (Arthur Penn)

https://www.imdb.com/title/tt0061418/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 16.06.

STUDENTSKI RADOVI: SPLIT / BREST

SEA-EU alijansa
15:00 sati



   U okviru SEA-EU alijanse, Evropskog Sveučilišta mora predstavili bi se University of Western Brittany Cinematographic Studies iz Bresta (Francuska) i UMAS Film i video iz Splita.
 
   SEA-EU alijansa je novoosnovana platforma u kojoj se nalazi splitsko Sveučilište. Glavni cilj SEA-EU alijanse jest stvoriti zajedničke studije na preddiplomskoj i diplomskoj razini, doktorske škole, zajedničku infrastrukturu i upravljanje istraživanjima i znanjem te provesti više od 3000 mobilnosti studenata i zaposlenika. Sveučilište u Splitu zaduženo je za spajanje sveučilišta, javnog i poslovnog sektora s naglaskom na odgovornost za okoliš i društvo.
   Projekt The European University of the Seas (LINK NA: https://sea-eu.org/) (SEA-EU) započeo je s provedbom u listopadu prošle godine, a u prosincu je potpisan zajednički Sporazum o mobilnosti koji pokriva sve sastavnice unutar svih sveučilišta. Kako su sve članice alijanse uključene u Erasmus+ program, svi djelatnici i studenti Sveučilišta u Splitu i svih njegovih sastavnica mogu surađivati u okviru tog programa.

1. dan
   Ordinary landscape / Paysage ordinaire, Damien Monnier, 86 min
   Against Winds and Tides/Contre Vents et marées, Bénédicte Pagnot et Nathalie Markault, 52 min
   Mauxtus, by Saskia Corlu, 15 min
   Between flowers there are ruins /Au milieu des fleurs il y a des ruines,  Elyea Serres, 15 min

2. dan
   Find the Name/ Trouvez le nom, Isabelle Le Corff & collectif étudiants, 47 min
   Ferwell/ Oproštaj, Dan Oki, 80 min
   Dove sei, amor mio, Veljko Popović, 10,20 min
   Solidarity network/ Mreža solidarnosti, Gildo Bavčević, 30 min
   Silvio the Dragon/ Silvio zmaj, Lucija Bosančić 12,46 min

SLAVUJ

Slavuj, 2021.
18:30 sati



Slavuj, 2021. Kralj Sunca, 15 min. HR
   Riječ je o eksperimentalno / narativnom mjuziklu koji je većim dijelom sniman unutar Dioklecijanove palače.
   Ovaj film je na neki način uvid u trenutke iz života ili doživljaj svijeta istinitog glazbenika, gitarista pjevača Slavuja. Oko kamere prati nastajanje glazbe kroz Slavujev put i odnos sa samim gradom, gdje glazba i slika u sinkroniji daju uvid u Slavujevu nutrinu i emocije.
   Film je crno bijeli, kadrovi su odabrani iz stvarnog grada te ostavljaju dojam da trepere na rubu surealnog. Perspektiva gledatelju otvara mogućnost da film shvati kao san ili pak da zaista na trenutak prihvati poziv da možda i sam osjeti svijet kroz Slavuja te upozna njegovu percepciju i preispita svoju.

 

IN MEMORIAM BOGDAN ŽIŽIĆ

Bogdan Žižić 1934. - 2021,
19:30 sati



IN MEMORIAM BOGDAN ŽIŽIĆ
   Tiho u 87. godini u Zagrebu preminuo je Bogdan Žižić, jedan od najznačajnijih hrvatskih filmskih redatelja i scenarista. Bogdan Žižić je rođen 8. studenog 1934. u Solinu, a Klasičnu gimnaziju završio u Splitu, da bi 1957. diplomirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1964. aktivno se bavi realizacijom filmova. Realizirao je pet dugometražnih igranih filmova, više televizijskih igranih filmova te oko stotinu kratkometražnih i srednjemetražnih dokumentarnih filmova na različite teme, pretežito prema vlastitim scenarijima. Osim filmova na tzv. slobodne teme, realizirao je i brojne dokumentarne filmove s područje likovnih umjetnosti. Posljednjih godina dovršio je niz angažiranih dugometražnih dokumentaraca. Među njima su svakako: biografski film o hrvatskom pjesniku i patniku "Vlado Gotovac – Moj slučaj", dokumentarni film o rušenju spomenika – "Damnatio memoriae ili udar na sjećanje", te znanstveni film "Palača sunca" – o istraživanjima i spoznajama prof. Mladena Pejakovića o smislu i značenjima splitske Dioklecijanove palače. Osim u Hrvatskoj snimao je u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Rusiji i Češkoj.
   Dobitnik je dviju Velikih zlatnih arena u Puli, za filmove „Kuća“ i „Ne naginji se van“.
   Bogdan Žižić nosilac je najviših hrvatskih nagrada za kulturu i filmska ostvarenja, nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, nagrade Oktavijan za film Goli otok. Dobitnik je i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
   U poznom razdoblju Žižić se istakao i kao pisac, objavio je knjige “Gorući grm: Alfred Pal – život i djelo”, “Josip Bepo Karaman i Split njegova doba”, a osobito je dobro prihvaćena knjiga memoara “Pješčana ura – sjećanja na Solin, Split, Pulu i Zagreb”.

   A uopće nije bio literat, taj gospodin Žižić, već čovjek velikog filmskog opusa. To s knjigama u Durieuxu bilo mu je vjerojatno samo usput. To dublje mu se klanjam. (Nenad Popović, uz odlazak Bogdana Žižića)
https://radiogornjigrad.wordpress.com/2021/05/01/nenad-popovic-uz-odlazak-bogdana-zizica/

   Bogdan Žižić bio je gospodin par excellence, svestrani umjetnik, čovjek širokih i evropskih obzira. (Veljko Krulčić)
https://radiogornjigrad.wordpress.com/2021/05/03/veljko-krulcic-crtica-o-bogdanu-zizicu/

ČETVRTAK / 17.06.

ZORA

Zora, 2020.
19:30 sati



Zora, 2020. Dalibor Matanić, 110 min. HR
Scenarij:
Dalibor Matanić
Uloge: Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
   Dok se Matijina obitelj bori s neizliječenom traumom, njihovi sumještani bježe pred nadirućim radikalizmom koji ih dijeli na odabrane i nepoželjne. Izgubivši vjeru, Matija bezuspješno pokušava pronaći pravog sebe, no zora koja obasjava dolinu otkriva da su jedino oruđe protiv traume i zla suočavanje i borba.
   U smislu osvojenih nagrada „Zvizdan, 2015.“ Dalibora Matanića svakako predstavlja jedan od vrhunaca hrvatske kinematografije. U pojedinim intervjuima Matanić je isticao kako je „Zvizdan“ prvi dio trilogije inspiriran njegovom bakom i jednom njenom izjavom o “našima” i “njihovima” koju on tada nije razumio te da će se u narednim dijelovima baviti grijesima ili pogreškama sljedećih generacija svoje obitelji, svojega oca i samoga seb
   „Zora“ će premijeru imati na ljeto. Drugi je to dio trilogije »Sunce«. Osobno mogu reći da je »Zvizdan« bio prijemčljiviji film, no što će to biti »Zora«, »Zora« je avangardnija, ide radikalno naprijed. Bavimo se svim onim preprekama koje mogu uništiti ljubav, a ljubav mora ojačati kako bi pobjedila cinizam i negativne društvene pokrete. Bavimo se i ljudima, pojedincima, i društvom. Radnja je smještena u blagu budućnost, nekoliko godina ispred vremena u kojem sad živimo i »predviđa« neke stvari koje bi se mogle dogoditi, ako ne poštujemo humane postulate.  (redatelj Dalibor Matanić)
   „Zora“ - kad je bio napad na Capitol Hill, to je neka jeza koju sam htio postići u filmu. Jeza od neposredne i nepoznate budućnosti i jeza od povratka prošlosti, što bi kod nas značilo fašizma i nacizma. „Zora“ ide u blisku budućnost s mojom velikom filmskom nadom da se stvari mogu promijeniti na bolje i da ljubav na kraju dana ipak može pobijediti. (redatelj Dalibor Matanić)
   Poslije ovog filma se šuti. „Zora“' je film koji će vas natjerati da imate razgovor sami sa sobom i shvatite svu dubinu sjajne priče u koju nas uvodi isti takav redatelj. (Jugoslav Pantelić, umjetnički direktor FEST-a nakon premijere filma)
   „Zora“ je dostojan nastavak „Zvizdana“, vrijedan dodatak zamišljenoj trilogiji „Sunca“ i jedan od kreativnih, izvedbenih i humanističkih vrhunaca hrvatske kinematografije. (Marko Stojiljković, zonafilma.com)

https://www.imdb.com/title/tt13153956/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 18.06.

TEREZA 37

17:00 sati



POBJEDNIK PULSKOG FESTIVALA (2020)
Tereza 37, 2020. Danilo Šerbedžija, 100 min. HR
Scenarij:
Lana Barić
Uloge: Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
   Tereza ima 37 godina i već je godinama u braku s pomorcem Markom. Živi u Splitu. Upravo je doživjela svoj četvrti spontani pobačaj. Saznaje kako postoji velika vjerojatnost da nije genetski kompatibilna sa svojim suprugom. Već duže vrijeme osjeća pritisak najbliže okoline, roditelja i mlađe sestre koja ima već troje djece. Započinje preispitivati svoj rutinirani brak, susreće nove muškarce. Upoznajemo neku novu Terezu. Njezino ponašanje pokreće niz događaja koji će joj promijeniti život, u duhu njezine novostečene slobode i istine koja je samo njena.
   Dramaturški, vizualno i glumački, „Tereza 37“ spada u sam vrh suvremene hrvatske kinematografije, dok su važna tema i njena filigranska, a pristupačna i nenametljiva obrada razlog zašto bi film trebalo uvrstiti na popis obavezne domaće filmske lektire. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   Nije Terezu lako (za)voljeti, nismo uvijek načisto s njom, ali Šerbedžija i Barić je uspijevaju prikazati kao ljudsko biće, osobito u (za recentnu hrvatsku kinematografiju) iznenađujuće emotivnoj završnici kad Barić i Mićanović "sanremovski" pjevaju "Felicita" kao Romina Power i Al Bano. Scena karaoke-dueta jedna je od redateljsko-glumački najljudskijih i najemotivnijih u (novijem) hrvatskom filmu. (Marko Njegić, SD)
   To što vas priča drži intenzivno zahvaljujemo odličnom scenariju Lane Barić, koja je zakoračila u prostore potpuno nepoznate našem filmu. (Nenad Polimac, JL)
   Glumačka podjela je u cjelini izvrsna, scenarij je daleko iznad domaćih standarda, a odlična je i režija Danila Šerbedžije koji u ranijim filmovima (“Sedamdeset i dva dana”, “Oslobođenje Skopja”) nije dao naslutiti da ima sluha za ovako diskretan i višeslojan prosede. (Nenad Polimac, JL)
To je izvrsna, snažna, inteligentna i veoma dojmljiva drama, koje je scenarij napisala vrsna filmska i kazališna glumica Lana Barić, koja je i utjelovila naslovni lik. Iako joj je to scenaristički prvijenac, pokazala je da vrlo pronicljivo, pametno i emotivno povezuje osobne, vrlo intimne probleme likova i socijalnoga okruženja, tradicije i običaja. (Marijana Jakovljević, Glas Koncila)
  
Žiri beogradskog FEST-a je nagradio hrvatsku glumicu Lanu Barić "za hrabru, temeljnu kreaciju žene u potrazi za slobodom". Ključna riječ je, čini se, "temeljna", što glavni ženski lik filma "Tereza 37", temeljen na dalmatinskim ženama koje Lana poznaje i voli, čini univerzalnim i prepoznatljivim izvan Splita i Dalmacije. „Ispast će banalno bilo što da kažem, zato što jako puno žena, ipak najviše žena, izdvaja detalje i to različite detalje u kojima prepoznaju nešto svoje. Ja sam je pisala iz neke istine svog odrastanja u Splitu i ljudi valjda prepoznaju tu istinu. Nije ona uvijek lijepa, ta istina, dapače, ali je takva. Meni je drago da ljudi reagiraju i da imaju potrebu podijeliti tu reakciju, sad je to već svaki put tako, kad god imamo neku projekciju. Čini se da jesmo uboli nešto što je autentično i onda sam mirna, jer ljudima znači.“ (Lana Barić)
   Pula 2020. Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za režiju (Danilo Šerbedžija); Zlatna arena za scenarij (Lana Barić); Zlatna arena za sporednu žensku ulogu (Ivana Roščić); Zlatna arena za masku (Snježana Gorup); Zlatna arena za montažu (Dubravka Turić)
   Zagreb Film Festival 2020. Zlatni bicikl
   Balkanski festival novog filma u Stockholmu 2021. Nagrada za ženska postignuća (Danilo Šerbedžija)
   FEST 2021. Najbolja ženska uloga (Lana Barić)
https://www.imdb.com/title/tt12794392/?ref_=fn_al_tt_1

PROFILE

Profile, 2018. Timur Bekmambetov,
19:30 sati



Profile, 2018. Timur Bekmambetov, 106 min. UK/US/RU/CY
Scenarij:
Britt Poulton, Olga Kharina i Timur Bekmambetov prema romanu "In the skin of a Jihadist" Anne Érelle
Uloge: Valene Kane, Shazad Latif, Christine Adams, Amir Rahimzadeh
    Kako bi istražila regrutiranje mladih Evropljanki od strane ISIS-a, novinarka Amy Whittaker stvara Facebook profil pod pseudonimom Melody Nelson. Predstavlja se kao žena koja je nedavno prešla na islam. A onda ju je kontaktirao Bilel, ISIS-ov borac iz Sirije. Dnevni kontakti s regruterom stavlja na kušnju cijelu istragu jer se i ona polagano, nesvjesno, zaplela u mrežu iskusnog regrutera.
   Formalni sjaj „Profila“ također je jedno od njegovih gotovo fatalnih ograničenja: samo zato što je naš svijet sada u potpunosti na mreži ne znači da je takva i stvarnost. (Bilge Ebiri / New York Magazine / Vulture)
   Je li to sjajan film? Ne, ali to je nešto tako rijetko u bilo kojem mediju, filmu ili bilo gdje - djelo u kojem je oblik doista sadržaj. (Mark Feeney / Boston Globe)
   "Profile" djeluje na nekoliko razina - kao kinematografski podvig, kao studija (dvostruke) osobnosti, kao triler ... ali najviše i kao upozoravajuća priča. (Michael Ordoña / Los Angeles Times)
   Dok mi Bekmambetov priča svoju priču, prošao sam zastrašujuće iskušenje koje me neprestano podsjećalo da to nije dokumentarac... iako se često činio kao takav. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   U konačnici, film je doista uzbudljiv, iznenađujući zbog svog dosljednog ritma i inteligentno predstavljene teme. (Ruben Peralta Rigaud / Cocalecas)
   Film vješto nudi metaforično prazno platno na kojem gledatelji mogu projicirati svoja mišljenja o tome kako se osjećaju prema istraživačkom novinarstvu, mrežnim odnosima i taktikama korištenim u borbi protiv terorizma... (Carla Hay / Culture Mix)
   „Profile“ je zabavan mali film - samo nemojte previše razmišljati o njemu. (Michael Ward / Should I See It)
   „Profile“ je učinkovit, istraživački triler o privlačnosti mrežnih laži nad stvarnim, teškim istinama. (Mark Dujsik / Mark Review Movies)

   https://www.imdb.com/title/tt7826276/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 19.06.

MOJ BRAT LOVI DINOSAURE

Mio fratello rincorre i dinosauri, 2019.
17:00 sati



Mio fratello rincorre i dinosauri, 2019. Stefano Cipani, 101 min. IT
Scenarij:
Fabio Bonifacci prema knjizi Giacoma Mazzariola
Uloge: Alessandro Gassmann, Isabella Ragonese, Rossy de Palma
   Jack je kao dijete bio uvjeren da je njegov brat Gio superjunak s posebnim moćima, baš kao u stripu. Sada, na pragu srednje škole, Jack zna da Gio zapravo ima Downov sindrom i pomalo ga se srami. Kada upozna Ariannu, svoju prvu ljubav, Gioovo nepredvidljivo ponašanje postaje mu sve veći teret. Zabrinut za svoj društveni status u novoj školi, odlučuje sakriti činjenicu da ima brata što nas vodi u emotivan, a često i duhoviti, razvoj događaja unutar njihove obitelji.
   Film je osvojio Nagradu mlade publike Evropske filmske akademije.
   Ako ne možeš voljeti nekoga unatoč njegovim nesavršenstvima i "manama", kako onda očekuješ da tebe netko (za)voli takvog kakav jesi, jedako nesavršenog. Jack će do odjavne špice i iza nje izrasti u bolju osobu, a sličan učinak bi film mogao imati i na gledatelja, kako je uostalom i najavila glumica De Palma na venecijanskoj premijeri. "Ovo je jedan od onih filmova nakon kojih, kad ih pogledate, izađete iz kina kao bolja osoba", rekla je De Palma tom prilikom. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt7997966/?ref_=nv_sr_srsg_0

ZORA

Zora, 2020.
19:30 sati



Zora, 2020. Dalibor Matanić, 110 min. HR
Scenarij:
Dalibor Matanić
Uloge: Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
   Dok se Matijina obitelj bori s neizliječenom traumom, njihovi sumještani bježe pred nadirućim radikalizmom koji ih dijeli na odabrane i nepoželjne. Izgubivši vjeru, Matija bezuspješno pokušava pronaći pravog sebe, no zora koja obasjava dolinu otkriva da su jedino oruđe protiv traume i zla suočavanje i borba.
   U smislu osvojenih nagrada „Zvizdan, 2015.“ Dalibora Matanića svakako predstavlja jedan od vrhunaca hrvatske kinematografije. U pojedinim intervjuima Matanić je isticao kako je „Zvizdan“ prvi dio trilogije inspiriran njegovom bakom i jednom njenom izjavom o “našima” i “njihovima” koju on tada nije razumio te da će se u narednim dijelovima baviti grijesima ili pogreškama sljedećih generacija svoje obitelji, svojega oca i samoga seb
   „Zora“ će premijeru imati na ljeto. Drugi je to dio trilogije »Sunce«. Osobno mogu reći da je »Zvizdan« bio prijemčljiviji film, no što će to biti »Zora«, »Zora« je avangardnija, ide radikalno naprijed. Bavimo se svim onim preprekama koje mogu uništiti ljubav, a ljubav mora ojačati kako bi pobjedila cinizam i negativne društvene pokrete. Bavimo se i ljudima, pojedincima, i društvom. Radnja je smještena u blagu budućnost, nekoliko godina ispred vremena u kojem sad živimo i »predviđa« neke stvari koje bi se mogle dogoditi, ako ne poštujemo humane postulate.  (redatelj Dalibor Matanić)
   „Zora“ - kad je bio napad na Capitol Hill, to je neka jeza koju sam htio postići u filmu. Jeza od neposredne i nepoznate budućnosti i jeza od povratka prošlosti, što bi kod nas značilo fašizma i nacizma. „Zora“ ide u blisku budućnost s mojom velikom filmskom nadom da se stvari mogu promijeniti na bolje i da ljubav na kraju dana ipak može pobijediti. (redatelj Dalibor Matanić)
   Poslije ovog filma se šuti. „Zora“' je film koji će vas natjerati da imate razgovor sami sa sobom i shvatite svu dubinu sjajne priče u koju nas uvodi isti takav redatelj. (Jugoslav Pantelić, umjetnički direktor FEST-a nakon premijere filma)
   „Zora“ je dostojan nastavak „Zvizdana“, vrijedan dodatak zamišljenoj trilogiji „Sunca“ i jedan od kreativnih, izvedbenih i humanističkih vrhunaca hrvatske kinematografije. (Marko Stojiljković, zonafilma.com)

https://www.imdb.com/title/tt13153956/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 23.06.

THE CIRCUS DIRECTOR

Vive la France, 2014.
19:30 sati



KINO CIRKUS
Vive la France, 2014. Titti Johnson, Helgi Felixson, 75 min. IS/SW

   Islandski dokumentarni film koji prati Tilde Björfors, direktoricu švedskog Cirkus Cirkör, jedne od najuspješnijih svjetskih suvremenih cirkuskih kompanija.  Cirkus Cirkör nastao je nakon posjeta Tilde i nekoliko umjetnika Parizu gdje su se zaljubili u umjetnost suvremenog cirkusa i odlučili izgraditi jednu takvu priču u Stockholmu. Dvadeset godina od ovog posjeta, 2 milijuna ljudi diljem svijeta vidjelo je predstave Cirkus Cirköra.
https://www.imdb.com/title/tt3527010/?ref_=fn_al_nm_1a

ČETVRTAK / 24.06.

NAJBOLJE OD NJIH

Their Finest, 2016.
19:30 sati



Their Finest, 2016. Lone Scherfig, 117 min. UKSW/FR
Scenarij:
Gaby Chiappe prema romanu „Their Finest Hour and a Half“ Lise Evan
Uloge: Bill Nighy, Gemma Arterton, Sam Claflin
   London je ispražnjen od muškaraca jer Drugi je svjetski rat i oni su otišli na front. Catrin Cole dobiva posao spisateljice za propagandne filmove koji trebaju „ženski dodir“. Njezin prirodni talent brzo je zapažen od strane žustrog filmskog producenta Buckleya koji, da nije rata, nikada ne bi upoznao Catrin. U vrijeme kada je moral države u pitanju, Catrin, Buckley i živopisna radna ekipa furiozno stvaraju film koji će zagrijati srca nacije. Dok bombe padaju oko njih, Catrin otkriva da se drama, komedija i strast odvijaju podjednako iza i ispred kamere.
   Nošen sjajnom izvedbom Gemme Arterton, film elegantno kombinira komediju i ratnu dramu... (konsenzus kritičara/rotten tomatoes)
   Ugodna ljubavna priča i niz sjajnih britanskih glumaca. Najkraće: šarmantni eskapizam. (John Doyle/Globe and Mail)
   Dirljiv, dobro odglumljen, a ponekad i prilično zabavan za gledanje. (Anne Cohen/Rafinnery 29)
   U mojim je očima blizu kino savršenstva. (Charlotte Harrison/ Charlotte Sometimes Goes to the Movies)

https://www.imdb.com/title/tt1661275/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 25.06.

OKUS OSVETE

Journal 64 / The Purity of Vengeance, 2018.
17:00 sati



Journal 64 / The Purity of Vengeance, 2018. Christoffer Boe, 117 min. DK/DE
Scenarij:
Nikolaj Arcel, Bo Hr. Hansen i Mikkel Nørgaard po romanu Jussi Adler-Olsena
Uloge: Nikolaj Lie Kaas, Fares Fares, Johanne Louise Schmidt
   Dvojica radnika slučajno otkriju uznemirujući prizor u starom stanu u Kopenhagenu: skrivena iza lažnog zida nalaze se tri mumificirana leša postavljena u sjedeći položaj za stolom uz još jedno prazno mjesto. Slučaj vrlo brzo završava u rukama detektiva Carla Mørcka i njegovog pomoćnika Assada koji u što kraćem roku moraju otkriti tko su mumificirani leševi kao i za koga je namijenjeno četvrto, prazno mjesto za stolom. Carl i Assad kreću u potragu za vlasnikom stana koja ih dovodi do zlokobne institucije za „problematične“ djevojke na otoku Sprogø, na kojem su ekstremno zapuštanje i medicinski eksperimenti nasilne sterilizacije dio svakodnevnog života. Premda se za strahote otoka Sprogø smatra da pripadaju prošlosti Danske, i danas postoje ljudi koji smatraju da eksperimenti nikada nisu prestali. Carl i Assad započinju utrku s vremenom kako bi spriječili nova ubojstva i napade…
   Komercijalno najuspješniji film u povijesti danske kinematografije, ekranizacija je uspješnog romana Jussi Adler-Olsena. Jussi Adler-Olsen danski je pisac rođen 1950. u Kopenhagenu. Studiji sociologije, politologije i filmske umjetnosti, kao i odrastanje uz oca koji je kao psihijatar radio po raznim mentalnim ustanovama, omogućili su mu direktan uvid u krajnje raznovrsnu tematiku o kojoj piše, od ekstremnih oblika mentalnih bolesti do međunarodnih urota. Spisateljsku karijeru započeo je trilerima o međunarodnim zavjerama, a najpoznatiji je po seriji trilera (7) o policijskom inspektoru Carlu Mørcku.
    Ljubitelji misterioznih krimića i trilera već ionako jako dobro znaju da s avanturama detektiva iz Odjela Q sigurno neće promašiti. (gambee82.blogspot.com)
   Intrigantan triler s zadovoljavajućim završetkom drži vas u rukama od početka do kraja. (Fella_shibby/imdb.com)
   Smatrao sam da Britanciradenajbolje policijske psihološke drame! Ali, demantiran sam ovim filmom sjajnog scenarija, glume, režije i nadasve fotografije. A sad krećem u čitanje romana ovog nevjerojatnog pisca. (brianable/ imdb.com)
   Moram priznati da je ovo najbolji danski kriminalistički film ikad snimljen (sebastiansallingkierkegaard/imdb.com).

https://www.imdb.com/title/tt6916362/?ref_=nv_sr_srsg_0

ZORA

Zora, 2020.
19:30 sati



Zora, 2020. Dalibor Matanić, 110 min. HR
Scenarij:
Dalibor Matanić
Uloge: Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
   Dok se Matijina obitelj bori s neizliječenom traumom, njihovi sumještani bježe pred nadirućim radikalizmom koji ih dijeli na odabrane i nepoželjne. Izgubivši vjeru, Matija bezuspješno pokušava pronaći pravog sebe, no zora koja obasjava dolinu otkriva da su jedino oruđe protiv traume i zla suočavanje i borba.
   U smislu osvojenih nagrada „Zvizdan, 2015.“ Dalibora Matanića svakako predstavlja jedan od vrhunaca hrvatske kinematografije. U pojedinim intervjuima Matanić je isticao kako je „Zvizdan“ prvi dio trilogije inspiriran njegovom bakom i jednom njenom izjavom o “našima” i “njihovima” koju on tada nije razumio te da će se u narednim dijelovima baviti grijesima ili pogreškama sljedećih generacija svoje obitelji, svojega oca i samoga seb
   „Zora“ će premijeru imati na ljeto. Drugi je to dio trilogije »Sunce«. Osobno mogu reći da je »Zvizdan« bio prijemčljiviji film, no što će to biti »Zora«, »Zora« je avangardnija, ide radikalno naprijed. Bavimo se svim onim preprekama koje mogu uništiti ljubav, a ljubav mora ojačati kako bi pobjedila cinizam i negativne društvene pokrete. Bavimo se i ljudima, pojedincima, i društvom. Radnja je smještena u blagu budućnost, nekoliko godina ispred vremena u kojem sad živimo i »predviđa« neke stvari koje bi se mogle dogoditi, ako ne poštujemo humane postulate.  (redatelj Dalibor Matanić)
   „Zora“ - kad je bio napad na Capitol Hill, to je neka jeza koju sam htio postići u filmu. Jeza od neposredne i nepoznate budućnosti i jeza od povratka prošlosti, što bi kod nas značilo fašizma i nacizma. „Zora“ ide u blisku budućnost s mojom velikom filmskom nadom da se stvari mogu promijeniti na bolje i da ljubav na kraju dana ipak može pobijediti. (redatelj Dalibor Matanić)
   Poslije ovog filma se šuti. „Zora“' je film koji će vas natjerati da imate razgovor sami sa sobom i shvatite svu dubinu sjajne priče u koju nas uvodi isti takav redatelj. (Jugoslav Pantelić, umjetnički direktor FEST-a nakon premijere filma)
   „Zora“ je dostojan nastavak „Zvizdana“, vrijedan dodatak zamišljenoj trilogiji „Sunca“ i jedan od kreativnih, izvedbenih i humanističkih vrhunaca hrvatske kinematografije. (Marko Stojiljković, zonafilma.com)

https://www.imdb.com/title/tt13153956/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 26.06.

MALA SIRENA

17:00 sati



(SUVREMENI) DISNEYEV KLASIK
The Little Mermaid, 1989. Ron Clements, John Musker, 83 min. US

   Jedan od najpopularnijih animiranih filmova svih vremena.
   Ariel, sirena-princeza slobodnog duha teži postati dijelom ljudskog svijeta. Nakon neobično hrabre pogodbe s Ursulom, podlom morskom vješticom, Ariel kreće u avanturu života. Uz prijatelje Floundera i Sebastiana, Ariel će trebati mnogo hrabrosti i odlučnosti da uspješno riješi probleme iz oba njena svijeta.
https://www.imdb.com/title/tt0097757/?ref_=nv_sr_srsg_3

NAJBOLJE OD NJIH

Their Finest, 2016.
19:30 sati



Their Finest, 2016. Lone Scherfig, 117 min. UKSW/FR
Scenarij:
Gaby Chiappe prema romanu „Their Finest Hour and a Half“ Lise Evan
Uloge: Bill Nighy, Gemma Arterton, Sam Claflin
   London je ispražnjen od muškaraca jer Drugi je svjetski rat i oni su otišli na front. Catrin Cole dobiva posao spisateljice za propagandne filmove koji trebaju „ženski dodir“. Njezin prirodni talent brzo je zapažen od strane žustrog filmskog producenta Buckleya koji, da nije rata, nikada ne bi upoznao Catrin. U vrijeme kada je moral države u pitanju, Catrin, Buckley i živopisna radna ekipa furiozno stvaraju film koji će zagrijati srca nacije. Dok bombe padaju oko njih, Catrin otkriva da se drama, komedija i strast odvijaju podjednako iza i ispred kamere.
   Nošen sjajnom izvedbom Gemme Arterton, film elegantno kombinira komediju i ratnu dramu... (konsenzus kritičara/rotten tomatoes)
   Ugodna ljubavna priča i niz sjajnih britanskih glumaca. Najkraće: šarmantni eskapizam. (John Doyle/Globe and Mail)
   Dirljiv, dobro odglumljen, a ponekad i prilično zabavan za gledanje. (Anne Cohen/Rafinnery 29)
   U mojim je očima blizu kino savršenstva. (Charlotte Harrison/ Charlotte Sometimes Goes to the Movies)

https://www.imdb.com/title/tt1661275/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 30.06.

TEREZA 37

19:30 sati



POBJEDNIK PULSKOG FESTIVALA (2020)
Tereza 37, 2020. Danilo Šerbedžija, 100 min. HR
Scenarij:
Lana Barić
Uloge: Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
   Tereza ima 37 godina i već je godinama u braku s pomorcem Markom. Živi u Splitu. Upravo je doživjela svoj četvrti spontani pobačaj. Saznaje kako postoji velika vjerojatnost da nije genetski kompatibilna sa svojim suprugom. Već duže vrijeme osjeća pritisak najbliže okoline, roditelja i mlađe sestre koja ima već troje djece. Započinje preispitivati svoj rutinirani brak, susreće nove muškarce. Upoznajemo neku novu Terezu. Njezino ponašanje pokreće niz događaja koji će joj promijeniti život, u duhu njezine novostečene slobode i istine koja je samo njena.
   Dramaturški, vizualno i glumački, „Tereza 37“ spada u sam vrh suvremene hrvatske kinematografije, dok su važna tema i njena filigranska, a pristupačna i nenametljiva obrada razlog zašto bi film trebalo uvrstiti na popis obavezne domaće filmske lektire. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   Nije Terezu lako (za)voljeti, nismo uvijek načisto s njom, ali Šerbedžija i Barić je uspijevaju prikazati kao ljudsko biće, osobito u (za recentnu hrvatsku kinematografiju) iznenađujuće emotivnoj završnici kad Barić i Mićanović "sanremovski" pjevaju "Felicita" kao Romina Power i Al Bano. Scena karaoke-dueta jedna je od redateljsko-glumački najljudskijih i najemotivnijih u (novijem) hrvatskom filmu. (Marko Njegić, SD)
   To što vas priča drži intenzivno zahvaljujemo odličnom scenariju Lane Barić, koja je zakoračila u prostore potpuno nepoznate našem filmu. (Nenad Polimac, JL)
   Glumačka podjela je u cjelini izvrsna, scenarij je daleko iznad domaćih standarda, a odlična je i režija Danila Šerbedžije koji u ranijim filmovima (“Sedamdeset i dva dana”, “Oslobođenje Skopja”) nije dao naslutiti da ima sluha za ovako diskretan i višeslojan prosede. (Nenad Polimac, JL)
To je izvrsna, snažna, inteligentna i veoma dojmljiva drama, koje je scenarij napisala vrsna filmska i kazališna glumica Lana Barić, koja je i utjelovila naslovni lik. Iako joj je to scenaristički prvijenac, pokazala je da vrlo pronicljivo, pametno i emotivno povezuje osobne, vrlo intimne probleme likova i socijalnoga okruženja, tradicije i običaja. (Marijana Jakovljević, Glas Koncila)
  
Žiri beogradskog FEST-a je nagradio hrvatsku glumicu Lanu Barić "za hrabru, temeljnu kreaciju žene u potrazi za slobodom". Ključna riječ je, čini se, "temeljna", što glavni ženski lik filma "Tereza 37", temeljen na dalmatinskim ženama koje Lana poznaje i voli, čini univerzalnim i prepoznatljivim izvan Splita i Dalmacije. „Ispast će banalno bilo što da kažem, zato što jako puno žena, ipak najviše žena, izdvaja detalje i to različite detalje u kojima prepoznaju nešto svoje. Ja sam je pisala iz neke istine svog odrastanja u Splitu i ljudi valjda prepoznaju tu istinu. Nije ona uvijek lijepa, ta istina, dapače, ali je takva. Meni je drago da ljudi reagiraju i da imaju potrebu podijeliti tu reakciju, sad je to već svaki put tako, kad god imamo neku projekciju. Čini se da jesmo uboli nešto što je autentično i onda sam mirna, jer ljudima znači.“ (Lana Barić)
   Pula 2020. Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za režiju (Danilo Šerbedžija); Zlatna arena za scenarij (Lana Barić); Zlatna arena za sporednu žensku ulogu (Ivana Roščić); Zlatna arena za masku (Snježana Gorup); Zlatna arena za montažu (Dubravka Turić)
   Zagreb Film Festival 2020. Zlatni bicikl
   Balkanski festival novog filma u Stockholmu 2021. Nagrada za ženska postignuća (Danilo Šerbedžija)
   FEST 2021. Najbolja ženska uloga (Lana Barić)
https://www.imdb.com/title/tt12794392/?ref_=fn_al_tt_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja radi svaki dan od 17:00 sati (osim nedjelje).

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA