PROGRAM KINOTEKE

CANNES 2019. NAJBOLJI FILM
Gisaengchung / Parasite, 2019. Bong Joon Ho, 131 min. KO 
   Sudeći po ovogodišnjim (festivalskim) nagradama i nominacijama, "Parazit" je fenomen širom svijeta. Ljubimcu kritike i publike, ukazana je čast i na ovogodišnjim nominacijama za nagradu Oscar. Nominiran je u dvije prestižne kategorije, najbolji strani film (što je očekivano) te za najbolji film, što je iznenađujuće. Godinama sama sebi - i svojim filmovima - dovoljna, Američka filmska akademija prepoznala je ovaj film i nagradila ga nominacijom u najvažnijoj kategoriji - onoj za najbolji film.

OSCAR: NAJBOLJI FILM (po prvi put u povijesti Oscara za nabolji film dobio je film sa neengleskog govornog podučja), NAJBOLJI MEĐUNARODNI FILM, NAJBOLJI IZVORNI SCENARIJ, NAJBOLJI REDATELJ

Scenarij: Joon-ho Bong, Jin Won Han
Uloge: Kang-ho Song, Sun-kyun Lee, Yeo-jeong Jo
   Četveročlana obitelj Ki-taeka je bliska, ali potpuno nezaposlena, pred njom je mračna budućnost. Sina Ki-wooa preporučuje njegov prijatelj, student na prestižnom sveučilištu, za dobro plaćeni posao podučavanja, te se nada da će tako imati redovite prihode. Sa svim očekivanjima svoje obitelji, Ki-woo odlazi u obiteljski dom na intervju. Stigavši u kuću gospodina Parka, vlasnika globalne IT tvrtke, Ki-woo susreće njegovu suprugu Yeon-kia, lijepu mladu damu. Ali nakon ovog prvog susreta između dviju obitelji, uslijediti će nezaustavljivi niz nezgoda.    
   Još od prve projekcije u svibnju na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu gdje je premoćno pobijedio i osvojio Zlatnu palmu, za novi film južnokorejskog redatelja Bonga Joona Hoa PARAZIT znalo se da će voditi glavnu riječ kada će liste najboljih filmova godine biti u pitanju. Svakom novom projekcijom u svakoj novoj državi oduševljenje filmom je raslo kako kod kritike tako i kod publike. U ovome trenutku, PARAZIT je uvjerljivo najbolje ocijenjen film godine na uglednoj internetskoj stranici RottenTomatoes: kritičari se u 99% slučajeva slažu da je riječ o vrhunskom ostvarenju, a publika mu je dala sveukupno 93% pozitivnih ocjena. Udruženja filmskih kritičara Atlante, Bostona, Dallasa, Detroita, Los Angelesa, New Yorka, Phoenixa, Seattlea, Washingtona, Toronta i San Francisca proglasili su ga najboljim filmom godine i to ne kao strani film, već baš kao film godine. (Discovery press)
   Politički provokativna korejska crna komedija „Parazit“ zasluženo je pobijedila u Cannesu... Riječ je o filmu koji je tijekom canneskih dvanaest dana pobudio najviše reakcija, najviše smijeha i aplauza, o filmu koji ima i nemali komercijalni potencijal, a kao plus mu treba dodati i to što je politički provokativan.(Jurica Pavičić, Jutarnji List)
   Film nakon čije je projekcije u Cannesu publika pljeskala osam minuta bez prekida i kojemu je žiri jednoglasno dodijelio Zlatnu palmu one sekunde kad ga je pogledao - doista je bez ikakve sumnje film godine. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)
   Rijetki su filmovi koji u sebi uspijevaju obuhvatiti različite žanrove, kao što 'Parazit' čini s komedijom, trilerom, tragedijom i sociološko-političkom satirom, a da pritom dinamike različitih žanrova sasvim prirodno i organski prelaze jedna u drugu. Rijetki su u filmovi s tako snažnim i jasnim političkim stavom o klasnim razlikama koji taj stav uspijevaju uobličiti u duboko dirljivu, ljudsku, emotivnu priču koja nijednog trenutka ne izgleda kao naporan propovjednički pamflet. Ovaj je film sve to, ali i još mnogo više... (Zrinka Pavlić, tportal.hr)
https://www.imdb.com/title/tt6751668/?ref_=fn_al_tt_1

Fellini Satyricon, 1969. Federico Fellini, 129 min. IT
Scenarij: Federico Fellini, Bernardino Zapponi, Brunello Rondi
Uloge: Martin Potter, Hiram Keller, Max Born, Salvo Randone
   U Rimu, u prvom stoljeću nove ere, za vrijeme Neronove vladavine, Enkolpije i Ascilt prepiru se oko posjedništva dječaka Gitona, pa zbog te svađe prekinu prijateljstvo. Dječak, kojemu je dopušteno da izabere kod koga želi biti, bira Ascilta. Enkolpije odluči ubiti se, no iznenadni potres ga u tome spriječi...
   Fellini u filmu prikazujući prošlost progovara o dekadenciji i društvenoj obijesti. Kritičari ovaj film najčešće povezuju s filmom „Slatki život“  jer progovara o istim temama samo kroz sliku sadašnjeg, a ne starog Rima. Paralelno s Fellinijem i malo poznati talijanski redatelj Gian Luigi Polidoro je počeo snimati svoju ekranizaciju istoimene knjige. Problemi su nastali jer je potonji prije prijavio naslov svog filma i Fellini nije smio koristiti isto ime. Zato je film nazvao „Fellinijev Satyiricon“, a kompanija United Artist je platila milijun dolara za distribuciju Polidorovog „Satyiricona“ te ga godinu dana držala bunkeriranog kako bi Fellinijev film prvi došao u kinodistribuciju. Film nije postigao veći međunarodni uspjeh, ali je ostao zapamćen po prekrasnoj fotografiji u boji i po tehničkoj savršenosti.
   Fellinijev “Satyricon” je bio objavljen 1970., a ja sam bio spreman na njega; neki će reći da je ovo krvav, tanak i oduran film - napisao sam tada. Uistinu, ljudi su masovno napuštali kino dvoranu u kojoj sam bio. Ali “Satyricon” je svejedno remek-djelo, a filmovi koji se usuđuju staviti sve na kocku ne mogu zadovoljiti sve. Danas više nisam siguran je li remek-djelo, osim kao ekspresionistički eksperiment duha svijeta 1970. u kojem smo oboje živjeli. Ali je toliko ambiciozniji od većine toga što vidimo danas, tako da stavlja današnja plaha vremena u sram…Poput većine likova u antičkim mitovima, i ovi nemaju psihologiju; oni reagiraju prema njihovoj prirodi, bez spoznaje ili mogućnosti promjene karaktera. Oni su čvrsto obilježeni mitom koji ih sadrži…Ovo je film koji obrađuje vizualni eksces kao nijedan drugi, pokazujući svijet nemoralnosti, okrutnosti, prezira i strasti. (Roger Ebert - Chicago SunTimes)
   Skup, epski i snovit kaos od filma. (James Kendrick)
   Ovo je surealni ep koji, vjerujem, će nadživjeti sve svoje interpretacije. (Vincent Canby)
   „Satyricon“ je jedan od rijetkih preživjelih rimskih romana koji je sačuvan u fragmentima. Osoba koja je identificirana kao njegov autor je Gaj Petronije Arbiter, dvorjanin cara Nerona, kojeg su držali mjerom dobrog ukusa. Struktura romana je razlomljena, a sadržaj opisuje lutanja imućnoga Rimljanina po tadašnjoj Italiji i Grčkoj, koji je gost na raznim pompoznim gozbama i orgijama. To je poslužilo Felliniju u ostvarenju maštovitog i spektakularnog filma koji, prikazujući prošlost, progovara o suvremenom društvu.Scene raskalašenih zabava, kičastih kazališnih predstava i spolnih devijacija djeluju kao autorov film "La dolce vita" (koji je jedna od najslavnijih filmskih kritika društvene obijesti i dekadencije) prebačen u svijet staroga Rima, po mnogočemu sličnoga današnjemu. (filmski.net)
https://www.imdb.com/title/tt0064940/?ref_=nv_sr_srsg_0

The Man Who Played With Fire, 2018. Henrik Georgsson, 99 min. S
   Nepoznata strana autora bestsellera, Millenium trilogije (Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala s vatrom, Kule u zraku), napete sage o talentiranoj, anarhičnoj hakerici Lisbeth Salander.
   Stieg Larsson bio je švedski novinar, pisac i antifašistički aktivist. 'Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom' tematizira naslijeđe i životno djelo slavnog autora trilogije Millennium, kriminalističkih romana koji su objavljeni tek nakon njegove smrti i ubrzo postali popularni diljem svijeta. Larsson je bio predan istraživački novinar i autor čiji je fascinantan i dramatičan život ostao uglavom nepoznat. Kao urednik antifašističkog tjednika Expo posvetio je svo svoje vrijeme beskompromisnom istraživanju djelovanja ekstremnih desničarskih grupacija u Švedskoj. Film sadrži intervjue sa osobama bliskim Larssonu, jedinstveni materijal iz njegove privatne arhive, kao i nikad prije viđene arhivske snimke. Larsson je neumorno istraživao identitete i odnose švedskih ekstremista, pritom nerijetko izlažući sebe i svoje suradnike životnoj opasnosti.
   Život ovog autora bestsellera bio je jednako uzbudljiv kao i njegova fikcija. (The Hollywood Reporter)
   „Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom" alarmantan je prikaz Švedske od 1970-ih do danas. S obzirom na današnju političku klimu, film služi kao važan podsjetnik na to koliko je demokracija uvijek u opasnosti. (redatelj Henrik Georgsson)
   Objavivši knjigu “Extremhögern” (“Ekstremna desnica”) početkom devedesetih Larsson je skrenuo pozornost i gnjev rasista i fašista, provevši ostatak života gledajući iza leđa. Stvari su toliko izmakle kontroli da se ovaj nije mogao službeno vjenčati sa svojom partnericom Evom Gabrielsson, sve kako njihova adresa ne bi dospjela u javnost. Na koncu je sve rezultiralo tužnim razvojem događaja po Evu koja nikad nije dobila ni centa od prava na Larssonovu ostavštinu. Nakon “Ekstremne desnice” Larsson se uključuje u pokretanje časopisa Expo, švedske varijante britanskog časopisa Searchlight specijaliziranog za prokazivanje rasističkih, antisemitskih i fašističkih djelatnosti na lokalnoj i širim razinama. Larsson i redakcija tih su godina živjeli pod stalnim prijetnjama smrću razotkrivajući model financiranja ekstremno desnih grupacija kroz glazbenu scenu tzv. vikinškog rocka, zapravo u osnovi punka za skinheadse s izraženo pronacističkim tekstovima. U jednom od intervjua prikazanih u dokumentarcu, Larsson objašnjava kako je demokracija pod stalnom prijetnjom; pitanje je, govori, hoće li se održati za dvadeset godina. Prošlo je pet manje od njegove smrti, a sile protiv kojih je ukrštao mačeve jače su nego ikad. Slični pokreti bujaju diljem svijeta, dok se američki predsjednik Donald Trump uporno odbija ograditi od potpore tamošnjih fašista i rasista. Tražeći dokaze konstantne rehabilitacije fašizma ne trebamo zakoračiti ni centimetra iz vlastitog dvorišta, gdje bi određeni predsjednički kandidati dopustili nazivanje ulica prema ustaškom poglavniku. Danas su nam više nego ikad potrebni ljudi s Larssonovom predanošću u nastojanjima očuvanja krhke prirode demokracije, čiju ostavštinu danas žestoko gaze đonom populističkih čizama. Knjige Stiega Larssona vrijedi pročitati, ali za današnji trenutak vjerojatno je vrijedniji film o magnitudi piščeve novinarsko-svjetonazorske borbe. (Ivan Laić, www.dokumentarni.net)
https://www.imdb.com/title/tt8581872/?ref_=nv_sr_srsg_1

Iceman / Der Mann aus dem Eis, 2017. Felix Randau, 96 min. DE/AT/I
Scenarij: Felix Randau
Uloge: Jürgen Vogel, Susanne Wuest, André Hennicke, Sabin Tambrea, Martin Schneider, Franco Nero, Paula Renzler, Nora Pider, Ann-Birgit Höller, Henry Buchmann   
   U rujnu 1991. godine dva njemačka turista u austrijskom dijelu Alpi pronašli su smrznuto tijelo muškarca misleći su da su naletili na još jednog u nizu alpinista koji je skončao baveći se svojim opasnim hobijem. No, ubrzo se utvrdilo da je riječ o lešu čovjeka koji je umro prije više od 5000 godina, za vrijeme neolitika i znanstvena zajednica mogla je početi trljati ruke. Tako dobro uščuvano tijelo do tada nisu imali prilike "pročeprkati". Kako je pronađen u dijelu Alpi koje se nazivaju i Ötztalske Alpe, nadjenuto mu je ime Ötzi. Ideja o prvom čovjeku za kojeg postoji dokaz da je umro nasilnom smrću, silno je zaintrigirala njemačkog filmaša Felixa Randaua, koji je odlučio snimiti fikcionalnu priču o Ötzijevoj pogibiji.
   Ötztalske Alpe prije više od 5300 godina. Neolitski klan se nastanio pokraj potoka. Na vođu grupe Kelaba pada odgovornost da bude čuvar njihovog svetišta Tineke. Dok Kelab lovi, naselje je napadnuto. Članovi plemena brutalno su ubijeni, a među mrtvima se nalaze i Kelabovi žena i sin. Samo je jedno novorođenče preživjelo, a nestala je i Tineka. Zaslijepljen bijesom i bolom, Kelaba zanima samo osveta. Lov za ubojicama ispadne preteška misija za njega jer se mora boriti da preživi i protiv sila prirode. A jedna greška ga od lovca pretvori u lovinu. Povrh svega toga, samoća ga natjera da sve više počne sumnjati u svoja djela. Kada se naposljetku suoči s ubojicama svoga klana, njegov najveći izazov biti će da i sam ne postane žrtva.
https://www.imdb.com/title/tt5907748/?ref_=nv_sr_srsg_0

El Reino, 2019. Rodrigo Srogoyen, 121 min ES/FR
POSEBNA PROJEKCIJA PRILAGOĐENIH TITLOVA ZA OSOBE OŠTEĆENA SLUHA
Scenarij: Isabel Pena, Rodrigo Sorogoyen
Uloge: Antonio de la Torre, Mónica López, Josep Maria Pou
   Manuel Gómez Vidal karizmatični je i popularni političar u svojoj regiji: uživa visoki društveni položaj, ima sretnu obitelj i mnoštvo prijatelja. Istovremeno, on je korumpirani političar koji se godinama bogati koristeći javna sredstva. Nakon neuspjelog pokušaja prikrivanja afere bliskog suradnika, Manuel i sam biva izložen oku javnosti. U novonastaloj situaciji, članovi stranke pokušavaju krivnju za čitavu aferu prebaciti na njega, no Manuel se neće tako lako predati. Koliko je daleko osoba spremna ići kako bi zadržala moć?
Film je dobitnik 7 nagrada Goya, uključujući one za najbolju režiju, scenarij te glavnog i sporednog glumca.
https://www.imdb.com/title/tt7095482/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

The Man Who Played With Fire, 2018. Henrik Georgsson, 99 min. S
   Nepoznata strana autora bestsellera, Millenium trilogije (Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala s vatrom, Kule u zraku), napete sage o talentiranoj, anarhičnoj hakerici Lisbeth Salander.
   Stieg Larsson bio je švedski novinar, pisac i antifašistički aktivist. 'Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom' tematizira naslijeđe i životno djelo slavnog autora trilogije Millennium, kriminalističkih romana koji su objavljeni tek nakon njegove smrti i ubrzo postali popularni diljem svijeta. Larsson je bio predan istraživački novinar i autor čiji je fascinantan i dramatičan život ostao uglavom nepoznat. Kao urednik antifašističkog tjednika Expo posvetio je svo svoje vrijeme beskompromisnom istraživanju djelovanja ekstremnih desničarskih grupacija u Švedskoj. Film sadrži intervjue sa osobama bliskim Larssonu, jedinstveni materijal iz njegove privatne arhive, kao i nikad prije viđene arhivske snimke. Larsson je neumorno istraživao identitete i odnose švedskih ekstremista, pritom nerijetko izlažući sebe i svoje suradnike životnoj opasnosti.
   Život ovog autora bestsellera bio je jednako uzbudljiv kao i njegova fikcija. (The Hollywood Reporter)
   „Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom" alarmantan je prikaz Švedske od 1970-ih do danas. S obzirom na današnju političku klimu, film služi kao važan podsjetnik na to koliko je demokracija uvijek u opasnosti. (redatelj Henrik Georgsson)
   Objavivši knjigu “Extremhögern” (“Ekstremna desnica”) početkom devedesetih Larsson je skrenuo pozornost i gnjev rasista i fašista, provevši ostatak života gledajući iza leđa. Stvari su toliko izmakle kontroli da se ovaj nije mogao službeno vjenčati sa svojom partnericom Evom Gabrielsson, sve kako njihova adresa ne bi dospjela u javnost. Na koncu je sve rezultiralo tužnim razvojem događaja po Evu koja nikad nije dobila ni centa od prava na Larssonovu ostavštinu. Nakon “Ekstremne desnice” Larsson se uključuje u pokretanje časopisa Expo, švedske varijante britanskog časopisa Searchlight specijaliziranog za prokazivanje rasističkih, antisemitskih i fašističkih djelatnosti na lokalnoj i širim razinama. Larsson i redakcija tih su godina živjeli pod stalnim prijetnjama smrću razotkrivajući model financiranja ekstremno desnih grupacija kroz glazbenu scenu tzv. vikinškog rocka, zapravo u osnovi punka za skinheadse s izraženo pronacističkim tekstovima. U jednom od intervjua prikazanih u dokumentarcu, Larsson objašnjava kako je demokracija pod stalnom prijetnjom; pitanje je, govori, hoće li se održati za dvadeset godina. Prošlo je pet manje od njegove smrti, a sile protiv kojih je ukrštao mačeve jače su nego ikad. Slični pokreti bujaju diljem svijeta, dok se američki predsjednik Donald Trump uporno odbija ograditi od potpore tamošnjih fašista i rasista. Tražeći dokaze konstantne rehabilitacije fašizma ne trebamo zakoračiti ni centimetra iz vlastitog dvorišta, gdje bi određeni predsjednički kandidati dopustili nazivanje ulica prema ustaškom poglavniku. Danas su nam više nego ikad potrebni ljudi s Larssonovom predanošću u nastojanjima očuvanja krhke prirode demokracije, čiju ostavštinu danas žestoko gaze đonom populističkih čizama. Knjige Stiega Larssona vrijedi pročitati, ali za današnji trenutak vjerojatno je vrijedniji film o magnitudi piščeve novinarsko-svjetonazorske borbe. (Ivan Laić, www.dokumentarni.net)
https://www.imdb.com/title/tt8581872/?ref_=nv_sr_srsg_1