PROGRAM KINOTEKE Listopad 2026.

Nicolas Philibert, 2024., Francuska, 72'
Uloge: Patrice d'Hondt, Walid Benziane, Goulven Cancouët, Muriel Thourond, Jérôme Délia, Ivan Vdovine, Gad Abécassis, Frédéric Prieur, Bruno Voillot, Céline Fogler

Ovaj dokumentarni film prati pacijente i domišljate njegovatelje u jednoj pariškoj psihijatrijskoj ustanovi dok se suočavaju sa svakodnevnim kućanskim problemima, poput popravka pokvarenog pisaćeg stroja i drugih aparata. Film je izuzetno intiman, topao, empatičan i duboko human, bez trunke senzacionalizma, i predstavlja završni dio hvaljenog dokumentarnog triptiha Nicolasa Philiberta posvećenog psihijatriji, koji je započeo filmom Na Adamantu, (dobitnika Zlatnog medvjeda u Berlinu) kojeg smo također imali prilike gledati u Zlatnim vratima. Philibert se u filmu fokusira na metaforu "popravljanja" predmeta kao paralelu za liječenje ljudske duše.

„Nicolas Philibert zna kako popraviti one koji pate.” (Le Figaro);

„Vjerojatno najintimniji i najdirljiviji dio autorova triptiha.” (AlloCiné);

„Prekrasna lekcija iz empatije i ljudskosti.” (Cineclub de Caen).

Pierre Salvadori, 2026., Francuska / Belgija, 122'

Rendez-vous au cinéma

Uloge: Pio Marmaï, Anaïs Demoustier, Gilles Lellouche, Vimala Pons, Gustave Kervern, Madeleine Baudot, Caroline Gay, Isa Mercure

Pariz 1920-ih. Mladi i uspješni slikar Antoine gubi inspiraciju i volju za životom nakon smrti supruge. Opsjednut je krivnjom jer vjeruje da je on odgovoran za njezinu smrt.  U očaju pokušava stupiti u kontakt s njom posredstvom žene koja se predstavi kao medij, no u stvari je tek siromašna putujuća zabavljačica koja radi u obližnjem lunaparku na bizarnoj i opasnoj atrakciji zvanoj „Električna Venera“. Kada Antoineov proračunati galerist i trgovac umjetninama primijeti da je lažna seansa toliko šokirala Antoinea da je ovaj odmah uzeo kist i ponovno počeo slikati, odlučuje sklopiti tajni pakt sa zabavljačicom. Nudi joj da će otplatiti sve njezine dugove ako nastavi glumiti medija i održavati lažne spiritističke seanse kako bi slikar ostao produktivan. Riječ je o šarmantnoj, dinamičnoj i romantičnoj povijesnoj komediji prožetoj melankolijom i elementima vodvilja. Ovaj je film otvorio ovogodišnjiFilmski festival u Cannesu.

Claude Chabrol, 1995., Francuska / Njemačka, 112'

Rendez-vous au cinéma

Uloge: Isabelle Huppert, Sandrine Bonnaire, Jean-Pierre Cassel, Jacqueline Bisset, Virginie Ledoyen, Valentin Merlet, Jean-François Perrier

Nepismena i povučena kućna pomoćnica zapošljava se kod bogate obitelji u Bretanji, gdje se sprijatelji s ekscentričnom i buntovnom poštaricom, što polako vodi prema napetom i nasilnom klasnom sukobu. Hladan je to proračunat, psihološki napet i vrhunski režiran triler s elementima crne komedije. Smatra se jednim od najboljih kasnijih ostvarenja Claudea Chabrola, remek-djelom seciranja buržoazije. Film je snimljen prema romanu Ruth Rendell „A Judgement in Stone“, koji je inspiriran stvarnim, zloglasnim slučajem sestara Papin iz 1933. godine.

„Chabrolov najokrutniji i najprecizniji ubod u srce buržoazije.” (The New York Times);

 „Huppert i Bonnaire pružaju izvedbe karijere u ovom ledenom trileru.” (Variety);

„Remek-djelo napetosti koje vas drži u šaci do posljednje sekunde.” (Cahiers du Cinéma).

Carine Tardieu, 2024., Francuska, 106'

Rendez-vous au cinéma

Uloge: Valeria Bruni Tedeschi, Pio Marmaï, Vimala Pons, Raphaël Quenard, César Botti

Senzibilna, dirljiva i suptilna drama koja kroz prizmu svakodnevnih mikro-trenutaka secira složene međuljudske odnos, te osjetljive teme dekonstrukcije i redefiniranja obitelji i majčinstva koje ne izvire iz biološkog instinkta, već se gradi postepeno, kroz svjesnu odluku, te značaja malih životnih gesta i rituala.

Protagonistica je pedesetogodišnja knjižničarka koja je izabrala život bez djece i uživa u njemu. No, neočekivano biva uvučena u svakodnevicu svog susjeda i njegovo dvoje djece nakon obiteljske tragedije. Polako stvarajući duboke emocionalne veze, kroz niz sitnih ljudskih momenata, film postavlja pitanje - koliko smo spremni žrtvovati vlastitu slobodu da bismo olakšali tuđu patnju? Svi odrasli likovi u filmu balansiraju između želje za osobnim ispunjenjem i odgovornosti prema djeci, koja pak u cijeloj toj emocionalnoj zbrci često pokazuju najviše čistoće i razumijevanja.Premijerno je prikazan u sekciji Orizzonti na Filmskom festivalu u Veneciji te je osvojio čak tri nagrade César 2026. godine, uključujući onu za najbolji film. Ekranizacija je to romana L'Intimité autorice Alice Ferney,

„Carine Tardieu donosi osjetljivu dramu o tugovanju i odabranim obiteljskim vezama.” (RTS Culture);

 „Portret moderne žene prepun diskrecije i duboke osjetljivosti.” (Le Bleu du Miroir);

„Film koji s mnogo topline progovara o umjetnosti dobrosusjedskih odnosa.” (La Presse).

Anne-Lise Koehler / Éric Serre, 2019., Francuska, 61'

Rendez-vous au cinéma

Kroz priče deset različitih životinjskih vrsta, ovaj animirani film prikazuje prirodu kroz vizuru tek rođenih stvorenja, od rođenja do opstanka u divljini. Vizualno očaravajuć, edukativan, nježan i poetičan film namijenjen je mlađoj publici, ali u njemu će uživati i stariji ljubitelji i poštovatelji umjetnosti animacije, jer nastao je tradicionalnim analognim tehnikama i jedinstvenim ekološki osviještenim pristupom. Sve životinje i scenografije u filmu izrađene su ručno od papira i gline, a zatim oživljene zahtjevnom stop-motion animacijom.

„Pravo malo vizualno čudo koje slavi život i prirodu.” (Télérama);

„Rijedak dragulj animacije koji očarava i djecu i odrasle.” (Le Monde);

„Ručno rađena čarolija kakva se danas rijetko viđa na ekranima.” (Première)

Matt Johnson, 2026., SAD / Kanada, 106'
Uloge: Dominic Sessa, Emilia Jones, Antonio Banderas, Leo Woodall, Éric Ripert

Anthony "Tony" Bourdain bahati je i nesigurni student književnosti. Kao i mnoge bahate i nesigurne studente, vode ga dvije želje – da pobjedgne od kuće i impresionira djevojku. S tom namjerom odlazi Provincetown, gdje laže o svom iskustvu kako bi dobio posao u skromnom restoranu. Zapošljava se kao perač posuđa i čistač ostriga. No profesionalna kuhinja glasno je, grubo, znojno i neuredno mjesto u kojem se u prvom redu uči životna disciplina, pa Tony prolazi bolno suočavanje s realnošću, uči se poniznosti i neočekivano otkriva svoj životni poziv.

Ova biografska humoristična drama prati formativno ljeto u mladosti slavnog kuhara, pisca i televizijske ikone Anthonyja Bourdaina. Umjesto klasičnog prikaza cijelog života, film se fokusira isključivo na jedno ključno razdoblje sredinom 1970-ih u kojem Bourdain od prepotentnog mladića postaje netko tko otkriva strast prema kulinarstvu.

Film nije tipičan biopic. Ne prikazuje ništa od onoga po čemu je Bourdaine postao svjetski poznat, ali udara temelj razmijevanja istoga, i pri tom je dirljiv, duhovit i zabavan. Redatelj Matt Johnson koristi tople, zrnate teksture i autentičnu scenografiju 1970-ih kako bi dočarao taktilni i osjetilni užitak ljetnog obalnog gradića. Legendarni francuski chef Éric Ripert, koji je bio Bourdainov najbolji prijatelj u stvarnom životu, pojavljuje se u cameo ulozi kao instruktor kuhanja u završnoj sceni filma, a Dominic Sessa, kojeg smo upamtili po predivnoj ulozi problematičnog i drskog tinejdžera u filmu The Holdovers, savršeno je utjelovio problematičnog i drskog mladog Bourdaina.

Kritičari su film dočekali s velikim pohvalama, posebno ističući glumačke izvedbe. Collider:

"Sirov je, glasan je, neuredan je, a ipak na kraju na tanjuru dobijete nešto duboko, prekrasno i uzbudljivo."

David Ehrlich (IndieWire):

"Ljetna oda pretencioznim mladim propalicama posvuda... Najpametniji aspekt scenarija je taj što dopušta verziji filma da se distancira od legende u koju će Bourdain na kraju izrasti."

Peter Bradshaw (The Guardian):

"...vrlo pitka i zabavna 'coming-of-age' priča o formativnim kuhinjskim iskustvima Anthonyja Bourdaina."

The New York Times:

"Fikcionalizirana priča o podrijetlu s pravim apetitom za životnim iskustvima."

RogerEbert.com:

"Sessa je dorastao zadatku da pronađe i nesigurnost i drsku samouvjerenost u ovom kompleksnom mladom čovjeku, ponekad u istom dahu."

Alejandro G. Iñárritu, 2026., SAD, 128'

Uloge: Tom Cruise, John Goodman, Sandra Hüller, Sophie Wilde, Jesse Plemons, Emma D'Arcy, Riz Ahmed, Michael Stuhlbarg, Alejandro Gonzalez Inarritu

Radnja ova apsurdističke crne komedije i satiričnog filma katastrofe prati ekscentričnog naftnog tajkuna Diggera Rockwella koji, nakon što jedna od njegovih bušotina na Grenlandu izazove globalnu ekološku katastrofu, pokušava sebe prikazati kao spasitelja čovječanstva. To je film katastrofe, ali katastrofa u njemu nisu ni vanzemaljci, ni kometi ni zombiji, već mi sami. Ljudi. Film je jako polarizirao kritiku, najviše oko teme iznenađujućeg preokreta o kojem, dakako, nećemo reći ništa, ali sigurno je da već sada predstavlja najkontroverzniji film kako Iñárritua, redatelja s jednom od najimpresivnijih filmografija suvremenog filmskog svijeta, tako i Toma Cruisea, za kojeg je ovo  radikalan žanrovski zaokret nakon dugog niza akcijskih i blockbuster uloga u proteklom desetljeću.Snimljen je u VistaVisionu, analognom procesu visoke razlučivosti koji je u posljednje je vrijeme ponovno stekao popularnost, s obzirom na to da su tom tehnikom snimljeni i filmovi poput Brutalist i Jedna bitka za drugom.

„Točno znam takav tip”, kaže Iñárritu o Diggeru. „Stvarnost nam daje događaje, ali imaginacija nam omogućuje da se u njima prepoznamo. Doslovno, ovo je film o nama. Vrti se oko tri drevne sile, a to su pohlepa, moć i odgovornost.”

Promocija knjige''Osobne stranice – odabrani tekstovi Mihovila Pansinija'' (urednica Petra Belc Krnjaić, dr.sc., nakladnici Gradska knjižnica „Ivan Vidali“ iz Korčule i Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja iz Zagreba). Knjigu će na promociji predstaviti urednica Petra Belc Krnjaić, u dijalogu sa Sunčicom Fradelić iz Kinokluba Split.

Nakon promocije knjige, u 20 sati prikazuje se retrospektiva filmova austrijskog autora Siegfrieda Fruhaufa, kustosi su Petra Belc Krnjaić i Gerald Weber (sixpackfilms). Detaljan program u nastavku. Nakon projekcije, o filmovima će razgovarati kustosi i autor Siegfried Fruhauf. (u nastavku više o ovoj retrospektivi iz pera kustosa)

Retrospektiva Siegfrieda A. Fruahufa

kustosi: Petra Belc Krnjaić, Gerald Weber

Blow-up (2000), 1’30’’ 

Mirror Mechanics (2005), 8’

Höhenrausch (1999), 4’

Exterior Extended (2013), 9’ 

Where do we go (2018), 4’

Vintage Print (2015), 13’

SchwereAugen remastered (2017), 10’

Thrown (2018), 1’

FLIM FLAM (2026), 15’

Thorax (2019), 8’

Razgovor: Petra Belc Krnjaić, Siegfried A. Fruhauf, Gerald Weber

Koncepcija i organizacija programa: Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) iz Zagreba www.uiii.hr

U suradnji sa: Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje “Zlatna vrata”, Kinoklub Split

https://zlatnavrata.hr/

https://kinoklubsplit.hr/

Podrška: Austrijski kulturni forum Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar

Rad Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja institucionalno podržavaju Grad Zagreb – Ured za kulturu i civilno društvo i Zaklada „Kultura nova“.

Alejandro G. Iñárritu, 2026., SAD, 128'

Uloge: Tom Cruise, John Goodman, Sandra Hüller, Sophie Wilde, Jesse Plemons, Emma D'Arcy, Riz Ahmed, Michael Stuhlbarg, Alejandro Gonzalez Inarritu

Radnja ova apsurdističke crne komedije i satiričnog filma katastrofe prati ekscentričnog naftnog tajkuna Diggera Rockwella koji, nakon što jedna od njegovih bušotina na Grenlandu izazove globalnu ekološku katastrofu, pokušava sebe prikazati kao spasitelja čovječanstva. To je film katastrofe, ali katastrofa u njemu nisu ni vanzemaljci, ni kometi ni zombiji, već mi sami. Ljudi. Film je jako polarizirao kritiku, najviše oko teme iznenađujućeg preokreta o kojem, dakako, nećemo reći ništa, ali sigurno je da već sada predstavlja najkontroverzniji film kako Iñárritua, redatelja s jednom od najimpresivnijih filmografija suvremenog filmskog svijeta, tako i Toma Cruisea, za kojeg je ovo  radikalan žanrovski zaokret nakon dugog niza akcijskih i blockbuster uloga u proteklom desetljeću.Snimljen je u VistaVisionu, analognom procesu visoke razlučivosti koji je u posljednje je vrijeme ponovno stekao popularnost, s obzirom na to da su tom tehnikom snimljeni i filmovi poput Brutalist i Jedna bitka za drugom.

„Točno znam takav tip”, kaže Iñárritu o Diggeru. „Stvarnost nam daje događaje, ali imaginacija nam omogućuje da se u njima prepoznamo. Doslovno, ovo je film o nama. Vrti se oko tri drevne sile, a to su pohlepa, moć i odgovornost.”

Matt Johnson, 2026., SAD / Kanada, 106'
Uloge: Dominic Sessa, Emilia Jones, Antonio Banderas, Leo Woodall, Éric Ripert

Anthony "Tony" Bourdain bahati je i nesigurni student književnosti. Kao i mnoge bahate i nesigurne studente, vode ga dvije želje – da pobjedgne od kuće i impresionira djevojku. S tom namjerom odlazi Provincetown, gdje laže o svom iskustvu kako bi dobio posao u skromnom restoranu. Zapošljava se kao perač posuđa i čistač ostriga. No profesionalna kuhinja glasno je, grubo, znojno i neuredno mjesto u kojem se u prvom redu uči životna disciplina, pa Tony prolazi bolno suočavanje s realnošću, uči se poniznosti i neočekivano otkriva svoj životni poziv.

Ova biografska humoristična drama prati formativno ljeto u mladosti slavnog kuhara, pisca i televizijske ikone Anthonyja Bourdaina. Umjesto klasičnog prikaza cijelog života, film se fokusira isključivo na jedno ključno razdoblje sredinom 1970-ih u kojem Bourdain od prepotentnog mladića postaje netko tko otkriva strast prema kulinarstvu.

Film nije tipičan biopic. Ne prikazuje ništa od onoga po čemu je Bourdaine postao svjetski poznat, ali udara temelj razmijevanja istoga, i pri tom je dirljiv, duhovit i zabavan. Redatelj Matt Johnson koristi tople, zrnate teksture i autentičnu scenografiju 1970-ih kako bi dočarao taktilni i osjetilni užitak ljetnog obalnog gradića. Legendarni francuski chef Éric Ripert, koji je bio Bourdainov najbolji prijatelj u stvarnom životu, pojavljuje se u cameo ulozi kao instruktor kuhanja u završnoj sceni filma, a Dominic Sessa, kojeg smo upamtili po predivnoj ulozi problematičnog i drskog tinejdžera u filmu The Holdovers, savršeno je utjelovio problematičnog i drskog mladog Bourdaina.

Kritičari su film dočekali s velikim pohvalama, posebno ističući glumačke izvedbe. Collider:

"Sirov je, glasan je, neuredan je, a ipak na kraju na tanjuru dobijete nešto duboko, prekrasno i uzbudljivo."

David Ehrlich (IndieWire):

"Ljetna oda pretencioznim mladim propalicama posvuda... Najpametniji aspekt scenarija je taj što dopušta verziji filma da se distancira od legende u koju će Bourdain na kraju izrasti."

Peter Bradshaw (The Guardian):

"...vrlo pitka i zabavna 'coming-of-age' priča o formativnim kuhinjskim iskustvima Anthonyja Bourdaina."

The New York Times:

"Fikcionalizirana priča o podrijetlu s pravim apetitom za životnim iskustvima."

RogerEbert.com:

"Sessa je dorastao zadatku da pronađe i nesigurnost i drsku samouvjerenost u ovom kompleksnom mladom čovjeku, ponekad u istom dahu."

Luis Buñuel, 1961., Španjolska / Meksiko, 90'

godina rođenja Francisca Rabala

Uloge: Silvia Pinal, Francisco Rabal, Fernando Rey, José Calvo, Margarita Lozano, Victoria Zinny

Mlada novakinja Viridiana, neposredno prije polaganja redovničkih zavjeta, posjećuje svog bolesnog ujaka na selu, što pokrene niz bizarnih događaja koji kulminiraju njezinim pokušajem da imanje pretvori u utočište za lokalne prosjake. Ovaj provokativan, satiričan, nadrealan i beskompromisan film osvojio je Zlatnu palmu u Cannesu i izazvao ogroman skandal, zbog čega ga je Vatikan proglasio svetogrđem, a u Španjolskoj je bio zabranjen dugi niz godina. Scena u kojoj prosjaci nesvjesno rekreiraju Da Vincijevu Posljednju večeru uz zvukove Händelove Aleluje smatra se jednom od najslavnijih i najkontroverznijih u povijesti filma.

Ciklus 100 godina od rođenja Francisca Rabalarealiziran je u suradnji sa Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu

„Buñuelovo najsmionije i najsofisticiranije seciranje religije i morala.” (Sight & Sound);

„Apsolutno remek-djelo crnog humora i nadrealizma.” (RogerEbert.com);

„Film koji i nakon toliko desetljeća zadržava svoju subverzivnu moć.” (The Guardian).

Antonio Giménez-Rico, 1986., Španjolska, 94'
Uloge: Francisco Rabal, Juan Luis Galiardo, Iñaki Miramón, Lydia Bosch, Eusebio Lázaro, Mari Paz Pondal

100 godina od rođenja Francisca Rabala

Prvi su demokratski izbori u Španjolskoj nakon Francove diktature. Skupina mladih aktivista iz grada dolazi u napušteno selo u pokrajini Burgos kako bi pridobila glas gospodina Caya, jedinog preostalog stanovnika koji živi u savršenom skladu s prirodom. Melankoličan, realističan, društveno osviješten i duboko promišljen film koji suprotstavlja urbano politikanstvo i ruralnu mudrost, sjajan je prikaz španjolske tranzicije i kritika modernog političkog sustava koja je i danas aktualna. Temelji se na istoimenom romanu Miguela Delibesa, i vjerno dočarava proces nestajanja tradicionalnog španjolskog sela i vrijednosti koje je utjelovljavalo.

 „Dirljiva i gorka lekcija o stvarnoj vrijednosti života naspram političkih praznina.” (El País);

„Francisco Rabal pruža maestralnu i nezaboravnu ulogu kao utjelovljenje nestalog svijeta.” (Fotogramas);

„Jedan od najtrezvenijih i najvažnijih filmova o španjolskoj tranziciji.” (ABC).

Ciklus 100 godina od rođenja Francisca Rabalarealiziran je u suradnji sa Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu

Juan Cabral / Santiago Franco, 2026., Argentina, 91'
Uloge: Gary Lineker, John Barnes, Jorge Burruchaga, Jorge Valdano, Oscar Ruggeri, Peter Shilton, Ricardo Giusti, Julio Olarticoechea

Kroz rijetke arhivske snimke i ekskluzivne intervjue sa sudionicima, ovaj dokumentarni film rekonstruira mitsku utakmicu između Argentine i Engleske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine, stavljajući je u kontekst geopolitičkih tenzija nakon Falklandskog rata. Dinamičan, iznimno emotivan, napet i povijesno pedantan sportski dokumentarac premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2026. u sekciji Cannes Premiere te je otvorio jubilarni 60. festival u Karlovim Varima. Koristi vizualni format 4:3 kako bi vjerno replicirao estetiku televizijskih prijenosa iz 1980-ih, a temelji se na knjizi Andrésa Burga.

„Jedan od najuzbudljivijih i najpristupačnijih sportskih dokumentaraca ikada snimljenih.” (Variety);

„Autori impresivno uspijevaju progovoriti o nečemu mnogo većem od samog nogometa.” (The Times);

„Sjajan film koji publiku duboko dojmi.” (Clarín)

Maryam Touzani, 2025., Maroko / Francuska / Španjolska / Belgija / Njemačka, 100'
Uloge: Lubna Azabal, Saleh Bakri, Nisrin Erradi

Originalni naslov filma, Calle Malaga, se odnosi na stvarnu, kultnu ulicu u Tangeru koja služi kao mikrokozmos za kulturalno prožimanje Europe i Afrike. Film je uistinu i smješten na ulicama Tangera, i diljem njih prati sudbine troje usamljenih pojedinaca čiji se životi isprepliću u potrazi za bliskošću, slobodom i identitetom unutar konzervativnog društva, na način koji je istovremeno senzualan, emotivno intenzivan, poetičan i vizualno impresivan. Potvrđuje Maryam Touzani kao jednu od najvažnijih i najhrabrijih redateljica suvremene sjevernoafričke kinematografije.

„Touzani stvara vizualno i emotivno raskošnu odu ljudskoj ranjivosti.” (Screen International);

„Prekrasan, intiman film koji ruši tabue s nevjerojatnom nježnošću.” (The Hollywood Reporter);

„Glumačka kemija i režija čine ovaj film nezaboravnim iskustvom.” (Variety)

Peter Weir, 1989., SAD, 128'
Uloge: Robin Williams, Robert Sean Leonard, Ethan Hawke, Josh Charles, Gale Hansen, Dylan Kussman, Allelon Ruggiero, James Waterston, Norman Lloyd, Kurtwood Smith

Ekscentrični i karizmatični profesor književnosti dolazi u konzervativnu i strogu elitnu mušku školu Welton, gdje svojim nekonvencionalnim metodama inspirira učenike da zavole poeziju i počnu živjeti po krilatici Carpe Diem (Iskoristi dan). Inspirativan je to, emotivan, melankoličan i duboko dirljiv film o odrastanju i pobuni protiv konformizma. Osvojio je Oscara za najbolji originalni scenarij i postao kultni klasik koji je obilježio barem dvije generacije te ostao zapamćen kao jedna od najboljih uloga Robina Williamsa. Scena s uzvikom „O Captain! My Captain!”, inspiriranim pjesmom Walta Whitmana posvećenom Abrahamu Lincoln-u, sigurno je jedna od najprepoznatljivijih u povijesti filma.

„Robin Williams pruža trijumfalnu izvedbu u filmu koji slavi slobodu uma.” (Rolling Stone);

„Rijedak i dragocjen film koji uspijeva dotaknuti srce i potaknuti na razmišljanje.” (Chicago Sun-Times);

„Izvanredna drama o odrastanju koja ostaje s vama zauvijek.” (Variety).

James Clavell, 1967., UK, 105'
Uloge: Sidney Poitier, Christian Roberts, Judy Geeson, Suzy Kendall, Lulu, Patricia Routledge

Mark Thackeray (Sidney Poitier) je inženjer elektrotehnike iz Britanske Gvajane koji, u iščekivanju adekvatnog posla u struci, nevoljko prihvaća privremeni posao učitelja u u siromašnom i ozloglašenom istočnom dijelu Londona. Škola je prepuna problematičnih, ciničnih i buntovnih tinejdžera iz radničke klase koji su izbačeni iz drugih ustanova. Oni nemaju nikakav interes za obrazovanje, a autoritet profesora sustavno uništavaju drskim ponašanjem, vulgarnostima, i sitnim sabotažama. Prethodni učitelj doživio je živčani slom i pobjegao. Nakon što učenici prijeđu granicu i u njemu izazovu kratkotrajni izljev bijesa, Thackeray shvaća da tradicionalne metode poučavanja i stroga akademska pravila kod njih ne funkcioniraju. Odlučuje potpuno promijeniti pristup. Izbacuje udžbenike iz upotrebe i počinje s njima razgovarati kao s odraslim ljudima.Umjesto matematike i geografije, otvara teme o preživljavanju u stvarnom svijetu, braku, moralu, seksu, higijeni, zapošljavanju i rasnim predrasudama (s kojima se i sam, kao tamnoputi muškarac u Londonu tog vremena, svakodnevno susreće). Vodi ih na izlet u prestižni Victoria and Albert Museum, što za njih predstavlja prvi doticaj s kulturom i potpuno mijenja njihov pogled na učitelja.

Djelo Jamesa Clavella jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih filmova o odnosu učitelja i učenika u povijesti kinematografije. Osim što je postigao golem komercijalni uspjeh i lansirao kultnu naslovnu pjesmu Lulu, film je duboko redefinirao prikaz društvenih napetosti na velikom platnu.U vrijeme vrhunca borbe za građanska prava u SAD-u i društvenih promjena u Velikoj Britaniji, film je postavio Sidneya Poitiera u ulogu neupitnog intelektualnog i moralnog autoriteta. Za razliku od dotadašnjih filmova, Thackerayjev rasni identitet nije glavni pokretač radnje; fokus je na njegovu dostojanstvu, inteligenciji i sposobnosti da premosti klasni jaz, što je bio revolucionaran korak za prikaz crnih glumaca u Hollywoodu.Umjesto idealiziranog prikaza britanske prijestolnice iz 1960-ih, film donosi sirov, realističan i radnički prikaz londonskog East Enda, baveći se stvarnim problemima mladih tog doba – siromaštvom, nedostatkom perspektive, klasnim predrasudama i generacijskim jazom.

"Film se s iznimnom toplinom i razumijevanjem bavi tinejdžerskim problemima i predrasudama odraslih... Sidney Poitier pruža izvedbu nevjerojatnog magnetskog šarma, pretvarajući lik učitelja u figuru dostojanstva koja uspijeva ukrotiti buntovnu mladež ne kroz disciplinu, već kroz čisto poštovanje." (Variety)

Alejandro G. Iñárritu, 2026., SAD, 128'

Uloge: Tom Cruise, John Goodman, Sandra Hüller, Sophie Wilde, Jesse Plemons, Emma D'Arcy, Riz Ahmed, Michael Stuhlbarg, Alejandro Gonzalez Inarritu

Radnja ova apsurdističke crne komedije i satiričnog filma katastrofe prati ekscentričnog naftnog tajkuna Diggera Rockwella koji, nakon što jedna od njegovih bušotina na Grenlandu izazove globalnu ekološku katastrofu, pokušava sebe prikazati kao spasitelja čovječanstva. To je film katastrofe, ali katastrofa u njemu nisu ni vanzemaljci, ni kometi ni zombiji, već mi sami. Ljudi. Film je jako polarizirao kritiku, najviše oko teme iznenađujućeg preokreta o kojem, dakako, nećemo reći ništa, ali sigurno je da već sada predstavlja najkontroverzniji film kako Iñárritua, redatelja s jednom od najimpresivnijih filmografija suvremenog filmskog svijeta, tako i Toma Cruisea, za kojeg je ovo  radikalan žanrovski zaokret nakon dugog niza akcijskih i blockbuster uloga u proteklom desetljeću.Snimljen je u VistaVisionu, analognom procesu visoke razlučivosti koji je u posljednje je vrijeme ponovno stekao popularnost, s obzirom na to da su tom tehnikom snimljeni i filmovi poput Brutalist i Jedna bitka za drugom.

„Točno znam takav tip”, kaže Iñárritu o Diggeru. „Stvarnost nam daje događaje, ali imaginacija nam omogućuje da se u njima prepoznamo. Doslovno, ovo je film o nama. Vrti se oko tri drevne sile, a to su pohlepa, moć i odgovornost.”

Juan Cabral / Santiago Franco, 2026., Argentina, 91'
Uloge: Gary Lineker, John Barnes, Jorge Burruchaga, Jorge Valdano, Oscar Ruggeri, Peter Shilton, Ricardo Giusti, Julio Olarticoechea

Kroz rijetke arhivske snimke i ekskluzivne intervjue sa sudionicima, ovaj dokumentarni film rekonstruira mitsku utakmicu između Argentine i Engleske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine, stavljajući je u kontekst geopolitičkih tenzija nakon Falklandskog rata. Dinamičan, iznimno emotivan, napet i povijesno pedantan sportski dokumentarac premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2026. u sekciji Cannes Premiere te je otvorio jubilarni 60. festival u Karlovim Varima. Koristi vizualni format 4:3 kako bi vjerno replicirao estetiku televizijskih prijenosa iz 1980-ih, a temelji se na knjizi Andrésa Burga.

„Jedan od najuzbudljivijih i najpristupačnijih sportskih dokumentaraca ikada snimljenih.” (Variety);

„Autori impresivno uspijevaju progovoriti o nečemu mnogo većem od samog nogometa.” (The Times);

„Sjajan film koji publiku duboko dojmi.” (Clarín)

Goran Stanković, 2025., Srbija / Italija / Hrvatska / Crna Gora / Sjeverna Makedonija / BiH, 90'
Uloge: Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić

„Oče naš“ prati ovisnika Dejana kojeg majka dovodi u izoliranu manastirsku komunu, a nju vodi brutalni, ali karizmatični otac Branko. Komuna liječi ovisnost kroz rad, disciplinu, poslušnost i vjeru, i Dejan, uz pomoć svog staratelja Mionice, započinje bolan proces oporavka. Taj proces uključuje manipulaciju i nasilje, i kada snimka toga „liječenja“ dospije u javnost, zatvoreni sustav komune počinje se urušavati. Dejan mora odlučiti hoće li zaštititi zajednicu, ili priznati istinu koja se više ne može ignorirati.

Inspiracija za film istinit je događaj, stvarne snimke brutalnog premlaćivanja štićenika rehabilitacijskog centra Crna Reka.

„Film, međutim, nije klasična rekonstrukcija tog slučaja. Stankovića mnogo više zanima anatomija jednog sustava nego kronologija jednog zločina. To je možda i najzanimljiviji sloj filma. Stankovića ne zanima samo kako autoritet vlada. Zanima ga kako stvara vlastite sljedbenike i nasljednike. Svaki autoritarni sustav, naime, prije ili kasnije mora odgovoriti na pitanje tko će nastaviti njegov posao. Dejan cijelo vrijeme prolazi svojevrsnu obuku za tu ulogu, a da toga gotovo nije ni svjestan. (...) Jer na kraju više i nije riječ o heroinu, čak niti toliko o groznom, institucionalnom nasilju, o sklonosti 'božjih ljudi' sadizmu pri provedbi 'božje volje'. Riječ je o mnogo težoj bolesti – ljudskoj sklonosti da vlastitu slobodu zamijeni sigurnošću poslušnosti. A od te se ovisnosti, sugerira Stanković, mnogo teže liječi.“

(Z. Pavlić, T-Portal)

Svjetsku premijeru film je imao na festivalu u Torontu, a prikazan je i na Pulskom filmskom festivalu te Cinehill Film Festivalu

Mario Camus, 1984., Španjolska, 107'

100 godina od rođenja Francisca Rabala

Uloge: Alfredo Landa, Francisco Rabal, Terele Pávez, Agustín González, Ágata Lys, Juan Diego

Siromašna obitelj kmeta Pabla tijekom 1960-ih živi i radi na bogatom i izoliranom plemićkom imanju u Ekstremaduri, trpeći svakodnevna poniženja i okrutnost svojih aristokratskih gospodara. Iako je 20. stoljeće, atmosfera i odnosi među likovima duboko su feudalni. Djeca potajno sanjaju o opismenjavanju i bijegu u grad kako bi razbila obiteljsko ropstvo. Ionako bremenita situacija se dodatno komplicira kada u pretrpano kućanstvo stiže mentalno zaostali brat njegove supruge (Francisco Rabal), koji je zbog starosti izgubio posao. On je duboko povezan s prirodom i svojim ljubimcem – jastrebom.

Potresan, realističan, surov i duboko human film ekranizacija je istoimenog kultnog romana Miguela Delibesa (kao i Sporni glas gospodina Caya), izraženo socijalno kritičani jedan najvažnijih filmova u povijesti španjolske kinematografije. Alfredo Landa i Francisco Rabal podijelili su nagradu za najboljeg glumca na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je dobio i Posebno priznanje žirija.

„Spomenik španjolskoj kinematografiji i nezaboravno svjedočanstvo o ljudskom dostojanstvu.” (El País);

„Surova ljepota i glumačke izvedbe čine ovaj film apsolutnim remek-djelom.” (Fotogramas);

„Jedan od najpotresnijih prikaza klasnog ugnjetavanja ikada snimljenih.” (Variety).

Danilo Marunovic, Crna Gora, 2025., 50'

Ovaj dokumentarno-igrani esej istražuje fenomen i kulturni utjecaj legendarne televizijske serije Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo Živka Nikolića na crnogorsko društvo i mentalitet kroz desetljeća.

Prikazuje se u organizaciji Zajednice Crnogoraca Split.

Carlos Saura, 1999., Španjolska / Italija, 105'
Uloge: Francisco Rabal, José Coronado, Maribel Verdú, Eulàlia Ramon, Dafne Fernández, Juan Luis Galiardo

100 godina od rođenja Francisca Rabala

U svojim posljednjim godinama života u egzilu u Bordeauxu, slavni i ostarjeli španjolski slikar Francisco de Goya, gluh i bolestan, prisjeća se svoje burne prošlosti, mladosti, strastvene ljubavne veze s vojvotkinjom od Albe i užasa rata koji su inspirirali njegova djela. Vizualno raskošan, ekspresivan, snovit, dramatičan i visoko i stiliziran film osvojio je pet nagrada Goya (koje su, naravno, tako nazvane upravo premaFranciscu de Goyi), a posebno je čuven po svojoj revolucionarnoj fotografiji koju je radio slavni Vittorio Storaro. Carlos Saura je kroz specifičnu scenografiju i osvjetljenje pokušao doslovno oživjeti Goyine slike na ekranu, pretvarajući film u pokretno platno.

„Vizualni trijumf Carlosa Saure i Vittorija Storara koji oduzima dah.” (El Mundo);

„Francisco Rabal pruža veličanstvenu i hipnotizirajuću interpretaciju genija na samrti.” (Variety);

„Film koji uspijeva ući u samu srž umjetničkog ludila i stvaralaštva.” (Fotogramas).

Maryam Touzani, 2025., Maroko / Francuska / Španjolska / Belgija / Njemačka, 100'
Uloge: Lubna Azabal, Saleh Bakri, Nisrin Erradi

Originalni naslov filma, Calle Malaga, se odnosi na stvarnu, kultnu ulicu u Tangeru koja služi kao mikrokozmos za kulturalno prožimanje Europe i Afrike. Film je uistinu i smješten na ulicama Tangera, i diljem njih prati sudbine troje usamljenih pojedinaca čiji se životi isprepliću u potrazi za bliskošću, slobodom i identitetom unutar konzervativnog društva, na način koji je istovremeno senzualan, emotivno intenzivan, poetičan i vizualno impresivan. Potvrđuje Maryam Touzani kao jednu od najvažnijih i najhrabrijih redateljica suvremene sjevernoafričke kinematografije.

„Touzani stvara vizualno i emotivno raskošnu odu ljudskoj ranjivosti.” (Screen International);

„Prekrasan, intiman film koji ruši tabue s nevjerojatnom nježnošću.” (The Hollywood Reporter);

„Glumačka kemija i režija čine ovaj film nezaboravnim iskustvom.” (Variety)

Alejandro G. Iñárritu, 2026., SAD, 128'

Uloge: Tom Cruise, John Goodman, Sandra Hüller, Sophie Wilde, Jesse Plemons, Emma D'Arcy, Riz Ahmed, Michael Stuhlbarg, Alejandro Gonzalez Inarritu

Radnja ova apsurdističke crne komedije i satiričnog filma katastrofe prati ekscentričnog naftnog tajkuna Diggera Rockwella koji, nakon što jedna od njegovih bušotina na Grenlandu izazove globalnu ekološku katastrofu, pokušava sebe prikazati kao spasitelja čovječanstva. To je film katastrofe, ali katastrofa u njemu nisu ni vanzemaljci, ni kometi ni zombiji, već mi sami. Ljudi. Film je jako polarizirao kritiku, najviše oko teme iznenađujućeg preokreta o kojem, dakako, nećemo reći ništa, ali sigurno je da već sada predstavlja najkontroverzniji film kako Iñárritua, redatelja s jednom od najimpresivnijih filmografija suvremenog filmskog svijeta, tako i Toma Cruisea, za kojeg je ovo  radikalan žanrovski zaokret nakon dugog niza akcijskih i blockbuster uloga u proteklom desetljeću.Snimljen je u VistaVisionu, analognom procesu visoke razlučivosti koji je u posljednje je vrijeme ponovno stekao popularnost, s obzirom na to da su tom tehnikom snimljeni i filmovi poput Brutalist i Jedna bitka za drugom.

„Točno znam takav tip”, kaže Iñárritu o Diggeru. „Stvarnost nam daje događaje, ali imaginacija nam omogućuje da se u njima prepoznamo. Doslovno, ovo je film o nama. Vrti se oko tri drevne sile, a to su pohlepa, moć i odgovornost.”

Richard Linklater, 2003., SAD / Njemačka, 109'
Uloge: Jack Black, Joan Cusack, Mike White, Sarah Silverman, Miranda Cosgrove, Joey Gaydos Jr., Kevin Clark, Rebecca Brown, Robert Tsai, Maryam Hassan

Neuspješni, ali strastveni rock glazbenik, nakon što je izbačen iz svog benda, lažno se predstavlja kao zamjenski učitelj u strogoj privatnoj osnovnoj školi. Neznajući, realno, raditi ništa osim sviranja, od svojih darovitih učenika potajno stvara vrhunski rock sastav kako bi pobijedio na lokalnom natjecanju. Ovaj urnebesno smiješan, energičan, topao i nevjerojatno zabavan obiteljski film jedan od najuspješnijih i najvoljenijih filmova u karijeri Jacka Blacka i Richarda Linklatera, i postao je instantn pop-kulturni klasik, toliko uspješan da je dobio i svoju broadwayjsku verziju kao mjuzikl. Sva djeca u filmu zapravo su glazbenici koji su sami svirali svoje instrumente na snimanju, a Jack Black je osobno snimio video-molbu članovima grupe Led Zeppelin kako bi dopustili korištenje njihove pjesme u filmu

 „Jack Black pruža ulogu života u ovoj neodoljivoj eksploziji rock energije.” (Rolling Stone);

„Pametna, topla i beskrajno šarmantna komedija za sve generacije.” (The New York Times);

„Linklater stvara vrhunsku zabavu koja posjeduje stvarno i iskreno srce.” (RogerEbert.com).

İlker Çatak, 2023., Njemačka, 98'
Uloge: Leonie Benesch, Leonard Stettnisch, Eva Löbau, Michael Klammer, Anne-Kathrin Gummich, Kathrin Wehlisch

Jedan od najvećih uspjeha europske kinematografije posljednjih godna, film „Zakon zbornice“ prati m idealističnu mladu profesoricu koja odluči na svoju ruku istražiti niz neriješenih krađa u školi. Njezini postupci pokreću lavinu sumnji, optužbi i sukoba između uprave, roditelja i učenika, pretvarajući zbornicu u pravo psihološko bojište. Napet, klaustrofobičan, dinamičan i iznimno intenzivan psihološki triler smješten u zatvoreni školski sustav. Bio je nominiran za Oscara za najbolji međunarodni igrani film 2024. godine i osvojio je glavnu njemačku filmsku nagradu (Lola) za najbolji film kao i Europsku filmsku nagradu LUX. Snimljen je u skučenom formatu kako bi se dodatno naglasio osjećaj zarobljenosti i pritiska pod kojim se nalazi glavna junakinja.

„Briljantno režirana studija o paranoji i institucionalnom pritisku.” (Variety);

„Leonie Benesch je fantastična u ulozi žene koja puca pod teretom vlastitih ideala.” (The Hollywood Reporter);

„Napetiji i uzbudljiviji od većine modernih holivudskih trilera.” (IndieWire).

Juan Cabral / Santiago Franco, 2026., Argentina, 91'
Uloge: Gary Lineker, John Barnes, Jorge Burruchaga, Jorge Valdano, Oscar Ruggeri, Peter Shilton, Ricardo Giusti, Julio Olarticoechea

Kroz rijetke arhivske snimke i ekskluzivne intervjue sa sudionicima, ovaj dokumentarni film rekonstruira mitsku utakmicu između Argentine i Engleske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine, stavljajući je u kontekst geopolitičkih tenzija nakon Falklandskog rata. Dinamičan, iznimno emotivan, napet i povijesno pedantan sportski dokumentarac premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2026. u sekciji Cannes Premiere te je otvorio jubilarni 60. festival u Karlovim Varima. Koristi vizualni format 4:3 kako bi vjerno replicirao estetiku televizijskih prijenosa iz 1980-ih, a temelji se na knjizi Andrésa Burga.

„Jedan od najuzbudljivijih i najpristupačnijih sportskih dokumentaraca ikada snimljenih.” (Variety);

„Autori impresivno uspijevaju progovoriti o nečemu mnogo većem od samog nogometa.” (The Times);

„Sjajan film koji publiku duboko dojmi.” (Clarín)

Juan Cabral / Santiago Franco, 2026., Argentina, 91'
Uloge: Gary Lineker, John Barnes, Jorge Burruchaga, Jorge Valdano, Oscar Ruggeri, Peter Shilton, Ricardo Giusti, Julio Olarticoechea

Kroz rijetke arhivske snimke i ekskluzivne intervjue sa sudionicima, ovaj dokumentarni film rekonstruira mitsku utakmicu između Argentine i Engleske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine, stavljajući je u kontekst geopolitičkih tenzija nakon Falklandskog rata. Dinamičan, iznimno emotivan, napet i povijesno pedantan sportski dokumentarac premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2026. u sekciji Cannes Premiere te je otvorio jubilarni 60. festival u Karlovim Varima. Koristi vizualni format 4:3 kako bi vjerno replicirao estetiku televizijskih prijenosa iz 1980-ih, a temelji se na knjizi Andrésa Burga.

„Jedan od najuzbudljivijih i najpristupačnijih sportskih dokumentaraca ikada snimljenih.” (Variety);

„Autori impresivno uspijevaju progovoriti o nečemu mnogo većem od samog nogometa.” (The Times);

„Sjajan film koji publiku duboko dojmi.” (Clarín)

Pierre Salvadori, 2026., Francuska / Belgija, 122'

Rendez-vous au cinéma

Uloge: Pio Marmaï, Anaïs Demoustier, Gilles Lellouche, Vimala Pons, Gustave Kervern, Madeleine Baudot, Caroline Gay, Isa Mercure

Pariz 1920-ih. Mladi i uspješni slikar Antoine gubi inspiraciju i volju za životom nakon smrti supruge. Opsjednut je krivnjom jer vjeruje da je on odgovoran za njezinu smrt.  U očaju pokušava stupiti u kontakt s njom posredstvom žene koja se predstavi kao medij, no u stvari je tek siromašna putujuća zabavljačica koja radi u obližnjem lunaparku na bizarnoj i opasnoj atrakciji zvanoj „Električna Venera“. Kada Antoineov proračunati galerist i trgovac umjetninama primijeti da je lažna seansa toliko šokirala Antoinea da je ovaj odmah uzeo kist i ponovno počeo slikati, odlučuje sklopiti tajni pakt sa zabavljačicom. Nudi joj da će otplatiti sve njezine dugove ako nastavi glumiti medija i održavati lažne spiritističke seanse kako bi slikar ostao produktivan. Riječ je o šarmantnoj, dinamičnoj i romantičnoj povijesnoj komediji prožetoj melankolijom i elementima vodvilja. Ovaj je film otvorio ovogodišnjiFilmski festival u Cannesu.

Goran Stanković, 2025., Srbija / Italija / Hrvatska / Crna Gora / Sjeverna Makedonija / BiH, 90'
Uloge: Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić

„Oče naš“ prati ovisnika Dejana kojeg majka dovodi u izoliranu manastirsku komunu, a nju vodi brutalni, ali karizmatični otac Branko. Komuna liječi ovisnost kroz rad, disciplinu, poslušnost i vjeru, i Dejan, uz pomoć svog staratelja Mionice, započinje bolan proces oporavka. Taj proces uključuje manipulaciju i nasilje, i kada snimka toga „liječenja“ dospije u javnost, zatvoreni sustav komune počinje se urušavati. Dejan mora odlučiti hoće li zaštititi zajednicu, ili priznati istinu koja se više ne može ignorirati.

Inspiracija za film istinit je događaj, stvarne snimke brutalnog premlaćivanja štićenika rehabilitacijskog centra Crna Reka.

„Film, međutim, nije klasična rekonstrukcija tog slučaja. Stankovića mnogo više zanima anatomija jednog sustava nego kronologija jednog zločina. To je možda i najzanimljiviji sloj filma. Stankovića ne zanima samo kako autoritet vlada. Zanima ga kako stvara vlastite sljedbenike i nasljednike. Svaki autoritarni sustav, naime, prije ili kasnije mora odgovoriti na pitanje tko će nastaviti njegov posao. Dejan cijelo vrijeme prolazi svojevrsnu obuku za tu ulogu, a da toga gotovo nije ni svjestan. (...) Jer na kraju više i nije riječ o heroinu, čak niti toliko o groznom, institucionalnom nasilju, o sklonosti 'božjih ljudi' sadizmu pri provedbi 'božje volje'. Riječ je o mnogo težoj bolesti – ljudskoj sklonosti da vlastitu slobodu zamijeni sigurnošću poslušnosti. A od te se ovisnosti, sugerira Stanković, mnogo teže liječi.“

(Z. Pavlić, T-Portal)

Svjetsku premijeru film je imao na festivalu u Torontu, a prikazan je i na Pulskom filmskom festivalu te Cinehill Film Festivalu

Damien O'Donnell, 1999., UK, 96'
Uloge: Om Puri, Linda Bassett, Jordan Routledge, Archie Panjabi, Emil Marwa, Chris Bisson, Jimi Mistry, Raji James, Ian Aspinall

Film sa sociologom

Film sa sociologom je program u kojem nam Mr. sc. Mirko Petrić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) predstavlja, kroz prizmu sociologa, niz značajnih naslova iz povijesti filma.

Radnja filma „East is East“ je smještena u Salford (sjeverna Engleska) 1971. godine. Tradicionalni pakistanski imigrant i ponosni musliman vodi lokalnu fish and chips zalogajnicu. Oženjen je lokalkom Ellom, bjelkinjom i Britankom, s kojom ima sedmero djece. Djecu teži odgojiti kao disciplinirane muslimane i ugovoriti im brakove s pakistanskim djevojkama, potpuno ignorirajući činjenicu da su njegova djeca rođena u Britaniji, da se osjećaju Britancima i potajno žive posve modernim, zapadnjačkim životom, jedu svinjetinu, idu u diskoteke, bježe s vjeronauka i uživaju blagodati britanske popularne kulture. Sukob kultura, generacija i tradicije eskalira kroz mješavinu urnebesne komedije i teške obiteljske drame, ogoljavajući pitanje identiteta i obiteljskog nasilja u multikulturalnom društvu.

Christopher Zalla, 2023., Meksiko/SAD, 125'
Uloge: Eugenio Derbez, Daniel Haddad, Jennifer Trejo, Mía Fernanda Solís, Danilo Guardiola

Inspiriran istinitim događajima, film prati Sergija Juáreza (Eugenio Derbez), novog učitelja koji dolazi u osnovnu školu u zapuštenom i nasilnom meksičkom pograničnom gradu Matamorosu. Škola se suočava s potpunom apatijom, korupcijom i nedostatkom osnovnih sredstava, dok su učenici prepušteni uličnom kriminalu i siromaštvu. Sergio odlučuje odbaciti kruti i neučinkoviti službeni kurikulum te uvodi radikalnu, nekonvencionalnu metodu poučavanja koja se temelji na dječjoj znatiželji, slobodi i logičkom razmišljanju. Fokusirajući se na tri iznimno talentirana, ali duboko traumatizirana učenika,Sergio im pomaže otkriti vlastiti potencijal i daje im nadu u bolji život izvan okrutne svakodnevice kartelskog nasilja.

„Radikalno pronalazi savršenu ravnotežu između nade i istine... S puno srca, malo humora i obiljem iskrenosti, to je jedan od najboljih filmova godine.“
— The Independent Critic

„Derbez je prekrasan kao Sergio; on utjelovljuje tip učitelja zbog kojeg superheroja doživljavamo kao slabog uzora, a da pritom ostaje prizemljen u ljudskoj nesavršenosti. Očita je usporedba s Robinom Williamsom u Društvu mrtvih pjesnika, a Derbez je itekako dostojan tog kultnog statusa.“

— SLUG Magazine

„Iako se drži konvencija žanra i ne štedi na sentimentalnosti, Radical itekako zarađuje svoj snažan emocionalni vrhunac. U pozadini pripovijedanja leži iskreni integritet zbog kojeg jednostavno morate navijati za tu djecu i za to da Sergijeva predanost i preuzimanje rizika budu opravdani.“

— The Hollywood Reporter (David Rooney)

 „Meksički odgovor na Društvo mrtvih pjesnika koji grije srca. Svi ishodi djeluju unaprijed predodređeni, no Zalla se suzdržava od pretjerano plačljivih glazbenih podražaja, a oko rubova priče ima dovoljno sirovosti i tame da stvar učini grubljom i realističnijom.“

— The Guardian

 „Za razliku od mnogih sličnih filmova, Radical uspijeva približiti emociju gledatelju, i to tako što ga gledamo i osjećamo kroz perspektivu djece. Film gledamo dječjim očima, zarobljeni u tom njihovom svijetu... Gledajući njegov odnos prema djeci, njegovu energiju, posvećenost, gotovo je nemoguće ne pomisliti koliko bi bilo užasno za sve njih da nisu bili u prilici doživjeti ovakvog učitelja.“

— Kinoljubac

Fernando Eimbcke, 2026., Meksiko, 99'

Cinehill u gostima

Uloge: Teresita Sánchez, Bastián Escobar, Hugo Ramírez, Enrique Arreola

Ova meksička crno-bijela drama u režiji Fernanda Eimbckea fokusira se na Olgu, usamljenu i distanciranu ženu koja živi strogo kontroliranim i izoliranim životom u golemom stambenom bloku u Mexico Cityju. Zbog financijskih poteškoća, prisiljena je iznajmiti slobodnu sobu u svom stanu nepoznatom muškarcu. Situacija se komplicira kada se ispostavi da je on potajno sa sobom doveo i svog devetogodišnjeg sina. Iako Olga na početku pruža ogroman otpor i ne želi nikakav kontakt, između otuđene žene i prepuštenog dječaka polako se razvija neočekivana i dirljiva emocionalna veza, koja potpuno narušava njezin dotadašnji kruti svijet.

Film je pobjednik ovogodišnjeg Cinehill festivala, a žiti je rekao ovo:

"Film se nagrađuje za izniman filmski senzibilitet koji spaja jednostavnost, smjelost i duboku humanost, te za pretvaranje intimne priče u duboko univerzalnu refleksiju o samoći, povezanosti, suosjećanju i prihvaćanju gubitka.“

György Pálfi, 2025., Mađarska/Njemačka/Grčka, 98'
Uloge: Yannis Kokiasmenos, Maria Diakopanayotou, Argyris Pandazaras, Antonis Kafetzopoulos, Antonis Tsiotsiopoulos

Cinehill u gostima

Izuzetno originalan mađarsko-njemačko-grčki film redatelja Györgyja Pálfija u potpunosti je ispričan iz neobične perspektive -kokoši. Nakon što uspije pobjeći iz surovog i industrijskog pogona za preradu hrane, kokoš luta sve dok utočište ne pronađe u dvorištu oronulog grčkog restorana na morskoj obali. Dok pokušava preživjeti, boriti se za hijerarhiju među ostalim životinjama i pod svaku cijenu zaštititi svoja jaja od pohlepnog vlasnika, ona istovremeno služi kao nijemi, ravnodušni promatrač ljudskih života. Restoran je zapravo paravan za nasilni lanac krijumčarenja ljudi, a dirljiva i groteskna borba kokoši za majčinstvo postaje zrcalo moralnih kompromisa i tihih tragedija u svijetu ljudi koji je okružuju.

Alberto Rodríguez, 2025., Španjolska / Francuska, 109'
Uloge:Antonio de la Torre, Bárbara Lennie, Joaquín Núñez, Silvia Acosta, César Vicente

Cinehill u gostima

Napeti španjolski psihološki triler redatelja Alberta Rodrígueza prati iskusnog ronioca koji radi na industrijskim i lučkim popravcima na jugu Španjolske. Tijekom jedne rutinske podvodne misije u blizini strateške i mutne teretne luke, on u mulju pronalazi skriveni paket koji pripada moćnom međunarodnom narkokartelu. Donosi odluku da ga zadrži kako bi riješio obiteljske dugove i osigurao budućnost, nesvjestan da je time pokrenuo lavinu. Uskoro on i njegova obitelj postaju meta nemilosrdnih i tihih progonitelja („Tigrova“) koji kontroliraju luku, a film se pretvara u klaustrofobičnu igru mačke i miša na kopnu i pod vodom.

Kritičari su posebno nahvalili atmosferu i maestralnu kameru koja je osvojila i nagradu na festivalu u San Sebastiánu.

„Film Tigrovi mogao bi se opisati kao mračan, fizički vrlo uvjerljiv i atmosferičan... Snimljen je dojmljivom kamerom koja brata i sestru uvlači u sukobe kriminalnog podzemlja, pretvarajući njihovu svakodnevicu u opasnu igru iz koje nema izlaza.“
— Ivica Perinović, Filmovi.hr

Piotr Domalewski, 2025., Poljska, 110'
Uloge: Tobiasz Wajda, Bruno Błach-Baar, Mikołaj Juszczyk, Filip Juszczyk, Daria Kalinchuk

Cinehill u gostima

Ova poljska crna komedija-drama prati trojicu tinejdžera koji služe kao ministranti u lokalnoj župi u predgrađu. Frustrirani nepravdom, licemjerjem odraslih i općom apatijom svoje okoline, dječaci odlučuju preuzeti stvar u svoje ruke i pokrenuti vlastiti tajni križarski pohod za moralnu obnovu susjedstva. Koristeći maske za anonimnost i prislušne uređaje koje su potajno postavili u župnu ispovjedaonicu, oni počinju prisluškivati grijehe svojih susjeda. S tim informacijama kreću u akciju kao lokalni osvetnici: potajno kažnjavaju grešnike i ucjenjuju ih, dok sakupljeni novac i resurse preusmjeravaju siromašnima i potrebitima. Ne baš iznenađujuće – stvari brzo izmaknu kontroli. Film za sve generacije starije od 12 godina.

„Nagrađena od kritike i publike, ova antiklerikalna drama suočava mladenačke ideale s neurednom praksom pravednosti. To je dinamična studija o srazu mladenačkih ideala i stvarnosti koja se dotiče subverzivnih poljskih oltara.“
Cinehill profil filma

Jane Schoenbrun, 2026., SAD, 112'
Uloge: Hannah Einbinder, Gillian Anderson, Jasmin Savoy Brown, Patrick Fischler, Jack Haven

Cinehill u gostima

Nadrealni meta-horor prati ambicioznu queer redateljicu koja dobiva zadatak oživjeti davno zaboravljenu i nekad popularnu slasher franšizu „Camp Miasma“. Kris ubrzo postaje opsjednuta idejom da u nastavku mora glumiti originalna „final girl“ zvijezda iz prvog filma, Billy Preston (Gillian Anderson). Billy već desetljećima živi potpuno izolirano u napuštenom ljetnom kampu u kojem je prvi film i sniman. Kada Kris stigne tamo, njihova suradnja brzo prerasta u bizarnu, psihoseksualnu romansu u kojoj se brišu granice između stvarnosti i filmske fikcije. Zajedno se moraju suočiti s transfobnim naslijeđem same franšize, ali i s filmskim ubojicom poznatim kao „Mala Smrt“ koji kao da je oživio.

Film funkcionira kao satirični osvrt na slasher filmove, propitujući njihovo nasljeđe, transfobiju, žanrovske klišeje i pojam "guilty pleasure", Vizualni identitet filma, za koji je zaslužan snimatelj Eric Yue, koristi tradicionalne, ručno slikane pozadine i prožet je snolikom, Lyncheovskom atmosferom. Horor i seksualnost su neraskidivo isprepleteni; nasilje je hotimično nerealno i pretjerano. Glazbu za film potpisuje Alex G, a zvučna kulisa specifična je po neobičnim i upečatljivim obradama pjesama sastava poput R.E.M. i Counting Crows.

"To je jedna od najludih ideja za film u posljednjih nekoliko godina, a činjenica da se svi dijelovi ne uklapaju savršeno u tu uistinu sumanutu premisu zapravo djeluje više kao vrlina nego kao mana. Naši omiljeni slasheri često su malo grubi na rubovima, pomalo neuravnoteženi i nedosljedni. A vrlo malo ih je ovoliko divlje zabavno."Brian Tallerico, RogerEbert.com

Pridružite nam se na bijenalnom festivalu u Splitu koji predstavlja kulturnu baštinu i arheološke teme u okviru europske i svjetske baštine, od 26. do 28. listopada 2026.

Pridružite nam se na bijenalnom festivalu u Splitu koji predstavlja kulturnu baštinu i arheološke teme u okviru europske i svjetske baštine, od 26. do 28. listopada 2026.

Pridružite nam se na bijenalnom festivalu u Splitu koji predstavlja kulturnu baštinu i arheološke teme u okviru europske i svjetske baštine, od 26. do 28. listopada 2026.

Maryam Touzani, 2025., Maroko / Francuska / Španjolska / Belgija / Njemačka, 100'
Uloge: Lubna Azabal, Saleh Bakri, Nisrin Erradi

Originalni naslov filma, Calle Malaga, se odnosi na stvarnu, kultnu ulicu u Tangeru koja služi kao mikrokozmos za kulturalno prožimanje Europe i Afrike. Film je uistinu i smješten na ulicama Tangera, i diljem njih prati sudbine troje usamljenih pojedinaca čiji se životi isprepliću u potrazi za bliskošću, slobodom i identitetom unutar konzervativnog društva, na način koji je istovremeno senzualan, emotivno intenzivan, poetičan i vizualno impresivan. Potvrđuje Maryam Touzani kao jednu od najvažnijih i najhrabrijih redateljica suvremene sjevernoafričke kinematografije.

„Touzani stvara vizualno i emotivno raskošnu odu ljudskoj ranjivosti.” (Screen International);

„Prekrasan, intiman film koji ruši tabue s nevjerojatnom nježnošću.” (The Hollywood Reporter);

„Glumačka kemija i režija čine ovaj film nezaboravnim iskustvom.” (Variety)

Javier Calvo /Javier Ambrossi, 2026.,  Španjolska / Francuska, 159'
Uloge: Guitarricadelafuente, Miguel Bernardeau, Carlos González, Milo Quifes, Lola Dueñas, Penélope Cruz, Glenn Close

Epska psihološka drama, u režiji poznatog autorskog dvojca „Los Javis“ (Javier Calvo i Javier Ambrossi), adaptacija je istoimenog kazališnog predloška i bez sumnje jedan od najvažnijih europskih filmova ove godne. Radnja filma vodi nas kroz tri vremenska razdoblja — republikansku Španjolsku 1932., ratnu 1937. i suvremenu 2017. godine — i ispisuje mozaik života trojice mladića povezanih izgubljenim djelom Federica Garcíje Lorce.

. Režija uspješno održava snažan emocionalni kontinuitet i niti žudnje i gubitka među likovima kroz gotovo stoljeće španjolske povijesti, a svaka je od tri priče snimljena u potpuno drukčijem kinematografskom i vizualnom stilu. Time su na platnu na inovativan način naglašeni vremenski odmak, društvene promjene te tragične epohe poput Španjolskog građanskog rata.

“Crna kugla” je raskošan povijesni spektakl o skrivenim povijestima te vezama između prošlosti i sadašnjosti, stvarnosti i fikcije. Film je izazvao senzaciju na ovogodišnjem festivalu u Cannesu – premijera je ispraćena 18-minutnim ovacijama, Calvo i Ambrossi osvojili su nagradu za najbolju režiju, a kritiku je osvojio svojom ambicioznom, pametno ispričanom i emocionalno angažiranom pričom Osvojio je još i nagradu publike na festivalu u Torontu, nagradu Kino Mreže u kategoriji najboljeg međunarodnog filma, izabran je i za španjolskog kandidata za nagradu Oscar 2027.

Javier Calvo /Javier Ambrossi, 2026.,  Španjolska / Francuska, 159'
Uloge: Guitarricadelafuente, Miguel Bernardeau, Carlos González, Milo Quifes, Lola Dueñas, Penélope Cruz, Glenn Close

Epska psihološka drama, u režiji poznatog autorskog dvojca „Los Javis“ (Javier Calvo i Javier Ambrossi), adaptacija je istoimenog kazališnog predloška i bez sumnje jedan od najvažnijih europskih filmova ove godne. Radnja filma vodi nas kroz tri vremenska razdoblja — republikansku Španjolsku 1932., ratnu 1937. i suvremenu 2017. godine — i ispisuje mozaik života trojice mladića povezanih izgubljenim djelom Federica Garcíje Lorce.

. Režija uspješno održava snažan emocionalni kontinuitet i niti žudnje i gubitka među likovima kroz gotovo stoljeće španjolske povijesti, a svaka je od tri priče snimljena u potpuno drukčijem kinematografskom i vizualnom stilu. Time su na platnu na inovativan način naglašeni vremenski odmak, društvene promjene te tragične epohe poput Španjolskog građanskog rata.

“Crna kugla” je raskošan povijesni spektakl o skrivenim povijestima te vezama između prošlosti i sadašnjosti, stvarnosti i fikcije. Film je izazvao senzaciju na ovogodišnjem festivalu u Cannesu – premijera je ispraćena 18-minutnim ovacijama, Calvo i Ambrossi osvojili su nagradu za najbolju režiju, a kritiku je osvojio svojom ambicioznom, pametno ispričanom i emocionalno angažiranom pričom Osvojio je još i nagradu publike na festivalu u Torontu, nagradu Kino Mreže u kategoriji najboljeg međunarodnog filma, izabran je i za španjolskog kandidata za nagradu Oscar 2027.

Alexander Payne, 1999., SAD, 103'
Uloge: Matthew Broderick, Reese Witherspoon, Chris Klein, Jessica Campbell, Mark Harelik

Izvrsna crna politička satira smještena u srednju školu u Omahi. Jim McAllister (Matthew Broderick) je popularni i cijenjeni profesor povijesti i građanskog odgoja koji potajno ne podnosi Tracy Flick (Reese Witherspoon), neurotičnu, pretjerano ambicioznu i beskrupuloznu učenicu koja pod svaku cijenu želi postati predsjednica učeničkog vijeća. Kako bi je spriječio u njezinoj namjeri i očitao joj lekciju iz poniznosti, Jim nagovara popularnog, ali priglupog školskog sportaša Paula da se također kandidira. Ono što počinje kao bezazleni izbori u srednjoj školi brzo se pretvara u totalni rat ispunjen sabotažama, podmetanjima, izvanbračnim aferama i moralnim propadanjem, koji savršeno parodira cjelokupni sustav visoke politike.

Ovo djelo sjajnog Alexandera Paynea (Sideways,The Holdovers) drži status jednog od najznačajnijih satiričnih filmova moderne američke kinematografije. Film je transformirao žanr srednjoškolske komedije u oštru političku alegoriju, secirajući naličje američkog sna, ambicije i demokratskih procesa. Iz teorijske perspektive, Election se najčešće analizira kroz koncept mikrokozmosa političkog sustava. Srednja škola u filmu funkcionira kao preslika cjelokupnog američkog izbornog i društvenog aparata. Kroz lik profesora i učenice, Payne demonstrira kako se moć manifestira unutar institucija. Profesorov pokušaj sabotaže nije samo osobna netrpeljivost, već praksa institucije da kontrolira žensku ambiciju.Film koristi elemente tipičnog tinejdžerskog filma kasnih 90-ih, ali izvrće njegove postulate. Ovdje nema moralnog rasta likova; svi naratori su nepouzdani, a Payne koristi tehniku višestruke perspektive (svaki ključni lik ima svoj voiceover) kako bi pokazao kako njihove osobne neuroze i opravdanja iskrivljuju objektivnu stvarnost. Tracy Flick je tako postala arhetip – njezino ime se i danas u političkoj teoriji i medijima koristi kao sociološki pojam za specifičan tip nemilosrdno ambicioznih političara.

"Ovdje je film koji nije samo pametan i zabavan, već i duboko ciničan prema ljudskoj prirodi... 'Election' nas podsjeća na to da se većina naših postupaka ne vodi plemenitim idealima, već sitnim zamjerkama i skrivenim strastima koje očajnički pokušavamo sakriti od samih sebe." R. Ebert

Herbert Ross, 1969., UK/US, 152'
Uloge: Peter O'Toole, Petula Clark, Michael Redgrave, George Baker, Sian Phillips, Michael Bryant

Povučeni i strogi profesor latinskog jezika Arthur Chipping provodi desetljeća predajući u tradicionalnom engleskom internatu, a njegov se kruti život potpuno transformira kada se zaljubi u slobodoumnu i toplu kazališnu glumicu. Raskošan, nostalgičan, melodramatičan i dirljiv glazbeni film za kojeg je Peter O'Toole zaradio jednu od svojih nominacija za Oscara, a i dan danas je ostao vrhunski primjer klasične britanske drame. Adaptacija je istoimenog kultnog romana Jamesa Hiltona, a pjesme za film skladao je čuveni Leslie Bricusse.

 „Peter O'Toole je apsolutno maestralan u transformaciji od krutog profesora do toplog čovjeka.” (The New York Times);

„Prekrasno snimljena i nostalgična posveta nekim prošlim vremenima.” (Variety);

„Glazbeni brojevi savršeno nadopunjuju ovu bezvremensku emotivnu priču.” (The Hollywood Reporter).

Jane Schoenbrun, 2026., SAD, 112'
Uloge: Hannah Einbinder, Gillian Anderson, Jasmin Savoy Brown, Patrick Fischler, Jack Haven

Cinehill u gostima

Nadrealni meta-horor prati ambicioznu queer redateljicu koja dobiva zadatak oživjeti davno zaboravljenu i nekad popularnu slasher franšizu „Camp Miasma“. Kris ubrzo postaje opsjednuta idejom da u nastavku mora glumiti originalna „final girl“ zvijezda iz prvog filma, Billy Preston (Gillian Anderson). Billy već desetljećima živi potpuno izolirano u napuštenom ljetnom kampu u kojem je prvi film i sniman. Kada Kris stigne tamo, njihova suradnja brzo prerasta u bizarnu, psihoseksualnu romansu u kojoj se brišu granice između stvarnosti i filmske fikcije. Zajedno se moraju suočiti s transfobnim naslijeđem same franšize, ali i s filmskim ubojicom poznatim kao „Mala Smrt“ koji kao da je oživio.

Film funkcionira kao satirični osvrt na slasher filmove, propitujući njihovo nasljeđe, transfobiju, žanrovske klišeje i pojam "guilty pleasure", Vizualni identitet filma, za koji je zaslužan snimatelj Eric Yue, koristi tradicionalne, ručno slikane pozadine i prožet je snolikom, Lyncheovskom atmosferom. Horor i seksualnost su neraskidivo isprepleteni; nasilje je hotimično nerealno i pretjerano. Glazbu za film potpisuje Alex G, a zvučna kulisa specifična je po neobičnim i upečatljivim obradama pjesama sastava poput R.E.M. i Counting Crows.

"To je jedna od najludih ideja za film u posljednjih nekoliko godina, a činjenica da se svi dijelovi ne uklapaju savršeno u tu uistinu sumanutu premisu zapravo djeluje više kao vrlina nego kao mana. Naši omiljeni slasheri često su malo grubi na rubovima, pomalo neuravnoteženi i nedosljedni. A vrlo malo ih je ovoliko divlje zabavno."Brian Tallerico, RogerEbert.com