OBAVIJEST


VIRTUALNA ŠETNJA ZLATNIM VRATIMA

Izrada virtualne šetnje Centra Zlatna vrata sufinancirana je sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz projekt Aktiviraj se i kreni! Razvoj programa za aktivno uključivanje i povećanje zapošljivosti mladih i starijih osoba na području UAS-a UP.02.1.1.12.0012.


PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 23.07.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: TRAGAČI

The Searchers, 1956.
21:30 sati



The Searchers, 1956. John Ford
Scenarij:
Frank S. Nugent prema istoimenom romanu Alana Le Maya iz 1954. godine.
Uloge: John Wayne, Jeffrey Hunter, Vera Miles, Ward Bond, Natalie Wood
   Radnja je smještena u vrijeme teksaško-indijanskih ratova - sredovječni veteran građanskog rata, Ethan Edwards, provodi godine tražeći svoju otetu nećakinju...
   Lik Ethana Edwardsa, jedan je od najzanimljivijih likova koje su Ford i Wayne ikada stvorili. (Roger Ebert / Chicago Sun Times)
   Riječ je o netipičnom i vrlo kompleksnom predstavniku žanra vesterna, svojevrsnoj odiseji koja se odigrava na Divljem zapadu, a u autorskom je fokusu slojevit prikaz čovjekove želje za osvetom te s njom povezane rasne netrpeljivosti, koja biva sagledana iz kritičkog motrišta i u kontekstu naizgled romantičnog okvira putovanja, što cjelini daje i epsku dimenziju. (HFS)
   Redateljski pečat Johna Forda nepogrešiv je. (Variety)
   U cjelini, ključno ostvarenje vesterna u kontekstu kojega radikalizira također motive putovanja i osvete, a i jedno od ključnih djela Fordova opusa, film su istaknuti redatelji novoholivudske kinematografije (M. Scorsese, J. Milius, S. Spielberg) proglasili jednim od paradigmatskih filmova amereričke  kinematografije. (Bruno Kragić / HFL)
   Više od pukog društvenog izražavanja kao što su to činili drugi vesterni tog razdoblja, Ford u „Tragače“ ulijeva vizualnu poeziju i osjećaj melankolije koji su rijetki u američkim filmovima i još rjeđi u vesternima. (Scott McGee / Turner Classic Movies)
   Dok su Komanči prikazani kao krajnje nemilosrdni, Ford pripisuje motivaciju za njihova djela i daje im dostojanstvo koje dolikuje ponosnoj civilizaciji. Nikada ne vidimo da Indijanci čine strašnije zločine od onih koje su počinili bijelci. (Ed Lowry / The Austin Chronicle)

https://www.imdb.com/title/tt0049730/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_The%2520Searchers%252C%25201956.%2520

UTORAK / 30.07.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: OTVORI OČI

Abre los Ojos, 1997.
21:30 sati



Abre los Ojos, 1997. Alejandro Amenábar
Scenarij:
Alejandro Amenábar & Mateo Gil
Uloge: Eduardo Noriega, Najwa Nimri, Penelope Cruz, Fele Martinez
   Cesar je bogati madridski playboy koji ide iz zabave u zabavu, od djevojke do djevojke. Dan uoči proslave rođendana upoznaje i nakon jedne noći ostavlja Nuriju, da bi na rođendanu upoznao zgodnu Sofiju, djevojku najboljeg prijatelja Pelaya. Nakon početnog koketiranja otprati je kući i po prvi put se zaljubljuje. No, ništa od provoda, a ispred ga već čeka posesivno ljubomorna Nurija s kojom će nešto kasnije doživjeti kobnu prometnu nesreću s kojom gubi sve što je do tada imao. Završavajući u zatvoru, u razgovoru s psihijatrom pokušava proniknuti u labirinte vlastitih sjećanja, prošlosti i sadašnjosti u kojoj život ipak ima cijenu...
   Ovako prepričan sadržaj teško će koga privući i zato je najbolje da zaboravite gore napisano i pogledate film jer "Otvori oči" jedan je od najintrigantnijih i vrlo, vrlo originalnih projekata devedesetih, rad talentiranog Alejandra Amenabara. Svi oni koji su obožavali Verhoevenov "Total Recall" ili možda "Matrix" moraju pogledati ovaj španjolski film. Sudar zbilje i sna, flashbackova, trauma, podsvijesti u kojoj je sve moguće i sve ostvarljivo u tolikoj mjeri da će vas ne jednom zbuniti. Dileme, pitanja i još više odgovori dovode ne samo glavnog junaka u nedoumicu već i gledatelja koji se cijelo vrijeme pita gleda li ljubavnu dramu, thriller, film noir ili pak znanstveno-fantastičan rad. A odgovor je samo jedan: Da! (V.E.)
   Ovo je tako pametno, nestašno i moderno da ćete ga odmah poželjeti ponovno vidjeti. (Time Out)
   Slagalica strasti i požude, želje i boli. (Patrick Byrne / Apollo Guide)
   Činjenica da je [Amenabr] osmislio film takve vizualne i strukturne odvažnosti potvrđuje ga kao jednog od najblistavijih novih talenata španjolske kinematografije. (Tom Parkinskon / Empire)
   Film nas ne privlači jeftinim audovizualnim atrakcijama nego zapletom i inteligentno smišljenim likovima. (Dragan Antulov / purger.com)
   Psihološka drama s elementima trilera suscenarista i redatelja Alejandra Amenábara jedno je od najintrigantnijih ostvarenja ne samo u dosadašnjoj karijeri darovitog filmaša španjolsko-čileanskih korijena, nego i u kontekstu europskog filma s kraja 90-ih godina prošlog stoljeća. (HFS)
   Sjajni, upečatljivi likovi i njihove emocije, jeziva atmosfera, začudni obrati i šokantna završnica ne viđaju se tako često, a da ne govorim o dojmljivim glumačkim izvedbama. (filmski.net)

https://www.imdb.com/title/tt0125659/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 06.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: KOME ZVONA ZVONE

For Whom the Bell Tolls, 1943.
21:30 sati



For Whom the Bell Tolls, 1943. Sam Wood
Scenarij:
  Dudley Nichols prema istoimenom romanu Ernesta Hemingwaya iz
Uloge: Gary Cooper, Ingrid Bergman, Akim Tamiroff, Katina Paxinou, Josip Calleia
   Godine 1937. Ernest Hemingway otputovao je u Španjolsku kako bi izvještavao o tamošnjem građanskom ratu za Sjevernoamerički novinski savez. Tri godine kasnije dovršio je najveći roman proizašao iz "dobre borbe", „Kome zvona zvone“. Priča o Robertu Jordanu, mladom Amerikancu u Internacionalnim brigadama pridodanim antifašističkoj gerilskoj jedinici u planinama Španjolske, govori o odanosti i hrabrosti, ljubavi i porazu te tragičnoj smrti ideala.
   Hemingway nadmašuje svoje postignuće iz romana „The Sun also Rises“ i „A Fareow to Arms“ te stvara djelo istodobno rijetko i lijepo, snažno i brutalno, suosjećajno, dirljivo i mudro. "Ako je funkcija pisca otkrivanje stvarnosti", napisao je Maxwell Perkins Hemingwayu nakon što je pročitao rukopis, "nitko to nikada nije tako potpuno izveo." Veće snage, šireg opsega i intenzivnije emotivan od bilo kojeg autorovog prijašnjeg djela, stoji kao jedan od najboljih ratnih romana svih vremena. (www.goodreads.com)
   Iako je studio depolitizirao većinu sadržaja filma, pretvarajući ga više-manje u opću pustolovnu priču, prihvaćen je od publike kada je objavljen 1943., na vrhuncu Drugog svjetskog rata . „Kome zvona zvone“ još uvijek se smatra jednom od najboljih filmskih adaptacija Hemingwayeve priče. (britannica.com)
   Stvarno sam uživao u ovom filmu. Stalno čitam o tome da je predugačak, ali mislim da to omogućuje svim sporednim likovima vremena da se razviju. I razvili su se, jer su bili glavni razlog zašto sam toliko uživao u ovome. (letterboxd.com)
   Priča je malo izmijenjena u odnosu na divan roman, ali to je neizbježno. Ipak, prati ga puno pomnije od većine holivudskih filmizacija. Krajolik je spektakularan - boje, kinematografija su vrhunski, a Victor Young je skladao raskošnu i dirljivu glazbu koja prekrasno naglašava akciju i emocije protagonista - njegova je kreacija među najboljima u povijesti kinematografije. (twm-2 / imdb / user reviews)
   Samo je Katina Paxinou dobila Oscara za ovaj film. Sjajna izvedba, ali vjerojatno i posveta njezinom izbjegličkom statusu. Pobjegla je iz rodne Grčke kada su nacisti preuzeli vlast u kojoj je bila vodeća članica njihova nacionalnog kazališta. Oscara je primila u znak sjećanja na tamošnje preminule kolege. (bkoganbing / imdb / user reviews)
   Nichols je u svom scenariju obuhvatio okus i duh romana, a  Sam Wood je stekao bliskost s likovima kroz stalne krupne planove, što je gotovo jedinstveno. Kvaliteta njihovog rada je besprijekorna, a dominira vrhunska karakterizacija. Gary Cooper kao Robert Jordan i Ingrid Bergman kao Maria su dobri, iako su im mogućnosti ograničene. Ali Katina Paxinou kao Pilar, gruba Španjolka puna snage, čudo je nježnosti i grubosti, seljački lik u fluidnoj masi. A Akim Tamiroff kao Pablo je remek-djelo mračnih i podlih raspoloženja, izraza izdaje i ljudskog ponosa kakvi su ikada stavljeni na ekran. (Bosley Crowther, dio izvorne kritike objavljene u srpnju 1943. u New York Timesu)

https://www.imdb.com/title/tt0035896/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_For%2520Whom%2520the%2520Bell%2520Tolls%252C%2520

UTORAK / 13.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: APOKALIPSA DANAS

Apocalypse Now, 1979.
21:00 sati



BRANDO100
Apocalypse Now, 1979. Francis Ford Coppola, 150 min.
Scenarij:
John Milius, Francis Ford Coppola i Michael Herr, prema romanu „Srce tame“ Josepha Conrada iz 1899. godine (radnja romana je iz Konga prebačena u vijetnamski rat)
Uloge: Marlon Brando, Robert Duvall, Martin Sheen, Frederic Forrest, Sam Bottoms, Larry Fishburne, Dennis Hopper, Harrison Ford, Colleen Camp, Cynthia Wood, Bill Graham, Scott Glenn
   Šuma palminog drveća, prvi u nizu širokih i niskih horizonata, ostaje progutana u eksploziji do tada neviđenoj na filmskom platnu. Jim Morrison najavljuje ”kraj”, prizor blijedi pod sve gušćim dimom, a zatim se pretapa spajajući protagonista s početnom i završnom točkom apokaliptične odiseje.
   Jezivi, halucinantni ep o Vijetnamskom ratu Francisa Forda Coppole je kinematografija u svom najhrabrijem i najvizionarskom izdanju. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Radnja je smještena u Saigon, 1969. Kapetan Willard, marinac duboko potresen užasima rata, poslan je u naizgled nemoguću misiju od strane američke vojske. Mora pronaći i svrgnuti s vlasti zloglasnog poručnika Waltera E. Kurtza koji, na čelu plemena domorodaca, upravlja djelom džungle u neutralnoj Kambodži. Što duže traje njegovo putovanje, njegova postrojba sve je više obuzeta što drogom, što samom džunglom koja tjera strah u kosti. Jedan po jedan, njegovi vojnici bivaju ubijeni dok Willard polako shvaća da je poslan na put u samo srce tame.
   „Apocalypse Now“ nagrađen je Zlatnom palmom na filmskom festivalu u Cannesu (nagrađen je zajedno s „Limenim bubnjem“ Volkera Schlöndorffa), gdje je premijerno prikazan nedovršen. Kada ga je United Artists konačno objavio u kolovozu 1979., početne kritike bile su polarizirane; dok je fotografija Vittorija Storara bila naširoko hvaljena, nekoliko je kritičara Coppolino postupanje s glavnim temama priče smatralo antiklimaktičnim i intelektualno razočaravajućim. Film je nominiran za osam Oscara (uključujući najbolji film) - osvojio je nagrade za najbolju kameru i najbolji zvuk .
   Probijanje budžeta, orgije alkohola i droge, samovolja glumaca…. sve je nagovještavalo katastrofu. Problemi tijekom produkcije i snimanja “Apokalipse danas” izgledali su veliki, preveliki da bi konačni proizvod izgledao (barem) pristojno. U takvu sliku uklopio se i Brando – na snimanje je došao nepripremljen, nije pročitao knjigu prema kojoj je film snimljen, s viškom kilograma. Jedini razlog zbog kojeg je Brando došao na snimanje je pozamašan honorar za nastup u filmu. Puno toga je u interpretaciji pukovnika Kurtza Brando (uz dopuštenje Coppole) improvizirano, a rezultat znamo: “Apokalipsa danas” pripada u red najboljih filmova u povijesti.
   „Apocalypse Now“ spada u djela koja svojom strukturom odgovaraju opsežnim romanima i sagama, a posjeduje do danas nenadmašenu monumentalnost viđenu na filmskom platnu. Nekolicinu takvih djela koja se ističu u povijesti novog holivudskog filma potpisuje upravo Coppola, redatelj koji je u riziku vidio vidio inspiraciju, potencijal i umjetnost. (Dunja Ivezić / www.ziher.hr)
   Halucinantno slavlje iracionalnosti, čistog osjećaja, pa čak možda i ludila. (Jay Scott / Globe and Mail)
   Zasigurno nijedan film u povijesti nije pružio snažniji dokaz da je rat pravi pakao. (Kathleen Carroll / New York Daily News)
   "Apokalipsa danas“ postiže veličinu ne analizirajući naše 'iskustvo u Vijetnamu', već rekreirajući, u likovima i slikama, nešto od tog iskustva. „Apokalipsa danas“ je najbolji vijetnamski film, jedan od najvećih od svih filmova, jer gura dalje od ostalih, u mračna mjesta duše. Ne radi se toliko o ratu, koliko o tome kako rat otkriva istine koje rado ne bismo nikad otkrili. (Roger Ebert, Chicago Sun Times - proglasio ga je najboljim filmom 1979.)
   Moralna indignacija iza „Apokalipse danas“  izgubljena je u grandioznosti. Film je predstavio rat kao "jedan prokleti golemi cirkus" i Coppola nije učinio ništa više od pokazati očito — da smo u Vijetnamu vodili loš rat. (Robert Hatch / The Nation)
   „Apokalipsa danas“ nije samo najbolji film proizašao iz iskustva Vijetnama, već jedno od velikih djela o ludilu našeg vremena. (Philip French / Guardian)
    Ovo je velika američka noćna mora, konačno odbacivanje svega što je Vijetnam trebao postići. (Cory Woodroof / 615 Film)
   „Apokalipsa danas“ je vrsta filma zbog koje sam zahvalan Bogu što sam se zaljubio u kino. (Richard Propes / TheIndependentCritic.com)
   „Apokalipsa danas“ je meni i mnogima iz moje generacije pomogla da dobijemo viziju onoga što filmska umjetnost može postići, viziju koja je toliko veličanstvena da nas je osudila da provedemo veliki dio naših kasnijih života u kino-ludnici. (Eric Harrison / Houston Chronicle)
   Do „Apokalipse danas“, Brando je glumac koji je odavno prošao svoje vrhunce i kojeg je pratio glas problematične osobe na setu. Iz filma u film. Međutim, sve je to išlo u Brandovu korist kada je trebalo utjeloviti pukovnika Kurtza; njegove ozloglašene smicalice izvan ekrana koje daju ogromnu težinu njegovom ionako zastrašujućem prikazu lika koji je veći od života. Iako će se nastaviti sporadično pojavljivati u filmovima promjenjive kvalitete sve do 2001., operna veličina „Apokalipse danas“ čini se kao najprikladnija labuđa pjesma za karijeru bez premca. (BFI)

https://www.imdb.com/title/tt0078788/?ref_=fn_al_tt_1


Trenutno nema programa, provjerite ponovno uskoro!

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Novi ciklus BESPLATNIH programa uz Vaučer HZZ-a započinje u LISTOPADU 2024.

Programi u Centru Zlatna vrata za koje je trenutno moguće ostvariti Vaučer HZZ-a: 
KLASIČNE RUČNE MASAŽNE TEHIKE 
WEB PROGRAMIRANJE 
PRIPREMA I POSLUŽIVANJE BARSKIH MJEŠAVINA 
INTERNETSKI MARKETING I BRENDIRANJE 
PRIPREMA JEDNOSTAVNIH SLATKIH JELA 
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
GOSPODARENJE OTPADOM
RUKOVANJE VILIČAROM U SKLADIŠNOM PROSTORU
U najavi - POMOĆNIK/ICA U NASTAVI (za zaposlene s važećim Ugovorom o radu u školi na odgovarajućem radnom mjestu)

Upiti za predbilježbe do 19. kolovoza 2024. isključivo na mail upisi@zlatnavrata.hr kada ćemo vas kontaktirati, poslati ponudu i detaljne upute za prijavu. 

U mailu za predbilježbu obavezno navesti:
- naziv programa za koji se prijavljujete, ime i prezime, adresu, mjesto, OIB, kontakt teleon

Datum objave: 08.07.2024.

Specijalistički program javne nabave održavat će se od 30. rujna do 4. listopada 2024.  (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 27.rujna 2024.

Datum objave: 16.07.2024.

U POSTUPKU ODOBRENJA DUGOTRAJNOG BORAVIŠTA

Termin ispita:
5.9.2024. u 9.00 sati (prijava do 26.8.2024.)

Datum objave: 21.09.2023.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA