PROGRAM KINOTEKE Ožujak 2020.

PONEDJELJAK / 02.03.

HELENA & MARTA BIRAJU ZA VAS: RYANOVA KĆI

Ryan's Daughter, 1971.
19:00 sati



Ryan's Daughter, 1971. David Lean, 206 min. UK
Scenarij:
Robert Bolt
Uloge: Robert Mitchum, Sarah Miles,Trevor Howard, Christopher Jones
   Irska, 1916 godina. Rosy Ryan, kćerka Toma Ryana - vlasnika puba, udana je za jednostavnog i neatraktivnog školskog učitelja Charlesa Shaughnessyja. Ona se upušta u ljubavnu aferu s britanskim vojnim časnikom Randolphom Doryanom. Nakon što njezinu vezu slučajno otkrije Michael, seoska luda, započnu ogovaranja. Charles se ne osvrće na te glasine, uvjeren da će se Rosy urazumiti. Nedugo zatim, Rosyn otac prijavljuje nekolicinu pripadnika IRA-e, nadajući se da će tako osigurati mir u selu. No, mještani za tu izdaju sumnjiče upravo Rosy...
   Scenarij za film je od strane njegovog autora Bena Bolta originalno zamišljen kao adaptacija Flaubertovog romana „Madamme Bovary“, ali je Lean, potaknut izuzetnim uspjesim njegovih ranijih filmova odlučio da radnju smjesti u Irsku pred Anglo-irski rat, kako bi film povezao s aktualnom temom tada eskalirajućeg sjevernoirskog sukoba.
   „Ryanova kći“ djelo je jednoga od najvećih redatelja filmske umjetnosti, Davida Leana koji je bio jedan od rijetkih filmskih stvaraoca koji su u čitavom svom periodu djelovanja bili konstantno na vrhu, a čije filmove danas gledajući s odmakom doživljavamo kao istinska remek djela. Scenarij je napisao Leanov bliski suradnik Robert Bolt s kojim je Lean u tandemu stvorio „Lawrenca od Arabije“ i „Doktora Živaga“. Upravo ovaj posljednji, skupa s „Ryanovom kći“, filmovi su kojima je Lean uspio na nevjerovatan način balansirati melodramsku priču sa snažnim političkim zaleđem unutar kojih se vrti priča. Pogrešno bi bilo reći da je Lean bio sklon ovoj vrsti filmske naracije, pogotovo ako sagledamo ostale njegove uspješnice kao što su „In Which We Serve“ (1942), „Lawrence of Arabia“ (1962), „The Bridge on the River Kwai“ (1957), no neosporno je da mu je bez problema pošlo za rukom ukomponirati melodramske elemente sa setingom zabranjenih veza i povijesno-političku kulisu ispred koje nastaje priča, kako u „Živagu“, tako i u „Ryanovoj kći“. (Zoran Žmirić / www.popcorn.hr)
   Izvanredan film - gotovo je nevjerojatno kako se dogodilo da Christopher Jones nakon velike uloge u ovome filmu jednostavno iščezne iz svijeta filma - a Lean apstinira gotovo 14 godina! Robert Mitchum u za njega pomalo netipičnoj ulozi snašao se sjajno... Klasik u punom smislu te riječi (rommel/www.popcorn.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0066319/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 03.03.

DANI FRANKOFONIJE: MLADI AHMED

Le jeune Ahmed, 2019.
17:30 sati



Le jeune Ahmed, 2019. braća Dardenne, 90 min. BE / FR
CANNES 2019. NAJBOLJA REŽIJA
Scenarij:
Jean-Pierre Dardenne, Luc Dardenne
Uloge: Idir Ben Addi, Othmane Moumen, Myriem Akheddiou
   U današnjoj Belgiji sudbina 13-godišnjeg Ahmeda nalazi se između ideala čistoće koju zalaže njegov muslimanski svećenik i onoga što mu život pruža. Ovaj belgijski tinejdžer vrlo brzo dolazi pod snažan, ekstremni utjecaj Kur'ana nakon čega osmišljava plan kako ubiti učiteljicu...
   Film „Mladi Ahmed“ premijerno je prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu, a režirala su ga braća Dardenne koja su do danas već osvojila dvije Zlatne palme. Njihov jedanaesti dugometražni film moderna je priča o radikalizaciji mladog uma, a sama tema otvara mogućnost rasprave o interpretaciji svete knjige Kur'ana od strane tinejdžera pod utjecajem.
   Njihovo (op.a. braće Dardenne) istraživanje uma vjerski radikaliziranih osoba istinski je impresivno i vidljivo u svakom segmentu filma. Način na koji se protagonist Ahmed razvija, ne odustaje od svojih ideala, kako mu društvo pokušava pomoći te kulminacija situacije, poprilično je vjerodostojna realnoj situaciji u svijetu. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Smatramo se filmašima koji nastoje proučavati realnost u kojoj živimo i nastoje ponuditi drugačiji pogled na situaciju u toj interpretaciji stvarnog života. Nismo mogli glumiti da ne živimo u toj stvarnosti i ignorirati što se događa. U posljednjih 20 godina mnogo je filmova snimljeno na ovu temu, mnogo dokumentaraca, knjige su pisane, tako da smo nas dvojica odlučili da počnemo tako da se ozbiljno pozabavimo religijom, čak i u obliku fanatizma i radikalizacije. Naravno, utjecaj ekonomske i političke situacije je bitan kod praktičnih vjernika i može stvoriti temelj za vjerskim fanatizmom koji tada raste i cvjeta. No nismo bili zainteresirani za snimanje filma u kojem bi se opisivalo kako netko postaje fanatik i vjerski radikal. Naše je pitanje bilo kako prevladati fanatizam i je li ga uopće moguće prevladati. U razmišljanjima je li to moguće zaključili smo da je najbolje da je naš glavni lik po godinama između djeteta i adolescenta. Tada se osoba može promijeniti, kasnije nikako. (braća Dardenne u intervjuu Deanu Sinovčiću)

https://www.imdb.com/title/tt8359822/?ref_=fn_al_tt_1

100 GODINA KARIJERE GRETE GARBO: ANA KARENJINA

Anna Karenina, 1935.
20:00 sati



Anna Karenina, 1935. Clarence Brown, 95 min. US
Scenarij:
S.N. Behrman, Clemence Dane i Salka Viertel po romanu Lava N. Tolstoja
Uloge: Greta Garbo, Fredric March, Freddie Bartholomew, Maureen O'Sullivan, May Robson, Basil Rathbone, Reginald Owen
   Radnja je smještena u carsku Rusiju 1870-ih, a protagonistica je supruga utjecajnog plemića koja odbacuje brak i ugled radi skandalozne ljubavne veze s mladim konjičkim oficirom.
   Uloga Ane Karenjine danas se smatra jednom od najpoznatijih i najboljih uloga u karijeri Grete Garbo.
   Osobnost Grete Garbo čini ovaj filmvelikim poput romana po kojem je snimljen. (Graham Greene, The Spectator 1935)
Iako se redatelj držao sižea izvornika, zbog vremenske ograničenosti filma i tadašnje filmske cenzure bio je primoran sažeti motive i reducirati emocije romana. (Tanja Žilić / zir.nsk.hr)

   „Ana Karenjina“ je roman ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od 1873. do 1877. godine. Prva pojava romana je bila u „Ruskom glasniku“ ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob s urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom dijelu. Stoga je prva pojava romana u cjelini bila u obliku knjige. Naširoko smatrana vrhuncem realizma, Tolstoj je ovu knjigu smatrao svojim prvim pravim romanom. Lik Ane je vjerojatno, makar djelomično, inspiriran Marijom Hartung (1832. - 1919.), starijom kćerkom ruskog pjesnika Aleksandra Puškina.
https://www.imdb.com/title/tt0026071/?ref_=fn_al_tt_3

SRIJEDA / 04.03.

DANI FRANKOFONIJE: SIBYL

Sibyl, 2019.
17:30 sati



Sibyl, 2019. Justine Triet, 100 min. FR/BE
Scenarij :Arthur Harari, David H. Pickering, Justine Triet
Uloge :Virginie Efira, Adèle Exarchopoulos, Gaspard Ulliel
   Psihoterapeutkinja Sibyl odlučuje se vratiti svojoj prvoj velikoj ljubavi: pisanju. Međutim, njezina najnovija pacijentica Margot, izmučena glumica u usponu, pokazuje se pravim izvorom inspiracije kojeg se ne smije propustiti. Fascinirana gotovo do točke opsesije, Sibyl sve više i više postaje dijelom Margotinog turbulentnog života te uskoro nanovo proživljava teške uspomene koje ju dovode licem u lice s vlastitom prošlošću.
Film „Sibyl“ ove se godine prikazao u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.
   Redateljica Justine Triet gradivo slaže graciozno i potpuno vješto, usmjeravajući Virginie Efira u jednu od njenih najimpresivnijih i sveobuhvatnih predstava do sada. (Jordan Mintzer/ Hollywood Reporter)
   Zabavnom nespretnošću i prirodnom sposobnošću Virginie Efira preuzima film u svoje ruke u trenutku kada Justine Triet posustane. (Sergi Sánchez/ Fotogramas)
    Postoji nešto u francuskim filmovima.Čak i ako nisu sjajni, još uvijek nemate velike primjedbe. (Carey-Ann Pawsey/ Orca sound)
   Možda na prvo gledanje izgleda kao lagano štivo, ali njegova odvažnost iskače s gotovo razoružavajućom neposrednošću. (Tomas Trussow / The Lonely Film Critic)

https://www.imdb.com/title/tt9173264/?ref_=fn_al_tt_1

PODRŽITE DJEVOJKE

Support The Girls, 2018.
20:00 sati



Support The Girls, 2018. Andrew Bujalski, 91 min. US
Scenarij
: Andrew Bujalski
Uloge: Regina Hall, Haley, Lu Richardson, James LeGros, ShaynaMcHayle, Dylan Gelula, AJ Michalka, Brooklyn Decker, Jana Kramer, John Elvis, Lea DeLaria
   Nova atrakcija mumblecorea kralja, američkog redatelja Andreja Bujalskog, topla komedija „Podržite djevojke“, smještena je u tipičnom američkom restoranu brze hrane čija je politika zapošljavanje oskudno odjevenih konobarica. Lisa, generalna direktorica u baru, ima nezaustavljiv optimizam i vjeru u svoje djevojke, kupce i sebe – no testirana je tijekom dugog i čudnog dana. Nastoji zaštititi djevojke od neprimjerenog i sirovog ponašanja gostiju što joj je sve teži zadatak obzirom da one pokušavaju namaknuti novac za jamčevinu kolegici koja je završila iza rešetaka golišavim pranjem automobila ispred bara dok im svima planove kvari primitivni šef.
   Naslov se poigrava sloganom koji Amerikanci koriste u znak podrške vojnicima koji ratuju po svijetu - “podržite momke“ - te time želi podsjetiti da uz momke koji vojuju u uniformi postoji druga skupina boraca koji svoje bitke vojuju svakodnevno, ali odmah tu, u neposrednoj blizini. To su prekarni radnici, kuharice, sobarice, konobarice, radnička klasa na čijem potplaćenom i nesigurnom radu počiva američka industrija usluga. Istovremeno trijumfalna i ranjiva komedija o radu u Americi. Danny King, The Village Voice
Izvanredan. Sasvim moguće jedan od najboljih filmova godine.  John Anderson, The Wall Street Journal
   Živahna mješavina izvrsne izvedbe Regine Hall i apsurdnosti svijeta u kojem živi njen lik je onaj iz kojeg prirodno izvire humor. Allison Shoemaker, Rogerebert.com
   Regina Hall donosi sve u ovaj dražesni portret radnih žena čije se priče rijetko dovode u prvi plan filma. BethWebb, Empire
   Iako se radi o vrlo specifičnoj priči, nadam se da će se moći poistovjetiti svatko tko radi za život. (redatelj Andrew Bujalski)

https://www.imdb.com/title/tt6859352/?ref_=nv_sr_srsg_0

ČETVRTAK / 05.03.

DANI FRANKOFONIJE: PORTRET DJEVOJKE KOJA IZGARA

Portrait de la jeune fille en feu, 2019.
17:30 sati



Portrait de la jeune fille en feu, 2019. Céline Sciamma, 120 min. FR
Scenarij:
Céline Sciamma
Uloge: Adèle Haenel, Noémie Merlant, Luàna Bajrami, Valeria Golino
   European Film Awards 2019. Najbolji scenarij
   Cannes 2019. Nagrada za najbolji scenarij i Queer palma
   International Cinephile Society Awards (Cannes 2019.). Najbolji film
   Chicago International Film Festival 2019. Najbolji film (Zlatni Hugo) i Srebrni Q-Hugo
   Denver International Film Festival 2019. Najbolji film
   Goya Awards 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Zlatni globus 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Hamburg Film Festival 2019. Najbolji film
   Key West Film Festival 2019. Najbolji LGBT film
   Melbourne International Film Festival 2019. Nagrada publike
   New York Film Critics Circle Awards 2019 . Najbolja fotografija
   New York Film Critics, Online 2019. Najbolji film
   Women Film Critics Circle Awards 2019. Najbolji film o ženskoj slobodi, Najbolji strani film o ženskoj slobodi, Najbolji scenarij
   Na izoliranom otoku u Bretanji krajem 18. stoljeća susreću se Heloïse, mlada plemkinja netom izašla iz samostana koju čekaju zaruke u Milanu, i Marianne, slikarica koja na poziv djevojčine majke dolazi naslikati njezin portret kako bi je budući zaručnik prepoznao. No Heloïse se ne želi udati i odbija pozirati, stoga Marianne dobiva zadatak da bez djevojčina znanja naslika portret, a za to vrijeme će se predstavljati kao njezina pratiteljica. Svakodnevno druženje i prijateljstvo ubrzo će prerasti u žudnju i intenzivan ljubavni odnos.
   „Portret djevojke koja izgara“ četvrti je dugometražni film renomirane francuske redateljice Céline Sciamme, poznate po sjajnim coming of age dramama (Ljiljani, Tomboy, Cure) koje se bave LGBT i posebno djevojačkim identitetima. Novim radom redateljica po prvi puta zakoračuje u klasični žanr povijesne kostimirane drame, ali i dalje ostaje vjerna svom redateljskom prosedeu koji teži afirmirati ženski pogled u tradicionalno maskulinoj industriji. Preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela, Sciamma ingeniozno ispisuje povijest reprezentacije žena u slikarstvu i propituje njihovu poziciju kao pasivnog objekta. U maniri renesansnog slikarstva, film odiše rijetko viđenom stoičkom ljepotom i elegancijom, dok suptilna, minimalistička režija doprinosi nježnom i senzualnom portretu protagonistica. Prezentirajući istovremeno veliku ljubavnu priču i politički manifest za slobodu i pravo žene da odlučuje o svome tijelu, Sciamma se još jednom pokazala kao jedna od najvažnijih feminističkih redateljica svoje generacije. (Human Rights Film Festival)
    Film je na festivalu u Cannesu ovjenčan nagradom za najbolji scenarij i najbolji film LGBT tematike, čime je Sciamma postala prva žena kojoj je dodijeljena ta nagrada.
    Žiri u Chicagu (obrazloženje / Najbolji film): Film prikazuje ne samo raskoš zaljubljivanja i sveprožimajuću prirodu ljubavi, već i ljepotu ženske solidarnosti pri pokušaju da se uklope u svijet oko sebe. Snaga filmskog stvaralaštva u kombinaciji s nevjerojatnom glumom, fotografijom i glazbom oduševila je ovaj žiri."
   Žiri u Chicagu (obrazloženje / Srebrni Q-Hugo): „Lijep i elegantan film... Svi smo zarobljeni autoričinim pogledom dok polako gradi svaku scenu prema konačnom i neizbježnom vrhuncu.“

   Portrait de la jeune fille en feu" na trenutke izgleda kao renesansna slika, osobito kad Héloïse i Marianne jedne večeri posjete lokalne žene na fešti i budu okupane sjajem vatre. Nezaboravna scena postaje još nezaboravnija zahvaljujući zbornu pjevanju žena kao jedinom glazbenom dionicom filma do emotivne završnice uz Vivaldijeva "Četiri godišnja doba" . (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Postavljajući Marianne i Héloïse u odnos potajnog promatrača/potajno promatranog, Sciamma gradi emotivni i psihološki naboj između protagonistica. Ipak, ono što uzdiže ove karaktere, a samim tim i narativ te cjelokupni film na višu razinu je upravo odluka redateljice da su oba lika istovremeno u oba odnosa, podjednako su promatrači te promatrani. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Željela sam snimiti ljubavnu priča zasnovanu na jednakosti. (redateljica Céline Sciamma)
   “Portret djevojke koja izgara ” je remek djelo zrele filmašice u naponu redateljske snage. (Antonela Marušić, Vox feminae)
   Film ovakvog formata ne pojavljuje se svaki dan u hrvatskim kinima, zato otkažite prethodno planirane dogovore i poduzmite sve da pogledate ovaj film na velikom platnu. Upozoreni ste! (Antonela Marušić, Vox feminae)

https://www.imdb.com/title/tt8613070/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

 

MLIJEKO

Mjolk / Héraðið / The County, 2019.
20:00 sati



Mjolk / Héraðið / The County, 2019. Grimur Hakonarson, 92 min. IS
Scenarij:
Grimur Hakonarson
Uloge :Arndís Hrönn Egilsdóttir, Sveinn Ólafur Gunnarsson, Þorsteinn Bachmann
   „Mlijeko“, novi film Grimura Hakonarsona, iskrena je i humorna drama o ženi koja će uzdrmati svoju lokalnu zajednicu nakon što se suprotstavi korumpiranom sustavu.
   Grimur Hakonarson pripada skupini novih izuzetno zanimljivih autora koji dolaze iz male, ali vrlo uzbudljive islandske kinematografije. Njegov prethodni film „Ovnovi“ o dvojici posvađane braće, dobitnik je Grand Prixa u Cannesu 2015. Nakon prošlogodišnjeg islandskog hita 'Halla ide u rat' Benedikta Erlingssonačija glavna junakinja ratuje protiv industrijskog giganta i spašava zemlju od ekološke katastrofe, Hakonarsonov film sjajno se nadovezuje s nešto intimnijom pričom o ženi iz male zajednice koja se usudi usprotiviti koruptivnom sistemu. Oba autora pokazuju da često idealizirana politička zajednica Islanda ipak nije imuna na korupcijske afere i daju zanimljiv i iskren uvid u mogućnost borbe protiv istih.
Univerzalnost Hakonarsonova filma naglašava i kritičar Cineurope kazujući da je riječ o ‘moćnoj priči o pobuni, smještenoj u zatvoreno društvo koje metaforički predstavlja sve potlačene zajednice’, a da je riječ o autoru kojeg treba gledati i pratiti potvđuje i kritičar Filmuforijejer ‘Hakonarson ponovno nastupa kao samouvjeren i samopouzdan glas te jedan od najboljih islandskih redatelja’. (zff press)

https://www.imdb.com/title/tt8390612/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 06.03.

PODRŽITE DJEVOJKE

Support The Girls, 2018.
17:30 sati



Support The Girls, 2018. Andrew Bujalski, 91 min. US
Scenarij
: Andrew Bujalski
Uloge: Regina Hall, Haley, Lu Richardson, James LeGros, ShaynaMcHayle, Dylan Gelula, AJ Michalka, Brooklyn Decker, Jana Kramer, John Elvis, Lea DeLaria
   Nova atrakcija mumblecorea kralja, američkog redatelja Andreja Bujalskog, topla komedija „Podržite djevojke“, smještena je u tipičnom američkom restoranu brze hrane čija je politika zapošljavanje oskudno odjevenih konobarica. Lisa, generalna direktorica u baru, ima nezaustavljiv optimizam i vjeru u svoje djevojke, kupce i sebe – no testirana je tijekom dugog i čudnog dana. Nastoji zaštititi djevojke od neprimjerenog i sirovog ponašanja gostiju što joj je sve teži zadatak obzirom da one pokušavaju namaknuti novac za jamčevinu kolegici koja je završila iza rešetaka golišavim pranjem automobila ispred bara dok im svima planove kvari primitivni šef.
   Naslov se poigrava sloganom koji Amerikanci koriste u znak podrške vojnicima koji ratuju po svijetu - “podržite momke“ - te time želi podsjetiti da uz momke koji vojuju u uniformi postoji druga skupina boraca koji svoje bitke vojuju svakodnevno, ali odmah tu, u neposrednoj blizini. To su prekarni radnici, kuharice, sobarice, konobarice, radnička klasa na čijem potplaćenom i nesigurnom radu počiva američka industrija usluga. Istovremeno trijumfalna i ranjiva komedija o radu u Americi. Danny King, The Village Voice
Izvanredan. Sasvim moguće jedan od najboljih filmova godine.  John Anderson, The Wall Street Journal
   Živahna mješavina izvrsne izvedbe Regine Hall i apsurdnosti svijeta u kojem živi njen lik je onaj iz kojeg prirodno izvire humor. Allison Shoemaker, Rogerebert.com
   Regina Hall donosi sve u ovaj dražesni portret radnih žena čije se priče rijetko dovode u prvi plan filma. BethWebb, Empire
   Iako se radi o vrlo specifičnoj priči, nadam se da će se moći poistovjetiti svatko tko radi za život. (redatelj Andrew Bujalski)

https://www.imdb.com/title/tt6859352/?ref_=nv_sr_srsg_0

DANI FRANKOFONIJE: SIBYL

Sibyl, 2019.
20:00 sati



Sibyl, 2019. Justine Triet, 100 min. FR/BE
Scenarij :Arthur Harari, David H. Pickering, Justine Triet
Uloge :Virginie Efira, Adèle Exarchopoulos, Gaspard Ulliel
   Psihoterapeutkinja Sibyl odlučuje se vratiti svojoj prvoj velikoj ljubavi: pisanju. Međutim, njezina najnovija pacijentica Margot, izmučena glumica u usponu, pokazuje se pravim izvorom inspiracije kojeg se ne smije propustiti. Fascinirana gotovo do točke opsesije, Sibyl sve više i više postaje dijelom Margotinog turbulentnog života te uskoro nanovo proživljava teške uspomene koje ju dovode licem u lice s vlastitom prošlošću.
Film „Sibyl“ ove se godine prikazao u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.
   Redateljica Justine Triet gradivo slaže graciozno i potpuno vješto, usmjeravajući Virginie Efira u jednu od njenih najimpresivnijih i sveobuhvatnih predstava do sada. (Jordan Mintzer/ Hollywood Reporter)
   Zabavnom nespretnošću i prirodnom sposobnošću Virginie Efira preuzima film u svoje ruke u trenutku kada Justine Triet posustane. (Sergi Sánchez/ Fotogramas)
    Postoji nešto u francuskim filmovima.Čak i ako nisu sjajni, još uvijek nemate velike primjedbe. (Carey-Ann Pawsey/ Orca sound)
   Možda na prvo gledanje izgleda kao lagano štivo, ali njegova odvažnost iskače s gotovo razoružavajućom neposrednošću. (Tomas Trussow / The Lonely Film Critic)

https://www.imdb.com/title/tt9173264/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 07.03.

MLIJEKO

Mjolk / Héraðið / The County, 2019.
17:30 sati



Mjolk / Héraðið / The County, 2019. Grimur Hakonarson, 92 min. IS
Scenarij:
Grimur Hakonarson
Uloge :Arndís Hrönn Egilsdóttir, Sveinn Ólafur Gunnarsson, Þorsteinn Bachmann
   „Mlijeko“, novi film Grimura Hakonarsona, iskrena je i humorna drama o ženi koja će uzdrmati svoju lokalnu zajednicu nakon što se suprotstavi korumpiranom sustavu.
   Grimur Hakonarson pripada skupini novih izuzetno zanimljivih autora koji dolaze iz male, ali vrlo uzbudljive islandske kinematografije. Njegov prethodni film „Ovnovi“ o dvojici posvađane braće, dobitnik je Grand Prixa u Cannesu 2015. Nakon prošlogodišnjeg islandskog hita 'Halla ide u rat' Benedikta Erlingssonačija glavna junakinja ratuje protiv industrijskog giganta i spašava zemlju od ekološke katastrofe, Hakonarsonov film sjajno se nadovezuje s nešto intimnijom pričom o ženi iz male zajednice koja se usudi usprotiviti koruptivnom sistemu. Oba autora pokazuju da često idealizirana politička zajednica Islanda ipak nije imuna na korupcijske afere i daju zanimljiv i iskren uvid u mogućnost borbe protiv istih.
Univerzalnost Hakonarsonova filma naglašava i kritičar Cineurope kazujući da je riječ o ‘moćnoj priči o pobuni, smještenoj u zatvoreno društvo koje metaforički predstavlja sve potlačene zajednice’, a da je riječ o autoru kojeg treba gledati i pratiti potvđuje i kritičar Filmuforijejer ‘Hakonarson ponovno nastupa kao samouvjeren i samopouzdan glas te jedan od najboljih islandskih redatelja’. (zff press)

https://www.imdb.com/title/tt8390612/?ref_=fn_al_tt_1

DANI FRANKOFONIJE: PORTRET DJEVOJKE KOJA IZGARA

Portrait de la jeune fille en feu, 2019.
20:00 sati



Portrait de la jeune fille en feu, 2019. Céline Sciamma, 120 min. FR
Scenarij:
Céline Sciamma
Uloge: Adèle Haenel, Noémie Merlant, Luàna Bajrami, Valeria Golino
   European Film Awards 2019. Najbolji scenarij
   Cannes 2019. Nagrada za najbolji scenarij i Queer palma
   International Cinephile Society Awards (Cannes 2019.). Najbolji film
   Chicago International Film Festival 2019. Najbolji film (Zlatni Hugo) i Srebrni Q-Hugo
   Denver International Film Festival 2019. Najbolji film
   Goya Awards 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Zlatni globus 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Hamburg Film Festival 2019. Najbolji film
   Key West Film Festival 2019. Najbolji LGBT film
   Melbourne International Film Festival 2019. Nagrada publike
   New York Film Critics Circle Awards 2019 . Najbolja fotografija
   New York Film Critics, Online 2019. Najbolji film
   Women Film Critics Circle Awards 2019. Najbolji film o ženskoj slobodi, Najbolji strani film o ženskoj slobodi, Najbolji scenarij
   Na izoliranom otoku u Bretanji krajem 18. stoljeća susreću se Heloïse, mlada plemkinja netom izašla iz samostana koju čekaju zaruke u Milanu, i Marianne, slikarica koja na poziv djevojčine majke dolazi naslikati njezin portret kako bi je budući zaručnik prepoznao. No Heloïse se ne želi udati i odbija pozirati, stoga Marianne dobiva zadatak da bez djevojčina znanja naslika portret, a za to vrijeme će se predstavljati kao njezina pratiteljica. Svakodnevno druženje i prijateljstvo ubrzo će prerasti u žudnju i intenzivan ljubavni odnos.
   „Portret djevojke koja izgara“ četvrti je dugometražni film renomirane francuske redateljice Céline Sciamme, poznate po sjajnim coming of age dramama (Ljiljani, Tomboy, Cure) koje se bave LGBT i posebno djevojačkim identitetima. Novim radom redateljica po prvi puta zakoračuje u klasični žanr povijesne kostimirane drame, ali i dalje ostaje vjerna svom redateljskom prosedeu koji teži afirmirati ženski pogled u tradicionalno maskulinoj industriji. Preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela, Sciamma ingeniozno ispisuje povijest reprezentacije žena u slikarstvu i propituje njihovu poziciju kao pasivnog objekta. U maniri renesansnog slikarstva, film odiše rijetko viđenom stoičkom ljepotom i elegancijom, dok suptilna, minimalistička režija doprinosi nježnom i senzualnom portretu protagonistica. Prezentirajući istovremeno veliku ljubavnu priču i politički manifest za slobodu i pravo žene da odlučuje o svome tijelu, Sciamma se još jednom pokazala kao jedna od najvažnijih feminističkih redateljica svoje generacije. (Human Rights Film Festival)
    Film je na festivalu u Cannesu ovjenčan nagradom za najbolji scenarij i najbolji film LGBT tematike, čime je Sciamma postala prva žena kojoj je dodijeljena ta nagrada.
    Žiri u Chicagu (obrazloženje / Najbolji film): Film prikazuje ne samo raskoš zaljubljivanja i sveprožimajuću prirodu ljubavi, već i ljepotu ženske solidarnosti pri pokušaju da se uklope u svijet oko sebe. Snaga filmskog stvaralaštva u kombinaciji s nevjerojatnom glumom, fotografijom i glazbom oduševila je ovaj žiri."
   Žiri u Chicagu (obrazloženje / Srebrni Q-Hugo): „Lijep i elegantan film... Svi smo zarobljeni autoričinim pogledom dok polako gradi svaku scenu prema konačnom i neizbježnom vrhuncu.“

   Portrait de la jeune fille en feu" na trenutke izgleda kao renesansna slika, osobito kad Héloïse i Marianne jedne večeri posjete lokalne žene na fešti i budu okupane sjajem vatre. Nezaboravna scena postaje još nezaboravnija zahvaljujući zbornu pjevanju žena kao jedinom glazbenom dionicom filma do emotivne završnice uz Vivaldijeva "Četiri godišnja doba" . (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Postavljajući Marianne i Héloïse u odnos potajnog promatrača/potajno promatranog, Sciamma gradi emotivni i psihološki naboj između protagonistica. Ipak, ono što uzdiže ove karaktere, a samim tim i narativ te cjelokupni film na višu razinu je upravo odluka redateljice da su oba lika istovremeno u oba odnosa, podjednako su promatrači te promatrani. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Željela sam snimiti ljubavnu priča zasnovanu na jednakosti. (redateljica Céline Sciamma)
   “Portret djevojke koja izgara ” je remek djelo zrele filmašice u naponu redateljske snage. (Antonela Marušić, Vox feminae)
   Film ovakvog formata ne pojavljuje se svaki dan u hrvatskim kinima, zato otkažite prethodno planirane dogovore i poduzmite sve da pogledate ovaj film na velikom platnu. Upozoreni ste! (Antonela Marušić, Vox feminae)

https://www.imdb.com/title/tt8613070/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

 

UTORAK / 10.03.

DANI FRANKOFONIJE: BÉCASSINE

Bécassine, 2018.
17:30 sati



Bécassine, 2018. Bruno Podalydès, 102 min. FR
Scenarij:
Bruno Podalydès, J.P. Pinchon i Caumery
Uloge: Emeline Bayart, Karin Viard, Denis Podalydès
   Bécassine je rođena na skromnoj bretonskoj farmi, jednog dana kad šumske šljuke lete nad selom. I kao odrasloj osobi njezina dječja naivnost ostaje netaknuta. Sanja o seljenju u Pariz, ali njezin susret s Loulotte, malom bebom koju je usvojila markiza de Grand-Air, promijenit će joj život. Postaje dadilja i između njih se uspostavlja duboka veza. U dvorcu vlada veselje. Ali koliko dugo? Dugovi se gomilaju, a dolazak nepouzdanog grčkog lutkara neće ništa pomoći ... ali sve to ne uzimajući u obzir Bécassine koja će još jednom dokazati da zna vladati situacijom!
   Bécassine je jedan od najdugovječnijih francuskih stripova svih vremena. Prvi put se pojavio u prvom broju La Semaine de Suzette 2. veljače 1905. Lik Bécassine smatra se jednom od prvih ženskih protagonista u povijesti francuskog stripa.
https://www.imdb.com/title/tt7217128/?ref_=nv_sr_srsg_0

DANI FRANKOFONIJE: AIDA

Aida, 2015.
20:00 sati



Aida, 2015. Driss Mrini, 94 min. MA
Scenarij:
Abdelilah Hamdouchi
Uloge: Noufissa Benchehida, Amina Rachid, Abdellatif Chaouqi, Houda Rihani, Mohammed Choubi, Majida Benkirane, Latefa Ahrrare, Driss Roukhe, Aomar Azzouzi, Abdelhak Belmjahed, Mustapha Mounir, Boubker Harakat, Majdouline Idrissi
   Aïda Cohen, marokanska židovka i profesorica u Parizu, saznaje da ima zloćudni tumor, pa se vraća svojim korijenima (marokanski grad Essaouira) u potrazi za sjećanjima iz djetinjstva. Ponovno druženje s prijateljem iz djetinjstva, Youssefom, građevinskim poduzetnikom, koji je također pod stalnim stresom, vraća im radost življenja zahvaljujući obnavljanju starih glazbenih aktivnosti u orkestru andaluzijske glazbe. Ali sudbina je odlučila drukčije...
   Film "Aïda" redatelja Drissa Mrinija, djelo je koje kroz ekspresivan umjetnički stil odražava mirni suživot i dijalog civilizacija u Maroku. Ovaj igrani film ilustrira sliku pluralističnog i tolerantnog Maroka, kroz nizporuka o univerzalnim pitanjima o prijateljstvu, ljubavi i nadi.
https://www.imdb.com/title/tt5042240/?ref_=nm_flmg_act_1

SRIJEDA / 11.03.

DANI FRANKOFONIJE: SIBYL

Sibyl, 2019.
17:30 sati



Sibyl, 2019. Justine Triet, 100 min. FR/BE
Scenarij :Arthur Harari, David H. Pickering, Justine Triet
Uloge :Virginie Efira, Adèle Exarchopoulos, Gaspard Ulliel
   Psihoterapeutkinja Sibyl odlučuje se vratiti svojoj prvoj velikoj ljubavi: pisanju. Međutim, njezina najnovija pacijentica Margot, izmučena glumica u usponu, pokazuje se pravim izvorom inspiracije kojeg se ne smije propustiti. Fascinirana gotovo do točke opsesije, Sibyl sve više i više postaje dijelom Margotinog turbulentnog života te uskoro nanovo proživljava teške uspomene koje ju dovode licem u lice s vlastitom prošlošću.
Film „Sibyl“ ove se godine prikazao u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.
   Redateljica Justine Triet gradivo slaže graciozno i potpuno vješto, usmjeravajući Virginie Efira u jednu od njenih najimpresivnijih i sveobuhvatnih predstava do sada. (Jordan Mintzer/ Hollywood Reporter)
   Zabavnom nespretnošću i prirodnom sposobnošću Virginie Efira preuzima film u svoje ruke u trenutku kada Justine Triet posustane. (Sergi Sánchez/ Fotogramas)
    Postoji nešto u francuskim filmovima.Čak i ako nisu sjajni, još uvijek nemate velike primjedbe. (Carey-Ann Pawsey/ Orca sound)
   Možda na prvo gledanje izgleda kao lagano štivo, ali njegova odvažnost iskače s gotovo razoružavajućom neposrednošću. (Tomas Trussow / The Lonely Film Critic)

https://www.imdb.com/title/tt9173264/?ref_=fn_al_tt_1

DANI FRANKOFONIJE: SVE ŠTO MI JE OSTALO OD REVOLUCIJE

Tout ce qu'il me reste de la révolution, 2018.
20:00 sati



Tout ce qu'il me reste de la révolution, 2018. Judith Davis, 98 min. FR
Scenarij:
Judith Davis, Nadja Dumouchel, Cécile Vargaftig
Uloge: Judith Davis, Malik Zidi, Claire Dumas
   Angèle je imala 8 godina kad se otvorio prvi McDonald's u Istočnom Berlinu ... Od tada se bori protiv prokletstva svoje generacije: da se rodila "prekasno", u vrijeme globalne političke depresije. Potječe iz obitelji šezdesetosmaških aktivista, ali majka se preko noći odrekla političke borbe i sama se preselila na selo. Sestra je izabrala korporativni svijet. Samo je njezin otac, bivši maoist kod koga se vratila živjeti, ostao vjeran svojim idealima. Ljuta, odlučna, Angèle se istovremeno trudi pokušati promijeniti svijet, kao i izbjeći ljubavne susrete. Što joj ostaje od revolucije, od njezinih posljedica, neuspjelih sastanaka i nade zaizgradnju? Ponekad Don Quijote, ponekad Bridget Jones... Između svega Angèle pokušava pronaći ravnotežu ...
   Duhovit debi, s upečatljivim dijalozima. Nasljeđivanje sna o promjeni svijeta je prokletstvo, ali i neodoljivi poticaj za crtanje vlastitog puta, i društvenog i sentimentalnog, uvijek u kontaktu s drugima. Iz ovog osnažujućeg filma prvo ćemo se sjetiti riječi "kolektiv". (Guillemette Odicino, Telerama)
https://www.imdb.com/title/tt9066502/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 12.03.

DANI FRANKOFONIJE: MLADI AHMED

Le jeune Ahmed, 2019.
17:30 sati



Le jeune Ahmed, 2019. braća Dardenne, 90 min. BE / FR
CANNES 2019. NAJBOLJA REŽIJA
Scenarij:
Jean-Pierre Dardenne, Luc Dardenne
Uloge: Idir Ben Addi, Othmane Moumen, Myriem Akheddiou
   U današnjoj Belgiji sudbina 13-godišnjeg Ahmeda nalazi se između ideala čistoće koju zalaže njegov muslimanski svećenik i onoga što mu život pruža. Ovaj belgijski tinejdžer vrlo brzo dolazi pod snažan, ekstremni utjecaj Kur'ana nakon čega osmišljava plan kako ubiti učiteljicu...
   Film „Mladi Ahmed“ premijerno je prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu, a režirala su ga braća Dardenne koja su do danas već osvojila dvije Zlatne palme. Njihov jedanaesti dugometražni film moderna je priča o radikalizaciji mladog uma, a sama tema otvara mogućnost rasprave o interpretaciji svete knjige Kur'ana od strane tinejdžera pod utjecajem.
   Njihovo (op.a. braće Dardenne) istraživanje uma vjerski radikaliziranih osoba istinski je impresivno i vidljivo u svakom segmentu filma. Način na koji se protagonist Ahmed razvija, ne odustaje od svojih ideala, kako mu društvo pokušava pomoći te kulminacija situacije, poprilično je vjerodostojna realnoj situaciji u svijetu. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Smatramo se filmašima koji nastoje proučavati realnost u kojoj živimo i nastoje ponuditi drugačiji pogled na situaciju u toj interpretaciji stvarnog života. Nismo mogli glumiti da ne živimo u toj stvarnosti i ignorirati što se događa. U posljednjih 20 godina mnogo je filmova snimljeno na ovu temu, mnogo dokumentaraca, knjige su pisane, tako da smo nas dvojica odlučili da počnemo tako da se ozbiljno pozabavimo religijom, čak i u obliku fanatizma i radikalizacije. Naravno, utjecaj ekonomske i političke situacije je bitan kod praktičnih vjernika i može stvoriti temelj za vjerskim fanatizmom koji tada raste i cvjeta. No nismo bili zainteresirani za snimanje filma u kojem bi se opisivalo kako netko postaje fanatik i vjerski radikal. Naše je pitanje bilo kako prevladati fanatizam i je li ga uopće moguće prevladati. U razmišljanjima je li to moguće zaključili smo da je najbolje da je naš glavni lik po godinama između djeteta i adolescenta. Tada se osoba može promijeniti, kasnije nikako. (braća Dardenne u intervjuu Deanu Sinovčiću)

https://www.imdb.com/title/tt8359822/?ref_=fn_al_tt_1

DANI FRANKOFONIJE: HOCHELAGA, ZEMLJA DUŠA

Hochelaga, terre des âmes, 2017.
20:00 sati



Hochelaga, terre des âmes, 2017. François Girard, 100 min. CA
Scenarij:
François Girard
Uloge: Samian, Raoul Max Trujillo, Vincent Perez, Tanaya Beatty, David La Haye
   Dok se u Montrealu igra nogometna utakmica na kiši, dio terena na stadionu Percival-Molson propada. Baptiste Asigny, student na doktoratu iz arheologije, podrijetlom iz plemena Mohawk, otkriva tragove onih koji su živjeli na otoku Montrealu.Baptiste odlučuje pronaći ono što je tražio tijekom cijele karijere: ostatke sela Hochelaga gdje su njegovi preci upoznali francuskog istraživača Jacquesa Cartiera u listopadu 1535.
„Hochelaga, zemlja duša“ istražuje 750 godina povijesti na jednome mjestu gdje su se okupile duše svih stoljeća i kultura. Iako su Baptisteova teza i propadanje stadiona Percival-Molson izmišljeni, oni pružaju vjeran opis povijesnih razdoblja - čak i ako opisani događaji sadrže i (neku) fikciju.
   Radnja ove povijesne drame smještena je u fiktivnu arheološku oblast u blizini Montreala. Posredstvom nje autor donosi nešto više nego što je samo puki pogled na sukob Indijanaca i evropskih uljeza. Prati areheologa iz Quebeca (kanadski reper Samian) koji otkriva prošlost autohtonih naroda Kanade čije se nestalo selo nalazi u nazivu filma, kao i prošlost raznih istraživača i pobunjenika iz dvije oružane pobune (1837/1838) koje su na području Donje i Gornje Kanade nastale kao plod frustracije političkim reformama. U liku arheologa Baptistea je ustvari sadržan lik jedinog preživjelog člana Mohawka koji je nakon odlučujuće bitke ostao ranjen lutati šumom. Radnja filma (bez kronološkog redoslijeda) kombinira prošlost, sadašnjost i budućnost jer arheolog vjeruje da se na području današnjeg sveučilišta u stvari nalazi nekada traženo selo Hochelaga kojeg je francuski istraživač Jacques Cartier opisao u izvještajima o svom prvom putovanju na ovo područje. Kada se Cartier vratio šest godina kasnije, selo je nestalo, a u stvarnom životu razni znanstvenici i dalje traže njegovu točnu lokaciju. Film je bio kanadski kandidat za Oscara. (www.filmofil.ba)
https://www.imdb.com/title/tt6530104/?ref_=fn_al_tt_2

PETAK / 13.03.

DANI FRANKOFONIJE: PORTRET DJEVOJKE KOJA IZGARA

Portrait de la jeune fille en feu, 2019.
17:30 sati



Portrait de la jeune fille en feu, 2019. Céline Sciamma, 120 min. FR
Scenarij:
Céline Sciamma
Uloge: Adèle Haenel, Noémie Merlant, Luàna Bajrami, Valeria Golino
   European Film Awards 2019. Najbolji scenarij
   Cannes 2019. Nagrada za najbolji scenarij i Queer palma
   International Cinephile Society Awards (Cannes 2019.). Najbolji film
   Chicago International Film Festival 2019. Najbolji film (Zlatni Hugo) i Srebrni Q-Hugo
   Denver International Film Festival 2019. Najbolji film
   Goya Awards 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Zlatni globus 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Hamburg Film Festival 2019. Najbolji film
   Key West Film Festival 2019. Najbolji LGBT film
   Melbourne International Film Festival 2019. Nagrada publike
   New York Film Critics Circle Awards 2019 . Najbolja fotografija
   New York Film Critics, Online 2019. Najbolji film
   Women Film Critics Circle Awards 2019. Najbolji film o ženskoj slobodi, Najbolji strani film o ženskoj slobodi, Najbolji scenarij
   Na izoliranom otoku u Bretanji krajem 18. stoljeća susreću se Heloïse, mlada plemkinja netom izašla iz samostana koju čekaju zaruke u Milanu, i Marianne, slikarica koja na poziv djevojčine majke dolazi naslikati njezin portret kako bi je budući zaručnik prepoznao. No Heloïse se ne želi udati i odbija pozirati, stoga Marianne dobiva zadatak da bez djevojčina znanja naslika portret, a za to vrijeme će se predstavljati kao njezina pratiteljica. Svakodnevno druženje i prijateljstvo ubrzo će prerasti u žudnju i intenzivan ljubavni odnos.
   „Portret djevojke koja izgara“ četvrti je dugometražni film renomirane francuske redateljice Céline Sciamme, poznate po sjajnim coming of age dramama (Ljiljani, Tomboy, Cure) koje se bave LGBT i posebno djevojačkim identitetima. Novim radom redateljica po prvi puta zakoračuje u klasični žanr povijesne kostimirane drame, ali i dalje ostaje vjerna svom redateljskom prosedeu koji teži afirmirati ženski pogled u tradicionalno maskulinoj industriji. Preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela, Sciamma ingeniozno ispisuje povijest reprezentacije žena u slikarstvu i propituje njihovu poziciju kao pasivnog objekta. U maniri renesansnog slikarstva, film odiše rijetko viđenom stoičkom ljepotom i elegancijom, dok suptilna, minimalistička režija doprinosi nježnom i senzualnom portretu protagonistica. Prezentirajući istovremeno veliku ljubavnu priču i politički manifest za slobodu i pravo žene da odlučuje o svome tijelu, Sciamma se još jednom pokazala kao jedna od najvažnijih feminističkih redateljica svoje generacije. (Human Rights Film Festival)
    Film je na festivalu u Cannesu ovjenčan nagradom za najbolji scenarij i najbolji film LGBT tematike, čime je Sciamma postala prva žena kojoj je dodijeljena ta nagrada.
    Žiri u Chicagu (obrazloženje / Najbolji film): Film prikazuje ne samo raskoš zaljubljivanja i sveprožimajuću prirodu ljubavi, već i ljepotu ženske solidarnosti pri pokušaju da se uklope u svijet oko sebe. Snaga filmskog stvaralaštva u kombinaciji s nevjerojatnom glumom, fotografijom i glazbom oduševila je ovaj žiri."
   Žiri u Chicagu (obrazloženje / Srebrni Q-Hugo): „Lijep i elegantan film... Svi smo zarobljeni autoričinim pogledom dok polako gradi svaku scenu prema konačnom i neizbježnom vrhuncu.“

   Portrait de la jeune fille en feu" na trenutke izgleda kao renesansna slika, osobito kad Héloïse i Marianne jedne večeri posjete lokalne žene na fešti i budu okupane sjajem vatre. Nezaboravna scena postaje još nezaboravnija zahvaljujući zbornu pjevanju žena kao jedinom glazbenom dionicom filma do emotivne završnice uz Vivaldijeva "Četiri godišnja doba" . (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Postavljajući Marianne i Héloïse u odnos potajnog promatrača/potajno promatranog, Sciamma gradi emotivni i psihološki naboj između protagonistica. Ipak, ono što uzdiže ove karaktere, a samim tim i narativ te cjelokupni film na višu razinu je upravo odluka redateljice da su oba lika istovremeno u oba odnosa, podjednako su promatrači te promatrani. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Željela sam snimiti ljubavnu priča zasnovanu na jednakosti. (redateljica Céline Sciamma)
   “Portret djevojke koja izgara ” je remek djelo zrele filmašice u naponu redateljske snage. (Antonela Marušić, Vox feminae)
   Film ovakvog formata ne pojavljuje se svaki dan u hrvatskim kinima, zato otkažite prethodno planirane dogovore i poduzmite sve da pogledate ovaj film na velikom platnu. Upozoreni ste! (Antonela Marušić, Vox feminae)

https://www.imdb.com/title/tt8613070/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

 

DANI FRANKOFONIJE: GRUBE RUKE

Les mains rudes, 2017.
20:00 sati



Les mains rudes, 2017. Mohamed Asli, 87 min. MA
Scenarij: Mohamed Asli
Uloge: Mohamed Bastaoui, HoudaRihani, AbdessamadMiftahLkheir, Amina Rachid, Aicha Mahmah
   Mustapha, nepismeni frizer, živi sa slijepom majkom. Nabavlja ilegalne dokumente za svoje mušterije. Kad njegova susjeda Zakia traži od njega pomoć za dobivanje vize za Španjolsku, on se u nju ludo zaljubljuje. Mlada žena ima fiks ideju koju želi ostvariti pod svaku cijenu: zaposliti se kao radnica napoljima jagoda u Španjolskoj kako bi se pridružila zaručniku koji tamo živi bez papira.
   Dugometražnim filmom «Les mains rudes», koji spaja romansu, humor i realizam, redatelji scenarist Mohamed Asli, osim pitanja imigracije govori i o velikim razlikama koje mogu postojati unutar jednog društva.
https://www.imdb.com/title/tt2043781/?ref_=nm_knf_i2

SUBOTA / 14.03.

DANI FRANKOFONIJE: KABULSKE LASTAVICE

Les hirondelles de Kaboul, 2019.
17:30 sati



Les hirondelles de Kaboul, 2019. Zabou Breitman, Eléa Gobbé-Mévellec, 81 min. CH/FR/LUX (anim.)
Scenarij: Zabou Breitman,Yasmina Khadra, Patricia Mortagne, Sébastien Tavel
   Ljeto 1998., Kaboul je u ruševinama i pod okupacijom talibana. Mohsen i Zunaira mladi su i duboko se vole. Bez obzira na nasilje i svakodnevnu bijedu, žele vjerovati u budućnost. Jedna nepromišljena Mohsenova gesta preokrenut će njihov život naglavačke.
   Snimljeno prema romanu Yasmina Khadre o životu Mohsena i njegove prelijepe žene Zunaire nakon dolaska talibana na vlast. Smještajući radnju u apokaliptično okruženje Kabula, ovaj suvremeni alžirski pisac stvara elegičnu priču o ljudima koju pokušavaju sačuvati ljudskost u sredini u kojoj je zadovoljstvo smrtni grijeh.
https://www.imdb.com/title/tt7534102/?ref_=fn_al_tt_1

DANI FRANKOFONIJE: TAKO MI BOG POMOGAO

Ni juge ni soumise, 2017.
20:00 sati



Ni juge ni soumise, 2017. Yves Hinant, Jean Libon, 100 min. BE/FR (dokum.)
Scenarij: Yves Hinant, Jean Libon
   „Ni Juge ni soumise“ prvi je dugometražni film nastao na temelju StripTease, kultne emisije belgijske televizije. Tijekom 3 godine redatelji su u Bruxellesu pratili nevjerojatnu sutkinju Anne Gruwez tijekom kriminalnističkih istraga, saslušanja i posjeta mjestima zločina. Ovo nije film, još je gore!
    Film je osvojio nagradu César zanajboljidokumentarac 2019. godine.
   Zašto Gruwez? Otkrili smo da je Madam Justice istovremeno fascinantna i karizmatična, gruba i duhovita... Osoba snažnog karaktera. Odmah je pristala na ovu vrstu iskustva. Prilično je slobodoumna, gleda na život pozitivno i često s osmijehom na licu, što je tako rijetka pojava ovih dana. Željela je svoju profesiju učiniti vidljivom, te razbiti predrasude o krutom pravnom svijetu. Da bismo napravili film, trebala nam je i priča – a priču nam je sama ponudila svojom pojavom i postupcima. (redatelji i scenaristi Yves Hinant, Jean Libon tijekom predstavljanja filma na festivalu u San Sebastianu)
https://www.imdb.com/title/tt5501158/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 17.03.

SITNE RIBE

17:30 sati



Piranhas / La paranza dei bambini, 2019. Claudio Giovannesi, 110 min. IT
POSEBNA PROJEKCIJA PRILAGOĐENIH TITLOVA ZA OSOBE OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij:
Claudio Giovannesi, Maurizio Braucci i Roberto Saviano prema romanu Roberta Savianija
Uloge: Francesco Di Napoli, Viviana Aprea, Mattia Piano Del Balzo
   Kao portret jedne generacije u stanju stalnog sukoba, film prati bandu napuljskih dječaka uključenih u ulični rat od strane Camorre. Skupina 15-godišnjaka bez nade u sutra ne boji se zatvora ni smrti. U svijetu bez budućnosti, važni su im jedino opstanak, novac i moć: žele puno zaraditi, nositi dizajnersku odjeću, imati nove skutere. Vođa skupine, Nicola, dobro zna pravila posla: da bi zaista upao u igru i svoju bandu doveo do vrha, mora izazvati jednog od starih mafijaških šefova…
   Film je adaptacija romana „Paranza dei bambini“ kontroverznog napolitanskog autora Roberta Saviana, koji zbog svojih knjiga o Camorri živi pod policijskom zaštitom, a glumačku skupinu čine amateri, stanovnici Napulja. Film je osvojio Srebrnog medvjeda za najbolji scenarij na Berlin Film Festivalu.
   Premda Giovannesijev uradak nema snagu i dramski naboj 'Gomorre', posrijedi je film gotovo dokumentarističke autentičnosti koji propituje južnotalijanski maskulinitet u kontekstu odrastanja i koji se, osim u žanrovskom, svakako može čitati i u socio-političkom ključu. Također, žanrovska potka u 'Sitnim ribama' nipošto nije od sporednog značaja zbog čega 'La paranza dei bambini' ulazi u red najupečatljivijih novomilenijskih filmova koji se bave temom organiziranog kriminala. (Miro Nikolić, Dalmatinski portal)
   Berlin 2019. Najbolji scenarij
   Bari Film Festival 2019. Najbolji scenarij
   Bukurešt Film Festival 2019. Najbolji redatelj, najbolji scenarij
https://www.imdb.com/title/tt8740778/?ref_=nv_sr_srsg_0

Young Man with a Horn, 1950. Michael Curtiz, 112 min. US
Scenarij:
Carl Foreman i Edmund H. North prema romanu Dorothy Baker
Uloge: Kirk Douglas, Lauren Bacall, Doris Day, Hoagy Carmichael, Juano Hernandez, Jerome Cowan, Mary Beth Hughes, Nestor Paiva, Orley Lindgren, Walter Reed
   Prepoznavši darovitost osamljenog dječaka Ricka Martina, dobronamjerni trubač Art uzima ga pod svoje okrilje. Godinama kasnije, Rick radi kao glazbenik po cijeloj zemlji, no njegov beskompromisni pristup glazbi uvijek mu iznova stvara probleme. Srećom, uz Ricka su uvijek prijatelji spremni priskočiti u pomoć - pijanist Willie i lijepa pjevačica Jo. Jo upozna Ricka s emotivno nesređenom prijateljicom, Amy, a Rick se zaljubi u nju, ne sluteći kakvi ga problemi čekaju...
   Nakon stažiranja na raznim poslovima u Evropi (pod imenom Mihail Kertesz u tom periodu dva puta „gostuje“ na dalmatinskim lokacijama snimajući 1918. „Damu sa suncokretom / A napraforgós hölgy“ i „Zvijezdu Damaska / Der Stern von Damaskus, 1920.“)  Michael Curtiz sredinom dvadesetih godina odlazi u SAD, gdje u sljedećih tridesetak godina režira oko stotinu filmova ("Angels With Dirty Faces", "Robin Hood", te kultna "Casablanca"). Curtizovi filmovi uvijek su lako gledljivi, relativno jednostavne fabule i vizualnog stila koji je ponajviše njegovao preglednost u kadru. "Mladić s trubom" izvrstan je predstavnik Curtizova opusa, film o usponu i padu jednog glazbenika, jednostavne priče koja propituje temu može li umjetnik pronaći sreću i živjeti samo od umjetnosti. Uz izvrsnog Kirka Douglasa nastupa i velika zvijezda pedesetih i šezdesetih, pjevačica i glumica Doris Day.
   Jedan od prvih hollywoodskih visokobudžetnih hollywoodskih filmova posvećenih jazz muzici. Temelji se na istoimenom romanu Dorothy Baker, čija je radnja, pak, bila temeljena na stvarnom životu jazz muzičara Bixa Beiderbeckea (1903-1931).
https://slobodnadalmacija.hr/kultura/film-tv/volio-se-druziti-s-titom-i-bio-popularan-na-ovim-prostorima-a-za-dugovjecnost-je-krivio-suprugu-i-nadzivio-sve-glumce-zlatnog-doba-hollywooda-1002670
https://www.imdb.com/title/tt0043153/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 18.03.

DANI FRANKOFONIJE: SIBYL

Sibyl, 2019.
17:30 sati



Sibyl, 2019. Justine Triet, 100 min. FR/BE
Scenarij :Arthur Harari, David H. Pickering, Justine Triet
Uloge :Virginie Efira, Adèle Exarchopoulos, Gaspard Ulliel
   Psihoterapeutkinja Sibyl odlučuje se vratiti svojoj prvoj velikoj ljubavi: pisanju. Međutim, njezina najnovija pacijentica Margot, izmučena glumica u usponu, pokazuje se pravim izvorom inspiracije kojeg se ne smije propustiti. Fascinirana gotovo do točke opsesije, Sibyl sve više i više postaje dijelom Margotinog turbulentnog života te uskoro nanovo proživljava teške uspomene koje ju dovode licem u lice s vlastitom prošlošću.
Film „Sibyl“ ove se godine prikazao u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.
   Redateljica Justine Triet gradivo slaže graciozno i potpuno vješto, usmjeravajući Virginie Efira u jednu od njenih najimpresivnijih i sveobuhvatnih predstava do sada. (Jordan Mintzer/ Hollywood Reporter)
   Zabavnom nespretnošću i prirodnom sposobnošću Virginie Efira preuzima film u svoje ruke u trenutku kada Justine Triet posustane. (Sergi Sánchez/ Fotogramas)
    Postoji nešto u francuskim filmovima.Čak i ako nisu sjajni, još uvijek nemate velike primjedbe. (Carey-Ann Pawsey/ Orca sound)
   Možda na prvo gledanje izgleda kao lagano štivo, ali njegova odvažnost iskače s gotovo razoružavajućom neposrednošću. (Tomas Trussow / The Lonely Film Critic)

https://www.imdb.com/title/tt9173264/?ref_=fn_al_tt_1

IN MEMORIAM KIRK DOUGLAS: ŽUDNJA ZA ŽIVOTOM

Lust for Life, 1956.
20:00 sati



Lust for Life, 1956. Vincente Minnelli, George Cukor, 122 min. US
Scenarij:
Norman Corwin
Uloge: Kirk Douglas, Anthony Quinn, James Donald
   Biografski film o strastvenom umjetniku, genijalnom, ali i poremećenom slikaru Vincentu Van Goghu nastao je prema istoimenom romanuIrvinga Stonea iz 1934. Kirk Douglas nominiran je za Oskara dok ga je Anthony Quinn i osvojio za svoje fantastično utjelovljenje Vincentova prijatelja, Paula Gauguina.
   Volio sam Francusku, snimali smo na mjestima gdje je Van Gogh živio, ali bilo je i užasno. Toliko sam uronio u njegovu izmučenu dušu da mi se bilo teško izvući natrag; imao sam godina koliko i on kad se ubio, našminkan sam mu toliko sličio da sam morao rukom dotaknuti uho da se uvjerim da je još tu. Nakon premijere kontaktirao me Mark Chagall da ga odglumim u filmskoj biografiji. Obožavam Chagalla, ali nikad ne bih glumio još nekog umjetnika. Mojem prijatelju Johnu Wayneu nije se svidjelo što sam glumio Vincenta, rekao je da smo svojim gledateljima dužni da igramo samo jake, čvrste likove. Ja sam mu odgovorio da ću i dalje glumiti svaku ulogu koju smatram zanimljivom. I pored svih teškoća koje sam imao da odbacim karakter Van Gogha, na kraju sam se ipak vratio samom sebi. (Kirk Douglas)
   Film je dobio uglavnom pozitivne kritike kritičara. Kritičar New York Timesa Bosley Crowther pohvalio je koncepciju filma, glumu i kolorizaciju, želeći što vjernije prenijeti filmske slike Van Gogha". Harrison's Reports piše o filmu "izvrsne produkcije" te da "Kirk Douglas izvrsno djeluje kao Van Gogh, a Anthony Quinn je vrlo dobar kao Paul Gauguin, njegov prijatelj." John McCarten iz New Yorkera piše "čak i ako se film nije toliko udubio u mentalne procese zbog kojih se Van Gogh ponašao onako kako se ponašao, ipak nas u izvedbi Kirka Douglasa suočava s likom vrijednim naše pozornosti. Richard L. Coe iz Washington Posta nazvao je film "izvanrednim postignućem, kombinirajući bogatu umjetničku avanturu s perceptivnim istraživanjem kreativne ličnosti." Edwin Schallert iz Los Angeles Timesa film je nazvao "izvanrednom i oštrom studijom", i predvidio da će gluma Kirka Douglasa biti prepoznataod akademije (op.a. nominiran je za Oscara za glavnu mušku ulogu).
https://slobodnadalmacija.hr/kultura/film-tv/volio-se-druziti-s-titom-i-bio-popularan-na-ovim-prostorima-a-za-dugovjecnost-je-krivio-suprugu-i-nadzivio-sve-glumce-zlatnog-doba-hollywooda-1002670
https://www.imdb.com/title/tt0049456/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 19.03.

KINO CIRKUS: DIV

Handia, 2017.
17:30 sati



Handia, 2017. Aitor Arregi, Jon Garaño, 114 min. ES
Scenarij:
Aitor Arregi, Jon Garaño
Uloge: Joseba Usabiaga, Eneko Sagardoy, Iñigo Aranburu
   Sjever Španjolske, 1843. Martin se vraća kući nakon rata i ostaje u čudu kada vidi da je njegov brat Joaquin narastao toliko da je postao div.  Ipak, Joaquin je beskoristan za obiteljski rad oko njihove siromašne kolibe. Kako bi doprinijeli obiteljskom ekonomskom stanju, Martin i Joaquin kreću na putovanje pretvarajući diva u cirkuskutočku, nastupajući na trgovima, u kazalištima i vodećim cirkuskimlokacijama širom Europe. Uskoro, pak, shvaćaju da je svijet zabavljačke industrije svijet neslućenih izazova, laži i izdaje.Svijet u kojem što veći dolazite, teže padate. Film je dobitnik čak 10 nagrada Goya te posebne nagrade žirija na festivalu u SanSebastianu.
https://www.imdb.com/title/tt5693136/?ref_=fn_al_tt_1

ČASNIK I ŠPIJUN

J'accuse / The Dreyfus Affair / An Officer and a Spy, 2019.
20:00 sati



J'accuse / The Dreyfus Affair / An Officer and a Spy, 2019. Roman Polanski, 132 min. FR/IT
VENECIJA 2019. NAGRADA ŽIRIJA, NAJBOLJI STRANI FILM I NAGRADA FIPRESCI
Scenarij:
Robert Harris I Roman Polanski prema romanu Roberta HArrisa
Uloge: Jean Dujardin, Louis Garrel, Emmanuelle Seigner, Gregory Gadebois
   Dana 5. siječnja 1895. godine kapetan Alfred Dreyfus, mladi časnik u usponu optužen je za špijuniranje za Njemačku i osuđen na doživotnu robiju koju će provesti na Vražjem otoku. Među svjedocima njegovog javnog poniženja nalazi se i Georges Picquart, upravo promaknut u zapovjednika jedinice vojne obavještajne službe koja je Dreyfusa i uhvatila. Međutim, nakon što Picquart otkrije da Nijemci i dalje dolaze do tajnih informacija, biva uvučen u opasan labirint prevare i korupcije koja ne prijeti samo njegovoj časti, već i samom životu.
   Afera Dreyfus koja je potresla Francusku u posljednjoj dekadi XIX stoljeća prva je (ili makar jedna od prvih) te vrste, a naročito na tu temu (galopirajući antisemitizam u Evropi) koja je medijski odjeknula poput bombe. U tome je veliku ulogu ulogu imao pisac Emile Zola, i sam stranog porijekla (talijanskog) i vjerovatno zbog toga često u prilici da iskusi onovremenu francusku netoleranciju, aroganciju i šikaniranje. Roman Polanski je aferu pretočio u film, povijesnu doku-dramu koja se dosta oslanja na faktografiju pod naslovom „J'accuse“, što je bio i naslov i lajtmotiv Zolinog pisma objavljenog u listu Aurora.
https://www.imdb.com/title/tt2398149/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 20.03.

ČASNIK I ŠPIJUN

J'accuse / The Dreyfus Affair / An Officer and a Spy, 2019.
17:30 sati



J'accuse / The Dreyfus Affair / An Officer and a Spy, 2019. Roman Polanski, 132 min. FR/IT
VENECIJA 2019. NAGRADA ŽIRIJA, NAJBOLJI STRANI FILM I NAGRADA FIPRESCI
Scenarij:
Robert Harris I Roman Polanski prema romanu Roberta HArrisa
Uloge: Jean Dujardin, Louis Garrel, Emmanuelle Seigner, Gregory Gadebois
   Dana 5. siječnja 1895. godine kapetan Alfred Dreyfus, mladi časnik u usponu optužen je za špijuniranje za Njemačku i osuđen na doživotnu robiju koju će provesti na Vražjem otoku. Među svjedocima njegovog javnog poniženja nalazi se i Georges Picquart, upravo promaknut u zapovjednika jedinice vojne obavještajne službe koja je Dreyfusa i uhvatila. Međutim, nakon što Picquart otkrije da Nijemci i dalje dolaze do tajnih informacija, biva uvučen u opasan labirint prevare i korupcije koja ne prijeti samo njegovoj časti, već i samom životu.
   Afera Dreyfus koja je potresla Francusku u posljednjoj dekadi XIX stoljeća prva je (ili makar jedna od prvih) te vrste, a naročito na tu temu (galopirajući antisemitizam u Evropi) koja je medijski odjeknula poput bombe. U tome je veliku ulogu ulogu imao pisac Emile Zola, i sam stranog porijekla (talijanskog) i vjerovatno zbog toga često u prilici da iskusi onovremenu francusku netoleranciju, aroganciju i šikaniranje. Roman Polanski je aferu pretočio u film, povijesnu doku-dramu koja se dosta oslanja na faktografiju pod naslovom „J'accuse“, što je bio i naslov i lajtmotiv Zolinog pisma objavljenog u listu Aurora.
https://www.imdb.com/title/tt2398149/?ref_=nv_sr_srsg_0

MLIJEKO

Mjolk / Héraðið / The County, 2019.
20:00 sati



Mjolk / Héraðið / The County, 2019. Grimur Hakonarson, 92 min. IS
Scenarij:
Grimur Hakonarson
Uloge :Arndís Hrönn Egilsdóttir, Sveinn Ólafur Gunnarsson, Þorsteinn Bachmann
   „Mlijeko“, novi film Grimura Hakonarsona, iskrena je i humorna drama o ženi koja će uzdrmati svoju lokalnu zajednicu nakon što se suprotstavi korumpiranom sustavu.
   Grimur Hakonarson pripada skupini novih izuzetno zanimljivih autora koji dolaze iz male, ali vrlo uzbudljive islandske kinematografije. Njegov prethodni film „Ovnovi“ o dvojici posvađane braće, dobitnik je Grand Prixa u Cannesu 2015. Nakon prošlogodišnjeg islandskog hita 'Halla ide u rat' Benedikta Erlingssonačija glavna junakinja ratuje protiv industrijskog giganta i spašava zemlju od ekološke katastrofe, Hakonarsonov film sjajno se nadovezuje s nešto intimnijom pričom o ženi iz male zajednice koja se usudi usprotiviti koruptivnom sistemu. Oba autora pokazuju da često idealizirana politička zajednica Islanda ipak nije imuna na korupcijske afere i daju zanimljiv i iskren uvid u mogućnost borbe protiv istih.
Univerzalnost Hakonarsonova filma naglašava i kritičar Cineurope kazujući da je riječ o ‘moćnoj priči o pobuni, smještenoj u zatvoreno društvo koje metaforički predstavlja sve potlačene zajednice’, a da je riječ o autoru kojeg treba gledati i pratiti potvđuje i kritičar Filmuforijejer ‘Hakonarson ponovno nastupa kao samouvjeren i samopouzdan glas te jedan od najboljih islandskih redatelja’. (zff press)

https://www.imdb.com/title/tt8390612/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 21.03.

DANI FRANKOFONIJE: PORTRET DJEVOJKE KOJA IZGARA

Portrait de la jeune fille en feu, 2019.
17:30 sati



Portrait de la jeune fille en feu, 2019. Céline Sciamma, 120 min. FR
Scenarij:
Céline Sciamma
Uloge: Adèle Haenel, Noémie Merlant, Luàna Bajrami, Valeria Golino
   European Film Awards 2019. Najbolji scenarij
   Cannes 2019. Nagrada za najbolji scenarij i Queer palma
   International Cinephile Society Awards (Cannes 2019.). Najbolji film
   Chicago International Film Festival 2019. Najbolji film (Zlatni Hugo) i Srebrni Q-Hugo
   Denver International Film Festival 2019. Najbolji film
   Goya Awards 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Zlatni globus 2020. Nominacija za najbolji strani film
   Hamburg Film Festival 2019. Najbolji film
   Key West Film Festival 2019. Najbolji LGBT film
   Melbourne International Film Festival 2019. Nagrada publike
   New York Film Critics Circle Awards 2019 . Najbolja fotografija
   New York Film Critics, Online 2019. Najbolji film
   Women Film Critics Circle Awards 2019. Najbolji film o ženskoj slobodi, Najbolji strani film o ženskoj slobodi, Najbolji scenarij
   Na izoliranom otoku u Bretanji krajem 18. stoljeća susreću se Heloïse, mlada plemkinja netom izašla iz samostana koju čekaju zaruke u Milanu, i Marianne, slikarica koja na poziv djevojčine majke dolazi naslikati njezin portret kako bi je budući zaručnik prepoznao. No Heloïse se ne želi udati i odbija pozirati, stoga Marianne dobiva zadatak da bez djevojčina znanja naslika portret, a za to vrijeme će se predstavljati kao njezina pratiteljica. Svakodnevno druženje i prijateljstvo ubrzo će prerasti u žudnju i intenzivan ljubavni odnos.
   „Portret djevojke koja izgara“ četvrti je dugometražni film renomirane francuske redateljice Céline Sciamme, poznate po sjajnim coming of age dramama (Ljiljani, Tomboy, Cure) koje se bave LGBT i posebno djevojačkim identitetima. Novim radom redateljica po prvi puta zakoračuje u klasični žanr povijesne kostimirane drame, ali i dalje ostaje vjerna svom redateljskom prosedeu koji teži afirmirati ženski pogled u tradicionalno maskulinoj industriji. Preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela, Sciamma ingeniozno ispisuje povijest reprezentacije žena u slikarstvu i propituje njihovu poziciju kao pasivnog objekta. U maniri renesansnog slikarstva, film odiše rijetko viđenom stoičkom ljepotom i elegancijom, dok suptilna, minimalistička režija doprinosi nježnom i senzualnom portretu protagonistica. Prezentirajući istovremeno veliku ljubavnu priču i politički manifest za slobodu i pravo žene da odlučuje o svome tijelu, Sciamma se još jednom pokazala kao jedna od najvažnijih feminističkih redateljica svoje generacije. (Human Rights Film Festival)
    Film je na festivalu u Cannesu ovjenčan nagradom za najbolji scenarij i najbolji film LGBT tematike, čime je Sciamma postala prva žena kojoj je dodijeljena ta nagrada.
    Žiri u Chicagu (obrazloženje / Najbolji film): Film prikazuje ne samo raskoš zaljubljivanja i sveprožimajuću prirodu ljubavi, već i ljepotu ženske solidarnosti pri pokušaju da se uklope u svijet oko sebe. Snaga filmskog stvaralaštva u kombinaciji s nevjerojatnom glumom, fotografijom i glazbom oduševila je ovaj žiri."
   Žiri u Chicagu (obrazloženje / Srebrni Q-Hugo): „Lijep i elegantan film... Svi smo zarobljeni autoričinim pogledom dok polako gradi svaku scenu prema konačnom i neizbježnom vrhuncu.“

   Portrait de la jeune fille en feu" na trenutke izgleda kao renesansna slika, osobito kad Héloïse i Marianne jedne večeri posjete lokalne žene na fešti i budu okupane sjajem vatre. Nezaboravna scena postaje još nezaboravnija zahvaljujući zbornu pjevanju žena kao jedinom glazbenom dionicom filma do emotivne završnice uz Vivaldijeva "Četiri godišnja doba" . (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Postavljajući Marianne i Héloïse u odnos potajnog promatrača/potajno promatranog, Sciamma gradi emotivni i psihološki naboj između protagonistica. Ipak, ono što uzdiže ove karaktere, a samim tim i narativ te cjelokupni film na višu razinu je upravo odluka redateljice da su oba lika istovremeno u oba odnosa, podjednako su promatrači te promatrani. (Arman Fatić, ziher.hr)
   Željela sam snimiti ljubavnu priča zasnovanu na jednakosti. (redateljica Céline Sciamma)
   “Portret djevojke koja izgara ” je remek djelo zrele filmašice u naponu redateljske snage. (Antonela Marušić, Vox feminae)
   Film ovakvog formata ne pojavljuje se svaki dan u hrvatskim kinima, zato otkažite prethodno planirane dogovore i poduzmite sve da pogledate ovaj film na velikom platnu. Upozoreni ste! (Antonela Marušić, Vox feminae)

https://www.imdb.com/title/tt8613070/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

 

ČASNIK I ŠPIJUN

J'accuse / The Dreyfus Affair / An Officer and a Spy, 2019.
20:00 sati



J'accuse / The Dreyfus Affair / An Officer and a Spy, 2019. Roman Polanski, 132 min. FR/IT
VENECIJA 2019. NAGRADA ŽIRIJA, NAJBOLJI STRANI FILM I NAGRADA FIPRESCI
Scenarij:
Robert Harris I Roman Polanski prema romanu Roberta HArrisa
Uloge: Jean Dujardin, Louis Garrel, Emmanuelle Seigner, Gregory Gadebois
   Dana 5. siječnja 1895. godine kapetan Alfred Dreyfus, mladi časnik u usponu optužen je za špijuniranje za Njemačku i osuđen na doživotnu robiju koju će provesti na Vražjem otoku. Među svjedocima njegovog javnog poniženja nalazi se i Georges Picquart, upravo promaknut u zapovjednika jedinice vojne obavještajne službe koja je Dreyfusa i uhvatila. Međutim, nakon što Picquart otkrije da Nijemci i dalje dolaze do tajnih informacija, biva uvučen u opasan labirint prevare i korupcije koja ne prijeti samo njegovoj časti, već i samom životu.
   Afera Dreyfus koja je potresla Francusku u posljednjoj dekadi XIX stoljeća prva je (ili makar jedna od prvih) te vrste, a naročito na tu temu (galopirajući antisemitizam u Evropi) koja je medijski odjeknula poput bombe. U tome je veliku ulogu ulogu imao pisac Emile Zola, i sam stranog porijekla (talijanskog) i vjerovatno zbog toga često u prilici da iskusi onovremenu francusku netoleranciju, aroganciju i šikaniranje. Roman Polanski je aferu pretočio u film, povijesnu doku-dramu koja se dosta oslanja na faktografiju pod naslovom „J'accuse“, što je bio i naslov i lajtmotiv Zolinog pisma objavljenog u listu Aurora.
https://www.imdb.com/title/tt2398149/?ref_=nv_sr_srsg_0

PONEDJELJAK / 23.03.

100 GODINA FEDERICA FELLINIJA: CASANOVA

Il Casanova di Federico Fellini, 1976.
19:00 sati



Il Casanova di Federico Fellini, 1976. Federico Fellini, 155 min. IT
Scenarij
: Federico Fellini i Bernardino Zapponi prema autobiografiji Giacoma Casanove "Histoire de ma vie")
Uloge: Donald Sutherland, Tina Aumont, Cicely Browne, Carmen Scarpitta
   Nakon što bude uhićen i osuđen od strane Inkvizicije, samouvjereni i pomalo arogantni pjesnik, filozof, matematičar, pisac i pustolov Giacomo Casanova biva razodjeven i zatočen u mračnoj i turobnoj ćeliji. Tijekom izdržavanja zatvorske kazne prisjetit će se nekih od svojih najvećih ljubavnih. Kad uspije pobjeći iz zatvora, Casanova će krenuti u lutanje Europom...
   Pustolovna biografska drama suscenarista i redatelja Federica Fellinija temeljena je na autobiografiji „Priča mog života“  glasovitog Giacoma Casanove.  U potpunosti snimljen u rimskim studijima Cinecittà, film prikazuje Casanovin površan i razvratan život, dok juri iz jedne ljubavne avanture u drugu. S jedne strane on čezne za poštovanjem, no s druge ga pokreću elementarni nagoni, a kroz priču o protagonistu bez moralnih skrupula autori prikazuju i europsko društvo tijekom 18. stoljeća, društvo koje napučuju čudaci i poremećeni tipovi. U dekadentnom vremenu i Casanova je dekadentni pervertit, na određen način promašen i propao čovjek, a Fellini intrigantno i s mnogo imaginacije prikazuje njega i sve što ga okružuje.
https://www.imdb.com/title/tt0074291/?ref_=fn_al_tt_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) koja se otvara sat vremena prije početka prve projekcije.

Cijena ulaznica:

- 20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA