PROGRAM KINOTEKE Ožujak 2018.

ČETVRTAK / 01.03.

PRIJELOMNI ČAS

Darkest Hour, 2017.
17:30 sati



Darkest Hour, 2017. Joe Wright, 125 min. US
Scenarij: Anthony McCarten
Uloge:Gary Oldman, Kristin Scott Thomas, Lily James, Stephen Dillane, Ronald Pickup, Ben Mendelsohn
    Britanski ratno-biografski film, nominiran za 6 Oscara, između ostaloga za najbolji film godine, kao i glavnog glumca...
    U ranim danima Drugog svjetskog rata, sudbina zapadne Evrope je u rukama novoimenovanog britanskog premijera Winstona Churchilla. Mora odlučiti hoće li pokleknuti pred Hitlerom ili će ustrajati u borbi za ideale, slobodu i nezavisnost naroda, suprotstavivši se znatno većim izgledima nacističke vojske. Dok se nezaustavljive nacističke snage gotovo prelijevaju zapadnom Evropom, ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije lišeno straha od neizbježne invazije. S nepripremljenom javnošću, skeptičnim kraljem i nepodržavanjem vlastite stranke, Churchill mora donijeti možda najznačajniju odluku u svojoj karijeri sasvim sam...
    Oldman sjajno dočarava izmjene njegovih raspoloženja, taktiziranje s političkim neistomišljenicima, neumjereno konzumiranje alkohola i cigara te poštovanje i strah koji iskazuje jedino prema supruzi Clementine (odlična Kristin Scott Thomas). Bez dvojbe, to je svojevrsni “one man show”, ali istodobno i odlično izložen i uzbudljiv film, čijoj je kvaliteti ponajviše pridonijela režija Joea Wrighta: njegov portret engleskog političkog vrha u “prijelomnom času” nije samo plošna slikovnica nego i dojmljiv povratak u prošlost... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Ispod debelih slojeva prvorazredne šminke (još jedna zaslužena oskarovska nominacija) i gustog dima cigara, možda se i kriju oči Garya Oldmana, no uvjeravam vas kako niti jedan trenutak ne pomišljate kako pred vašim očima nezgrapno hoda ili mumlja slavni britanski glumac već sam Winston Churchill. Oldman ga je skinuo savršeno. Svaku njegovu gestu, pokret ili govor, Oldman je izveo besprijekorno, a što je najznačajnije, uspio nam je i prikazati njegovo stanje uma, njegove frustracije i nesigurnosti, odnosno, odlučnost u prijelomnim trenucima... (Ivica Perinović, ezadar)

http://www.imdb.com/title/tt4555426/?ref_=fn_al_tt_2

TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:15 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani. Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij. “Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” ima i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba.
http://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 02.03.

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge:Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

   http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

PRIJELOMNI ČAS

Darkest Hour, 2017.
20:15 sati



Darkest Hour, 2017. Joe Wright, 125 min. US
Scenarij: Anthony McCarten
Uloge:Gary Oldman, Kristin Scott Thomas, Lily James, Stephen Dillane, Ronald Pickup, Ben Mendelsohn
    Britanski ratno-biografski film, nominiran za 6 Oscara, između ostaloga za najbolji film godine, kao i glavnog glumca...
    U ranim danima Drugog svjetskog rata, sudbina zapadne Evrope je u rukama novoimenovanog britanskog premijera Winstona Churchilla. Mora odlučiti hoće li pokleknuti pred Hitlerom ili će ustrajati u borbi za ideale, slobodu i nezavisnost naroda, suprotstavivši se znatno većim izgledima nacističke vojske. Dok se nezaustavljive nacističke snage gotovo prelijevaju zapadnom Evropom, ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije lišeno straha od neizbježne invazije. S nepripremljenom javnošću, skeptičnim kraljem i nepodržavanjem vlastite stranke, Churchill mora donijeti možda najznačajniju odluku u svojoj karijeri sasvim sam...
    Oldman sjajno dočarava izmjene njegovih raspoloženja, taktiziranje s političkim neistomišljenicima, neumjereno konzumiranje alkohola i cigara te poštovanje i strah koji iskazuje jedino prema supruzi Clementine (odlična Kristin Scott Thomas). Bez dvojbe, to je svojevrsni “one man show”, ali istodobno i odlično izložen i uzbudljiv film, čijoj je kvaliteti ponajviše pridonijela režija Joea Wrighta: njegov portret engleskog političkog vrha u “prijelomnom času” nije samo plošna slikovnica nego i dojmljiv povratak u prošlost... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Ispod debelih slojeva prvorazredne šminke (još jedna zaslužena oskarovska nominacija) i gustog dima cigara, možda se i kriju oči Garya Oldmana, no uvjeravam vas kako niti jedan trenutak ne pomišljate kako pred vašim očima nezgrapno hoda ili mumlja slavni britanski glumac već sam Winston Churchill. Oldman ga je skinuo savršeno. Svaku njegovu gestu, pokret ili govor, Oldman je izveo besprijekorno, a što je najznačajnije, uspio nam je i prikazati njegovo stanje uma, njegove frustracije i nesigurnosti, odnosno, odlučnost u prijelomnim trenucima... (Ivica Perinović, ezadar)

http://www.imdb.com/title/tt4555426/?ref_=fn_al_tt_2

SUBOTA / 03.03.

LADY BIRD

17:30 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”? Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.   
   Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film „Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove. Film trenutno ima 167 osvrta na temelju kojih je stekao savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

http://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=fn_al_tt_1

ODGOĐENA REVOLUCIJA

Odgođena revolucija, 2017.
20:15 sati



Odgođena revolucija, 2017. Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić, 71 min. HR
   Tranzicija se u većini postkomunističkih zemalja gotovo u pravilu provodila u sprezi političkih i poduzetničkih elita po načelu profit odabranima, a posljedice loših odluka svima nama. Upravo takva jest i privatizacija na hrvatski način. Vrijeme je naplate. Je li to i vrijeme promjene?
   U Hrvatskoj se prije 25 godina istovremeno ratovalo i trgovalo. U jeku najžešćih ratnih stradavanja austrijski državljanin Georg G. postaje vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj. Taj slučaj istražuje novinarka Iva A. Neizvjestan je epilog, ali Georgu G. se sudi za ratno profiterstvo. Jedna od posljednih žrtvi tranzicijske pljačke je i modna kuća Kamensko. Bivša radnica Đurđa G. već 7 godina ukazuje na kriminal zbog kojeg su ona i njene  kolegice završile na ulici.
   Da nije Bugarske, Hrvatska bi bila najsiromašnija država EU. Sa stanjem u društvu u kojem, uz 250 ekstremno bogatih, više od 800 000 ljudi živi na rubu siromaštva, ne miri se ni Marko M., mladi socijalist i član radikalne lijeve stranke. On uličnim akcijama i prosvjedima zagovara pravednije društvo. Godine prolaze. Radikalizacija traje. Revoucije nema.
http://www.imdb.com/title/tt5442654/?ref_=nm_flmg_dr_3
http://www.fadein.hr/project/odgodjena-revolucija

http://portal53.hr/odgodena-revolucija-70-minuta-filma-koji-te-ne-ostavlja-ravnodusnim/

PONEDJELJAK / 05.03.

SKRIVENA LJUBAV

Call Me By Your Name, 2017.
17:30 sati



Call Me By Your Name, 2017. Luca Guadagnino, 132 min. IT / F / US / BR
Scenarij:
James Ivory prema romanu Andrea Acimana
Uloge: Armie Hammer, Timothée Chalamet, Amira Casar, Esther Garrel, Victoire Du Bois
   Ovogodišnji osvajač Oscara u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija, „Skrivena ljubav“ donosi romantičnu radnju koja prije svega osvaja svojom atmosferom, vizualnim doživljajem i blagim, laganim ljetnim ritmom. Film prati priču o odnosu između mladića Elija i američkog studenta Olivera koji dođe živjeti u kući Elijevih roditelja tijekom ljeta. Elio i Oliver otkriju osjećaje koje njeguju jedan prema drugome i upute se u ljetnu avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote...
   90-godišnji James Ivory tek je svoju četvrtu nominaciju okrunio zlatnim kipićem: bio je nominiran 1987. Soba s pogledom, 1993. Howards End i 1994. Smiraj dana, da bi tek ove godine dobio svog prvog Oscara. Za scenarij „Skrivene ljubavi“ nagrađen je i BAFTA nagradom. Sam film je – nemoguće ih je sve pobrojati – od početka prikazivanja osvojio 70 nagrada i 203 nominacije u različitim katogorijama.
   Redatelj Luca Guadagnino kreirao je idiličan set ruralne Italije u kojoj, i samo u kojoj, ovakva ljubav može procvasti. Sunce, rijeka, stari kameni bazen, vrelo vode, obala jezera, more, mnogo prirode i vožnje biciklom po praznim starim i drevnim talijanskim trgovima vrhunac su romantike, koju bilo tko može zamisliti. Armie Hammer i Timothée Chalamet ostvarili su odlične uloge, no moramo istaknuti iznenađenje kojom lakoćom je mladi Timothée Chalamet prikazao sav rang emocija koje sedamnaestogodišnjak može osjećati. Chamalet je svakako otkriće godine (pogledajte ga i u filmu Lady Bird!), no prava zvijezda filma je i glumac Arnie Hammer glumeći arhetipski prekrasnog uljeza koji uzdrma sredinu svojim izgledom i magnetskim šarmom... (www.journal.hr)
   Film je savršena ljubavna priča, emotivno iskustvo koje će gledatelje potpuno osvojiti. Priča je to koja nadilazi podjelu na spolove i odjekuje među filmskim fanovima širom svijeta. Ovaj, pomalo kontroverzni film ruši sve tabue što je oduševilo i kritičare i gledatelje te na Rotten Tomatoes trenutno ima zavidnih 98 posto. „Skrivena ljubav“, potpuno neskriveno, osvaja nominacije i nagrade i to prvenstveno u kategorijama najboljeg filma i najbolje debitantske uloge. Inteligentan, emotivan i senzibilan, s prekrasnim prizorima talijanske prirode, stvara magičnu atmosferu te na trenutke više nalikuje razglednici nego filmu. S obzirom na to da je radnja smještena upravo u Italiji kroz cijeli film proteže se karakteristična talijanska kultura i sva ljepota te zemlje... (hrvojeos / www.svijetfilma.eu)
   Ovaj film je više od ljubavne priče, ovo je priča o odrastanju, prihvaćanju, shvaćanju, emocijama i osjećajima. Ovo je priča o ljudima. Ljudima koji svojom strašću ili seksualnošću nisu ugrožavali ničije živote, koji su svojom ljubavi pokazali kako se voli, ali i koji su pokazali kako ne voljeti. (Nikola Knežević, music-box.hr)

http://www.imdb.com/title/tt5726616/?ref_=fn_al_tt_4

UTORAK / 06.03.

ODGOĐENA REVOLUCIJA

Odgođena revolucija, 2017.
17:30 sati



Odgođena revolucija, 2017. Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić, 71 min. HR
   Tranzicija se u većini postkomunističkih zemalja gotovo u pravilu provodila u sprezi političkih i poduzetničkih elita po načelu profit odabranima, a posljedice loših odluka svima nama. Upravo takva jest i privatizacija na hrvatski način. Vrijeme je naplate. Je li to i vrijeme promjene?
   U Hrvatskoj se prije 25 godina istovremeno ratovalo i trgovalo. U jeku najžešćih ratnih stradavanja austrijski državljanin Georg G. postaje vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj. Taj slučaj istražuje novinarka Iva A. Neizvjestan je epilog, ali Georgu G. se sudi za ratno profiterstvo. Jedna od posljednih žrtvi tranzicijske pljačke je i modna kuća Kamensko. Bivša radnica Đurđa G. već 7 godina ukazuje na kriminal zbog kojeg su ona i njene  kolegice završile na ulici.
   Da nije Bugarske, Hrvatska bi bila najsiromašnija država EU. Sa stanjem u društvu u kojem, uz 250 ekstremno bogatih, više od 800 000 ljudi živi na rubu siromaštva, ne miri se ni Marko M., mladi socijalist i član radikalne lijeve stranke. On uličnim akcijama i prosvjedima zagovara pravednije društvo. Godine prolaze. Radikalizacija traje. Revoucije nema.
http://www.imdb.com/title/tt5442654/?ref_=nm_flmg_dr_3
http://www.fadein.hr/project/odgodjena-revolucija

http://portal53.hr/odgodena-revolucija-70-minuta-filma-koji-te-ne-ostavlja-ravnodusnim/

HOMMAGE PREDRAG LUCIĆ: BILO JEDNOM U AMERICI

Once Upon a Time in America: Extended Director's Cut, 1984.
20:15 sati



Once Upon a Time in America: Extended Director's Cut, 1984. Sergio Leone, 251 m. US
Scenarij:
Sergio Leone, Piero De Bernardi, Enrico Medioli, Franco Arcalli, Franco Ferrini, Leonardo Benvenuti, Stuart M. Kaminsky i Ernesto Gastaldi po romanu „The Hoods“ Harryja Greya, bivšeg gangsterskog doušnika
Uloge:Robert De Niro, James Woods, Elizabeth McGovern, Burt Young, Tuesday Weld, Jennifer Connelly, Joe Pesci, Treat Williams, Danny Aiello, William Forsythe, Richard Bright, Darlanne Fluegel, James Hayden
   Deset godina planiran Sergio Leoneov ep portretira pedeset godina povijesti podzemlja i nudi obilje likova s odličnim glumačkim izvedbama. Robert De Niro i James Woods tumače uloge dugogodišnjih Lowes East Side prijatelja čije se opasno prijateljstvo srušilo u smrti i nasilju. Film je vezan uz tri epohe američke povijesti, uz dvije flashback sekvence (najviše u 1921. i 1933. godini), zajedno s 1968. u kojoj se glavni lik prisjeća svog života. Nakon anonimnog poziva da se vrati u New York nakon 35 godina skrivanja, David "Noodles" Aaronson prisiljen je suočiti se sa svojom prošlošću dok traži osobu koja ga je pronašla.
   Posljednji film Sergia Leonea pokazuje autorsku genijalnost i kreativnost na vrhuncu. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Cannesu 1984. u verziji koja traje 229 minuta. U SAD-u je film izašao u skraćenoj verziji (koju Leone nikada nije odobrio) koja je trajala gotovo 90 minuta kraće nego originalna koja se prikazivala u Evropi. U skraćenoj verziji izbačene su scene flashbackova, a događaji su poredani kronološki. Američka verzija je zbog toga doživjela brojne kritike te bila komercijalno neuspješna. Razočaran lošim uspjehom, kao i reakcijama kritike i publike na ovu verziju, Leone nije više snimio niti jedan film. Srce ga je izdalo 1989. godine, ne dozvolivši mu da dovrši započeto snimanje filma o strasnoj ljubavi koja se u okupiranom Lenjingradu rodila između Ruskinje i Amerikanca.

   Originalni scenarij, dovršen u listopadu 1981., bio je dug 317 stranica. Krajem snimanja, Leone je imao oko osam do deset sati materijala. Uz pomoć montažera Nina Baraglija uspio je to srezati na gotovo šest sati te želio objaviti film u dva trosatna dijela. Producenti su odbili (djelomično zbog komercijalnog podbačaja Bertoluccijeva dvodijelnog „Dvadesetog stoljeća“), a Leone je bio prisiljen još skratiti film, na 229 minuta. Leone je svojevremeno izjavio da bi idealna duljina trajanja filma bila "između četiri sata i deset minuta i/ili četiri sata i dvadeset i pet minuta" (250 do 265 minuta). Upravo se takva verzija – 251 min. – po prvi put prikazuje u hrvatskim kinima.
   U ožujku 2011. objavljeno je da će Leoneovu originalnu 269-minutnu verziju ponovno izraditi filmski laboratorij u Italiji (koji je stekao talijansko pravo distribucije) pod nadzorom Leoneove djece, uz pomoć izvornog redatelja zvuka Fausta Ancillaija. Sve su to bile pripreme za premijeru 2012. godine na Festivalu u Cannesu. Obnovljeni film premijerno je prikazan na Festivalu u Cannesu 2012. godine, ali zbog upitnih prava na neke scene, restauracija se morala ograničiti na „samo“ 251 minutu. Međutim, Martin Scorsese (čija je Filmska zaklada pomogla u restauraciji) izjavio je kako će pomoći nasljednicima da dobiju prava na zadnje minute kako bi se potpuno obnovila Leoneove predviđena, 269-minutna verzije. Glavni izazov ove restauracije bio je postavljanje nestalih scena natrag u film. Te scene, koje je Sergio Leone morao rezati i koji su se ranije smatrali izgubljenima, umetnuli su se u ovu proširenu verziju na skladniji način. Nažalost, jedini raspoloživi materijal bili su odbačene trake radnih pozitiva, koje su snimljene samo kao reference. Dio restauratorskih radova obuhvaćao je poboljšanje kvalitete tih nestalih scena kako bi se oni mogli ponovno integrirati u film. Rezultirajuća inačica nas približava izvornoj viziji, a dokumenti i svjedočanstva Leonove obitelji i suradnika bili su neophodni za rekonstrukciju.
   O novoj verziji, na stranicama blu-ray.com piše kritičar Michael Reuben: „Sve u svemu, nove scene produbljuju i obogaćuju već izuzetan film, i ova verzija čini film svakako boljim sa njima nego bez njih. Činjenica je da se visokokvalitetni izvorni materijali ne mogu naći, no restauratorski čarobnjaci učinile su izvanredan posao s onim što je svojevremeno odbačeno. Restauratorski tim blisko je surađivao s raznim konzultantima, uključujući skladatelja Ennio Morriconea, kako bi dodatne sekvence ugradio sa što je moguće manje prekida zvučnog protoka, a rezultati su izvanredni.“
   O novoj verziji piše i Luke Hickman na stranicama highdefdigest.com: "Bilo jednom u Americi" je naprosto savršen film. De Niro u vrhunskoj izvedbi uz James Woodsa, Elizabeth McGovern i mnoge druge. Čak i mladi glumci, poput vrlo mlade Jennifer Connelly, su vrhunski. Scenarij je genijalan, vrlo detaljan i nezaboravan. Smjer je dosljedan i fokusiran, nešto što se treba proučavati i primijenjivati. Redateljski je rez (229 min.) bio besprijekoran, a produženi redateljski rez čak je i više od toga. Leoneovo remek-djelo vrijedno je posjedovati i ponovno gledati više nego ikad.“
   O novoj verziji piše i Lou Limenick na stranicama nypost.com: „Ponekad čak i remek-djelo može biti bolje - 22 minuta duže od priznate 229-minutne verzije. O onoj skraćenoj 90 minuta nema potrebe diskutirati. Dok je dulja inačica koja se emitira posljednjih 30 godina briljantno izrađena - to je jedan od mojih favorita - uvijek sam osjećaj da nešto nedostaje. Dodavanje 22 minute samo poboljšava ionako sjajan Leoneov film o krivnji i izdaji.“

   Interesantno je da je glazba za film nastala prije nego što je njegovo snimanje uopće i počelo. Moriccone je na osnovu scenarija i u njemu opisanih karaktera glavnih protagonista stvorio nezaboravne melodije, iskoristivši za lajtmotiv prerađenu kompoziciju Amapola iz 1924. Godine, španjolskog autora José María Lacalle Garcíje.Uprkos njegovom ogromnom trudu i zalaganju, distributeri su (slučajno ili namjerno) u uvodnoj špici filma izostavili Moricconeovo ime, a sam Moriccone nije dobio šansu (navodno iz tehničkih razloga) da sudjeluje u nadmetanju za Oskara. Tek mnogo godina kasnije, glazba rađena za ovo kultno filmsko ostvarenje proglašena je od strane kritičara životnim Moricconeovim djelom.

   Cijeli film obilježava jedno veliko prijateljstvo i jedna veliku ljubav. Sve je to upakirano u nevjerovatno jaku, emotivnu i prije svega realnu ljudsku priču, bez imalo praznih riječi. Leone je pogodio suštinu njujorškog društva - izvanredno djelo koje će vas oduševiti, šokirati i rasplakati najbolji je pokazatelj da su velikani poput Sergia Leonea napravili film zbog publike, pravili film zbog filma, pravili film zbog vječnosti, te snimili remek-djelo. Ovo je ostvarenje sedme umjetnosti koje donosi najbolje ocjene i kritike i publike. Zaslužuje da putem Moricconeove muzike ostane vječan i da se kritična publika prema njemu odnosi sa jednim velikim poštovanjem.Ovakav film niko i nikada neće napraviti! (Marko Stamenković, http://wannabemagazine.com/filmski-vremeplovac)
   Pogledati ovaj film znači biti ‘oboren s nogu’ samopouzdanjem i vitalnošću velikog redatelja… (Kenneth Turan, Los Angeles Times)
   Zato će ljubitelji gangsterskih drama, omerte, kumova, Sopranosa i karizmatičnih mafijaških likova bez daha odgledati priču o životnom putovanju dječaka iz geta, o putevima koje je izabrao i cijeni koju je kroz život plaćao. Sergio Leone dotaknuo se svega – ljubavi, mržnje, prijateljstva, odanosti, novca, zavisti, ubojstava, brutalnog nasilja, silovanja… (Ana Stručić / krizevci.info)

http://www.imdb.com/title/tt0087843/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.imdb.com/title/tt0087843/alternateversions?ref_=tt_ql_trv_5

SRIJEDA / 07.03.

PRIJELOMNI ČAS

Darkest Hour, 2017.
17:30 sati



Darkest Hour, 2017. Joe Wright, 125 min. US
Scenarij: Anthony McCarten
Uloge:Gary Oldman, Kristin Scott Thomas, Lily James, Stephen Dillane, Ronald Pickup, Ben Mendelsohn
    Britanski ratno-biografski film, nominiran za 6 Oscara, između ostaloga za najbolji film godine, kao i glavnog glumca...
    U ranim danima Drugog svjetskog rata, sudbina zapadne Evrope je u rukama novoimenovanog britanskog premijera Winstona Churchilla. Mora odlučiti hoće li pokleknuti pred Hitlerom ili će ustrajati u borbi za ideale, slobodu i nezavisnost naroda, suprotstavivši se znatno većim izgledima nacističke vojske. Dok se nezaustavljive nacističke snage gotovo prelijevaju zapadnom Evropom, ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije lišeno straha od neizbježne invazije. S nepripremljenom javnošću, skeptičnim kraljem i nepodržavanjem vlastite stranke, Churchill mora donijeti možda najznačajniju odluku u svojoj karijeri sasvim sam...
    Oldman sjajno dočarava izmjene njegovih raspoloženja, taktiziranje s političkim neistomišljenicima, neumjereno konzumiranje alkohola i cigara te poštovanje i strah koji iskazuje jedino prema supruzi Clementine (odlična Kristin Scott Thomas). Bez dvojbe, to je svojevrsni “one man show”, ali istodobno i odlično izložen i uzbudljiv film, čijoj je kvaliteti ponajviše pridonijela režija Joea Wrighta: njegov portret engleskog političkog vrha u “prijelomnom času” nije samo plošna slikovnica nego i dojmljiv povratak u prošlost... (Nenad Polimac, Jutarnji List)
   Ispod debelih slojeva prvorazredne šminke (još jedna zaslužena oskarovska nominacija) i gustog dima cigara, možda se i kriju oči Garya Oldmana, no uvjeravam vas kako niti jedan trenutak ne pomišljate kako pred vašim očima nezgrapno hoda ili mumlja slavni britanski glumac već sam Winston Churchill. Oldman ga je skinuo savršeno. Svaku njegovu gestu, pokret ili govor, Oldman je izveo besprijekorno, a što je najznačajnije, uspio nam je i prikazati njegovo stanje uma, njegove frustracije i nesigurnosti, odnosno, odlučnost u prijelomnim trenucima... (Ivica Perinović, ezadar)

http://www.imdb.com/title/tt4555426/?ref_=fn_al_tt_2

IN MEMORIAM NEBOJŠA GLOGOVAC: KENJAC

Kenjac, 2009.
20:15 sati




Kenjac, 2009. Antonio Nuić, 90 min. HR/BiH/RS/UK
Scenarij:
Antonio Nuić
Uloge: Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban
   Godina je 1995. Boro sa suprugom Jasnom i sinom Lukom nakon sedam godina dolazi u Drinovce, svoje rodno selo u Hercegovini. Brata, koji je s obitelji uspio izaći iz Sarajeva, dugo nije vidio. Boro se učestalo svađa sa suprugom Jasnom, a s ocem Paškom kojeg krivi za majčinu smrt, uopće ne razgovara. U dva tjedna godišnjeg odmora Boro će razriješiti sukob s ocem i naučiti biti bolji suprug i otac, u čemu će nemalu ulogu odigrati jedan magarac...
   Kenjac je film o očinstvu. Ono što me najviše zanima u odnosima otac-sin jest činjenica da često oponašamo očeve, a jako malo učimo od njih... (Antonio Nuić, redatelj i scenarist)
   Fotografija Marka Pivčevića, zasluženo je nagrađena u Puli, jer blijedi, zrnati i isprani snimak najviše određuju ovaj film kao gotiku iz kamenjara, toliko točno i nepogrešivo, da se može kazati kako je kamera ovdje jedan od pridruženih likova... (Željko Luketić)

http://www.imdb.com/title/tt1389083/?ref_=fn_al_tt_1

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/nenad-polimac-pise-o-nebojsi-glogovcu-glumac-velikog-talenta-i-karizme-koji-je-ostvario-neke-od-najdojmljivijih-uloga-u-hrvatskom-filmu/7019013/

ČETVRTAK / 08.03.

NEŽELJENA BAŠTINA

oDOKa: IRENA ŠKORIĆ PREDSTAVLJA dokumentarni film "Neželjena baština"
17:30 sati



oDOKa: IRENA ŠKORIĆ PREDSTAVLJA dokumentarni film "Neželjena Baština"
Neželjena baština, 2016. 99 min. HR

   Spomenici su svjedoci o ljudima i vremenu u kojem su nastali. Ali i uništeni spomenici su svjedoci o ljudima i vremenu u kojemu su spomenici nestali. Iz spomenika se iščitava povijest čovjeka i društva u kojem živi. Od 1945. do 1990. godine izgrađeno je na tisuće spomenika narodnooslobodilačkoj borbi po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Mnogi od njih bili su vrlo visoke umjetničke vrijednosti. Umjetničkim su izričajem afirmirali antifašizam i čuvali sjećanje na važne ljude i događaje iz 2. svjetskog rata. U Hrvatskoj je od 1990-ih srušena i devastirana polovica, oko tri tisuće. Nažalost, među njima su i spomenici najviše umjetničke vrijednosti. Na mjestima gdje su nekada ponosno stajali, danas su ruševine, uspomena na zanemarenu i neželjenu kulturnu i političku baštinu. Film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti.
   Film će predstaviti scenaristica i redateljica Irena Škorić, a projekciji će prisustvovati i gosp. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH (2010.-2015.), skladatelj glazbe za film "Neželjena baština"
   Irena Škorić diplomirala je filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade. Sudjelovala je na mnogim domaćim i inozemnim filmskim festivalima, gdje je osvojila pedeset nagrada. Režirala je više od trideset filmova. Njezin film „Rastanak, 2008.“ jedan je od najnagrađivanijih hrvatskih kratkometražnih filmova. Dokumentarni film „Sudbina broja 13, 2009.“ osvojio je nagradu publike na ZagrebDoxu 2010. godine. Kratkometražni igrani film „9. Ožujak, 2010:“ dobio je nagradu za najbolji hrvatski kratkometražni igrani film ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana na Festivalu igranog filma u Puli. Redateljica je i scenaristica dugometražnog igranog filma „7seX7, 2011.“. Dokumentarni film „Dragi Lastane!, 2014.“ prikazan je na ZagrebDoxu 2014. godine, gdje je dobio nagradu publike. Umjetnička je voditeljica manifestacije Noć hrvatskog filma i novih medija.
   Dugometražni dokumentarni film ''Neželjena baština'' prvi je hrvatski film prikazan u Evropskom parlamentu. Projekcija se održala 5.12.2017. u Bruxellesu u glavnoj zgradi Evropskog parlamenta. Poziv joj je upućen od strane člana Evropskog parlamenta, Josep – Marie Terricabrasa, dopredsjednika European Free Alliance / Group of the Greens u EP-u. Irena Škorić je osobno prisustvovala projekciji i predstavila film, a nakon filma se održala debata o jačanju nacionalizma na prostoru Balkana.
http://www.imdb.com/title/tt6513216/?ref_=nm_flmg_dr_1

MEĐUNARODNI DAN ŽENA: SUFRAŽETKINJE

Sufragette, 2015.
20:15 sati




Sufragette, 2015. Sarah Gavron, 106 min. UK
Scenarij:
Abi Morgan
Uloge:Carey Mulligan, Anne-Marie Duff, Helena Bonham Carter, Brendan Gleeson, Ben Whishaw, Adrian Schiller, Natalie Press, Geoff Bell, Finbar Lynch, Meryl Streep
   C.Mulligan glumi Maud, običnu ženu iz radničke klase koja postane borac u počecima feminističkog pokreta u borbi za pravo glasovanja u Velikoj Britaniji. Poduzimajući drastične mjere te su se žene čak okrenule ka nasilju kao jedinom putu prema promjenama, te su bile spremne izgubiti sve kako bi se izborile za jednakost.,,
   „Suffragette“ je film koji ima ambiciju da nas podsjeti kako je tekla borba za ženska prava. Kako imamo političku temu na filmu, imamo i dilemu kako je obraditi. Koliko povijesno utemeljeno, a koliko fiktivno? Kako naći balans između širine slike i mogućnosti identifikacije sa pričom kad već nema živih svjedoka? Kako istaći poveznice, a kako razlike u odnosu na slične pokrete? Da li ih gledati kao dijelove jedne zajedničke slike i borbe za bolji svijet ili kao odvojene pokrete koji se bore za različite interese? „Suffragette“ će pokušati odgovoriti na neka od tih pitanja... Autorice govore o bitnoj temi koju nemamo baš tako često na filmu i to je za pohvalu. Kraj nam govori da to nije bila jednostavna borba i da potpuna jednakost nije ostvarena dekretom i preko noći, da je “napredna” Švicarska uvela opće pravo glasa tek 70-ih godina, a bogati Katar tek prije nekoliko godina. Uostalom, jednakost se ne završava sa pravom glasa. (Marko Stojiljković, film-na-dan.blogspot)
http://www.imdb.com/title/tt3077214/?ref_=fn_al_tt_2

PETAK / 09.03.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA: WHITNEY: BITI SVOJA

Whitney: Can I Be Me, 2017.
17:30 sati



Whitney: Can I Be Me, 2017. Nick Broomfield, Rudi Dolezal, 105 min. UK/ SAD
   Dokumentarist Nick Broomfield i redatelj glazbenih spotova Rudi Dolezal donose dosad neviđeni pogled iza pozornice na Whitney Houston u naponu slave te kirurški precizno seciraju silnice koje su dovele do njezine prerane smrti 2012. u dobi od 48 godina nakon godina borbe s ovisnošću. Koja god bila tema - rasizam, religija, droga, seksualnost, sumnja u sebe, tračevi, suparništvo, nedovoljno obrazovanje, zahtjevi roditelja i industrije, turbulentan brak koji je punio naslovnice ili posljedice stresa na tako strastvenu pjevačicu - redatelji otkrivaju baš sve karte.
   Film je premijerno prikazan na njujorškom Tribeca Film Festivalu .
http://www.imdb.com/title/tt5563330/?ref_=nv_sr_1
   11. veljače 2012. svijet se oprostio od Whitney Houston, jedne od najvećih pjevačica svih vremena. Pronađena je mrtva u kadi u hotelskoj sobi na četvrtom katu hotela na Beverly Hillsu. Prema finalnom izvješću mrtvozornika u krvi je imala čak nekoliko različitih opijata: iako se prvotno pisalo da je umrla zbog srčane bolesti, kao službeni uzrok smrti navedeno je utapanje, a pjevačica u organizmu imala i tragove marihuane, kokaina te lijekova poput Xanaxa, Flexerila te Benadryla. Od trenutka njezine prerane smrti krenula je lavina detalja o njezinu životu, prepunom skandala, ekscesa i uvijek spominjanog drogiranja. A taj je buran privatni život u sjenu bacio najveće uspjehe koji je postigla u karijeri.
https://www.whitneyhouston.com/

BOŽJA VOLJA

Die göttliche Ordnung, 2017.
20:15 sati



Die göttliche Ordnung, 2017. Petra Volpe, 96 min. H
Scenarij:
Petra Volpe
Uloge: Marie Leuenberger, Maximilian Simonischek, Rachel Braunschweig
   Nije pitanje treba li snimati filmove s tematikom rodne ravnopravnosti, već je jedino pitanje zašto ih se ne snima više...
   Zamislite da živite u jednoj od najbogatijih, gospodarski najrazvijenijih zemalja na svijetu, u kojoj su najukusnije čokolade, džepovi su bez rupa jer su rupe u siru, obronci su zeleni, a vrhunci prekriveni snijegom. I sad zamislite, drugarice i sestre, da u tom raju vas nitko ništa ne pita; štoviše, nemate pravo glasa, muž vam ostavlja džeparac ispod tegle filodendrona, a za svaku odluku u kući, pa i one koje su isključivo vaše i tiču se vaših planova, želja i snova, morate pitati njega. Prije četrdesetak godina, upravo takva je bila stvarnost – dobro došle u Švicarsku 1971.! (http://www.fashion.hr)
   Politički i vjerski vođe u Švicarskoj još su se 1970. pozivali na „božanski poredak“ kao razlog zašto žene ne mogu imati pravo glasa. Ovu nevjerojatnu stranicu u povijesti redateljica Petra Volpe istražuje pričom o Nori, neupečatljivoj kućanici iz malenog sela koja mora naučiti kako postati čvrsta predvodnica lokalnih sufražetkinja.
   Švicarska je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj ženama nije bio dopušten izlazak na birališta sve do 1972., dok je kanton Appenzell bio prisiljen prihvatiti žensko pravo glasa tek 1990. nakon što ga je na to natjerao Federalni vrhovni sud. Gore od tog kantona bile su tek zemlje koje se nikad nisu mogle pohvaliti ženskim pravima, poput Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i zemalja poput Kazahstana i JAR-a.
http://www.imdb.com/title/tt5818818/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 10.03.

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
17:30 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge:Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

   http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
20:15 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani. Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij. “Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” ima i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba.
http://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_1

PONEDJELJAK / 12.03.

INOSLAV BEŠKER:'68

JAGODE I KRV / The Strawberry Statement, 1970. Stuart Hagmann, 109 min. US
20:15 sati



   Svako osvrtanje na prošlost, koliko god zanimljivo bilo, je samo gledanje unazad. Budućnost, a i sadašnjost su u drugom smjeru. Sve to znamo, ali na 1968. se naprosto moramo osvrnuti. Seriju predavanja tematski posvećenh 1968. započinje ugledni novinar i profesor, ali i svjedok (tog) vremena – Inoslav Bešker. Nakon predavanja bit će prikazan film „Jagode i krv“...
   '68. - GODINA KOJA JE PROMIJENILA SVIJET
   Od New Yorka, Miamija i Chicaga preko Pariza, Praga, Rima, Berlina, Varšave i Beograda do Tokija i Ciudad de Méxica, budila se svijest, budio se svijet. Planeta je polako tinjala. Mladi ljudi su tražili promjene.To je godina atentata na Martina Luthera Kinga i Bobbyja Kennedyja, Andyja Warhola i Rudyja Dutchkea, Praškog proljeća i studentskih prosvjeda u čitavoj Evropi, antiratnog pokreta, prvog velikog medijski pokrivenog rata - onoga u Vijetnamu, afirmira se Black Power, ženski pokret...
   Sport, umjetnost, i film nisu ostali izolirani od tih previranja. Bila je to i godina u kojoj se slavila slobodna ljubav, u kojoj su žene izborile pravo na abortus, na sportskim se borilištima vide uzdignute šake s crnom rukavicom, a u Londonu je pak, modna kreatorica Mary Quant svojim kolekcijama izokrenula svijet mode naglavačke. Avangardno je kazalište imalo „svoj trenutak“.
   1968. godina je za svjetsku kinematografiju bila značajna prije svega zbog toga što su se, kao rijetko kad prije i poslije, na nju odrazili burni politički događaji koji su obilježili gotovo sve zemlje tadašnjeg svijeta, a u mnogim, pogotovo zapadnim zemljama na filmu pronašli odraz i promjene morala i društvenih vrijednosti izazvani dramatičnim raskorakom između starijih i novijih generacija. Filmovi toga razdoblja legitimiraju novo-etabliranu kulturu mladih i prihvaćaju liberalnije stavove u vezi sa seksualnošću i nasiljem, a u kasnijim razdobljima pokazuju i otvoreni cinizam prema establišmentu i tradicionalnim društvenim strukturama.
   Upravni odbor Francuske kinoteke, 9. veljače, na poticaj tadašnjeg ministra kulture Andréa Malrauxa, donosi odluku o smjeni kontroverznog direktora Henrija Langloisa, čime započinje tzv. "afera Langlois". Odluka izaziva bijes kod brojnih francuskih sineasta, pogotovo onih sa ljevice uvjerenih kako je Langlois smijenjen zbog svojih političkih stavova; demonstracije protiv Langloisove smjene eskaliraju u ulično nasilje. Suočena sa sve spektakularnijim neredima, uprava Francuske kinoteke 22. travnja donosi odluku o vraćanju Henrija Langloisa na mjesto direktora Kinoteke; ona, međutim, dolazi prekasno da umiri bijes javnosti, pogotovo mladih studenata sa radikalne ljevice koji će je, između ostalog, nekoliko tjedana kasnije iskoristiti kao povod za izbijanje velikih demonstracija u Parizu.
   Po ulasku sovjetskih trupa u Čehoslovačke, veliki dio čehoslovačkih sineasta emigrira na Zapad, što se smatra najvećim politički motiviranim egzodusom u povijesti svjetske kinematografije nakon Drugog svjetskog rata.
   Bila je to i godina Stanleya Kubricka, odnosno njegovog remek djela  »Odiseja u svemiru 2001«: apstraktni, neobično filozofski i metafizički SF film, koji je s vremenom stekao ogroman ugled te se danas smatra možda i najboljim SF filmom 20. stoljeća. Isti je dan (3. travnja) premijeru imao i „Planet majmuna“, SF-film koji je pažnju privukao i time što je shvaćen kao alegorija na tada aktualna politička pitanja, i koji se također smatra klasikom žanra.  
   40. ceremonija dodjele Oscara je održana dva dana kasnije od predviđenog termina, s obzirom da su crni američki uzvanici objavili kako neće na njoj sudjelovati dok traje žalovanje za Martinom Lutherom Kingom.
   Filmski festival u Cannesu završava prije roka i prije službene dodjele nagrada, nakon što su dvorane zaposjeli radikalno lijevi demonstranti, a dio sineasta povukao svoje filmove u znako solidarnosti sa demonstrantima u Parizu.
  U Hrvatskoj, studenti izlaze na ulice, a četvorka iz Splita svojim je umjetničkim performansom zauvijek obilježila (Crveni) Peristil. Provokativna akcija s vremenom se uzdigla u mit obavijen velom tajne i mistifikacije.

JAGODE I KRV
The Strawberry Statement, 1970. Stuart Hagmann, 109 min. US
Scenarij:
Israel Horovitz prema romanu Jamesa Simona Kunena
Uloge: Bruce Davison, Kim Darby, Bud Cort
   Intenzivni pogledi na politička previranja krajem šezdesetih godina prošlog stljeća, koja su protresla američke studentske domove...
   Simon je student na sveučilištu u San Franciscu. Zadovoljan je svojim učešćem u veslačkom timu i ostaje samo slučajni posmatrač studentskih nemira, demonstracija i protesta. Pa ipak, počinje ga obuzimati radoznalost i on počinje istraživati unutrašnji krug studenata koji su zauzeli kancelariju dekana. Uskoro se upoznaje sa Lindom i postaje odani član studentske revolucije (da bi se viđao sa djevojkama). Ali kad istinski otkrije korupciju i ludilo protiv koga njegovi drugovi protestiraju, on se priključuje pokretu i srcem. Postaje revolucionarni vođa i priprema kolege za dramatični susret sa „svinjama“ prilikom sljedećeg protesta.
   „Strawberry Statement“ (Stav o jagodama) je naslov knjige Jamesa Simona Kunena, objavljene 1969, kada je autor imao 21 godinu: pisao ju je sa 19. U knjizi Kunen opisuje događaje na sveučilištu Columbia u New Yorku tijekom 1966-68. godine, odnosno studentsku pobunu protiv sveučilišne administracije. Tijekom  pobune, jedan od administratora sveučilišta je rekao da su stavovi studenata za sveučilište važni koliko i njihov stav o tome da, recimo, vole ukus jagoda. Kunen je otkrio da je ta izjava za njegovu odluku o naslovu bila važna koliko i njegov odnos prema rok grupi „Strawberry Alarm Clock“; grupa „Strawberry Alarm Clock“ uzela je to ime u znak poštovanja prema Beatlesima i pjesmi Johna Lenona „Strawberry Fields Forever“ iz 1967; Strawberry Fields je ime zgrade koju je imala Vojska spasa u Liverpoolu Lenonovog djetinjstva; danas to ime nosi dio Centralnog parka u New Yorku, posvećenog uspomeni na Lenona. Film „Strawberry Statement“ je snimljen 1970. i ne odgovara sasvim knjizi, jer se događa na nedefiniranom sveučilištu na Zapadnoj obali. U filmu je niz popularnih pjesmama tog vremena; svakako najpopularnija je parola “Give peace a chance”, koju studenti skandiraju, dok ih policajci opkoljavaju da bi ih tukli; parolu je smislio John Lenon, koji je napisao istoimenu pjesmu 1969. Film je dobio nagradu na filmskom festivalu u Cannesu 1971, i ostao kultni film mnogih pobuna poslije sedamdesetih godina. Stav o jagodama, dakle, nosi neizbrisiva sjećanja na globalnu povijest druge polovice dvadesetog stoljeća... (Svetlana Slapšak, pescanik.net)
   "Jagode i krv" jedan je iz niza ljevičarskih (pro)modernističkih filmova koji su na prijelazu šezdesetih u sedamdesete godine zapljusnule američku kinematografiju. Iako je većina tih filmova nastajala u nezavisnim produkcijama, nova strujanja snažno su zahvatila i Hollywood pa je tako "Jagode i krv" nastao u produkciji glasovitog MGM-a. Film je postigao velik uspjeh na festivalu u Cannesu, gdje je dobio Specijalnu nagradu žirija, pri čemu su se njegovi članovi konfrontirali, jer su mu neki od njih željeli dodijeliti glavnu nagradu - Zlatnu palmu. Unatoč velikom odjeku filma i kultnom statusu koji je ubrzo postigao, redatelj Stuart Hagmann kasnije je snimio još samo jedan nezapažen film. Treba spomenuti i izvrstan soundtrack s pjesmama Joni Mitchell, Crosby, Stills, Nash & Younga, te Johna Lennona  / Give Peace a Chance u glasovitoj završnoj sekvenci filma,,. (tvprofil)
   Vjerovatno najbolji film o studentskim protestima sa kraja šezdesetih, kontrakulturni bljesak u kojima je aktualni soundtrack odigrao presudnu ulogu... (suburbian/forum.hr)

http://www.imdb.com/title/tt0066415/?ref_=nv_sr_1

UTORAK / 13.03.

ODGOĐENA REVOLUCIJA

Odgođena revolucija, 2017.
17:30 sati



Odgođena revolucija, 2017. Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić, 71 min. HR
   Tranzicija se u većini postkomunističkih zemalja gotovo u pravilu provodila u sprezi političkih i poduzetničkih elita po načelu profit odabranima, a posljedice loših odluka svima nama. Upravo takva jest i privatizacija na hrvatski način. Vrijeme je naplate. Je li to i vrijeme promjene?
   U Hrvatskoj se prije 25 godina istovremeno ratovalo i trgovalo. U jeku najžešćih ratnih stradavanja austrijski državljanin Georg G. postaje vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj. Taj slučaj istražuje novinarka Iva A. Neizvjestan je epilog, ali Georgu G. se sudi za ratno profiterstvo. Jedna od posljednih žrtvi tranzicijske pljačke je i modna kuća Kamensko. Bivša radnica Đurđa G. već 7 godina ukazuje na kriminal zbog kojeg su ona i njene  kolegice završile na ulici.
   Da nije Bugarske, Hrvatska bi bila najsiromašnija država EU. Sa stanjem u društvu u kojem, uz 250 ekstremno bogatih, više od 800 000 ljudi živi na rubu siromaštva, ne miri se ni Marko M., mladi socijalist i član radikalne lijeve stranke. On uličnim akcijama i prosvjedima zagovara pravednije društvo. Godine prolaze. Radikalizacija traje. Revoucije nema.
http://www.imdb.com/title/tt5442654/?ref_=nm_flmg_dr_3
http://www.fadein.hr/project/odgodjena-revolucija

http://portal53.hr/odgodena-revolucija-70-minuta-filma-koji-te-ne-ostavlja-ravnodusnim/

OSLO 31. KOLOVOZA

Oslo, 31. august, 2011.
20:15 sati



Oslo, 31. august, 2011. Joachim Trier, 96 min. NO
Scenarij:
Eskil Vogt, Joachim Trier
Uloge: Anders Danielsen Lie, Malin Crépin, Aksel M. Thanke, Hans Olav Brenner, Ingrid Olava
   Anders će uskoro završiti s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru na selu. U sklopu programa, omogućeno mu je da ode u grad radi razgovora za posao. No, on iskorištava priliku i ostaje u gradu, luta uokolo i susreće ljude koje već dugo nije vidio. 34-godišnji Anders je pametan, zgodan i iz dobre obitelji, ali ga jako muči to što je propustio brojne životne prilike i što je iznevjerio mnoge ljude. Još uvijek je relativno mlad, ali osjeća da mu je život već završio. Tijekom ostatka dana i do duboko u noć, duhovi pogrešaka iz prošlosti sukobit će se s mogućnošću ljubavi i novog života i nadom da će mu se ujutro rasvijetliti slika budućnosti.
   Trier na univerzalan i zreo način traga za smislom i ciljem života u suvremenoj Norveškoj, propitujući što se događa kad dolete tridesete, a mladenački polet natkrije crni oblak sumnje i nesigurnosti. “Oslo, 31. kolovoza“ film je o neumitnoj prolaznosti života, trajnoj usamljenosti i modernim pritiscima zbog kojih ponekad nije lako istupiti iz začaranog kruga nesreće i pronaći komadić raja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Kao rijetko koji, bez napora i nepotrebne frustracije/krvi/suza, opisuje probleme ovisništva, no ni slučajno samo to. Nije mi poznat Joachim Trier, ali mi se jako dopada njegov uradak. Film ide široko i duboko, istražujući putešestvije ljudskih misli, potragu za onim što zovemo smisao života, potragu koja je kod nekih kudikamo više ispresijecana preprekama nego li u drugih ljudi. U Oslu, ta potraga uzima različite oblike, različite ovisnosti ne samo o drogi – imam dojam da je ona tu samo kao sredstvo kroz koje je moguće jače naglasiti probleme... (Vanja, www.fak.hr)
   Briljantan izlet u životnu izoliranost... „Oslo 31. kolovoza’ ni u jednom trenutku ne zapada u zamor, propovijedanje ili samosažaljevanje, a komunikacija glavnog lika sa samom temom, ali i sa gledateljem koji je stavljen u samo središte prekretnice života glavnog lika je besprijekorna... (Antonio Kozina, www.ravnododna.hr)
   Kritika je film nazvala 'zadivljujućim djelom genija' (Twitch Film) te 'sigurnim i predivno snimljenim filmom, koji apsolutno očarava' (Variety). Navedeno je i da je 'Oslo, 31. kolovoza' 'maleno, tiho i vrlo osobno djelo koje u 90 minuta donosi duboku, slojevitu i odlično odglumljenu priču...(Eye for Film)

http://www.imdb.com/title/tt1736633/

SRIJEDA / 14.03.

KINO CIRKUS: AFTER CIRCUS

After Circus, 2015.
17:30 sati




After Circus, 2015. Viveka Melki, 78 min. CA/US
FILM SE PRIKAZUJE IZVORNO, BEZ TITLOVA
   Paralelno s uspjehom blockbuster mjuzikla "The Greatest Showman", Kino Cirkus donosi američki dokumentarac o životu klasičnih cirkuskih umjetnika pred odlaskom u mirovinu. Život tadašnjih klasičnih cirkuskih umjetnika ispod „big topa“ fizički i psihički je izrazito zahtjevan i sve manje unosan. Što se događa kada umjetnici, upoznati samo s ovakvim načinom života, izgube bitku s godinama i moraju se nositi s novim izazovom - izvedbenom mirovinom?
   Dokumentarac redateljice Viveka Melvi istražuje strastvenu i životopisnu zajednicu umirovljenih i poluumirovljenih cirkuskih umjetnika koji žive u Sarasoti, Florida. „After Circus“ daje osvježavajući pogled na čvrsto povezanu zajednicu cirkuskih umjetnika koji s toplinom i humorom dijele svoja životna iskustva i aktualne izazove...
http://www.imdb.com/title/tt5073300/?ref_=fn_al_tt_1

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:15 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge:Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

   http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

ČETVRTAK / 15.03.

TRI PLAKATA IZVAN GRADA

Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017.
17:30 sati



Three Billboards Outside Ebbing, Missouri, 2017. Martin McDonagh, 115 min.US
Scenarij:
Martin McDonagh
Uloge: Frances McDormand, Woody Harrelson, Sam Rockwell, John Hawkes, Peter Dinklage
   Neobična priča prati ženu koja kreće u pravi mali rat protiv policije, a na kraju i protiv cijeloga gradića u državi Missouri...
   Van grada Ebbinga, u Missouriju, objavljena su tri plakata s pomoću kojih Mildred Hayes proziva šerifa Williama Willoughbyja da nije ništa poduzeo glede umorstva njene kćeri.
   Umjesto da servira nadu, kako to veliki američki redatelji rade u svojim filmovima da bi osigurali naklonost publike, McDonagh vjeruje u svoje likove i ostaje dosljedan njihovoj skepsi do posljednjeg trenutka. Možda na kraju ne dobivamo odgovore na sva pitanja koja film postavlja, ali zato imamo kirurški precizno zaokružene filmske karaktere koje ćemo zasigurno pamtiti.... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   S nagradama ili bez, “Three Billboards” je u svakome pogledu film vrijedan gledanja, prepun sjajnih dijaloga i monologa, odličnih glumačkih izvedbi, a svojim tempom i šarmom, kao i lijepom fotografijom i glazbom Cartera Burwella može nas podsjetiti na najbolje kasnije uratke braće Coen... (Ivan Laić, www.ravnododna.com)
   Potpisnik režije i scenarija, Martin McDonagh, mislio je lokalno i djelovao globalno kad je radnju filma smjestio u američku zabit koja se, zahvaljujući akterima, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta. Svaka zajednica ima svog siledžiju, plemenskog vrača i amorfnu povodljivu masu koja želi biti vođena. Povod za „okidač“ je naizgled benigan, a svi akteri ove drame odlično su predstavljeni i povezani. Ukratko, ovo je remek djelo u kom je sve na svom mjestu.. (Stole, forum.titlovi.com)

   Ova sjajna drama Martina McDonagha pomalo je iznenadila na dodjeli Zlatnih globusa osvojivši čak četiri nagrade: za najbolju dramu, glumicu u drami, sporednog glumca i scenarij. “Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” ima i sedam oscarovskih nominacija: najbolji film, izvorni scenarij,  glavna ženska uloga (Frances McDormand), sporedna muška uloga (Woody Harelson i Sam Rockwell), montaža i glazba.
http://www.imdb.com/title/tt5027774/?ref_=nv_sr_1

FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
   Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

PETAK / 16.03.

FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
17:30 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
   Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

LADY BIRD

20:15 sati



Lady Bird, 2017. Greta Gerwig, 93 min. US
Scenarij:
Greta Gerwig
Uloge: Saoirse Ronan, Laurie Metcalf, Tracy Letts, Lucas Hedges, Timothée Chalamet, Beanie Feldstein, Stephen McKinley Henderson, Lois Smith
   Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja Christine, buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mjesto smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negdje drugdje i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalijepimo jedan sočan “fuck you”? Ono što se događa u kući je zapravo i najbolji dio filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumijevanja se podrazumijeva za odrastanje, ali ovdje je to podignuto na viši nivo.   
   Već na premijernom prikazivanju (Toronto film festival) film je doživio ovacije prisutnih, a nakon prvih projekcija stizale su kritičarske pohvale: film „Lady Bird“ postao je najbolje ocijenjen film u povijesti stranice Rotten Tomatoes na kojoj korisnici mogu recenzirati, odnosno pozitivno ili negativno ocjenjivati filmove. Film trenutno ima 167 osvrta na temelju kojih je stekao savršeni stopostotni rejting, što se nikad prije nije dogodilo na ovoj stranici. I ne manje važno, film je nominiran za Oscara u slijedećim kategorijama: najbolji film, režija, izvorni scenarij te najbolja ženska glavna i sporedna uloga...
   Reprezentacija crkvenog osoblja škole mjesto je na kojem film iznenađujuće briljira. Prodirući u privatne živote svećenika i časnih sestara, vidimo da su i oni samo ljudi od krvi i mesa, emotivna stvorenja koja često bivaju izvrgnuta ruglu bez razloga. Prvi takav susret imamo u sceni u kojoj svećenik pripremajući učenike za školsku predstavu, iznenadno završava u moru suza, što dolazi kao apsolutni šok. Redateljica Gerwig  ne samo da nam daje obrazloženje ovih emocija, naročito u dijalogu, nego postepeno dobivamo dublji uvid u stanje ovog karaktera. Kako se radnja s crkvenim karakterima ne gura u prvi plan, za neke elemente priče potrebno je obratiti malo više pozornosti, što na kraju formira istinski vrijedno iskustvo gledanja... (Armin Fatić, www.ziher.hr)
   Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je riječ o zaista revolucionarnom filmskom djelu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog djela. Ove godine to mjesto zauzima samostalni redateljski debi glumice i scenaristice Grete Gerwig, Lady Bird, autobiografska priča o odrastanju i pozicionira se između dvije krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan... (Marko Stojiljković, Internet Monitor)

http://www.imdb.com/title/tt4925292/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 17.03.

DUGO PUTOVANJE, IGNACIJE LOJOLSKI

Ignacio de Loyola, 2016.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Ignacio de Loyola, 2016. Paolo Dy, Cathy Azanza, 118 min. RP/E
Scenarij:
Paolo Dy
Uloge: Andreas Muñoz, Javier Godino, Julio Perillán
   Ignacio López de Loyola rodio se u Baskiji 1491. kao najmlađi od dvanaestero djece u obiteljskom dvorcu Loyola, u baskijskoj pokrajini Gipuzkoa. Španjolski plemić, odgojen na dvoru, služio je u vojsci potkralja Navarre, a prilikom francuskog napada na tvrđavu Pamplona 1521., teško je ranjen topovskim kuglom u obje noge. Za dugotrajnog liječenja i čitanja svetačkih legendi doživio je vjerske ekstaze i vizije. Povukao se u spilju, hodočastio 1523. u Rim i Svetu zemlju, a nakon povratka studirao od 1528. filozofiju i teologiju na španjolskim sveučilištima i u Parizu. Tamo je okupio krug istomišljenika, koji su se 1534. zavjetovali da će služiti Bogu i pomagati dušama u savršenom siromaštvu i čistoći...
http://www.imdb.com/title/tt5040624/?ref_=nv_sr_1

FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
   Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

NEDJELJA / 18.03.

SVE ŠTO OSTAJE

18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
All That Remains, 2016. Dominic Higgins, Ian Higgins, 119 min. US
Scenarij:
Dominic Higgins, Ian Higgins
Uloge: Leo Ashizawa, Yuna Shin, Meg Kubota
   Istinita priča o čovjeku koji je preživio napad atomske bombe na Nagasaki, Takashiju Nagaiju (1908 – 1952) - liječniku-radiologu, vjerskom obraćeniku i mirovnom aktivisti... Odrastao je prema učenjima Konfucija i Shinto religije, a upisom na fakultet zanima se i za djela drugih filozofa i znanstvenika, naročito Blaise Pascala. Upravo su ga njegovi radovi usmjerili ka kršćanstvu, da bi se 1934. preobratio. Sudjelovanje u ratu, te atomska bomba dodatno su opteretili / usmjerili njegov život, naročito mirotvorstvo...
   Takashi Nagai autor je knjige „Zvona Nagasakija“ koja predstavlja potresno svjedočanstvo pisca koji je preživio udar atomske bombe...
   1991. u Nagasakiju je utemeljena Nagrada za mir nazvana njegovim imenom, a dodjeljuje se pojedincima i/ili organizacijama, domaćim i/ili inozemnim, za doprinos svjetskom miru i humanitarnom djelovanju...
http://www.imdb.com/title/tt2629110/

FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
   Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

PONEDJELJAK / 19.03.

OTVORI VRATA SRCA - 25 GODINA HRVATSKOG CARITASA

25 godina hrvatskog Caritasa, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
25 godina hrvatskog Caritasa, 2017. Neven-Mihael Dianežević, 30 min.

   Hrvatski Caritas punih 25 godina radi na ostvarenju vizije pravednijeg i sretnijeg svijeta, mjesta gdje će se solidarnost i socijalna pravda promicati i živjeti. Svojim je akcijama, na nacionalnom i međunarodnom planu, bio glas obespravljenih, siromašnih, marginaliziranih. Jer u središtu njegova djelovanja jest čovjek.

 

ĐOKA

Đoka, 2017.
18:35 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2017. Zrinka Krešo, 30 min. HR

   Đoka, pravim je imenom Jozo Radoš. Iz Tomislav grada je, točnije sela Seonica. Rođen je četiri mjeseca nakon što mu je otac umro. Majka je ostala sama s troje djece. Bili su siromašna obitelj. Maleni Đoka gotovo da i nije imao igračaka. Svega je bio željan. I stoga se zavjetovao da će, kado draste, pomagati siromašnima...

 

FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
20:15 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
   Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

UTORAK / 20.03.

BOG IPAK POSTOJI 2

18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
God's Not Dead 2, 2016. Harold Cronk, 120 min. US
Scenarij:
Chuck Konzelman, Cary Solomon
Uloge: Melissa Joan Hart, Jesse Metcalfe, David A.R. White
   Kad učiteljicu pitaju o Isusu u javnoj srednjoj školi, njezin odgovor dovest će je u veliku nevolju...
   Film istražuje stajališta iza vlastitih uvjerenja i razvija teme koje su započete prethodnikom „Bog nije mrtav“...
http://www.imdb.com/title/tt4824308/?ref_=nv_sr_1

ROCK THE CASBAH

Rock the Casbah, 2013.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Rock the Casbah, 2013. Laila Marrakchi, 100 min. MA/FR
Scenarij:
Laila Marrakchi
Uloge: Morjana Alaoui, Nadine Labaki, Lubna Azabal
   Ljeto u Tangeru. Trodnevno okupljanje obitelji nakon smrti oca u skladu s muslimanskom tradicijom. Treba napustiti plaže i kupaće kostime i odjenuti đelabe, okupiti cijelu obitelj i stvoriti ambijent žalovanja u kući. Uznemirenost je na vrhuncu, preminuli otac obitelji iza sebe ostavio je same žene. Sve će se dodatno poremetiti dolaskom Sofije, najmlađe kćeri koja je izgradila život na drugom kraju svijeta. Glumica koja tumači uloge teroristkinja u američkim serijama stiže iz New Yorka nakon više godina izbivanja.
   Njezin povratak je i izravnavanje računa sa sestrama i preispitivanje ustaljenog patrijarhalnog poretka. Između suza i smijeha kolektivna histerija potaknut će svaku od žene na preispitivanje same sebe...
http://www.imdb.com/title/tt2524568/

SRIJEDA / 21.03.

KIMBULU – ZABORAVLJENO SREDIŠTE AFRIKE

Kimbulu, 2010.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2010. Ivica Barišić, 45 min. HR

   Otišao sam u tadašnji Zair, u grad Bukavu, 1972. na Malu Gospu. Tamo sam prošao više misija i 2005., po želji poglavara, pošao u nadbiskupiju Butembo - Beni, u mjesto Kimbulu, gdje smo otvorili župu sv. Josipa. Bio je to povijesni događaj, svečano otvorenje župe bilo je 2006. kada se slavila 100. obljetnica dolaska prvih misionara u Kongo. Župa u Kimbulu je prvi put otvorena 1925. godine, ponovno zatvorena 1930., sve dok mi nismo došli 2005.... (fra Ilija Barišić)
   Fra Ilija Barišić je član franjevačke provincije sv. Jeronima. Godinama boravi u Kongu, gdje je izgradio samostan i brojne škole na udaljenim, nepristupačnim obroncima Afrike. Fra Ilija je trenutno u župi Kimbulu. Već 42 godina djeluje na istoku ratom opustošene Demokratske Republike Kongo.

 

DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Fra Ilija Barišić 2017. Ivica Barišić, 45 min. HR

   Životni put fra Ilije Barišića, rođenoga 1942. godine, koji je član franjevačke Provincije svetoga Jeronima u Dalmaciji i Istri, i koji je već 45 godina misionar u Demokratskoj Republici Kongo. Ondje je otišao još 1972. godine, kada se ta država zvala Zair.Skromnost, ali vedrina i velika ljubav toga misionara prema tamošnjemu stanovništvu vrlo je uočljiva, a njegov rad usmjeren je ponajprije na osnivanje škola kako bi se djeci obrazovanjem omogućio bolji život.

 

CRVENI KRUG

Le cercle rouge, 1970.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Le cercle rouge, 1970. Jean Pierre Melville, 140 min. FR
Scenarij:
Jean Pierre Melville
Uloge: Alain Delon, Bourvil, Gian Maria Volonté, Yves Montand
   Kriminalistička drama o bivšem zatvoreniku koji, izbjegavajući osvetu mafije, planira veliku pljačku dijamanata. I dok je policijski inspektor Mattei uvjeren da je ubojica Vogel napokon priveden pravdi, lukavi pritvorenik planira bijeg. Iskoristivši nepažnju policije Vogel pobjegne iz vlaka, te se sakrije u prtljažnik bivšeg pljačkaša Coreyja koji je upravo odslužio zatvorsku kaznu. No, ni Corey ne miruje već i sam planira novi pothvat – pljačku dragulja. Pridobivši Vogela za svoj naum, angažira i nekadašnjeg policajca, a sada alkoholičara Jansena, te se trojka uvelike počne pripremati za milijunski posao. Međutim, Coreyju je za petama njegov bivši šef, mafijaš Rico, dok inspektor Mattei polako ulazi u trag odbjeglom Vogelu...
   Niti jedan kriminalistički film do sada nije tako pedantno i hladnokrvno režiran... (jamesellroy.net)
   Remek-djelo kriminalističkog filma... (criterion.com)

   Melvilleova posvećenost i razumijevanje akcijskog filma izgleda poput poezije... (AO Scott, New York Times )
http://www.imdb.com/title/tt0065531/

ČETVRTAK / 22.03.

LJILJANI U POLJU

Lilies of the Field, 1963.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Lilies of the Field, 1963. Ralph Nelson, 94 min. US
Scenarij:
James Poe po romanu Williama Edmunda Barretta
Uloge: Sidney Poitier, Lilia Skala, Lisa Mann
   Adaptacija istoimenog romana Williama Edmunda Barretta iz 1962., koja je nakon uspješnog filma doživjela i svoju kazališnu adaptaciju (promijenjenog imena „Look to the Lilies“). Godine 1978. je snimljen nastavak „Christmas Lillies of the Field“... Radnja se događa na američkom Jugozapadu gdje grupa njemačkih redovnica, nedavno doseljenih iz Evrope, pokušava sagraditi kapelicu u pustinji....
   Američka distribucija filma je, pak, koincidirala sa vrhuncem društvenih previranja vezanih uz pokret za građanska prava američkih crnaca. Zbog aktualne teme je postigao komercijalni uspjeh, ali i niz prestižnih nagrada, od kojih je najvažniji Oscar za najboljeg glumca. Za svoju ulogu tvrdoglavog, lutajućeg radnika Homera Smitha. Sidney Poitier osvojio je Oscara i prvi je Afroamerikanac nakon Hattie McDaniel (1939. sporedna ženska uloga u klasiku „Prohujalo s vihorom“) ovjenčan Oscarom.
http://www.imdb.com/title/tt0057251/

CORPORATE

Corporate, 2017.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Corporate, 2017. Nicolas Silhol, 95 min.
Scenarij
: Nicolas Fleureau, Nicolas Silhol
Uloge: Céline Sallette, Lambert Wilson, Stéphane De Groodt
   Život mlade menadžerice okrene se naglavačke nakon što bude svjedok samoubojstvu kolege...
 Emilie je bistra mlada radoholičarska menadžerica za ljudske resurse koji radi za veliku francusku agroprehrambenu tvrtku. Ambiciozna i posvećena svomu poslu, ona je dobar vojnik, spreman primijeniti u praksi nemilosrdne metode upravljanja kako bi udovoljila zahtjevima nadređenih. No jednog dana jedan od zaposlenika tvrtke pred njom počini samoubojstvo. Uznemirena strašnom smrću kolege, naposljetku će shvatiti da i tvrtka mora preuzeti odgovornost. Dok je istraga u tijeku, ona je zapela između traumatiziranih kolega i pritiska moćne hijerarhije i morat će se snaći kako zna i umije.
http://www.imdb.com/title/tt5460548/?ref_=fn_al_tt_2

PETAK / 23.03.

MISIJA

Mission, 1986.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Mission, 1986. Roland Joffé, 125 min. US/FR
Scenarij:
Robert Bolt
Uloge: Robert De Niro, Jeremy Irons, Ray McAnally, Aidan Quinn, Cherie Lunghi, Liam Neeson
   Film o jezuitskim misionarima u 18. stoljeću u Južnoj Americi - pobjednik filmskog festivala u Cannesu 1986., Zlatnog globusa za glazbu (Ennio Morricone) te dobitnik Oscara za najbolju fotografijuhttp://www.imdb.com/title/tt0091530/?ref_=fn_al_tt_1...
   Godine 1750. na graničnom području španjolskog i portugalskog kolonijalnog posjeda u Južnoj Americi otac Gabriel, jezuit, osniva misiju u koju svojom iskrenošću i dobrotom privlači domorodačke Indijance i pokrštava ih. Istodobno, plaćenik i lovac na Indijance Rodrigo Mendoza ubije vlastita brata pošto sazna da je u ljubavi s djevojkom koja je prije bila njegova. Taj ga čin potpuno slomi pa na nagovor oca Gabriela pristupa jezuitima s namjerom da okaje i iskupi svoj grijeh. U međuvremenu, domorodačko stanovništvo s entuzijazmom prihvaća kršćansku vjeru, a otac Gabriel učeći svoje mlade indijanske štićenike pjevanju i sviranju klasičnih instrumenata dokazuje da je riječ o bićima s dušom. Međutim, to nije po volji tamošnjim moćnicima koji žele iskorištavati besplatan domorodački rad. Kako je Špajnolska u međuvemenu ukinula ropstvo domorodaca na svom kolonijalnom posjedu, ti moćnici žele da teritorij misije u konačnom razgraničenju kolonijalnih posjeda Španjolske i Portugala pripadne Portugalcima, koji i dalje podržavaju ropski rad. Visoki crkveni predstavnik treba donijeti odluku...
http://www.imdb.com/title/tt0091530/?ref_=fn_al_tt_1

TAMARA

Tamara, 2016.
20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
Tamara, 2016. Alexandre Castagnetti, 103 min. FR/BE
Scenarij:
Alexandre Castagnetti, Alexandre Castagnetti prema stripovima Tamara Benoît Drousie i Christian Darassea
Uloge: Héloïse Martin, Sylvie Testud, Cyril Guei, Ina Castagnetti, Rayane Bensetti, Bruno Salomone, Oulaya Amamra, Blanche Gardin
   Svakodnevni život tinejdžera, isprekidan njihovim ljubavima, obiteljima, prijateljima, argumentima ... U fokusu je Tamara, zbog svoje debljine, pomalo iskompleksirana 15-godišnjakinja koja se zbog oklade upušta u avanturu sa najzgodnijim mladićem u školi. Premda sve izgleda komplicirano, Tamara će proživjeti nezaboravnu godinu!
http://www.imdb.com/title/tt5197068/?ref_=fn_al_tt_2

SUBOTA / 24.03.

PUT GOSPE

Pit Gospe, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2017. Zrinka Krešo, 32 min. HR

   Slika Čudotvorne Gospe Sinjske donesena je iz Rame 1687. Fratri i narod ponijeli su je sa sobom kad su bježali pred Turcima. Sliku nikada nisu zaboravili. Stoga, njoj u čast svake godine uoči velikog blagdana kreću na “Put Gospe”...

DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
2017. Neven-Mihael Dianežević, 50 min. HR

   Povod nastajanju filma je 500. godišnjica Marijinih ukazanja (1516.-2016.) u Ninu koja je svečano proslavljena 2. svibnja 2016. Autori filma  u 50 minuta filma donose i niz drugih autentičnih kadrova crkvenog, duhovnog, prirodnog i kulturnog krajolika iz Nina, nekadašnje hrvatske prijestolnice gdje su se krunili hrvatski vladari... Središnje i najveće čašćenje Gospe od Zečeva, kad Nin pohodi tisuće vjernika iz cijele Zadarske nadbiskupije, a u prošlosti je to bio brojni puk i iz okolnih biskupija, zavjetna je svetkovina koja se svake godine slavi u ponedjeljak prije Uzašašća...

 

TAŠTINA

20:15 sati



DANI FRANKOFONIJE 2018.
La Vanité, 2015. Lionel Baier, 75 min. H    
Scenarij:
Lionel Baier i Julien Bouissoux
Uloge: Patrick Lapp, Carmen Maura, Ivan Georgiev
   David Miller, star i bolestan, odlučio je okončati svoj život. Unatoč svim nastojanjima da pronađe savršeno mjesto, datum i način, ništa se ne odvija prema planu. Svi koji su rekli da će biti uz njega su ga ostavili, tako da David nema drugog izbora nego osloniti se na pomoć potpunih neznanaca kako bi svjedočili njegovim konačnim trenucima: Esperenze, koja radi u udruzi za posmrtnu pripomoć i nije baš dobro upoznata s postupkom, te susjeda Trépleva, koji je mlada muška prostitutka. Jedne noći svi troje otkrivaju da svoje međusobne simpatije...
http://www.imdb.com/title/tt4466946/?ref_=fn_al_tt_1

NEDJELJA / 25.03.

LICA PUNA NADE

Lica puna nade, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Lica puna nade, 2017. Krunoslav Novak, 33 min. HR

   Ovaj film progovara o mogućnostima i poteškoćama školovanja koje prolaze djeca i mladi u afričkoj zemlji Beninu. U Beninu je sredinom 19. stoljeća Crkva počela osnivati katoličke škole a u toj je zemlji djelovalo i nekoliko hrvatskih misionara. Posebno je predstavljen Dom za djevojčice sv. Ivan Pavao II. kojeg je osnovao vlč. Odilon Singbo koji trenutno djeluje u Hrvatskoj kao sveučilišni kapelan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

 

LABAKA

Labaka, 2017.
18:35 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Labaka, 2017. Carlos Andrés Vera, 31 min.

   Franjevac i biskup Alejandro Labaka i redovnica Inés Arango, misionari u Ekvadoru, hrabro su branili domorodačko stanovništvo od eksploatacije velikih naftnih industrija, no, paradoksalno, na koncu ih je upravo to stanovništvo ubilo, izbezumljeno strahom i neprestanim napadima. 25 godina poslije njihove smrti, ovaj film je napravljen u spomen njihovom misionarskom djelovanju.

OSMI POVJERENIK

8 povjerenik, 2017.
20:15 sati



8 povjerenik, 2017. Ivan Salaj, 140 min. HR
Scenarij:
Ivan Salaj
Uloge:Frano Mašković, Borko Perić, Nadia Cvitanović, Ivo Gregurević, Goran Navojec
   Nakon kazališnih uprizorenja, jedan od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića dobio je svoju istoimenu filmsku verziju...
   Siniša Mesjak, arogantan i ambiciozan političar u usponu, nađe se u središtu skandala. Kako bi ga sklonio od javnosti, premijer ga imenuje povjerenikom vlade RH na najudaljenijem naseljenom otoku Trećiću, sa zadatkom organiziranja lokalnih izbora. Predhodnih sedam povjerenika u tome nije uspjelo.Na Trećiću nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski šverceri. Otočani govore nerazumljivim dijalektom i bez prevoditelja Tonina, infatilnog mladića koji boluje od čudne padavice, Mesjak ne bi razumio ni riječi. Nastojeći pronaći način da ostvari svoju misiju, Mesjak otkriva nestvaran svijet Trećića, pronalazi nevjerovatne likove, najboljeg prijatelja u životu i… samoga sebe.
   Izmiještanjem radnje na bogu-iza-leđa daleki otok, i prisilnim udaljenjem glavnog lika od njegove zagrebačke svakidašnjice, Baretić svjesno iskoračuje izvan asfaltirane staze recentne domaće urbane tzv. stvarnosne proze, dok istovremeno pomoću prepoznatljivih aluzija na neke od poznatih afera iz bliže nam prošlosti, ironično komentira i satirizira hrvatsku političku stvarnost. Tako, Baretić, svjesno i namjerno svog subjekta udaljavajući od glavne matice hrvatske stvarnosti, istoj prkosno, feralovski pokazuje prst-srednjak. Upravo stoga vjerujem kako bi on, iako svršetak romana namjerno ostavlja otvorenim, svog (anti)junaka ipak najradije ostavio tamo kamo ga je u početku prisilno odveo. Uglavnom, Osmi povjerenik vrlo je stimulativan za različita tumačenja, ali od njegazabavnije, novije domaće štivo, jako teško ćete naći... (iz recenzije romana / http://www.lupiga.com/knjige/osmi-povjerenik)
   Predivno je da u današnjim produkcijskim uvjetima možeš dobiti jedno 40, 50 dana na lokaciji koja je stvarana, na kojoj snimaš bez ikakvih ometanja. Probudiš se ujutro, more, masline, i odmah si u liku otoka. Predivno iskustvo... (Frane Mašković)
   "Osmi povjerenik" Ivana Salaja novi je dragulj hrvatskog filma nimalo lažnog sjaja sa šarmantnom pričom, živopisnim likovima i krajolikom, rukava punih životnih mudrosti i s dobrom ravnotežom između komičnog i tragičnog... (Iva Kolar, www.ziher.hr)
   Trećić, najvećić? Vengo coj! Ovo je film koji će opravdati povjerenje gledatelja i čitatelja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)

   http://www.imdb.com/title/tt7830960/?ref_=nv_sr_1

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/524312/ivan-salaj-redatelj-osmog-povjerenika-skripljani-su-glumili-upravo-trecicanski

PONEDJELJAK / 26.03.

IN ODIUM FIDEI - IZ MRŽNJE PREMA VJERI

In odium fidei, 2015.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
In odium fidei, 2015. Nada Prkačin, 60 min. HR

   Središnja tema je zločin iz mržnje prema vjeri, in odium fidei... Početkom 50-ih godina 20. stoljeća neki svećenici osuđivani su na montiranim sudskim procesima i završavali po tamnicama u kojima su služili dugogodišnje kazne. O tome se (potiho) progovorilo tek sedamdesetih godina 20. stoljeća, a glasnije se o tabu temi progovorilo tek nakon pada komunizma, SSSR-a i raspadom Jugoslavije...

 

OSLO 31. KOLOVOZA

Oslo, 31. august, 2011.
20:15 sati



Oslo, 31. august, 2011. Joachim Trier, 96 min. NO
Scenarij:
Eskil Vogt, Joachim Trier
Uloge: Anders Danielsen Lie, Malin Crépin, Aksel M. Thanke, Hans Olav Brenner, Ingrid Olava
   Anders će uskoro završiti s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru na selu. U sklopu programa, omogućeno mu je da ode u grad radi razgovora za posao. No, on iskorištava priliku i ostaje u gradu, luta uokolo i susreće ljude koje već dugo nije vidio. 34-godišnji Anders je pametan, zgodan i iz dobre obitelji, ali ga jako muči to što je propustio brojne životne prilike i što je iznevjerio mnoge ljude. Još uvijek je relativno mlad, ali osjeća da mu je život već završio. Tijekom ostatka dana i do duboko u noć, duhovi pogrešaka iz prošlosti sukobit će se s mogućnošću ljubavi i novog života i nadom da će mu se ujutro rasvijetliti slika budućnosti.
   Trier na univerzalan i zreo način traga za smislom i ciljem života u suvremenoj Norveškoj, propitujući što se događa kad dolete tridesete, a mladenački polet natkrije crni oblak sumnje i nesigurnosti. “Oslo, 31. kolovoza“ film je o neumitnoj prolaznosti života, trajnoj usamljenosti i modernim pritiscima zbog kojih ponekad nije lako istupiti iz začaranog kruga nesreće i pronaći komadić raja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Kao rijetko koji, bez napora i nepotrebne frustracije/krvi/suza, opisuje probleme ovisništva, no ni slučajno samo to. Nije mi poznat Joachim Trier, ali mi se jako dopada njegov uradak. Film ide široko i duboko, istražujući putešestvije ljudskih misli, potragu za onim što zovemo smisao života, potragu koja je kod nekih kudikamo više ispresijecana preprekama nego li u drugih ljudi. U Oslu, ta potraga uzima različite oblike, različite ovisnosti ne samo o drogi – imam dojam da je ona tu samo kao sredstvo kroz koje je moguće jače naglasiti probleme... (Vanja, www.fak.hr)
   Briljantan izlet u životnu izoliranost... „Oslo 31. kolovoza’ ni u jednom trenutku ne zapada u zamor, propovijedanje ili samosažaljevanje, a komunikacija glavnog lika sa samom temom, ali i sa gledateljem koji je stavljen u samo središte prekretnice života glavnog lika je besprijekorna... (Antonio Kozina, www.ravnododna.hr)
   Kritika je film nazvala 'zadivljujućim djelom genija' (Twitch Film) te 'sigurnim i predivno snimljenim filmom, koji apsolutno očarava' (Variety). Navedeno je i da je 'Oslo, 31. kolovoza' 'maleno, tiho i vrlo osobno djelo koje u 90 minuta donosi duboku, slojevitu i odlično odglumljenu priču...(Eye for Film)

http://www.imdb.com/title/tt1736633/

UTORAK / 27.03.

DUHOVNI VELIKANI: DON IVAN RAGUŽ

Don Ivan Raguž, 2017.
18:00 sati



DANI KRŠĆANSKE KULTURE 2018.
Don Ivan Raguž, 2017. Mario Raguž, 52 min. HR

   Bio je svećenik trebinjsko-mrkanske i dubrovačke biskupije, cijenili su ga ljudi svih vjera i kolege svećenici. Don Ivan Raguž vjerodostojno je živio svoje svećeništvo i zbog toga je često dolazio u sukobe s režimima i moćnicima. Uvijek je bio na strani svoga hrvatskog naroda, ali je isto tako pomagao pravoslavnima i muslimanima. O don Ivanu govore svećenici Katoličke Crkve, Srpske pravoslavne Crkve, povjesničari, a ispričane su i priče suvremenika te pokazani neki do sada javnosti nepoznati dokumenti.

 

MORANA ZIBAR ODABRALA UMJESTO ĐELE HADŽISELIMOVIĆA

Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
20:15 sati




Filmski klub kinoteke Zlatna vrata
   Vrijeme održavanja: Svaki posljednji utorak u mjesecu u 20.00, svaki mjesec osim srpnja i kolovoza.
   Opis programa: Program se bazira na ideji da jedna javnosti znana osoba, ne nužno vezana za filmsku djelatnost, publici predstavlja film po svom izboru. Izbor naslova, kao i izlaganje koje mu prethodi, temelji se na osobnoj priči vezanoj uz njega, i publici prezentira neku vrstu intimne filmske povijesti.
   Niz je načina na koji je medij filma uklopljen u nečiju privatnu biografiju, bilo kroz povezanost uz neki životni period, uspomenu na prve filmske fascinacije, izlaske i konverzacije s ljudima koji su mu/joj mnogo značili, kao nadahnuće za neki potez ili razmišljanje koji su se kasnije u životu pokazali značajnima. Takva se priča razvija kroz uvodno izlaganje, u kojem izbornik „otkriva“ film, izdvaja elemente koji su ga naveli da baš njega odabere, i povezuje te elemente sa vlastitim iskustvom i razmišljanjima. Publika je slobodna postavljati pitanja i nakon izlaganja i nakon pogledanog filma. Dijaloška forma se ohrabruje od strane organizatora i izbornika.
   Izbornik može biti bilo koja javnosti znana osoba, kako iz područja kulturnih djelatnosti, tako i politike, znanosti, sporta, gospodarstva... pod uvjetom da je filmofil i ima volje i sposobnosti da publici u formi slobodne (ne čitane) priče prenese svoja iskustva, ljubavi i znanja vezana uz temu večeri.
   Program je započeo u listopadu 2016., gostovanjem novinara i književnika Predraga Lucića, svima znanog kao jednog  od urednika Feral Tribunea, a manje poznatog kao filmofila i filmskog znalca...

UTO 25.10. 20.00 PREDRAG LUCIĆ
UTO 29.11. 20.00 MLADEN BADOVINAC
UTO 27.12. 20.00 LANA BARIĆ
UTO 31.1. 20.00 IVICA IVANIŠEVIĆ
UTO 28.2. 20.00 BORIS DEŽULOVIĆ
UTO 28.3. 20.00 DEAN KOTIGA
UTO 25.4. 20.00 TANJA MRAVAK
UTO 30.5. 20.00 MATE MATIŠIĆ
UTO 26.9. 20.00 SAŠA ANTIĆ
UTO 31.10. 20.00 ĐELO HADŽISELIMOVIĆ
UTO 28.11. 20.00 ANTE TOMIĆ
UTO 19.12. 20.00 STIPE BOŽIĆ
UTO 30.1. 20.00 ZORAN 2 (ČUTURA + PREDIN)
UTO 27.2. 20.00 OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
UTO 27.3. 20.15 MORANA ZIBAR

SRIJEDA / 28.03.

FANTOMSKA NIT

Phantom Thread, 2017.
17:30 sati



Phantom Thread, 2017. Paul Thomas Anderson, 130 min. US
Scenarij:
Paul Thomas Anderson
Uloge: Daniel Day-Lewis, Lesley Manville, Camilla Rutherford, Vicky Krieps
   Posljednji film u karijeri (prema najavi) Daniel Day-Lewis skrojio je  s redateljem Paulom Thomasom Andersonom
   Iako uloga krojača iz 50-ih godina prošlog stoljeća, sama po sebi možda ne djeluje dovoljno grandiozno za posljednju ulogu u karijeri trostrukog oscarovca, Daniel Day-Lewis još jednom pokazuje karakterističnu posvećenost i potpunu predanost liku. Lik kojeg tumači karizmatični je krojač beskonačne kreativno-stvaralačke niti, no ograničenih socijalnih vještina. Njegova fantomska nit uvesti će nas duboko u život Londona druge polovine dvadesetog stoljeća.
   Reynolds Woodcock renomirani je krojač i ekscentrik. Do ekstrema posvećen svom zanatu, vodi život programiranih navika, navika koje nitko i ništa ne smije remetiti. O sigurnoj učestalosti Rejnoldsovog života brine njegova starija sestra Cyril, koja, između ostalog, obavlja dužnost “ispraćanja“ njegovih djevojaka kada mu dosade ili počnu narušavati svetu rutinu. Kada se na sceni pojavi Alma, čini se da ćemo vidjeti još jednu Reynoldsovu hladnu okrutnost. Ali, u Almi će ekscentrični genije naći nekoga tko mu je dorastao i nekoga za kim će duboko patiti...
   Radi se o filmu i temi koje su veoma aktualne u eri vrlo snažnih feminističkih djelovanja i pokušaja da se jednom za svagda muškarac kastrira od pokušaja da vlada svijetom. A način na koji je Anderson odabrao da se tom diskusijom pozbavi je ono što, meni, ukazuje na ogromnu autorovu ambicioznost... (Slobodan Vujanović / mislitemojomglavom.blogspot)
   Najnovije ostvarenje Paula Tomasa Andersona za zaljubljenike u modu obvezno je kinemalografsko štivo. Ma, i za one druge.Od kako sam ga odgledala ne mogu prestati misliti o tome kako ovaj film ima sve: couture komade, krojenje, atelje, strast, rizik koji nosi svaka ljubav. Ispitivanje moći, manipulacije, inspiraciju, predivnu fotografiju, suptilan ali osjetan glamour 50-tih. Lik koji tumači DD Lewis navodno je zasnovan na britanskom dizajneru Charlesu Jamesu, poznatom kao „prvi američki kreator“ koji oblači aristokraciju, filmske zvijezde, prijestonasljednice, bogatašice, debitantice i dame istančanog ukusa, a sam film je u pravom smislu portret umjetnika na svom kreativnom putovanju i žene koje se pojavljuju u njegovom savšeno uređenom životu i okreće njegov svijet naglavačke. Dok svi u kući spavaju, ja opčinjeno (mada i meni duša spava), iz scene u scenu pratim probleme i potragu opsesivnog modnog dendija. A zašto sve to? Jednostavno zato što strast opčinjava i zato što svijet nije upoznao opsesivnijeg glumca nego što je DD Lewis. I upravo to su oni rijetki momenti koji nas do maksimuma ispune energijom i novom vizijom. Vidjeti nekoga, da sa takvom strašću pristupa još jednom projektu, temeljno i posvećeno do posljednjeg atoma, budi u nama tu malu iskru ludila i daje nam snagu nastaviti dalje. Ljudi su inspiracija, to vam odgovorno tvrdim. Bili oni svjetski poznati glumci ili prodavačica u pekari, isto je... (Nina / http://ninamilan.com)
http://www.imdb.com/title/tt5776858/

DJEVOJČICA KOJA MI JE SPASILA ŽIVOT

Flickan som räddade mitt liv, 2016.
20:15 sati



Flickan som räddade mitt liv, 2016. Hogir Hirori, 79 min.
   U kolovozu 2014. švedski dokumentarist kurdskog podrijetla Hogir Hirori nakratko ostavlja trudnu suprugu u Švedskoj i kreće put domovine kako bi kamerom zabilježio tragediju više od 1,4 milijuna ljudi u bijegu od terora ISIL-a. Na granici između Iraka i Sirije zatječe teško bolesnu jedanaestogodišnju djevojčicu koja će mu igrom sudbine spasiti život...
http://www.imdb.com/title/tt5465828/?ref_=fn_al_tt_1

CIKLUS SRIJEDA/ČETVRTAK: SUVREMENI ŠVEDSKI FILM

ČETVRTAK / 29.03.

DJEVOJČICA KOJA MI JE SPASILA ŽIVOT

Flickan som räddade mitt liv, 2016.
17:30 sati



Flickan som räddade mitt liv, 2016. Hogir Hirori, 79 min.
   U kolovozu 2014. švedski dokumentarist kurdskog podrijetla Hogir Hirori nakratko ostavlja trudnu suprugu u Švedskoj i kreće put domovine kako bi kamerom zabilježio tragediju više od 1,4 milijuna ljudi u bijegu od terora ISIL-a. Na granici između Iraka i Sirije zatječe teško bolesnu jedanaestogodišnju djevojčicu koja će mu igrom sudbine spasiti život...
http://www.imdb.com/title/tt5465828/?ref_=fn_al_tt_1

CIKLUS SRIJEDA/ČETVRTAK: SUVREMENI ŠVEDSKI FILM

ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
20:15 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij
: Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mlade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive-a i Good Time-a – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)

   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsay se vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)
http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

PETAK / 30.03.

ISKUPLJENJE U NEW YORKU

You Were Never Realy Here, 2017.
17:30 sati



You Were Never Realy Here, 2017. Lynne Ramsay UK/F/US
Scenarij
: Lynne Ramsay prema istoimenom romanu Jonathana Amesa
Uloge: Joaquin Phoenix, Dante Pereira-Olson, Larry Canady
   Traumatizirani veteran i bivši agent FBI-a Joe, kojem nasilje nije stran pojam, u posljednje vrijeme za život zarađuje pronalazeći nestale mlade djevojke. Kada ga ugledni političar iz New Yorka unajmi da pronađe njegovu nestalu kćerku, posao ubrzo izmiče svakoj kontroli, a Joea počnu mučiti noćne more dok istovremeno otkriva umreženu urotu koja ga može odvesti do konačnog iskupljenja... Ili do vlastite smrti...
   Filmski festival u Cannesu 2017. - najbolji glumac (Joaquin Phoenix) i najbolji scenarij (Lynne Ramsay)...
   Bilo je pravo zadovoljstvo snimati sa Joaquinom – nevjerojatan je, u njemu sam našla srodnu filmsku dušu za cijeli život. Kolega Garth Davis (op.a. snimao je sa Phoenixom „Mariju Magdalenu“) mi je napomenuo da mu moram dozvoliti kreativnu slobodu, i na taj će način njegov lik moći slobodno kretati - sirovo, nekontrolirano ali i zaista prirodno... (redateljica i scenaristica Lynn Ramsey)
   Iskupljenje u New Yorku je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo riječi, ali sa velikim glumačkim umijećem... (Marina Richter, monitor.hr)
   Brutalan, osvetnički usmjeren film, ali vjerujete, svaka minuta je remek djelo... (Joseph Walsh / The Skinny)
   Iskupljenje u New Yorku izgleda poput križanca Leona, Drive-a i Good Time-a – iako možda nije dobar poput njih, tako intenzivan doživljaj gledanja odavno nisam doživio. I to zbog odlične, jezom prožete glazbe: autor je Jonny Grenwood (gitarist Radioheada)... (Christopher Hooton, www.independent.co.uk)

   Nakon petogodišnje pauze Lynn Ramsay se vratila brutalnom, vizionarskom prilagodbom noirovskog romana Jonathana Amesa, s nezaboravnim nastupom Joaquina Phoenixa… (glasgowfilm.org)
http://www.imdb.com/title/tt5742374/?ref_=nv_sr_1

OSLO 31. KOLOVOZA

Oslo, 31. august, 2011.
20:15 sati



Oslo, 31. august, 2011. Joachim Trier, 96 min. NO
Scenarij:
Eskil Vogt, Joachim Trier
Uloge: Anders Danielsen Lie, Malin Crépin, Aksel M. Thanke, Hans Olav Brenner, Ingrid Olava
   Anders će uskoro završiti s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru na selu. U sklopu programa, omogućeno mu je da ode u grad radi razgovora za posao. No, on iskorištava priliku i ostaje u gradu, luta uokolo i susreće ljude koje već dugo nije vidio. 34-godišnji Anders je pametan, zgodan i iz dobre obitelji, ali ga jako muči to što je propustio brojne životne prilike i što je iznevjerio mnoge ljude. Još uvijek je relativno mlad, ali osjeća da mu je život već završio. Tijekom ostatka dana i do duboko u noć, duhovi pogrešaka iz prošlosti sukobit će se s mogućnošću ljubavi i novog života i nadom da će mu se ujutro rasvijetliti slika budućnosti.
   Trier na univerzalan i zreo način traga za smislom i ciljem života u suvremenoj Norveškoj, propitujući što se događa kad dolete tridesete, a mladenački polet natkrije crni oblak sumnje i nesigurnosti. “Oslo, 31. kolovoza“ film je o neumitnoj prolaznosti života, trajnoj usamljenosti i modernim pritiscima zbog kojih ponekad nije lako istupiti iz začaranog kruga nesreće i pronaći komadić raja... (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Kao rijetko koji, bez napora i nepotrebne frustracije/krvi/suza, opisuje probleme ovisništva, no ni slučajno samo to. Nije mi poznat Joachim Trier, ali mi se jako dopada njegov uradak. Film ide široko i duboko, istražujući putešestvije ljudskih misli, potragu za onim što zovemo smisao života, potragu koja je kod nekih kudikamo više ispresijecana preprekama nego li u drugih ljudi. U Oslu, ta potraga uzima različite oblike, različite ovisnosti ne samo o drogi – imam dojam da je ona tu samo kao sredstvo kroz koje je moguće jače naglasiti probleme... (Vanja, www.fak.hr)
   Briljantan izlet u životnu izoliranost... „Oslo 31. kolovoza’ ni u jednom trenutku ne zapada u zamor, propovijedanje ili samosažaljevanje, a komunikacija glavnog lika sa samom temom, ali i sa gledateljem koji je stavljen u samo središte prekretnice života glavnog lika je besprijekorna... (Antonio Kozina, www.ravnododna.hr)
   Kritika je film nazvala 'zadivljujućim djelom genija' (Twitch Film) te 'sigurnim i predivno snimljenim filmom, koji apsolutno očarava' (Variety). Navedeno je i da je 'Oslo, 31. kolovoza' 'maleno, tiho i vrlo osobno djelo koje u 90 minuta donosi duboku, slojevitu i odlično odglumljenu priču...(Eye for Film)

http://www.imdb.com/title/tt1736633/

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica

- Klasika 10,00 kn (za članove Kinoteke-ulaz besplatan)
- Art 20,00 kn (za članove Kinoteke-10,00 kn)

Godišnja iskaznica

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA