PROGRAM KINOTEKE Ožujak 2026.

U iščekivanju... :)

Joachim Trier, 2025, Norveška, Francuska, Njemačka, Danska, 133'
Uloge: Renate Reinsve, Stellan Skarsgård, Inga Ibsdotter Lilleaas, Elle Fanning

Dobitnik Grand Prixa na filmskom festivalu u Cannesu 2025. godine, i 9 nominacija za Oscara (najbolji film, najbolja režija, najbolji međunarodni film, najbolji originalni scenarij, najbolja sporedna muška uloga, najbolja sporedna ženska uloga, najbolja sporedna ženska uloga, najbolja montaža), nagrade za najbolji film Europske filmske akadenije, te Zlatnog globusa, Sentimentalna vrijednost je djelo kojeg odlikuje emocionalna autentičnost, psihološka nijansiranost i odbijanje jeftine melodrame. Trier koristi vizualno bogate kadrove Osla i minimalističku glazbu kako bi naglasio tišinu i neizrečene sukobe između likova. 

Nakon majčine smrti, sestre Nora i Agnes ponovno se susreću s otuđenim ocem Gustavom, nekada slavnim redateljem čija je karijera u padu. Gustav se pokušava iskupiti nudeći Nori, koja je glumica, glavnu ulogu u svom novom, duboko osobnom filmu o obiteljskoj tragediji. Kada ona odbije, on angažira mladu holivudsku zvijezdu, što pokreće bolno suočavanje s prošlošću, naslijeđenom traumom i krhkom nadom u pomirenje. 

"Duboko rezonantna obiteljska drama koja izbjegava melodramu radi emocionalne autentičnosti" – IMDb.

"Trier i njegovi glumci razumiju da se narušeni odnosi ne definiraju samo napetošću, već i trenucima neizrečene radosti" – RogerEbert.com.

"Nježno, elegično i samodopadno" – Ravnododna. 

U iščekivanju... :)

Maggie Gyllenhaal, 2026, SAD, 110'
Uloge: Jessie Buckley, Christian Bale, Penélope Cruz, Peter Sarsgaard, Annette Bening, Julianne Hough, Jake Gyllenhaal.

Estetski raskošna i psihološki mračna reinterpretacija klasičnog horora o Frankensteinovoj nevjesti, miješa elemente gotičkog horora s pankerskom energijom i feminističkim podtekstom. U Chicagu 1930-ih, usamljeni Frankenstein (Bale) traži pomoć dr. Euphroniusa kako bi stvorio suputnicu. Oni oživljavaju ubijenu mladu ženu (Buckley), no rezultat nadilazi njihova očekivanja. Novorođena "Nevjesta" posjeduje neukrotiv duh i žudnju za slobodom, što pokreće radikalan društveni pokret, privlači pažnju policije i izaziva kaos u gradu, pretvarajući potragu za ljubavlju u nasilnu revoluciju.

Vizualno dominira estetika art decoa i ekspresionistička rasvjeta, dok se radnja fokusira na buđenje svijesti i žudnje stvorenja koje odbija biti samo produžetak tuđe volje.

Zanimljivo je da se lik kojeg tumači Christian Bale doista naziva Frankenstein, što je svjestan odmak od književnog izvornika Mary Shelley gdje je to prezime znanstvenika, a ne stvorenja. Ključnih razlozi za to su u oslanjanje puno više na pop kulturno i kolokvijalno naslijeđe, nego na  književni predložak. Film prihvaća taj identitet kao dio mita, a u okviru njega ni stvorenje ni njegova nevjesta nemaju drugog imena - on je samo "Frankenstein", dok je lik Jessie Buckley isključivo "Nevjesta" (The Bride), čime se naglašava njihova uloga kao arhetipova u ovoj subverzivnoj verziji priče.

Smješten je u tridesete godine prošlog stoljeća,  a redateljica i kritičari opisuju film kao svojevrsnu "monstruoznu verziju Bonnie i Clydea". 

"Divlja, neobuzdana i duboko empatična vizija koja udahnjuje novi život starom čudovištu" – Variety.

"Jessie Buckley pruža električnu izvedbu u filmu koji je jednako politički krik koliko i horor" – The Hollywood Reporter.

"Gyllenhaal pretvara mit u subverzivnu bajku o moći i identitetu" – IndieWire.

PROGRAM: FILM SA SOCIOLOGOM

Ken Russell, 1969, UK, 131'

Zaljubljene žene (Women in Love, 1969.) britanskog redatelja Kena Russella smatra se jednim od najvažnijih i najprovokativnijih ostvarenja europske kinematografije s kraja 60-ih. Adaptacija je istoimenog remek-djela D. H. Lawrencea.

Radnja je smještena u Englesku 1920-ih i prati dvije sestre, Gudrun (Glenda Jackson) i Ursulu (Jennie Linden), te njihove složene, često destruktivne veze s dvojicom prijatelja, Rupertom (Alan Bates) i Geraldom (Oliver Reed). 

Film je bio prekretnica jer je otvoreno istraživao seksualno oslobođenje, propitivao tradicionalnu muškost i uveo dotad neviđenu razinu vizualne i tematske ekspresivnosti u britanski film. Russellov stil je raskošan i barokan, prepun simbolike, snažnih boja i naglašenih emocija, i stražuje granice između ljubavi, mržnje i strasti, kao i homoerotični podtekst u muškom prijateljstvu. Najpoznatiji je po, u svoje vrijeme skandaloznoj sceni u kojoj se Alan Bates i Oliver Reed goli hrvaju ispred kamina, a zbog prikaza golotinje film je izvorno u UK-u dobio certifikat "X", a danas se smatra pionirskim djelom u pomicanju granica dopuštenog na platnu. Britanski filmski institut ga je uvrstio na listu 100 najboljih britanskih filmova svih vremena.

Bio je nominiran za ukupno četiri Oscara, a Glenda Jackson je upravo za ovu ulogu osvojila svog prvog Oscara za najbolju glumicu.

The New York Times: "Jedna od najinteligentnijih, najosjetljivijih i najljepših filmskih adaptacija književnog djela ikada snimljenih".

Variety: "Izazovan i vizualno fascinantan uradak koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim". 

Joachim Trier, 2025, Norveška, Francuska, Njemačka, Danska, 133'
Uloge: Renate Reinsve, Stellan Skarsgård, Inga Ibsdotter Lilleaas, Elle Fanning

Dobitnik Grand Prixa na filmskom festivalu u Cannesu 2025. godine, i 9 nominacija za Oscara (najbolji film, najbolja režija, najbolji međunarodni film, najbolji originalni scenarij, najbolja sporedna muška uloga, najbolja sporedna ženska uloga, najbolja sporedna ženska uloga, najbolja montaža), nagrade za najbolji film Europske filmske akadenije, te Zlatnog globusa, Sentimentalna vrijednost je djelo kojeg odlikuje emocionalna autentičnost, psihološka nijansiranost i odbijanje jeftine melodrame. Trier koristi vizualno bogate kadrove Osla i minimalističku glazbu kako bi naglasio tišinu i neizrečene sukobe između likova. 

Nakon majčine smrti, sestre Nora i Agnes ponovno se susreću s otuđenim ocem Gustavom, nekada slavnim redateljem čija je karijera u padu. Gustav se pokušava iskupiti nudeći Nori, koja je glumica, glavnu ulogu u svom novom, duboko osobnom filmu o obiteljskoj tragediji. Kada ona odbije, on angažira mladu holivudsku zvijezdu, što pokreće bolno suočavanje s prošlošću, naslijeđenom traumom i krhkom nadom u pomirenje. 

"Duboko rezonantna obiteljska drama koja izbjegava melodramu radi emocionalne autentičnosti" – IMDb.

"Trier i njegovi glumci razumiju da se narušeni odnosi ne definiraju samo napetošću, već i trenucima neizrečene radosti" – RogerEbert.com.

"Nježno, elegično i samodopadno" – Ravnododna. 

George Miller, 1979, Australija, 93'
Uloge: Mel Gibson, Joanne Samuel, Hugh Keays-Byrne, Steve Bisley, Tim Burns, Roger Ward

Mad Max australskog redatelja Georgea Millera nije bio samo iznimno uspješan film (dvadeset godina je držao rekord kao najprofitabilniji film u povijesti, u odnosu na omjer uloženog i zarađenog, sve dok ga 1999. nije srušio The Blair Witch Project) već pokretač čitavog novog žanra postapokaliptičnog trilera, a od nepoznatog australskog glumca Mela Gibsona napravio svjetsku zvijezdu.

Radnja je smještena u "blisku budućnost" u Australiji, gdje se društveni poredak raspada. Max Rockatansky je policajac koji pokušava održati red na cestama kojima vladaju nasilne motociklističke bande. Nakon što mu banda ubije obitelj, Max odbacuje značku i kreće u brutalnu osvetu. Film je pokrenuo tzv. 'Ozploitation val (australski eksploatacijski film) i postavio temelje za estetiku distopije koja se koristi i danas.

Oslonjen mahom na akciju, dinamično montirane kadrove potjera i vizualnu naraciju, snimljen je s iznimno malim budžetom (oko 400.000 dolara), što je Millera prisililo na korištenje pravih kaskadera i opasnih vratolomija koje i danas izgledaju nevjerojatno. Mnogi članovi motociklističkih bandi u filmu bili su stvarni članovi bajkerskih klubova, a statiste su plaćali pivom.

Kamera je često postavljena nisko uz cestu kako bi se pojačao osjećaj brzine (čuveni "POV" kadrovi).

Redovito je uvršten na liste najboljih akcijskih filmova svih vremena.

Roger Ebert: "Ovo je film koji je vizualno toliko moćan da ga se ne može ignorirati... čisto kino u pokretu".

Variety: Opisao ga je kao "iznimno vještu vježbu u filmskom teroru i akciji".

Osvojio je nagrade za najbolju montažu, najbolji zvuk i najbolju originalnu glazbu. Australskog filmskog instituta

Liane-Cho, Han Jin Kuang, Maïlys Vallade, 2025. Francuska, Belgija, 79'

Aanimirana adaptacija istoimenog autobiografskog romana Amélie Nothomb, belgijske književnice karakterističnog sažetog, britkog stila, osebujna je animacija "slikarskog" stila i osobito fine palete boja (crvena boja japanskog javora, meko ružičasto cvijeće...) Film je  poetičan i senzorno poticajan, s elementima magičnog realizma koji spajaju dječju očaranost svijetom, ali i egzistencijalnu tjeskobu. 

Radnja je smještena u Japan 1960-ih i prati prve tri godine života male Amélie, kćeri belgijskih diplomata. Amélie se isprva doživljava kao "tuba" – pasivno biće koje samo prima hranu i izbacuje otpad, sve dok čokolada ne probudinjezino osjetilno biće, koje je vodi na put na kojem će upoznati  sreću i tragediju, ali i sebe samu.

Film je nominiran za Oscara za najbolji animirani film, premijerno je prikazan u Cannesu, i jednako je visoko ocijenjen i od publike i od kritike.

Variety:"Francuski crtić s nezaboravnim pogledom na svijet".

The Hollywood Reporter:"Šarmantan i senzoralan... prikazuje rano djetinjstvo kao magično i proganjajuće stvarno".

Common Sense Media:"Očaranost, mudrost iznad njezinih godina i znatiželja belgijskog djeteta u poratnom Japanu".

Zippy Frames:"Film uspješno suprotstavlja mjehurastu, dobrodošlu animaciju s iznenađujuće teškim egzistencijalnim temama

Na francuskom, sa hrvatskim titlovima, jednako interesantan djeci i odraslima.

Rebecca Zlotowski, 2025., Francuska, 103'
Uloge: Jodie Foster, Daniel Auteuil, Virginie Efira, Mathieu Amalric, Vincent Lacoste, Luàna Bajrami

Ovaj psihološki triler i crna komedija odvija se u Parizu i prati Lilian Steiner (Jodie Foster), uglednu psihijatricu čiji se sređeni život počinje raspadati nakon iznenadne i sumnjive smrti njezine dugogodišnje pacijentice Paule. Nezadovoljna službenim objašnjenjem o samoubojstvu, Lilian pokreće vlastitu istragu, što je dovodi do suočavanja s vlastitim postupcima i potisnutim emocijama.

Film vješto miješa elemente napetog trilera, hitchcockovske misterije i suptilne crne komedije, a glavna zvijezda, Jodie Foster, u potpunosti glumi na francuskom jeziku. Film je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Cannesu 2025. a Jodie Foster postala je prva Amerikanka ikada nominirana za prestižnu francusku nagradu Lumière u kategoriji najbolje glumice.

Variety: "Zlotowski donosi triler s elegancijom klasične psihološke drame... Fosterina prva uloga na francuskom je magnetska".

Cineuropa: "Zabavan i razigran na površini, ali u srži pronicljiv portret žene čija je neumorna potraga za istinom zapravo bijeg od vlastitih rana".

The Hollywood Reporter: "Kaos sa šarmom... film je puno zabavniji nego što bi trebao biti zahvaljujući kemiji između Jodie Foster i Daniela Auteuila".

Next Best Picture: "Njezina unutarnja previranja beskrajno je zanimljivo gledati".

George Miller, 1981., Australija, 96'
Uloge: Mel Gibson, Bruce Spence, Michael Preston, Max Phipps, Vernon Wells, Emil Minty, Virginia Hey

Pobješnjeli Max 2: Cestovni ratnik, (Mad Max 2: The Road Warrior) smatra se jednim od najboljih nastavaka svih vremena i filmom koji je definirao vizualni identitet postapokaliptične znanstvene fantastike.

Radnja se odvija nekoliko godina nakon prvog dijela. Svijet je potpuno propao, a preživjeli se bore za preostale kapi "dragocjenog soka" – goriva. Max, sada usamljeni lutalica na rubu ludila, nevoljko pristaje pomoći maloj zajednici koja brani svoju rafineriju od brutalne bande predvođene maskiranim Lordom Humungusom.

Dok je prvi film bio triler osvete, ovaj nastavak svojevrsni epski vestern na kotačima, uvelike inspiriran filmovima Akire Kurosawe. Njegova vizualna reprezentacija budućnosti (Kožna odjeća, punk frizure, improvizirana oklopna vozila...) postala je standard za mnoge buduće vizije propasti civilizacije. Čuven je po vrhunski koreografiranim kaskaderskim scenama bez CGI-ja. Završna potjera s kamionom cisternom i danas se proučava na filmskim akademijama.

Glavni protagonist u cijelom filmu ima jedva 16 linija dijaloga, što ga čini arhetipskim „strong and silent“ tipom i "čovjekom bez imena". U ovom se nastavku pojavljuje i ikonički lik Maxovog psa, azilskog ovčara koji je postao velika zvijezda, a nakon snimanja udomio ga je jedan od kaskadera. Empire Road Warriora smješta među 50 najboljih nastavaka ikada snimljenih, a na listi Entertainment Weekly drži prvo mjesto kao najbolji akcijski film svih vremena.

Natasha Arthy, 2025. Danska, 96'
Uloge: Selma Sol, Dali Pape, Jesper Christensen, Lene Maria Christensen, Sidsel Boel Kruse, Simon Bennebjerg, Wilhelm David Lumholt Hakesberg

Danski film redateljice Natashe Arthy, drama je o odrastanju koja spaja glazbu i obiteljske tajne.

Honey je sramežljiva trinaestogodišnjakinja koja se pokušava uklopiti u novi razred. Njezin je obiteljski život kaotičan: majka radi danonoćno, starija sestra ima Downov sindrom, a otac je često u sukobu sa zakonom. Honey skriva svoj iznimni glazbeni talent i mašta o sviranju u školskom bendu dječaka Liama. Preokret nastaje kada otkrije da je njezin djed Marcel, za kojeg je mislila da je mrtav, zapravo živ u staračkom domu. Njihov susret pomaže joj da pronađe vlastiti glas i nauči se zauzeti za sebe. 

Film je ostvario velik uspjeh na festivalima za djecu i mlade:

JEF Festival: Pobjednik u kategoriji Najbolji film i Najbolji film dječjeg žirija.

SCHLiNGEL festival: Dobitnik nagrade Ekumenskog žirija za Najbolji međunarodni dugometražni film.

Nominacije: Bio je nominiran za Europsku dječju filmsku nagradu (ECFA) i nagradu Junior žirija. 

George Miller, George Ogilvie, 1985, Australija, 107'
Uloge: Mel Gibson, Tina Turner, Bruce Spence, Adam Cockburn, Frank Thring, Angelo Rossitto, Paul Larsson, Angry Anderson, Helen Buday

Pobješnjeli Max 3: Kupola gromova (Mad Max Beyond Thunderdome, 1985.) treći je dio originalne trilogije koji je serijal odveo u smjeru visokobudžetnog holivudskog spektakla, uz značajan odmak od sirovog nasilja prethodnika.

Radnja se odvija 15 godina nakon Cestovnog ratnika. Max završava u Bartertownu, trgovačkom gradu usred pustinje kojim vlada beskrupulozna Aunty Entity (Tina Turner). Nakon što biva protjeran u pustinju, Max susreće pleme "izgubljene djece" koja ga smatraju svojim spasiteljem.Za razliku od brutalne akcijske jednostavnosti prethodnih nastavaka, ovaj je manje nasilan i  dotiče se nekih dubljih tema, kao što su pokušaji obnove civilizacije i mitologizacije heroja. George Miller režirao je samo akcijske scene, dok je George Ogilvie režirao dramske dijelove s djecom.

Kupola gromova (Thunderdome), arena za borbe, postao je toliko popularan naziv da se i danas koristi za opisivanje intenzivnih natjecanja ili sukoba. Ovo je ujedno i posljednji put da Gibson tumači lik Maxa. Ulogu će, 30 godina kasnije, preuzeti Tom Hardy.

Roger Ebert: "Ovo je najbolji od tri Mad Maxa... vizualno bogat i nevjerojatno maštovit".

Variety: "Film je spektakularan u svojoj produkciji, ali gubi onaj sirovi intenzitet koji je krasio The Road Warrior".

The New York Times:"Moderni mit o nevinosti i iskustvu".

Anders Thomas Jensen, 2026, Danska, Švedska, 116'
Uloge: Mads Mikkelsen,Nikolaj Lie Kaas, Sofie Gråbøl, Nicolas Bro

Najnovije je ostvarenje istaknutog danskog redatelja i scenarista Andersa Thomasa Jensena, (Riders of Justice,Adam's Apples) mračna je komedija koja ponovno okuplja Jensenove stalne suradnike u priči o identitetu i obiteljskim traumama. Anker izlazi iz zatvora nakon 14 godina koje je odslužio zbog pljačke. Njegov brat jedini zna gdje je sakriven ukradeni novac, no problem je što on pati od mentalne bolesti zbog koje se ne može sjetiti lokacije plijena. Njihova potraga pretvara se u nadrealno putovanje na kojem otkrivaju tko su zapravo. 

Film nosi prepoznatljiv potpis redatelja — mješavinu apsurdnog humora, nasilja i duboke ljudske drame. Na Filmskom festivalu u Veneciji, gdje je premijerno prikazan, opisan je kao  "besprijekorno napisana i odglumljena mračna basna o identitetu".

Totalfilm: "Iskrena porcija crnog skandinavskog humora".

 IMDb: "Film koji oscilira između psihološke drame, trilera i apsurda, boreći se da definira vlastiti identitet baš kao i njegovi likovi“

Anders Thomas Jensen, 2026, Danska, Švedska, 116'
Uloge: Mads Mikkelsen,Nikolaj Lie Kaas, Sofie Gråbøl, Nicolas Bro

Najnovije je ostvarenje istaknutog danskog redatelja i scenarista Andersa Thomasa Jensena, (Riders of Justice,Adam's Apples) mračna je komedija koja ponovno okuplja Jensenove stalne suradnike u priči o identitetu i obiteljskim traumama. Anker izlazi iz zatvora nakon 14 godina koje je odslužio zbog pljačke. Njegov brat jedini zna gdje je sakriven ukradeni novac, no problem je što on pati od mentalne bolesti zbog koje se ne može sjetiti lokacije plijena. Njihova potraga pretvara se u nadrealno putovanje na kojem otkrivaju tko su zapravo. 

Film nosi prepoznatljiv potpis redatelja — mješavinu apsurdnog humora, nasilja i duboke ljudske drame. Na Filmskom festivalu u Veneciji, gdje je premijerno prikazan, opisan je kao  "besprijekorno napisana i odglumljena mračna basna o identitetu".

Totalfilm: "Iskrena porcija crnog skandinavskog humora".

 IMDb: "Film koji oscilira između psihološke drame, trilera i apsurda, boreći se da definira vlastiti identitet baš kao i njegovi likovi“

Rebecca Zlotowski, 2025., Francuska, 103'
Uloge: Jodie Foster, Daniel Auteuil, Virginie Efira, Mathieu Amalric, Vincent Lacoste, Luàna Bajrami

Ovaj psihološki triler i crna komedija odvija se u Parizu i prati Lilian Steiner (Jodie Foster), uglednu psihijatricu čiji se sređeni život počinje raspadati nakon iznenadne i sumnjive smrti njezine dugogodišnje pacijentice Paule. Nezadovoljna službenim objašnjenjem o samoubojstvu, Lilian pokreće vlastitu istragu, što je dovodi do suočavanja s vlastitim postupcima i potisnutim emocijama.

Film vješto miješa elemente napetog trilera, hitchcockovske misterije i suptilne crne komedije, a glavna zvijezda, Jodie Foster, u potpunosti glumi na francuskom jeziku. Film je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Cannesu 2025. a Jodie Foster postala je prva Amerikanka ikada nominirana za prestižnu francusku nagradu Lumière u kategoriji najbolje glumice.

Variety: "Zlotowski donosi triler s elegancijom klasične psihološke drame... Fosterina prva uloga na francuskom je magnetska".

Cineuropa: "Zabavan i razigran na površini, ali u srži pronicljiv portret žene čija je neumorna potraga za istinom zapravo bijeg od vlastitih rana".

The Hollywood Reporter: "Kaos sa šarmom... film je puno zabavniji nego što bi trebao biti zahvaljujući kemiji između Jodie Foster i Daniela Auteuila".

Next Best Picture: "Njezina unutarnja previranja beskrajno je zanimljivo gledati".

Layla Triqui, 2024.,Maroko, FR,  106'
Uloge: Ouidad Elma (Sophia), Jillali Ferhati, Mahmoud Nasr i Anne Loiret.

Najzapaženijih marokanski naslov 2024., Otisci vjetra, dojmljiva je drama koja istražuje teme majčinstva, obiteljskih traumi i žudnje za istinom i identitetom. 

Priča prati Sophiu, mladu fotografkinju iz Tangera koja slučajno otkriva šokantnu vijest: njezina majka, za koju je cijeli život vjerovala da je mrtva, zapravo je živa i nalazi se u Francuskoj. Sophia kreće na putovanje kako bi pronašla dijelove svoje prošlosti, otkrila obiteljske tajne i sastavila vlastitu priču koja je čitav njezin život bila utemeljena na lažima. 

Prepun atmosferičnih prikaza Tangera i Francuske, on je jednako putovanje vremenom, koliko i prostorom.

Film je ostvario značajan uspjeh na afričkim i arapskim festivalima:

Festival Africain Écrans Noirs (Kamerun, 2025.): Dobitnik Grand Prix nagrade.

Festival du Cinéma Africain de Khouribga (2025.): Dobitnik Nagrade žirija.

Festival National du Film (Tanger, 2024.): Layla Triqui je osvojila nagradu za najbolji debitantski rad (Prix de la Première Œuvre). 

Rebecca Zlotowski, 2025., Francuska, 103'
Uloge: Jodie Foster, Daniel Auteuil, Virginie Efira, Mathieu Amalric, Vincent Lacoste, Luàna Bajrami

Ovaj psihološki triler i crna komedija odvija se u Parizu i prati Lilian Steiner (Jodie Foster), uglednu psihijatricu čiji se sređeni život počinje raspadati nakon iznenadne i sumnjive smrti njezine dugogodišnje pacijentice Paule. Nezadovoljna službenim objašnjenjem o samoubojstvu, Lilian pokreće vlastitu istragu, što je dovodi do suočavanja s vlastitim postupcima i potisnutim emocijama.

Film vješto miješa elemente napetog trilera, hitchcockovske misterije i suptilne crne komedije, a glavna zvijezda, Jodie Foster, u potpunosti glumi na francuskom jeziku. Film je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Cannesu 2025. a Jodie Foster postala je prva Amerikanka ikada nominirana za prestižnu francusku nagradu Lumière u kategoriji najbolje glumice.

Variety: "Zlotowski donosi triler s elegancijom klasične psihološke drame... Fosterina prva uloga na francuskom je magnetska".

Cineuropa: "Zabavan i razigran na površini, ali u srži pronicljiv portret žene čija je neumorna potraga za istinom zapravo bijeg od vlastitih rana".

The Hollywood Reporter: "Kaos sa šarmom... film je puno zabavniji nego što bi trebao biti zahvaljujući kemiji između Jodie Foster i Daniela Auteuila".

Next Best Picture: "Njezina unutarnja previranja beskrajno je zanimljivo gledati".

François-Christophe Marzal, 2019., Švicarska, 90'
Uloge: Pierre Mifsud, Pascal Demolon, Sabine Timoteo, Jean-Luc Bideau, Amélie Peterli, Giuseppe Oricchio

Šarmantna švicarska komedija kroz prizmu lokalnog glazbenog rivalstva progovara o dubokim društvenim promjenama svoga vremena. 

Radnja je smještena u proljeće 1970. godine, u idilično, ali konzervativno selo Monchoux. Dok se Švicarska priprema za povijesne referendume o pravu glasa žena i statusu stranih radnika, u selu je glavna tema raspad lokalnog orkestra. Sukob predvode dvojica dirigenata: Aloys, tvrdokorni tradicionalist, i Pierre, liberal koji zagovara moderniji pristup i svježe ideje. Njihovo rivalstvo nadilazi glazbu, pretvarajući se u politički i ideološki obračun koji dijeli čitavu zajednicu, utječe na osobne odnse (pa i one ljubavne) i kulminira u apsurdnim pokušajima sabotaže. 

Natopljennostalgičnom estetikom 70-ih, i puno humora, film vješto koristi limenu glazbu kao simbol nacionalnog identiteta i društvene kohezije koja puca pod pritiskom modernizacije. Film dotiče važne teme poput feminizma, ksenofobije i generacijskog jaza, ali im pristupa na topao, "feel-good" način. Istovremeno, kreira delikatan portret jedne male zajednice.

Alejandro González Iñárritu, 2000, Meksiko, 154'
Uloge: Emilio Echevarría, Gael García Bernal, Goya Toledo, Álvaro Guerrero, Vanessa Bauche, Jorge Salinas, Marco Pérez, Rodrigo Murray

„Pasja ljubav”je debitantsko je remek-djelo meksičkog redatelja Alejandra Gonzáleza Iñárritua koje je redefiniralo suvremenu meksičku kinematografiju,donijelo autoru svjetsku slavu i utrlo put kojim će postati jedan od najuspješnijih redatelja današnjice, prvi Meksikanac koji je osvojio nagradu za najbolju režiju u Cannesu, kao i Oscare za filmove Birdman i Povratnik.

Film je strukturiran kao triptih triju isprepletenih priča koje povezuje tragična prometna nesreća u Mexico Cityju: 

Octavio i Susana: Mladić koji ulazi u svijet ilegalnih borbi pasa kako bi skupio novac i pobjegao sa šogoricom.

Daniel i Valeria: Uspješna manekenka čija karijera i život propadaju nakon nesreće, dok njezin pas Richie ostaje zarobljen ispod podnih dasaka stana.

El Chivo i Maru: Bivši gerilac koji živi kao beskućnik s čoporom pasa i radi kao plaćeni ubojica, pokušavajući se ponovno povezati s kćeri. 

Naracija je nelinearna naracija i sirova, estetika dokumentaristička. Ključni motivi su psi kao ogledalo ljudskih sudbina—oni simboliziraju odanost, nasilje i iskupljenje svojih vlasnika. Iñárritu koristi brzu montažu i "zrnatu" sliku kako bi prenio kaos i brutalnost života u velegradu. Autorova strastvena vezanost uz temu probija kroz melodramu i nasilje, pa njegovi likovi nisu tek simboli ili uloge, već proživljene osobe s dubokom karakterizacijom i emotivnim spektrom. Nasilje, kojeg je u filmu puno, nije stilizirana, koreografirana zabava, već neizbježna i bolna realnost. 

 Film je prvi dio njegove „trilogije smrti” koju čine još 21 gram i Babel. 

Jean-Pierre i Luc Dardenne, 2025., Belgija i Francuska, 105'
Uloge: Alivina Karamoko, Noé Abita, Nailia Harzoune, Inas Chanti, Sébastien Houbani

U prihvatilištu za mlade majke u blizini Liègea, Jessica, Perla, Julie, Ariane i Naïma se bore za bolju budućnost za sebe i svoju novorođenčad, iako su i same još djeca. Film istražuje njihove traume, ovisnosti, osjećaj napuštenosti, ali i međusobnu solidarnost te potporu osoblja u domu. 

Realiziran u prepoznatljivom socijalno realističnom stilu Dardenneovih, film ima formu mozaika u kojem se više ravnopravnih priča slaže u dirljivu i tešku sliku, ali i sliku punu nade i borbenosti. Premijerno je prikazan u službenoj konkurenciji Filmskog festivala u Cannesu 2025., gdje je dobio nagradu za najbolji scenarij, te nagradu žirijaa bio je i belgijski kandidat za Oscara.

Variety:"Belgijska braća Dardenne usvajaju dirljiv i iskren pristup u svom desetom dugometražnom filmu".

The New Yorker:"Nježan dar braće Dardenne... drama prožeta razoružavajućom empatijom".

Alejandro González Iñárritu, 2003, SAD, 124'
Uloge: Sean Penn, Naomi Watts, Benicio Del Toro, Charlotte Gainsbourg, Melissa Leo, Danny Huston, Clea DuVall

21 gram (21 Grams) iz 2003. godine drugi je dio neslužbene "trilogije smrti" redatelja Alejandra Gonzáleza Iñárritua i scenarista Guillerma Arriage. 

Njegova je radnja zapletena oko tragične automobilske nesreće koja spoji sudbine troje neznanaca - teško bolesnog matematičara kojemu je hitno potrebna transplantacija srca, bivše ovisnice i majke čija obitelj pogiba u nesreći, bivšegzatvorenika koji je u pronašao spas u vjeri, ali sa nesrećom ponovno upada u vrtlog krivnje.

Konstruiran kao kaleidoskop u kojem slike koje nisu kronološki poredane, 21 gram tjera gledatelja da sam slaže dijelove priče. a kamera„iz ruke“, zrnate slike i prigušene boje pojačavju osjećaj emocionalne tjeskobe i realizma.Naslov se odnosi na znanstveno neutemeljenu, ali poetsku ideju da ljudsko tijelo u trenutku smrti gubi točno 21 gram – što se tumači kao težina duše. 

Film se smatra jednim od najznačajnijih ostvarenja s početka 21. stoljeća jer je redefinirao strukturu filmskog pripovijedanja. Osigurao je Iñárrituu status vrhunskog svjetskog redatelja i donio nominacije za Oscara glavnim glumcima (Naomi Watts i Benicio Del Toro). 

Roger Ebert:"Entertaining that delusion [nonlinear time] is how we make sense of our perceptions... the film tells such a tormenting story that it just about survives its style".

USA Today:"filmska umjetnost u njezinom najvišem obliku".

James Berardinelli:"zadivljujući kaleidoskop... mozaik slika koji se postupno pretvara u moćnu priču o tragediji i iskupljenju".

The New York Times:"američki egzistencijalizam koji promatra život nakon što ga razori gubitak“

Liane-Cho, Han Jin Kuang, Maïlys Vallade, 2025. Francuska, Belgija, 79'

Aanimirana adaptacija istoimenog autobiografskog romana Amélie Nothomb, belgijske književnice karakterističnog sažetog, britkog stila, osebujna je animacija "slikarskog" stila i osobito fine palete boja (crvena boja japanskog javora, meko ružičasto cvijeće...) Film je  poetičan i senzorno poticajan, s elementima magičnog realizma koji spajaju dječju očaranost svijetom, ali i egzistencijalnu tjeskobu. 

Radnja je smještena u Japan 1960-ih i prati prve tri godine života male Amélie, kćeri belgijskih diplomata. Amélie se isprva doživljava kao "tuba" – pasivno biće koje samo prima hranu i izbacuje otpad, sve dok čokolada ne probudinjezino osjetilno biće, koje je vodi na put na kojem će upoznati  sreću i tragediju, ali i sebe samu.

Film je nominiran za Oscara za najbolji animirani film, premijerno je prikazan u Cannesu, i jednako je visoko ocijenjen i od publike i od kritike.

Variety:"Francuski crtić s nezaboravnim pogledom na svijet".

The Hollywood Reporter:"Šarmantan i senzoralan... prikazuje rano djetinjstvo kao magično i proganjajuće stvarno".

Common Sense Media:"Očaranost, mudrost iznad njezinih godina i znatiželja belgijskog djeteta u poratnom Japanu".

Zippy Frames:"Film uspješno suprotstavlja mjehurastu, dobrodošlu animaciju s iznenađujuće teškim egzistencijalnim temama

Na francuskom, sa hrvatskim titlovima, jednako interesantan djeci i odraslima.

Lenny Guit, Harpo Guit, 2024. Belgija, Francuska, 87'
Uloge: Harpo Guit, Lenny Guit, Maximilien Delmelle, Claire Bodson, Habib Ben Tanfous

Ekscentrična belgijska komedija braće Guit, nastavlja njihov prepoznatljivi stil apsurdnog humora i vizualne zaigranosti viđen u ranijim radovima poput filma "Fils de plouc". Braća Guit su poznata po tome što sami pišu, režiraju, montiraju, pa čak i glume u svojim filmovima, održavajući potpunu kreativnu kontrolu nad njima.

Karakterizira ga "lo-fi" estetika, anarhična energija i crni humor. Braća Guit koriste brzu montažu, groteskne situacije i naturščike kako bi stvorili svijet koji balansira između nadrealizma i socijalne satire, često podsjećajući na punk estetiku unutar kinematografije.

Prati skupinu marginalaca i sitnih kriminalaca u bizarnim, gotovo snolikim situacijama u urbanom okruženju. Središnji motiv je potraga za smislom u svijetu gubitnika, gdje likovi kroz niz apsurdnih susreta i nespretnih pokušaja ljubavi ili zarade zapravo slave neuspjeh kao jedini autentičan način postojanja.

Premijerno je prikazan na renomiranim festivalima fantastičnog i nezavisnog filma, uključujući Locarno Film Festival.

"Divlje, nepredvidivo i osvježavajuće drsko" – Le Soir.

"Guitovi su uspjeli pretvoriti estetiku ružnog u poetsko iskustvo koje slavi autsajdere" – Cineuropa.

Alejandro González Iñárritu, 2006, SAD, Meksiko, Francuska, 143'
Uloge: Brad Pitt, Cate Blanchett, Gael García Bernal, Kōji Yakusho, Adriana Barraza, Rinko Kikuchi, Elle Fanning, Nathan Gamble, Mohamed Akhzam

Zaključno djelo Iñárrituove "trilogije smrti", ambicioznije i globalnije od prethodnika, istražuje ljudsku nesposobnost komunikacije unatoč tehnološkoj povezanosti.

Četiri međusobno povezane priče na tri kontinenta, pokrenute su jednim nesretnim hicem iz puške u marokanskoj pustinji. U Maroku, dva dječakapuškom slučajno pogode turistički autobus, teško ranivši Amerikanku koja putuje sa suprugom. U Meksiku, dadilja njihove djece odlučuje se na ilegalni prijelazak granice kako bi išla na vjenčanje svog sina, što završava tragičnim gubitkom u pustinji, a u Japanu se gluhonijema tinejdžerica Chieko bori se s izolacijom i tugom nakon majčina samoubojstva, dok policija traži njezina oca (vlasnika puške iz Maroka).

Naslov filma aludira na biblijsku kulu babilonsku; likovi govore pet jezika, ali se ne razumiju zbog kulturnih i emocionalnih barijera.Film koristi naturalistički pristup i često naturščike (posebno u Maroku) kako bi postigao autentičnost, a atmosferom dominira soundtrack Gustava Santaolalle (nagrađen Oscarom) koristeći žičane instrumente poput ouda i ronroca.

Babel je bio jedan od prvih velikih filmova koji je prikazao "efekt leptira" u globaliziranom svijetu. Osvojio je Zlatni globus za najbolju dramu i nagradu za najbolju režiju u Cannesu, te sedam nominacija za Oscara.

Roger Ebert:"Film postiže nešto što je teško opisati: osjećaj da smo svi, bez obzira na jezik, povezani zajedničkom boli i krhkošću."

The Guardian:"Veličanstveno snimljen, Babel je trijumf montaže i redateljske vizije koji briše granice između nacija."

Rolling Stone:"Iñárritu je snimio film koji vrišti od empatije u svijetu koji je oglušio na patnju drugih."

Empire:"Ovo nije samo film, već globalni događaj koji vas ostavlja emocionalno iscrpljenima, ali prosvijetljenima."

Park Chan-wook, 2025, Južna Koreja, 126'
Uloge: Lee Byung-hun, Son Ye-jin, Park Hee-soon, Lee Sung-min, Yeom Hye-ran, Cha Seung-won. 

„Bez izbora“brutalna je, stilizirana crna komedija-triler legendarnog južnokorejskog redatelja Park Chan-wooka, autora kultnog Oldboya. 

Parkov vizualni stil je odmah prepoznatljiv. Pedantna mizanscena, jarke boje i besprijekorna montaža. Atmosfera oscilira između apsurdnog humora na površini i mračnog, nasilnog temelja, a istovremeno pruža oštru socijalnu kritiku modernog kapitalizma i krize muškosti. 

Glavni je lik Yoo Man-su, stručnjak u papirnoj industriji s 25 godina staža, koji iznenada dobiva otkaz. Očajan zbog nemogućnosti pronalaska novog posla i straha od gubitka savršenog obiteljskog života, on donosi ekstremnu odluku: doslovno će eliminirati svu konkurenciju. Man-su,lik čija se moralna propast manifestira kroz tjelesnu bol, poput uporne zubobolje, kreće u krvavi pohod protiv ostalih kandidata za posao kako bi osigurao svoju poziciju, vjerujući da doista nema drugog izbora. 

Film je adaptacija romana Sjekira (The Ax) Donalda E. Westlakea, a Park ga je posvetio redatelju Costi-Gavrasu koji je snimio prvu verziju 2005. godine.

Ostvario je izniman uspjeh na međunarodnoj i domaćoj sceni, postavši jedan od najnagrađivanijih festivalskih filmova godine. 

"Senzacionalna satira o stanju nacije koja spaja farsu i mračni triler" – The Guardian.

"Najduhovitiji 'feel-bad' film u posljednjih nekoliko godina" – MUBI.

Anders Thomas Jensen, 2026, Danska, Švedska, 116'
Uloge: Mads Mikkelsen,Nikolaj Lie Kaas, Sofie Gråbøl, Nicolas Bro

Najnovije je ostvarenje istaknutog danskog redatelja i scenarista Andersa Thomasa Jensena, (Riders of Justice,Adam's Apples) mračna je komedija koja ponovno okuplja Jensenove stalne suradnike u priči o identitetu i obiteljskim traumama. Anker izlazi iz zatvora nakon 14 godina koje je odslužio zbog pljačke. Njegov brat jedini zna gdje je sakriven ukradeni novac, no problem je što on pati od mentalne bolesti zbog koje se ne može sjetiti lokacije plijena. Njihova potraga pretvara se u nadrealno putovanje na kojem otkrivaju tko su zapravo. 

Film nosi prepoznatljiv potpis redatelja — mješavinu apsurdnog humora, nasilja i duboke ljudske drame. Na Filmskom festivalu u Veneciji, gdje je premijerno prikazan, opisan je kao  "besprijekorno napisana i odglumljena mračna basna o identitetu".

Totalfilm: "Iskrena porcija crnog skandinavskog humora".

 IMDb: "Film koji oscilira između psihološke drame, trilera i apsurda, boreći se da definira vlastiti identitet baš kao i njegovi likovi“