PROGRAM KINOTEKE Prosinac 2024.

DANI MAKEDONSKE KULTURE
Domakinstvo za pocetnici, 2023. Goran Stolevski, 107 min. NMK / PL / HR / RS / XK / SW / US / AU
Scenarij: Goran Stolevski
Uloge: Anamaria Marinca, Alina Serban, Samson Selim, Mia Mustafi, Vladimir Tintor, Dzada Selim, Sara Klimoska, Rozafa Celaj, Ajshe Usein
   „Domaćinstvo za početnike“ je priča koja istražuje univerzalne istine o obitelji, kako one u koje smo rođeni, tako i one koje sami stvorimo.
   Dita nikada nije htjela biti majka, ali okolnosti je prisile da odgaja dvije kćeri svoje djevojke, malenu neposlušnu Miju i buntovnu tinejdžerica Vanesu. Dok se borba karaktera rasplamsava, njih tri kroz sukobe postaju neobična obitelj koja je prisiljena izboriti se da ostane obitelj.
   Tematski relevantan i suvremen film koji vješto i bogato koristi sve aspekte filmskog jezika, od glumačkog ansambla do scenarija. Iznimno dirljiv i nepredvidiv, postiže nevjerojatnu životnost jer u prvi plan postavlja ljude, a ne ono što ih određuje. (Žiri Pulskog festivala pri dodjeljivanju nagrade za najbolju manjinsku ko-produkciju)
   Životan, pun ljubavi, potresan, ali i duhovit, film Gorana Stolevskog, 'Domaćinstvo za početnike' priča priču o obitelji za kakvu nas domaći konzervativci uvjeravaju da postoji samo na 'iskvarenom zapadu' i među 'woke ekipom nenormalnih'. E, pa, 'nenormalni' su svugdje, pa i na našim prostorima. Potpuno su normalna ljudska bića, a jedna takva, potpuno normalna obitelj iz ovoga filma nastale je iz čiste ljubavi, požrtvovnosti, prihvaćanja i zajedništva u dobru i zlu. (Zrinka Pavlić / tportal)
   Film koji izvrće konvencije i tjera na propitivanje: Ako imate otvoreno srce, pogledajte „Domaćinstvo za početnike“ - intenzivnu, dramatičnu i emotivnu i uz to silno zabavnu obiteljsku dramu o jednom atipičnom skopskom kućanstvu. (Gea Vlahović / telegram.hr)
https://www.imdb.com/title/tt24244436/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_in_0_q_Domakinstvo%2520za%2520pocetnici%252C%25202023.%2520

ORGANIZATOR: MKU STOBI SPLIT
POKROVITELJ: SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE RH

La prisonnière de Bordeaux, 2024. Patricia Mazuy, 108 min. FR
Scenarij: François Bégaudeau, Pierre Courrège, Patricia Mazuy
Uloge: Isabelle Huppert, Hafsia Herzi
   Dobrostojeća Alma i samohrana majka Mina, organizirale su svoje živote oko posjeta zatvoru u kojem se kao zatvorenici nalaze njihovi supruzi. Kad se dvije žene sretnu u prostoriji izvan prostora za posjete, započinje malo, (ne)očekivano prijateljstvo.
   Veličanstveni preokret. (Mathieu Macheret / Le Monde)
   U dugo vremena najbolja izvedba Isabelle Huppert, a Hafsia Herzi podiže razinu svoje glume sa svakom novom scenom. (Louis Guichard / Télérama)
   „Vrijeme posjeta“ nadilazi društvenu dramu i dobronamjernu priču, da bi na kraju ušao u psihološku kompleksnost likova koji traže izlaz iz situacije. (Àngel Quintana / Caimán Cuadernos de Cine)
   S laganom i fluidnom pričom, „Vrijeme posjeta“ rezultira ugodnim, uzbudljivim, a ponekad čak i dirljivim iskustvom. (Diego Batlle / Otroscines.com)
   Ubrizgavajući sporadične doze humora (hvala Isabelle Huppert), redateljica donosi suptilan i nenametljiv rad, obavijen besprijekornom fotografijom Simona Beaufilsa. (Fabien Lemercier / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt30851085/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_0_in_0_q_La%2520prisonni%25C3%25A8re%2520de%2520Bordeaux

7. POLJSKI FESTIVAL
U Pana Boga w Królowym Moscie, 2024. Jacek Bromski, 132 min. PL
Scenarij: Jacek Bromski prema drami "Szajba" Małgorzate Sikorske-Miszczuk
Uloge: Krzysztof Dzierma, Andrzej Beja-Zaborski, Aleksandra Grabowska, Karol Dziuba, Mikołaj Grabowski, Emilijan Kamiński, Ryszard Doliński
   Marta Lipowska, mlada arheologinja iz Varšave dolazi u Królowy Most kako bi provela istraživanje u tamnicama lokalne crkve. Bez biskupova pristanka, župnik joj dopušta rad u do tada neotkrivenom podrumu zgrade. Djevojka pronalazi povijesni dokument prema kojem bi Królowy Most trebao biti samostalna država. Započinje borba puna smiješnih, neočekivanih situacija i obrata za odvajanje grada od Poljske i stvaranje neovisne države. ("U Pana Boga w Królowy Most" četvrti je dio popularne serije redatelja Jaceka Bromskog)
   Ne smijemo se glupim karijeristima ili policajcima gubitnicima, već našoj svakodnevici, promatranoj s velikim razumijevanjem. (Barbara Hollender / www.rp.pl)
   Drugačiji je to film od prethodnih, jer su se vremena promijenila, drugačija je publika, drugačiji su zahtjevi, drugačiji je naš odnos prema Katoličkoj Crkvi. (redatelj Jacek Bromski)
https://www.imdb.com/title/tt21601428/?ref_=fn_al_tt_1

DANI MAKEDONSKE KULTURE
Domakinstvo za pocetnici, 2023. Goran Stolevski, 107 min. NMK / PL / HR / RS / XK / SW / US / AU
Scenarij: Goran Stolevski
Uloge: Anamaria Marinca, Alina Serban, Samson Selim, Mia Mustafi, Vladimir Tintor, Dzada Selim, Sara Klimoska, Rozafa Celaj, Ajshe Usein
   „Domaćinstvo za početnike“ je priča koja istražuje univerzalne istine o obitelji, kako one u koje smo rođeni, tako i one koje sami stvorimo.
   Dita nikada nije htjela biti majka, ali okolnosti je prisile da odgaja dvije kćeri svoje djevojke, malenu neposlušnu Miju i buntovnu tinejdžerica Vanesu. Dok se borba karaktera rasplamsava, njih tri kroz sukobe postaju neobična obitelj koja je prisiljena izboriti se da ostane obitelj.
   Tematski relevantan i suvremen film koji vješto i bogato koristi sve aspekte filmskog jezika, od glumačkog ansambla do scenarija. Iznimno dirljiv i nepredvidiv, postiže nevjerojatnu životnost jer u prvi plan postavlja ljude, a ne ono što ih određuje. (Žiri Pulskog festivala pri dodjeljivanju nagrade za najbolju manjinsku ko-produkciju)
   Životan, pun ljubavi, potresan, ali i duhovit, film Gorana Stolevskog, 'Domaćinstvo za početnike' priča priču o obitelji za kakvu nas domaći konzervativci uvjeravaju da postoji samo na 'iskvarenom zapadu' i među 'woke ekipom nenormalnih'. E, pa, 'nenormalni' su svugdje, pa i na našim prostorima. Potpuno su normalna ljudska bića, a jedna takva, potpuno normalna obitelj iz ovoga filma nastale je iz čiste ljubavi, požrtvovnosti, prihvaćanja i zajedništva u dobru i zlu. (Zrinka Pavlić / tportal)
   Film koji izvrće konvencije i tjera na propitivanje: Ako imate otvoreno srce, pogledajte „Domaćinstvo za početnike“ - intenzivnu, dramatičnu i emotivnu i uz to silno zabavnu obiteljsku dramu o jednom atipičnom skopskom kućanstvu. (Gea Vlahović / telegram.hr)
https://www.imdb.com/title/tt24244436/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_in_0_q_Domakinstvo%2520za%2520pocetnici%252C%25202023.%2520

ORGANIZATOR: MKU STOBI SPLIT
POKROVITELJ: SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE RH

Una sterminata domenica, 2023. Alain Parroni, 115 min. IT / DE / IE
Scenarij: Alain Parroni, Giulio Pennacchi, Beatrice Puccilli
Uloge: Enrico Bassetti, Zackari Delmas, Federica Valentini, Lars Rudolph
   Dobitnik nagrade FIPRESCI (novinarska nagrada) na festivalu u Veneciji!
   Postmilenijalci s rimskog sela, Alex, Brenda i Kevin bore se protiv svakodnevice kako bi dali smisao svom postojanju. Pokušavaju biti primijećeni i ostati zapamćeni na njima jedini mogući način: biti agresivnima, vulgarnima, primitivnima te nasilnima. Brenda je trudna pa to znači da će ona svijetu ostaviti svoj “znak”. Kevin, 16-godišnji impulzivan mladić i vrlo aktivan na društvenim mrežama svojim imenom “ukrašava” lokalne građevine, a što ih više oskvrnjuje, to njegov trag u svijetu ostaje jači. Alex, Brendin partner, tek je napunio 19 godina i uskoro će postati otac. U svakom se pogledu oslanja na svoje prijatelje, ali ne može pronaći pravi razlog ili način kako bi ostao zapamćen. A što ako dijete uopće nije njegovo? Kako on ipak može ostaviti svoj “znak” na svijet?
    Parroni jasno najavljuje odbijanje tradicionalnog narativa i ponudit će nam mnoge izgovore da ga volimo i osporavamo: on se predstavlja s prvim radom koji nije samo iskustvo, već i svojevrsna osjetilna agresija . Stresan i uspavljujući u isto vrijeme, šizofreno se kreće između dosade, tjeskobe i epizoda vrlo visoke poezije. Izgleda kao impulzivna vizija, ali je umjesto toga halucinacija strukturirana do najsitnijih detalja. (Chiara Del Zanno / www.rollingstone.it)
    Film o ljudskoj drami svake generacije koja traži svoje mjesto u povijesti. (Wim Wenders, ko-producent filma)
    „Beskrajna nedjelja“ je vizualno zadivljujuće i intelektualno stimulativno istraživanje složenosti mladosti i neumorne potrage za samootkrivanjem. (Kristy Strouse / Film Inquiry)
   Alex, Kevin i Brenda su splav koja pluta zatvorena u svom svijetu poruka i društvenih mreža kojima troje mladih hrane jedno drugo zavaravajući se, ali svijet odraslih im je zatvoren, niti pruža pomoć u nevolji, usprkos očajničkom zahtjevu. (Giampiero Frasca / www.cineforum.it)
https://www.imdb.com/title/tt28497330/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_in_0_q_Una%2520sterminata%2520domenica%252C

Emilia Pérez, 2024. Jacques Audiard, 130 min. FR/BE
Scenarij: Jacques Audiard, temeljen na istoimenom Audiardovom opernom libretu, koji je pak labavo adaptiran iz romana Borisa Razona „Écoute“ iz 2018.
Uloge: Zoe Saldaña, Karla Sofia Gascón, Selena Gomez, Adriana Paz, Marko Ivanir, Édgar Ramírez
   Na svečanosti u Luzernu, 7.12. dodijeljene su Evropske filmske nagrade. “Emilia Pérez” Jacquesa Audiarda najbolji je evropski film 2024. Uz to je nagrađen za režiju, scenarij te glavnu žensku ulogu. Naš predstavnik, kratki film "Čovjek koji nije mogao šutjeti"
Nebojše Slijepčevića, nakon Zlatne palme u Cannesu, osvojio je i Evopsku nagradu kao najbolji kratki film.
   Dobitnik nagrade žirija i nagrade za najbolji ženski glumački ansambl na filmskom festivalu u Cannesu!
   Francuski kandidat za nagradu Oscar 2025.!
   Prekvalificirana i podcijenjena, Rita je pravnica zaposlena u velikoj odvjetničkoj tvrtki čije je poslovanje više usmjereno na oslobađanje kriminalaca nego njihovo privođenje pravdi. Jednoga dana ona dobija neočekivanu poslovnu priliku kad ju kontaktira vođa kartela Manitas koji ju unajmi kako bi mu pomogla povući se iz posla prodaje droge putem plana kojeg on u tajnosti priprema već godinama: postati ženom kojom je oduvijek želio biti…
   Jacques Audiard napravio je fantastičan posao pišući i režirajući ove epske priče o ljubavima, životima, istini i iskupljenju, a ako imate priliku vidjeti „Emiliju Pérez“ u kinu, ne dvoumite se. (Julian Lytle / Riotus)
   Ovaj ludi mjuzikl jedan je od najboljih filmova godine. (Kevin Maher / The Times)
   „Emilia Pérez“ je smioni, grozničavi san koji prkosi žanrovima i očekivanjima. Kroz oslobađajuću pjesmu i ples te odvažne vizuale, ova odiseja prati putovanje četiri izuzetne žene u Meksiku, od kojih svaka traga za vlastitom srećom. (rotten tomatoes / 81% pozitivnih kritika)
   Neobično nekonvencionalna feministička priča o četiri zarobljene žene koje traže neku vrstu bijega i zadovoljstva izvan svijeta muškaraca. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   Audiard je stvorio Emiliju da zapanji i odvrati pažnju, ali izvedba Karle Sofije Gascón je ta koja je središte i temelj priče, a glumica je ta koja konačno daje pravi ulog filmu. Ona je njegovo srce i duša. (Manohla Dargis / New York Times)
   "Emilia Pérez" neprestano potresa stvari, pršti idejama i kreativnošću zbog kojih drugi filmovi izgledaju kao da se kreću u pola brzine. (Adam Graham / Detroit News)
   To je zapravo virtuozno djelo: njegovi ekscesi nikada ne prelaze u grotesku, njegove promjene tona uvijek su opravdane, njegove su teme višestruke, ali koherentne. (Dauphiné Libéré / allocine)
https://www.imdb.com/title/tt20221436/?ref_=fn_al_tt_1

Emilia Pérez, 2024. Jacques Audiard, 130 min. FR/BE
Scenarij: Jacques Audiard, temeljen na istoimenom Audiardovom opernom libretu, koji je pak labavo adaptiran iz romana Borisa Razona „Écoute“ iz 2018.
Uloge: Zoe Saldaña, Karla Sofia Gascón, Selena Gomez, Adriana Paz, Marko Ivanir, Édgar Ramírez
   Na svečanosti u Luzernu, 7.12. dodijeljene su Evropske filmske nagrade. “Emilia Pérez” Jacquesa Audiarda najbolji je evropski film 2024. Uz to je nagrađen za režiju, scenarij te glavnu žensku ulogu. Naš predstavnik, kratki film "Čovjek koji nije mogao šutjeti"
Nebojše Slijepčevića, nakon Zlatne palme u Cannesu, osvojio je i Evopsku nagradu kao najbolji kratki film.
   Dobitnik nagrade žirija i nagrade za najbolji ženski glumački ansambl na filmskom festivalu u Cannesu!
   Francuski kandidat za nagradu Oscar 2025.!
   Prekvalificirana i podcijenjena, Rita je pravnica zaposlena u velikoj odvjetničkoj tvrtki čije je poslovanje više usmjereno na oslobađanje kriminalaca nego njihovo privođenje pravdi. Jednoga dana ona dobija neočekivanu poslovnu priliku kad ju kontaktira vođa kartela Manitas koji ju unajmi kako bi mu pomogla povući se iz posla prodaje droge putem plana kojeg on u tajnosti priprema već godinama: postati ženom kojom je oduvijek želio biti…
   Jacques Audiard napravio je fantastičan posao pišući i režirajući ove epske priče o ljubavima, životima, istini i iskupljenju, a ako imate priliku vidjeti „Emiliju Pérez“ u kinu, ne dvoumite se. (Julian Lytle / Riotus)
   Ovaj ludi mjuzikl jedan je od najboljih filmova godine. (Kevin Maher / The Times)
   „Emilia Pérez“ je smioni, grozničavi san koji prkosi žanrovima i očekivanjima. Kroz oslobađajuću pjesmu i ples te odvažne vizuale, ova odiseja prati putovanje četiri izuzetne žene u Meksiku, od kojih svaka traga za vlastitom srećom. (rotten tomatoes / 81% pozitivnih kritika)
   Neobično nekonvencionalna feministička priča o četiri zarobljene žene koje traže neku vrstu bijega i zadovoljstva izvan svijeta muškaraca. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   Audiard je stvorio Emiliju da zapanji i odvrati pažnju, ali izvedba Karle Sofije Gascón je ta koja je središte i temelj priče, a glumica je ta koja konačno daje pravi ulog filmu. Ona je njegovo srce i duša. (Manohla Dargis / New York Times)
   "Emilia Pérez" neprestano potresa stvari, pršti idejama i kreativnošću zbog kojih drugi filmovi izgledaju kao da se kreću u pola brzine. (Adam Graham / Detroit News)
   To je zapravo virtuozno djelo: njegovi ekscesi nikada ne prelaze u grotesku, njegove promjene tona uvijek su opravdane, njegove su teme višestruke, ali koherentne. (Dauphiné Libéré / allocine)
https://www.imdb.com/title/tt20221436/?ref_=fn_al_tt_1

The Green Border / Zielona granica, 2023. Agnieszka Holland, 152 min. PL / CZ / FR / BE
Scenarij: Agnieszka Holland, Gabriela Łazarkiewicz-Sieszko i Maciej Pisuk
Uloge: Jalal Altawil, Maja Ostaszewska, Tomasz Włosok, Behi Djanati Ataï
   U podmuklim i močvarnim šumama koje čine tzv. "zelenu granicu" između Bjelorusije i Poljske, izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike pokušavaju se domoći Europske Unije, ali ostaju zarobljeni u geopolitičkokj krizi za koju je direktno odgovoran bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko. U pokušaju provociranja Europe, izbjeglice su propagandom koja obećava lak ulazak u Europsku Uniju namamljene da dođu do granice. Poput pijuna u ovom skrivenom ratu, priča filma prati Juliju, novopečenu aktivisticu koja se odrekla svog lagodnog života kako bi pomogla onima kojima je pomoć najpotrebnija; Jana, mladog pograničnog čuvara te sirijsku obitelj.
   Nedugo nakon svjetske premijere „Zelene granice“ na festivalu u Veneciji, gdje je ovjenčan posebnom nagradom žirija, novi film redateljice Agnieszke Holland naišao je na oštru osudu poljske vlade, ali i određenog broja stanovništva te zemlje. Kada se sagleda današnji politički kontekst vremena u kojem je film nastao ne treba čuditi što umjetničko djelo kakvo je „Zelena granica“nailazi na osudu antimigrantske retorike. Nakon spomenute premijere u Veneciji pohodila festivale u Torontu, Vancouveru, New Yorku i Busanu, a posebna projekcija filma održana je i u Vatikanu. Film je nedugo potom krenuo u službenu kino distribuciju u Poljskoj gdje je, unatoč restrikcijama njegovog prikazivanja u pojedinim gradovima, postao velikim hitom.
   Trideset godina nakon njezina remek djela „Europa Europa“, dirljiv i suštinski Zelena granica Agnieszke Holland otvara nam oči i govori srcu, izazivajući gledatelje da razmišljaju o moralnim izborima koji svakodnevno padaju pred obične ljude. (rotten tomatoes / konsenzus kritičara)
    Važno filmsko svjedočanstvo onoga što se trenutno događa u Europi. (Peter Bradshaw / The Guardian)
    Dirljiv triler  koji svoju društvenu kritiku umotava u bodljikavu žicu grubog, inteligentnog filmskog stvaralaštva kako bi dočarao upravo te emocije. Fenomenalno napisani glavni likovi koji, u kombinaciji sa prirodnim izvedbama cijele postave, daju dojam da su to ljudi koje poznajemo, a ne samo arhetipovi žrtava korišteni za ilustraciju krize. (Jessica Kiang / Variety)
   Fascinantni film od kojeg se ledi krv u žilama. (Olivier De Bruyn / Les Échos)
   Holland otkriva koliko duboko ide ova mreža fašizma, kako se ukorijenjuje, kako se širi i kako se odvija. (James Greenberg / Culturevulture.net)
   Brutalni prikazi traume koje su orkestrirale opresivne političke strukture koje žele manipulirati srcima i umovima jednih, dok dehumaniziraju druge, čine „Zelenu granicu“ ljutitim, instinktivnim remek-djelom. (Josh Kupecki / Austin Cronicle)
https://www.imdb.com/title/tt27722543/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_green%2520border

Le noël des animaux, 2024. Camille Alméras, Ceylan Beyoglu, Natalia Chernysheva, Haruna Kishi, Caroline Attia Larivière, Olesya Shchukina 72 min. FR
   U pet očaravajućih priča životinje kreću u velike pustolovine pune napetosti i čuda. Od Francuske do polarnog svjetla preko Japana, čarolija Božića nema granica!
   Bliži se Božić i u šumi raste nestrpljenje: svi se spremaju doživjeti čarobni trenutak u srcu zime... Ali, katastrofa, moraju se spasiti sanjke Djeda Božićnjaka! To je misija za naše prijatelje lisicu i rodu, dok će sićušno pile učiniti sve da spasi veliki kokošinjac. I hoće li mladi ris stići na vrijeme da doživi veliki magični spektakl na vrhu planine? Na sve četiri strane svijeta Božić sprema prekrasna iznenađenja...
https://www.imdb.com/title/tt33077003/?ref_=fn_al_tt_1

La prisonnière de Bordeaux, 2024. Patricia Mazuy, 108 min. FR
Scenarij: François Bégaudeau, Pierre Courrège, Patricia Mazuy
Uloge: Isabelle Huppert, Hafsia Herzi
   Dobrostojeća Alma i samohrana majka Mina, organizirale su svoje živote oko posjeta zatvoru u kojem se kao zatvorenici nalaze njihovi supruzi. Kad se dvije žene sretnu u prostoriji izvan prostora za posjete, započinje malo, (ne)očekivano prijateljstvo.
   Veličanstveni preokret. (Mathieu Macheret / Le Monde)
   U dugo vremena najbolja izvedba Isabelle Huppert, a Hafsia Herzi podiže razinu svoje glume sa svakom novom scenom. (Louis Guichard / Télérama)
   „Vrijeme posjeta“ nadilazi društvenu dramu i dobronamjernu priču, da bi na kraju ušao u psihološku kompleksnost likova koji traže izlaz iz situacije. (Àngel Quintana / Caimán Cuadernos de Cine)
   S laganom i fluidnom pričom, „Vrijeme posjeta“ rezultira ugodnim, uzbudljivim, a ponekad čak i dirljivim iskustvom. (Diego Batlle / Otroscines.com)
   Ubrizgavajući sporadične doze humora (hvala Isabelle Huppert), redateljica donosi suptilan i nenametljiv rad, obavijen besprijekornom fotografijom Simona Beaufilsa. (Fabien Lemercier / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt30851085/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_0_in_0_q_La%2520prisonni%25C3%25A8re%2520de%2520Bordeaux

CANNES 2024. ZLATNA PALMA
Anora, 2024. Sean Baker, 139 min. US
Scenarij: Sean Baker
Uloge: Mikey Madison, Mark Eydelshteyn, Jura Borisov, Karren Karagulian, Vache Tovmasyan, Aleksej Serebrjakov
   Anora, seksualna radnica iz Brooklyna, dobiva priliku za priču o Pepeljugi kada upozna sina oligarha i uda se za njega. Nakon što vijest stigne u Rusiju, njezina je bajka ugrožena jer roditelji kreću u New York kako bi poništili brak.
   Stilski uzbudljiva, iznimno zabavna i emocionalno iskrena, „Anora“ je jedinstvena varijacija na priču o Pepeljugi koja može doći samo od Seana Bakera. Smješten u 2018., prati divlju odiseju svoje naslovne protagonistice, mlade uzbekistansko-američke seksualne radnice koju iz svakodnevnog života erotske plesačice izbacuje nagli, rasipnički sin ruskog oligarha. Naracija se vrti i zavija, uranjajući nas u razne prostore – otmjeni klub za gospodu na Manhattanu, gigantski obalni kompleks u Brooklynu, blistavi Las Vegas… Baš kao što se čini da se film uklapa u ritam ljubavne priče, on preskače žanrovske staze i postaje propulzivan, mračno smiješan film potjere koji kruži ulicama Brighton Beacha, Coney Islanda i Manhattana. Pred kraj filma, ton se još jednom mijenja, dovodeći priču do nijansiranog i dirljivog završetka jer se Anora vraća u dom za koji je mislila da ga je ostavila. (Editus Press)
   Greta Gerwig, predsjednica žirija 77. filmskog festivala u Cannesu: „Anora“ je bila nešto što nas je  kolektivno dirnulo, te nas podsjetilo na klasične strukture Lubitscha ili Howarda Hawksa, da bi nas odvela na nešto potpuno neočekivano.
   Zarobila nam je srca i pustila nas da se smijemo, a onda nam je slomila srca. (Greta Gerwig)
   Divlja, profana eksplozija... Čak i kad se Bakerovo pripovijedanje i dijalozi ponavljaju, Madison održava stvari živahnima. (Richard Lawson / Vanity Fair)
   „Anora“ Seana Bakera domišljato varira subverzivnu priču o Pepeljugi sa sjajnom izvedbom Mikey Madison u naslovnoj ulozi. (André Hereford / Metro Weekly)
   Bujan, naelektriziran, divlji. Ali više od toga, film ima srce. (Amanda Luberto / Arizona Republic)
     Ovaj film posjeduje toliko stvari, toliko malih, divnih stvari, a njegov emocionalni val je toliko velik da se rijetko koji film može s tim pohvaliti. (Josh Korngut / Exclaim!)
     Istovremeno smiješan, seksi, uzbudljiv i duboko ljudski. (Oscar Goff / Boston Hassle)
   Jedan od mojih omiljenih filmova zadnjeg desetljeća... Kaotičan, šaren, stresan, a ponekad čak i tako šarmantan! Sean Baker nastavlja svoja istraživanja "Američkog sna" – možete već sad zapisati ime Mikey Madison na Oscarov kipić. (Zach Pope / Zach Pope Reviews)
   “Anora” vodi publiku na jednu divlju vožnju s Bakerom koji čvrsto, ali opušteno drži volan. (Randy Myers / San Jose Mercury News)
   Sean Baker jedan je od najbistrijih i najoriginalnijih filmaša svoje generacije. On je jedinstven, a takva je i „Anora“. (Leonard Maltin)
https://www.imdb.com/title/tt28607951/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_7_nm_0_in_0_q_Anora%252C%25202024.%2520

   Legendarni splitski redatelj Aleksandar F. Stasenko (1933-1990) jedinstvena je figura hrvatske kinematografije. Ovaj sin ukrajinskog emigranta i diplomirani inženjer elektrotehnike snimio je 23 kratkometražna filma (11 amaterskih i 12 u profesionalnoj produkciji), a cijeli njegov opus prožet je temama nostalgije, osamljenosti i ljudske upornosti. Kao redatelj, scenarist, montažer, a na filmovima iz amaterske faze i snimatelj, Stasenko je u svojim prikazima dalmatinskog težačkog života u nestajanju vizualnu poeziju gradio kroz dosljednu upotrebu krupnih planova i fascinantan montažni ritam. U nastojanju da se njegov lik i djelo približe današnjoj publici, Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva ove je godine digitalno restaurirala tri Stasenkova filma, dva dokumentarna i jedan igrani:
 
PUT, 1977., dokumentarni, 17 min.
Scenarij i režija: Aleksandar F. Stasenko
   Pripadnici obitelji Rodić sedam godina, bez ičije pomoći, grade cestu kroz kamenjar do mosorskog zaselka Rodići.

SVE GODINE U JEDNOJ NOĆI, 1980., igrani, 30 min.
Scenarij i režija: Aleksandar F. Stasenko
Uloge: Kaja Cvitić, Tonka Dominiković, Josip Genda
   Starica se pred smrt prisjeća svojeg života, ispunjenog čekanjem na povratak muža, a zatim i sina.

POSLIJE POTOPA, 1985, dokumentarni, 18 min.
Scenarij i režija: Aleksandar F. Stasenko
   Samotni život staraca sela Garjak u Dalmatinskoj zagori nakon što je njihov kraj poplavljen umjetnim jezerom Peruća.

   Digitalnu restauraciju omogućio je projekt Sezona klasičnih filmova Europskog udruženja filmskih arhiva (ACE), uz potporu potprograma MEDIA programa Kreativna Europa: https://ace-film.eu/projects/season-of-classics/. Restauracija u rezoluciji 2K provedena je u studiju Ater u Zagrebu, uz korištenje izvornih materijala prve generacije – originalnih negativa i ton negativa digitaliziranih u Hrvatskoj kinoteci.

   Uvodnu riječ prije projekcije održat će Vjeran Pavlinić, voditelj projekta restauracije, Juraj Kukoč, filmolog iz Hrvatske kinoteke i redateljev sin Fjodor A. Stasenko.

The Green Border / Zielona granica, 2023. Agnieszka Holland, 152 min. PL / CZ / FR / BE
Scenarij: Agnieszka Holland, Gabriela Łazarkiewicz-Sieszko i Maciej Pisuk
Uloge: Jalal Altawil, Maja Ostaszewska, Tomasz Włosok, Behi Djanati Ataï
   U podmuklim i močvarnim šumama koje čine tzv. "zelenu granicu" između Bjelorusije i Poljske, izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike pokušavaju se domoći Europske Unije, ali ostaju zarobljeni u geopolitičkokj krizi za koju je direktno odgovoran bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko. U pokušaju provociranja Europe, izbjeglice su propagandom koja obećava lak ulazak u Europsku Uniju namamljene da dođu do granice. Poput pijuna u ovom skrivenom ratu, priča filma prati Juliju, novopečenu aktivisticu koja se odrekla svog lagodnog života kako bi pomogla onima kojima je pomoć najpotrebnija; Jana, mladog pograničnog čuvara te sirijsku obitelj.
   Nedugo nakon svjetske premijere „Zelene granice“ na festivalu u Veneciji, gdje je ovjenčan posebnom nagradom žirija, novi film redateljice Agnieszke Holland naišao je na oštru osudu poljske vlade, ali i određenog broja stanovništva te zemlje. Kada se sagleda današnji politički kontekst vremena u kojem je film nastao ne treba čuditi što umjetničko djelo kakvo je „Zelena granica“nailazi na osudu antimigrantske retorike. Nakon spomenute premijere u Veneciji pohodila festivale u Torontu, Vancouveru, New Yorku i Busanu, a posebna projekcija filma održana je i u Vatikanu. Film je nedugo potom krenuo u službenu kino distribuciju u Poljskoj gdje je, unatoč restrikcijama njegovog prikazivanja u pojedinim gradovima, postao velikim hitom.
   Trideset godina nakon njezina remek djela „Europa Europa“, dirljiv i suštinski Zelena granica Agnieszke Holland otvara nam oči i govori srcu, izazivajući gledatelje da razmišljaju o moralnim izborima koji svakodnevno padaju pred obične ljude. (rotten tomatoes / konsenzus kritičara)
    Važno filmsko svjedočanstvo onoga što se trenutno događa u Europi. (Peter Bradshaw / The Guardian)
    Dirljiv triler  koji svoju društvenu kritiku umotava u bodljikavu žicu grubog, inteligentnog filmskog stvaralaštva kako bi dočarao upravo te emocije. Fenomenalno napisani glavni likovi koji, u kombinaciji sa prirodnim izvedbama cijele postave, daju dojam da su to ljudi koje poznajemo, a ne samo arhetipovi žrtava korišteni za ilustraciju krize. (Jessica Kiang / Variety)
   Fascinantni film od kojeg se ledi krv u žilama. (Olivier De Bruyn / Les Échos)
   Holland otkriva koliko duboko ide ova mreža fašizma, kako se ukorijenjuje, kako se širi i kako se odvija. (James Greenberg / Culturevulture.net)
   Brutalni prikazi traume koje su orkestrirale opresivne političke strukture koje žele manipulirati srcima i umovima jednih, dok dehumaniziraju druge, čine „Zelenu granicu“ ljutitim, instinktivnim remek-djelom. (Josh Kupecki / Austin Cronicle)
https://www.imdb.com/title/tt27722543/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_green%2520border

Una sterminata domenica, 2023. Alain Parroni, 115 min. IT / DE / IE
Scenarij: Alain Parroni, Giulio Pennacchi, Beatrice Puccilli
Uloge: Enrico Bassetti, Zackari Delmas, Federica Valentini, Lars Rudolph
   Dobitnik nagrade FIPRESCI (novinarska nagrada) na festivalu u Veneciji!
   Postmilenijalci s rimskog sela, Alex, Brenda i Kevin bore se protiv svakodnevice kako bi dali smisao svom postojanju. Pokušavaju biti primijećeni i ostati zapamćeni na njima jedini mogući način: biti agresivnima, vulgarnima, primitivnima te nasilnima. Brenda je trudna pa to znači da će ona svijetu ostaviti svoj “znak”. Kevin, 16-godišnji impulzivan mladić i vrlo aktivan na društvenim mrežama svojim imenom “ukrašava” lokalne građevine, a što ih više oskvrnjuje, to njegov trag u svijetu ostaje jači. Alex, Brendin partner, tek je napunio 19 godina i uskoro će postati otac. U svakom se pogledu oslanja na svoje prijatelje, ali ne može pronaći pravi razlog ili način kako bi ostao zapamćen. A što ako dijete uopće nije njegovo? Kako on ipak može ostaviti svoj “znak” na svijet?
    Parroni jasno najavljuje odbijanje tradicionalnog narativa i ponudit će nam mnoge izgovore da ga volimo i osporavamo: on se predstavlja s prvim radom koji nije samo iskustvo, već i svojevrsna osjetilna agresija . Stresan i uspavljujući u isto vrijeme, šizofreno se kreće između dosade, tjeskobe i epizoda vrlo visoke poezije. Izgleda kao impulzivna vizija, ali je umjesto toga halucinacija strukturirana do najsitnijih detalja. (Chiara Del Zanno / www.rollingstone.it)
    Film o ljudskoj drami svake generacije koja traži svoje mjesto u povijesti. (Wim Wenders, ko-producent filma)
    „Beskrajna nedjelja“ je vizualno zadivljujuće i intelektualno stimulativno istraživanje složenosti mladosti i neumorne potrage za samootkrivanjem. (Kristy Strouse / Film Inquiry)
   Alex, Kevin i Brenda su splav koja pluta zatvorena u svom svijetu poruka i društvenih mreža kojima troje mladih hrane jedno drugo zavaravajući se, ali svijet odraslih im je zatvoren, niti pruža pomoć u nevolji, usprkos očajničkom zahtjevu. (Giampiero Frasca / www.cineforum.it)
https://www.imdb.com/title/tt28497330/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_in_0_q_Una%2520sterminata%2520domenica%252C

Un amor, 2024. Isabel Coixet, 129 min. ES
Scenarij: Isabel Coixet i Laura Ferrero prema istoimenom romanu Sare Mese  
Uloge: Laia Costa, Hovik Keuchkerian, Hugo Silva
   Bježeći od gradskog života, tridesetogodišnja Natalia pronalazi utočište u malom selu La Escapa u unutrašnjosti Španjolske. Kada se suoči s neprijateljstvom svog stanodavca i nepovjerenjem lokalnih seljana, Nat se predaje uznemirujućoj seksualnoj ponudi svog susjeda Andreasa. Iz ovog čudnog i konfliktnog susreta raspiruje se proždiruća i opsesivna strast koja će u potpunosti obuzeti Nat, prisiljavajući je da preispita ženu kakvom je mislila da je.
   Film podsjeća na Isabeline najbolje radove, ovaj put dotičući neka temeljna i vječna ljudska pitanja o tome što je ljubav. (Jonathan Holland / Screen Daily)
  „Jedna ljubav“  je povratak u formu za Coixet, ponajprije zbog otvorene,  povremeno uznemirujuće studije seksa kao društvene valute. (Guy Lodge / Variety)
   „Un Amor“ nije baš najlakši, ali njegova psihoseksualna i društvena pitanja ostat će s vama dugo nakon katarzičnog finala. (Ella Feldman / Washington City Paper)
   Redateljica rekonfigurira ideologiju želje i spola u svom posebnom čitanju romana Sare Mesa. (Luis Martínez / El Mundo)
https://www.imdb.com/title/tt26744818/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_Un%2520amor

Emilia Pérez, 2024. Jacques Audiard, 130 min. FR/BE
Scenarij: Jacques Audiard, temeljen na istoimenom Audiardovom opernom libretu, koji je pak labavo adaptiran iz romana Borisa Razona „Écoute“ iz 2018.
Uloge: Zoe Saldaña, Karla Sofia Gascón, Selena Gomez, Adriana Paz, Marko Ivanir, Édgar Ramírez
   Na svečanosti u Luzernu, 7.12. dodijeljene su Evropske filmske nagrade. “Emilia Pérez” Jacquesa Audiarda najbolji je evropski film 2024. Uz to je nagrađen za režiju, scenarij te glavnu žensku ulogu. Naš predstavnik, kratki film "Čovjek koji nije mogao šutjeti"
Nebojše Slijepčevića, nakon Zlatne palme u Cannesu, osvojio je i Evopsku nagradu kao najbolji kratki film.
   Dobitnik nagrade žirija i nagrade za najbolji ženski glumački ansambl na filmskom festivalu u Cannesu!
   Francuski kandidat za nagradu Oscar 2025.!
   Prekvalificirana i podcijenjena, Rita je pravnica zaposlena u velikoj odvjetničkoj tvrtki čije je poslovanje više usmjereno na oslobađanje kriminalaca nego njihovo privođenje pravdi. Jednoga dana ona dobija neočekivanu poslovnu priliku kad ju kontaktira vođa kartela Manitas koji ju unajmi kako bi mu pomogla povući se iz posla prodaje droge putem plana kojeg on u tajnosti priprema već godinama: postati ženom kojom je oduvijek želio biti…
   Jacques Audiard napravio je fantastičan posao pišući i režirajući ove epske priče o ljubavima, životima, istini i iskupljenju, a ako imate priliku vidjeti „Emiliju Pérez“ u kinu, ne dvoumite se. (Julian Lytle / Riotus)
   Ovaj ludi mjuzikl jedan je od najboljih filmova godine. (Kevin Maher / The Times)
   „Emilia Pérez“ je smioni, grozničavi san koji prkosi žanrovima i očekivanjima. Kroz oslobađajuću pjesmu i ples te odvažne vizuale, ova odiseja prati putovanje četiri izuzetne žene u Meksiku, od kojih svaka traga za vlastitom srećom. (rotten tomatoes / 81% pozitivnih kritika)
   Neobično nekonvencionalna feministička priča o četiri zarobljene žene koje traže neku vrstu bijega i zadovoljstva izvan svijeta muškaraca. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   Audiard je stvorio Emiliju da zapanji i odvrati pažnju, ali izvedba Karle Sofije Gascón je ta koja je središte i temelj priče, a glumica je ta koja konačno daje pravi ulog filmu. Ona je njegovo srce i duša. (Manohla Dargis / New York Times)
   "Emilia Pérez" neprestano potresa stvari, pršti idejama i kreativnošću zbog kojih drugi filmovi izgledaju kao da se kreću u pola brzine. (Adam Graham / Detroit News)
   To je zapravo virtuozno djelo: njegovi ekscesi nikada ne prelaze u grotesku, njegove promjene tona uvijek su opravdane, njegove su teme višestruke, ali koherentne. (Dauphiné Libéré / allocine)
https://www.imdb.com/title/tt20221436/?ref_=fn_al_tt_1

CANNES 2024. ZLATNA PALMA
Anora, 2024. Sean Baker, 139 min. US
Scenarij: Sean Baker
Uloge: Mikey Madison, Mark Eydelshteyn, Jura Borisov, Karren Karagulian, Vache Tovmasyan, Aleksej Serebrjakov
   Anora, seksualna radnica iz Brooklyna, dobiva priliku za priču o Pepeljugi kada upozna sina oligarha i uda se za njega. Nakon što vijest stigne u Rusiju, njezina je bajka ugrožena jer roditelji kreću u New York kako bi poništili brak.
   Stilski uzbudljiva, iznimno zabavna i emocionalno iskrena, „Anora“ je jedinstvena varijacija na priču o Pepeljugi koja može doći samo od Seana Bakera. Smješten u 2018., prati divlju odiseju svoje naslovne protagonistice, mlade uzbekistansko-američke seksualne radnice koju iz svakodnevnog života erotske plesačice izbacuje nagli, rasipnički sin ruskog oligarha. Naracija se vrti i zavija, uranjajući nas u razne prostore – otmjeni klub za gospodu na Manhattanu, gigantski obalni kompleks u Brooklynu, blistavi Las Vegas… Baš kao što se čini da se film uklapa u ritam ljubavne priče, on preskače žanrovske staze i postaje propulzivan, mračno smiješan film potjere koji kruži ulicama Brighton Beacha, Coney Islanda i Manhattana. Pred kraj filma, ton se još jednom mijenja, dovodeći priču do nijansiranog i dirljivog završetka jer se Anora vraća u dom za koji je mislila da ga je ostavila. (Editus Press)
   Greta Gerwig, predsjednica žirija 77. filmskog festivala u Cannesu: „Anora“ je bila nešto što nas je  kolektivno dirnulo, te nas podsjetilo na klasične strukture Lubitscha ili Howarda Hawksa, da bi nas odvela na nešto potpuno neočekivano.
   Zarobila nam je srca i pustila nas da se smijemo, a onda nam je slomila srca. (Greta Gerwig)
   Divlja, profana eksplozija... Čak i kad se Bakerovo pripovijedanje i dijalozi ponavljaju, Madison održava stvari živahnima. (Richard Lawson / Vanity Fair)
   „Anora“ Seana Bakera domišljato varira subverzivnu priču o Pepeljugi sa sjajnom izvedbom Mikey Madison u naslovnoj ulozi. (André Hereford / Metro Weekly)
   Bujan, naelektriziran, divlji. Ali više od toga, film ima srce. (Amanda Luberto / Arizona Republic)
     Ovaj film posjeduje toliko stvari, toliko malih, divnih stvari, a njegov emocionalni val je toliko velik da se rijetko koji film može s tim pohvaliti. (Josh Korngut / Exclaim!)
     Istovremeno smiješan, seksi, uzbudljiv i duboko ljudski. (Oscar Goff / Boston Hassle)
   Jedan od mojih omiljenih filmova zadnjeg desetljeća... Kaotičan, šaren, stresan, a ponekad čak i tako šarmantan! Sean Baker nastavlja svoja istraživanja "Američkog sna" – možete već sad zapisati ime Mikey Madison na Oscarov kipić. (Zach Pope / Zach Pope Reviews)
   “Anora” vodi publiku na jednu divlju vožnju s Bakerom koji čvrsto, ali opušteno drži volan. (Randy Myers / San Jose Mercury News)
   Sean Baker jedan je od najbistrijih i najoriginalnijih filmaša svoje generacije. On je jedinstven, a takva je i „Anora“. (Leonard Maltin)
https://www.imdb.com/title/tt28607951/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_7_nm_0_in_0_q_Anora%252C%25202024.%2520

(SUVREMENI) KLASIK ZA KRAJ GODINE
Aferim!, 2015. Radu Jude, 108 min. RO / FR / CZ / BU
Scenarij: Radu Jude, Florin Lazarescu
Uloge: Teodor Corban, Mihai Comănoiu, Cuzin Toma, Alexandru Dabija
   Rumunjska, 1835. godine. Žandar Costandin i njegov sin u potrazi su za Romom, robom koji je pobjegao od svog uglednog gospodara te se sumnja da je imao aferu s njegovom suprugom. Na svom putu susreću ljude različitih nacija i vjere. Turke i Ruse, kršćane i Židove, Rumunje i Madžare. Svatko od njih gaji predrasude spram drugih koje se prenose s generacije na generaciju. A kada nađu roba po imenu Carfin, njihova avantura još nije završena...
   Film tematiku robovlasništva tretira na jedan prilično svjež, u evropskoj kinematografiji čak revolucionaran način, kroz žanrovsku odrednicu crnohumornog antivesterna, bez imalo patetike... Sve u filmu pod strogom je kontrolom, od strukture, scenarija, dijaloga do odlične glume, režije i tehničke realizacije. Ovaj komad inteligentne i poučne zabave možda je i ponajbolji od ovogodišnje festivalske „berbe“ i zaslužuje preporuku zbog svoje preciznosti, jednostavnosti i filmske inteligencije. Ovo nije rumunjski film kao i svaki drugi, ovo je film za više gledanja... (Marko Stojiljković, www.fak.hr)
   Realiziran strogom dozom stilske preciznosti i tehničke kontrole, „Aferim!“ izbjegava zaslađene povijesne činjenice, a pritom nudi koherentnu i dopadljivu satiru koja, iako gleda u prošlost, itekako razmišlja o budućnosti. (www.hfs.hr)
   Briljantan i uzvišen! (AO Scott / New York Times)
   Ekscentričan, apsurdan i naposljetku brutalan portret kasnofeudalne Europe, Aferim! zasluženo je hvaljena posjetnica Radua Judea u njegovoj sve sjajnijoj filmografiji. (Nikola Bell / IONCINEMA.com)
   Događaji s kojima se ovo dvoje susreću su tako zamršeni, dobro opaženi i pomno istraženi... da se čini da film spaja najbolje užitke povijesne vreve, filma ceste i vesterna. (Nick James / Sight & Sound)
   Naizmjenično lirska i košmarna, ali nimalo nostalgična, Judeova rekonstrukcija ovog svijeta čini jedan od najupečatljivijih filmova prošle godine i blistavu anomaliju u današnjem, često opreznom svijetu europske umjetničke kinematografije. (Jonathan Romney / Film Comment Magazine)
   Budućnost nije ništa bolja. I dalje društvenu realnost kroje oni koji imaju novac i moć, a teškim životom omamljena masa je gurnuta na margine, obavijena Costandinovim riječima: O, podmukli svijete, prvo si sladak, onda si gorak. Jedino što se može reći, i to ne na ciničan ton prisutan u nazivu filma, jest – Aferim! (Stjepan Ćulap, ziher.hr)
   BERLIN FILM FESTIVAL 2015.- NAJBOLJI REDATELJ
https://www.imdb.com/title/tt4374460/?ref_=fn_al_tt_1

Emilia Pérez, 2024. Jacques Audiard, 130 min. FR/BE
Scenarij: Jacques Audiard, temeljen na istoimenom Audiardovom opernom libretu, koji je pak labavo adaptiran iz romana Borisa Razona „Écoute“ iz 2018.
Uloge: Zoe Saldaña, Karla Sofia Gascón, Selena Gomez, Adriana Paz, Marko Ivanir, Édgar Ramírez
   Na svečanosti u Luzernu, 7.12. dodijeljene su Evropske filmske nagrade. “Emilia Pérez” Jacquesa Audiarda najbolji je evropski film 2024. Uz to je nagrađen za režiju, scenarij te glavnu žensku ulogu. Naš predstavnik, kratki film "Čovjek koji nije mogao šutjeti"
Nebojše Slijepčevića, nakon Zlatne palme u Cannesu, osvojio je i Evopsku nagradu kao najbolji kratki film.
   Dobitnik nagrade žirija i nagrade za najbolji ženski glumački ansambl na filmskom festivalu u Cannesu!
   Francuski kandidat za nagradu Oscar 2025.!
   Prekvalificirana i podcijenjena, Rita je pravnica zaposlena u velikoj odvjetničkoj tvrtki čije je poslovanje više usmjereno na oslobađanje kriminalaca nego njihovo privođenje pravdi. Jednoga dana ona dobija neočekivanu poslovnu priliku kad ju kontaktira vođa kartela Manitas koji ju unajmi kako bi mu pomogla povući se iz posla prodaje droge putem plana kojeg on u tajnosti priprema već godinama: postati ženom kojom je oduvijek želio biti…
   Jacques Audiard napravio je fantastičan posao pišući i režirajući ove epske priče o ljubavima, životima, istini i iskupljenju, a ako imate priliku vidjeti „Emiliju Pérez“ u kinu, ne dvoumite se. (Julian Lytle / Riotus)
   Ovaj ludi mjuzikl jedan je od najboljih filmova godine. (Kevin Maher / The Times)
   „Emilia Pérez“ je smioni, grozničavi san koji prkosi žanrovima i očekivanjima. Kroz oslobađajuću pjesmu i ples te odvažne vizuale, ova odiseja prati putovanje četiri izuzetne žene u Meksiku, od kojih svaka traga za vlastitom srećom. (rotten tomatoes / 81% pozitivnih kritika)
   Neobično nekonvencionalna feministička priča o četiri zarobljene žene koje traže neku vrstu bijega i zadovoljstva izvan svijeta muškaraca. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   Audiard je stvorio Emiliju da zapanji i odvrati pažnju, ali izvedba Karle Sofije Gascón je ta koja je središte i temelj priče, a glumica je ta koja konačno daje pravi ulog filmu. Ona je njegovo srce i duša. (Manohla Dargis / New York Times)
   "Emilia Pérez" neprestano potresa stvari, pršti idejama i kreativnošću zbog kojih drugi filmovi izgledaju kao da se kreću u pola brzine. (Adam Graham / Detroit News)
   To je zapravo virtuozno djelo: njegovi ekscesi nikada ne prelaze u grotesku, njegove promjene tona uvijek su opravdane, njegove su teme višestruke, ali koherentne. (Dauphiné Libéré / allocine)
https://www.imdb.com/title/tt20221436/?ref_=fn_al_tt_1

NAJBOLJE (KOD NAS) U 2017.
Hell or High Water, 2016. David Mackenzie, 102 min. US
Scenarij: Taylor Sheridan
Uloge: Jeff Bridges, Chris Pine, Ben Foster, Gil Birmingham
Glazba: Nick Cave, Warren Ellis
   Kada banka zaprijeti da će zbog hipoteke preuzeti obiteljsko imanje, braća Toby i Tanner Howard iz Teksasa odluče krenuti u osvetu pljačkajući sve poslovnice banke koja je njihovoj obitelji ugrozila budućnost. Iskusni šerif im ulazi u trag i odlučan ih je zaustaviti iako nailazi na otpor mještana koji podupiru braću u njihovom istjerivanju pravde.
   Žanrovski biser…. Napet, ujedno iznenađujuće duhovit i intrigantan triler “Sve ili ništa” predstavlja klasični žanrovski sukob teksaškog rendžera i pljačkaša banaka, sa izvrsnom glazbom Nicka Cavea i Warrena Ellisa. Nakon maestralno ispričane priče Sicario, scenarist Taylor Sheridan napisao je još jedan intrigantni scenarij za film.
   Na najuglednijem kritičarskom web portalu, Rotten Tomatoes (na jednom mjestu okuplja sve objavljene kritike), film ima 98 % pozitivnih recenzija (ukupno ih je do sada objavljeno 240), s prosječnom ocjenom 8,5 (od 10).
   Već od prve scene, tj. od prve pljačke banke, ovaj će vas film usisati... (www.lonewolf.com.hr)
   Naš Sheridan dobro zna da se 'južno od raja' otvaraju sama vrata pakla. Ovdje nisu prisutni narko karteli i miris smrti da bi to spoznali. Ovdje (op.a. zapadni Teksas) je prisutan očaj i prava slika Amerike. Priča o braći Howard koja cijeli svoj život rade naopake stvari i ne bi bila tako interesantna da to nije ujedno i priča o iskupljenju i buntu, odnosno socijalna kritika vidno posrnule Amerike... (www.ezadar.rtl.hr)
   Izgled filma, fotografija i kamera, jedan su od glavnih aduta filma. Kadrovi neba ispod kojeg gmižu beskonačni kilometri autoceste koja prolazi kroz pustinju izgledaju impresivno. Soundtrack filma je izvrstan (Nick Cave je glavni autor),  pjesme tarantinovski precizno pogađaju trenutak radnje... (Tihomir Polančec / tipo-goodtalking.blogspot.hr)
   Soundtrack filma radili su Nick Cave i Warren Ellis, a iako je album objavljen još u kolovozu, čini se da su autori pričekali da prođe neko vrijeme od objavljivanja albuma “Skeleton Tree” Bad Seedsa, da bi krenuli s promocijom ovog ostvarenja. Objavljen je videozapis uz glavnu temu filma “Comanchiera”, ujedno i najljepši autorski komad glazbe s albuma, koju nose klavir i violina, te stoga više podsjeća na ranije radove ovog dvojca, pogotovo na glazbu iz njihovog prvog vesterna, “The Proposition”, nego brojevi koji se više oslanjaju na atmosferične loopove Warrena Ellisa… (Ivan Laić / www.ravnododna.com)       
http://www.ravnododna.com/nick-cave-warren-ellis-hell-or-high-water-zvuk-modernog-vesterna/#
http://www.imdb.com/title/tt2582782/?ref_=fn_al_tt_1

Un amor, 2024. Isabel Coixet, 129 min. ES
Scenarij: Isabel Coixet i Laura Ferrero prema istoimenom romanu Sare Mese  
Uloge: Laia Costa, Hovik Keuchkerian, Hugo Silva
   Bježeći od gradskog života, tridesetogodišnja Natalia pronalazi utočište u malom selu La Escapa u unutrašnjosti Španjolske. Kada se suoči s neprijateljstvom svog stanodavca i nepovjerenjem lokalnih seljana, Nat se predaje uznemirujućoj seksualnoj ponudi svog susjeda Andreasa. Iz ovog čudnog i konfliktnog susreta raspiruje se proždiruća i opsesivna strast koja će u potpunosti obuzeti Nat, prisiljavajući je da preispita ženu kakvom je mislila da je.
   Film podsjeća na Isabeline najbolje radove, ovaj put dotičući neka temeljna i vječna ljudska pitanja o tome što je ljubav. (Jonathan Holland / Screen Daily)
  „Jedna ljubav“  je povratak u formu za Coixet, ponajprije zbog otvorene,  povremeno uznemirujuće studije seksa kao društvene valute. (Guy Lodge / Variety)
   „Un Amor“ nije baš najlakši, ali njegova psihoseksualna i društvena pitanja ostat će s vama dugo nakon katarzičnog finala. (Ella Feldman / Washington City Paper)
   Redateljica rekonfigurira ideologiju želje i spola u svom posebnom čitanju romana Sare Mesa. (Luis Martínez / El Mundo)
https://www.imdb.com/title/tt26744818/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_Un%2520amor

KLASIK ZA KRAJ: Amarcord, 1973. Federico Fellini, 127 min.
Scenarij: Federico Fellini i Tonino Guerra
Uloge: Bruno Zanin, Magali Noel, Maria Antonietta Beluzzi, Pupella Maggio, Armando Brancia
   Ako spojite amare (voljeti) i amaro (gorko), core (srce) i ricordare (sjećati se) zajedno, dobit ćete Amarcord. (Federico Fellini)
   Filmilm nas vraća u redateljevo djetinjstvo i Rimini 1930-ih koji se karakterizira tradicionalnim prirodnim, društvenim i obiteljskim spektaklima i ritualima (smjena godišnjih doba, prolazak velikog broda, karnevali, fašističke svečanosti, bračne svađe) prožetim đačkim nepodopštinama, lokalnim spletkarenjima i seksualnim odrastanjem…
   Polu - autobiografska priča o starenju, koja spaja oštrinu s besramnom komedijom. Amarcord pripovijeda priču o razuzdanoj skupini likova u Riminiju, Fellinijevom rodnom mjestu. Nadalje, radnja filma je smještena u 1930. godinu, odnosno fašističkuItaliju. Zanimljivo je još napomenuti kako je amarcord riječ na romanjolanskom dijalektu, koja dolazi od talijanske riječi ricordo, što znači sjećam se. Također, treba napomenuti kako je film osvojio 13 raznih filmskih nagrada (među kojima i Oscara za najbolji film na stranom jeziku).
   Jedan od najomiljenijih evropskih filmova svih vremena, pozornost je privukao vještim kombiniranjem intimnih motiva i društvenih rituala te groteskom i komičnim epizodama prožetim nostalgičnim tonom (prizor s korpulentnom trafikanticom lakog morala). Zlo i nemoral ne mogu biti teme ovako nostalgična filma, istodobno intimna poput prisjećanja te široka u tematskom zahvaćanju društvenih slojeva i važnijih zanimanja u malome mjestu, uključujući plemstvo, prostitutke i svećenika. Domišljata kompozicija kadra, sugestivna fotografija, dinamičnost zbivanja i uvjerljiva gluma nadograđeni su glazbom privlačne glavne teme. Fellini je navodno u film uklopio mnoge motive i događaje iz vlastitog odrastanja u Riminiju, koje je iskoristio i u nekim drugim ostvarenjima… (Nikica Gilić, Filmski leksikon)
   Ako je ikada postojao film sazdan isključivo od nostalgije i ushita, od filmaša na vrhuncu svojih moći, onda je to Fellinijev "Amarcord". (Roger Ebert, Chicago Sun Times)
   Možda "Amarcord" nije najbolji Fellinijev film u konkurenciji s "Osam i pol" ili "Slatkim životom", ali je najosobniji, najsveobuhvatniji i "najfellinijevskiji". Ovaj film ustoličio je jedinstven izraz za sve ono što čini izričaj ovog redatelja – "fellinijevski", te zauvijek načinio Fellinija filmskim besmrtnikom. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   „Amarcord“ nije priča o Fellinijevu djetinjstvu, nego o formativnim godinama svakog Mediteranca. (Ivica Ivanišević)
   “Amarcord” je neobičan klasik, konfederacija nezaboravnih scena koje ljudi pamte izolirano, kao da nisu iz istog filma. (Jurica Pavičić)
   Ne znaš tko je više uživao u štorijama o dječačkim ispovijedima i staračkoj pohoti - moji roditelji koji su se prisjećali svojeg dalmatinskog odrastanja ili ja i buraz kao filmofili u pubertetu. (Pavica Knezović Belan)
   Izuzetno komunikativan i osoban osvrt na razdoblje talijanskog fašizma koji je obilježio Fellinijevo odrastanje i formirao njegovu grotesknu poetiku. (Slobodan Šijan)
   Rijetki su filmovi koji kažu sve što se može reći o temi kojom se bave. “Amarcord” je jedan od njih. To je film koji kaže ama baš sve što se može reći o provinciji. Kako sam iz Šibenika, dugo vremena mi je baš “Amarcord” bio najvažniji film ikad snimljen. (Vinko Brešan)
   Bez ikakve dvojbe, Fellinijev „Amarcord“ je remek djelo evropske kinematografije, film koji nikada ne stari i film koji je svjež i nakon desetog gledanja. Film je to u kojem se nakon svakog novog gledanja može pronaći nešto novo i film koji se nakon gledanja ne zaboravlja tako lako, film koji ostaje duboko urezan u pamćenje svojim unikatnim vizualnim stilom i originalnošću. Za „Amarcord“ bi se moglo reći da je posljednji veliki film vjerojatno najslavnijeg talijanskog filmaša svih vremena, Federica Fellinija. (bjelovarac.hr)
https://www.imdb.com/title/tt0071129/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SANJAR, UMJETNIK... FILMSKI GENIJ
FEDERICO FELLINI (20. 1. 1920. Rimini - 31. 10. 1993. Rim)
   Federico Fellini je redatelj koji je spajao i balansirao različite, suprotne perspektive u perfektnu harmoniju, vješto upotrebljavao dokumentarističke obrasce i vizualizaciju mašte, ublažavao kritičke stavove melankolijom likova i situacija, isijecao društvenu stvarnost tako da podsjeća na cirkus, nostalgiju razlagao ironijom, a emocije groteskom...
   Još za života smatran je suverenim kritičarem društvenih pojava u građanskom društvu u poslijeratnom razdoblju, odslikavateljem ekonomskog prosperiteta, najrespektabilnijim evropskim redateljem u Sjedinjenim Državama te osoba čija je popularnost bila usporediva s najistaknutijim filmskim zvijezdama njegova doba...
   Fellinijev opus je obavezno štivo za svakoga tko pomišlja biti filmofilom u bližoj ili daljoj budućnosti. Njegov neograničeni talent i kreativnost u svakom mogućem polju filmskog stvaranja, kao i jedinstven redateljski štih očaravaju prilikom svakog gledanja...

      Moji filmovi nisu pravljeni od sjećanja. Tvrdnja da su oni autobiografski je prilično jednostavno objašnjenje. Ja sam sebi skoro sve izmislio: djetinjstvo, likove iz djetinjstva, nostalgiju, snove i sjećanja... To sam učinio da bih uživao u sjećanju. Jer, za mene je pričanje jedina igra koju vrijedi igrati... (Federico Fellini)