Pavel Talankin, David Borenstein,  2025, Danska, Češka  '90

Dobitnik ovogodišnjeg Oscara za najbolji dokumentarni film Gospodin Nitko protiv Putina (Mr. Nobody Against Putin), sniman je u tajnosti tijekom dvije godine (2022.–2024.) u malom ruskom rudarskom gradu Karabašu. Glavni protagonist je Pavel "Pasha" Talankin, školski učitelj i službeni snimatelj školskih priredbi. Nakon invazije na Ukrajinu 2022., ruski obrazovni sustav preplavila je državna propaganda i "patriotski odgoj". Pasha je koristio svoju službenu ulogu snimatelja kao paravan za dokumentiranje onoga što se stvarno događa u učionicama. Većina filma sastoji se od materijala koji je Pasha snimio dok je službeno pratio školske rituale i predavanja o ratu, i tako prati jezivu promjenu škole u poligon za indoktrinaciju, gdje djeca umjesto znanja usvajaju baratanje oružjem. Za razliku od klasičnih političkih dokumentaraca, ovaj film nudi intiman, često humorističan, ali na kraju duboko tragičan pogled na svakodnevicu pod represivnim režimom, koja nudi važnu lekciju u današnjem etički dezorijentiranom svijetu

Zbog opasnosti od uhićenja, Talankin je uz pomoć redatelja Borensteina i producenata tajno pobjegao iz Rusije u ljeto 2024. godine. U ožujku 2026. proglašen je „stranim agentom“ a film je zabranjeno distribuirati na području Rusije.

The Guardian:"Rijedak, neuljepšan i pošten osobni portret ruskog svakodnevnog života koji odjekuje daleko izvan granica Rusije".

Roger Ebert:"Vješto i zadivljujuće djelo... trenutak sprovoda bivšeg učenika koji je poginuo u Ukrajini, prikazan samo kroz zvuk jecaja majke, ostavlja dublji trag od bilo koje naracije".

Variety:"Zastrašujući, otkrivajući i dirljiv ekspoze koji nudi neviđeni ljudski kut na tekući sukob".

The Film Verdict:"Uhvaćena 'banalnost zla' u stvarnom vremenu, s ciničnim starcima koji truju nevine mlade umove".

Eva Victor; 2025. US, 104'
Uloge: Eva Victor, Naomi Ackie, Louis Cancelmi, Kelly McCormack, Lucas Hedges, John Carroll Lynch

Hvaljeni redateljski i scenaristički prvijenac Eve Victor, donosi intimnu i crnohumornu priču o iscjeljenju nakon traume. 

Povučena profesorica književnosti, koji utjelovljuje sama redateljica,  bori se s depresijom i posljedicama traume. Dok se njezini prijatelji kreću dalje, a njezina najbolja prijateljica objavljuje da je trudna, Agnes pokušava pronaći put natrag u svijet kroz male trenutke, poput udomljavanja mačke i konverzacija s osebujnim ljudima koje susreće. Fragmentirana naracija u pet poglavlja ne odvija se kronološki, i s lakoćom kombinira crnu komediju i dramu (tzv. "traumedy"), a njezin fokus nije na traumi koja je obilježila profesoričin život, već na procesu "preživljavanja svakodnevice" koje, u svojoj težini i složenosti, zna biti iznimno komično. Upravo zbog te sposobnosti da naoko bez napora spoji emocionalnu težinu sa smiješnim i svakodnevnim, Eva Victor je opisana kao „nova Greta Gerwig“

Film je osvojio prestižnu nagradu Waldo Salt za najbolji scenarij na Sundance Film Festivalu 2025., kao i nagradu za najbolji scenarij na Independent Spirit Awards.

The Guardian: „Oštro napisan, pametno strukturiran... jedan od najboljih, najiskrenijih prikaza života nakon seksualnog napada koji sam vidio.“

The Hollywood Reporter: „Iskren, duhovit i nježan preokret u žanru 'ženske traumedije'.“

Variety: „Razoružavajuće smiješan debi koji se polako odvija... manje film o samom napadu, a više ozbiljan pogled na proces obnove.“

Igor Šeregi, 2026., Hrvatska, Srbija; 97'
Uloge: Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Nika Grbelja, Marko Grabež, Roko Sikavica, Anđelka Stević Žugić, Dejan Aćimović, Srđan Žika Todorović, Snježana Sinovčić Šiškov, Jelisaveta Seka Sablić

Regionalni kino hit u Kinoteku dolazi u svojoj inkluzivnoj varijanti, koja je prilagođena osobama oštećenog sluha i vida, no, naravno, otvorena je i za svih koji film još nisu pogledali.

Poznati hrvatski poduzetnik Miljenko na svoj rođendan saznaje da je pred bankrotom, dok mu istovremeno kći iz Londona javlja da je trudna sa sinom srpskog ministra, Priča prati kaos organizacije vjenčanja na hrvatskom otoku gdje se susreću dvije obitelji čiji odnos balansira između tople obiteljske drame i međunarodnog incidenta.

Breaking the Waves, Lars von Trier, 1996, Danska/Švedska, 159 min
Uloge: Emily Watson, Stellan Skarsgård, Katrin Cartlidge, Jean-Marc Barr, Adrian Rawlins, Jonathan Hackett, Sandra Voe, Udo Kier

Remek-djelo je Larsa von Triera uvelo je tog redatelja u sam vrh svjetske kinematografije.

Smješten u izoliranu i strogu religijsku zajednicu u škotskom Highlandsu 1970-ih, film prati Bess McNeill (Emily Watson), mladu i naivnu djevojku koja se udaje za radnika na naftnoj platformi(Stellan Skarsgård). Nakon što Jan ostane paraliziran u nesreći na radu, on uvjerava Bess da će njegovo stanje krenuti nabolje ako ona spava s drugim muškarcima i prepričava mu svoja iskustva. Vjerujući da je to Božja volja i put do Janova ozdravljenja, Bess kreće u spiralu samopožrtvovnosti i društvene degradacije.

Film je snimljen „iz ruke“, što mu daje dokumentaristički i sirov osjećaj. Podijeljen je u poglavlja razdvojena statičnim, digitalno obrađenim pejzažima uz pratnju rock glazbe 70-ih (David Bowie, Elton John, Deep Purple).

Ovo je duboka, emocionalno surova drama o vjeri, čudima i bezuvjetnoj ljubavi. Bess je prikazana kao "sveta luda" čija nevinost izaziva okrutnost okoline, dok film propituje granicu između fanatizma i duhovnosti. 1996. premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Cannesu, gdje je dobio Grand Prix, a također je dobio i Europsku filmsku nagradu za najbolji film, nominacije za Oscara i Zlatni globus za Emily Watson (najbolja glumica), te nagradu César za najbolji strani film.

Roger Ebert: „Film koji vas naprosto pregazi... nevjerojatna demonstracija moći glume i režije.“

The Guardian: „Religijska alegorija koja je istovremeno šokantna, dirljiva i vizualno fascinantna.“

Variety: „Emily Watson ostvaruje jedan od najhrabrijih i najpotresnijih debija u povijesti modernog filma.“

Marie Luise Lehner, 2025., Austrija, 87'
Uloge: Siena Popović, Mariya Menner, Jessica Paar, Alessandro Scheibner, Alperen Köse, Kathrin Resetarits, Daniel Sea, Markus Schramm

Dugometražni igrani prvijenac austrijske redateljice i autorice Marie Luise Lehner topla je i vizualno dojmljiva coming-of-age drama koja istražuje teme klasnih razlika, invaliditeta i pronalaska vlastitog glasa. Dvanaestogodišnja Anna živi u skromnom stanu u Beču sa svojom gluhom majkom. Kada Anna krene u prestižnu gimnaziju u prvom okrugu, suočava se s bogatim vršnjacima i počinje se sramiti svog podrijetla. Radi sve što može kako bi se uklopila, no prava prekretnica nastaje kada upozna Maru, inatljivu mladu feministicu koja živi s ocem.

Film se odlikuje "radikalnom nježnošću" i unikatnim vizualnim stilom koji uključuje elemente pop kulture i nekonvencionalan pristup temi gluhoće, koja je u filmu normalizirana i prikazana bez patetike. Kroz priču o Anni kritički se preispituje klasna struktura suvremenog društva, istovremeno slaveći  prijateljstvo i solidarnost. Film je postigao veliki međunarodni uspjeh na Berlinaleu 2025., gdje je osvojio prestižnu Teddy Jury Awardkao najbolji film za djecu i mlade, te nagradu CICAE Art Cinema u sekciji Forum.

Letterboxd: „Film koji vam daje vremena da se prilagodite svijetu likova... predivna kinematografija s istinskim srcem u svojoj srži“.

Filmdienst: „Marie Luise Lehner bezuvjetno stoji uz svoje heroine u priči koja je istovremeno dirljiva i politički stabilna“.

Kinoholik: „Dirljiva priča o putu od srama do ponosa.“

Fredrik Gertten, 2023., Švedska Nizozemska, Norveška, Švicarska,Finska, 93'

Možemo li si priuštiti bogataše?

Sva su društva utemeljena na ideji društvenog ugovora. On utvrđuje da ćemo, ako marljivo radimo, ako se prema drugima odnosimo s poštovanjem i ako igramo po pravilima, biti nagrađeni. No onda su tu oni koji ta pravila krše – oni koji koriste porezne oaze i ubiru profite, a da pritom ne vraćaju ništa društvu.

“Raspad sistema” istražuje globalne obrasce kleptokracije i ekstraktivizma. Ubijena istraživačka novinarka na Malti. Rijeka bez vode u Čileu.

Kada ljudi dođu do prijelomne točke, počinju se organizirati i prosvjedovati. Vidjet ćemo one koji se već nalaze na prvim linijama društvenih pobuna diljem svijeta.

“Raspad sistema” istražuje mogućnosti prevladavanja nepravde i korupcije. To je film o ponovnom osmišljavanju temelja naših društava i o poticanju iskri nade koje žive u svakome od nas.

Rutger Bregman (povjesničar):

 "Povjerenje je jedna od najvažnijih stvari koje možete imati u društvu. Ono je poput kisika za demokraciju... Jednom kada ljudi više u to ne vjeruju, tada svi zakoni i procedure ne vrijede mnogo ako nemate demokratsku kulturu."
"Živimo u društvu u kojem nam se neprestano govori: ako slijediš pravila, ako si dobar u školi, bit ćeš dobro. To je u osnovi laž."

Fredrik Gertten (redatelj):

"Živimo u naopako okrenutoj ekonomiji. Oni koji doprinose najviše, dobivaju najmanje."
"Ne možemo samo ići na pojedince... moramo razgovarati o širim strukturama."

POV Magazine:

"Film nudi kolektivni poziv na promjenu... istražujući društvene ugovore koje su razbili kapitalizam, neoliberalizam i drugi 'izmi' koji društva ostavljaju okovana lažnim nadama u demokraciju."

Modern Times Review:

"Zadivljujući, višedimenzionalni, globalni pregled trenutne društvene situacije koji stvara široku sliku problema našeg vremena."