Milan Todorović, 2025, Srbija, 113 min
Uloge: Vasilije Prvulović, Nikola Kojo, Nataša Ninković, Slaven Došlo, Katarina Radivojević, Denis Murić.

Moderna adaptacija omiljenog tinejdžerskog romana Gradimira Stojkovića, topla je i duhovita drama koja uspješno spaja nostalgiju s izazovima suvremenog odrastanja.

Radnja prati Gvozdena Aleksandrića, zvanog Hajduk, tinejdžera iz unutrašnjosti koji se s roditeljima seli u Beograd. Dolazak u novu, veliku sredinu i polazak u osmi razred donose mu niz iskušenja. Hajduk se suočava s neprihvaćanjem vršnjaka, tinejdžerskim klanovima, prvim velikim ljubavima, ali i strogim školskim sustavom. Kroz humor, prkos i iskrena prijateljstva, on polako pronalazi svoje mjesto, učeći pritom što uistinu znači ostati vjeran sebi.

Radnja romana je prebačena u sadašnje vrijeme, vješto inkorporirajući elemente modernog života mladih (društvene mreže, tehnologiju) bez da je pritom gubi univerzalni šarm i poruku originalnog književnog djela. Režija je dinamična, montaža brza a vizualni stil privlačan mlađoj publici, ali bez gubitka emotivne dubine, koja ga čini privlačnim publici svih generacija. Ne libi se dotaći teme vršnjačkog nasilja, pritiska okoline i anksioznosti kod adolescenata.

Budući da je knjiga "Hajduk u Beogradu" bila iznimno popularna geberaciji odrasloj osamdesetih i devedesetih, film je u kinima okupio obiteljsku publiku – roditelje koji su odrasli uz knjigu i njihovu djecu. U tom smijeru „radi“ i soundtrack filma, koji  spaja moderni regionalni trap i pop-rock s obradama kultnih novovalnih pjesama.

Nat Faxon, Jim Rash, 2013., SAD, 104 min

Nat Faxon i Jim Rash napisali su scenarij i režirali ovaj film neposredno nakon što su osvojili Oscara za scenarij filma Nasljednici (The Descendants, 2011). U njemu, virtuozno balansiraju između teških obiteljskih tema (emocionalno zanemarivanje, prevara) i vedrog i nostalgičnog ljetnog humora.

Film je u potpunosti snimljen na stvarnoj lokaciji vodenog parka "Water Wizz" u Massachusettsu, koji je zadržao svoj retro izgled iz osamdesetih godina. U Water Wizzu,  sramežljivi će i povučeni četrnaestogodišnjak, koji nevoljko završi na putovanjus majkom (Toni Collette) i njezinim dominantnim i grubim novim partnerom (Steve Carell) proživjeti formativno ljeto svog života. Osjećajući se odbačeno i neshvaćeno u novom obiteljskom krugu, Duncan bježi od kuće i pronalazi posao u lokalnom vodenom parku. Tamo upoznaje Owena (Sam Rockwell), menadžera parka i vječitog dječaka, koji mu postaje mentor i očinska figura, te mu pomaže da stekne samopouzdanje i proživi ljeto koje će mu promijeniti život.

Zanimljivo je pratiti kao se ruše glumački stereotipi, posebice kroz ulogu Stevea Carella, inače sjajnog komičara i good guy tipa, koji glumi hladnog, manipulativnog i pasivno-agresivnog lika, dok Sam Rockwell briljira kao karizmatični i duhoviti spasitelj Duncanovog samopoštovanja. O Toni Collette ne treba ništa ni reći, ona je standardno izvrsna.

The Rolling Stone:"Ovaj film je savršen ljetni lijek. Sam Rockwell pruža izvedbu karijere, a film pršti od autentičnih emocija i pametnog humora."

The Hollywood Reporter:"Suptilna, topla i beskrajno simpatična priča o odrastanju koja podsjeća na najbolje radove Johna Hughesa."

RogerEbert.com:"Iako se bavi dobro poznatim motivima, 'The Way Way Back' osvaja svojim srcem, sjajno napisanim dijalozima i fenomenalnom glumačkom ekipom."

 Iain Forsyth, Jane Pollard, 2025, Ujedinjeno Kraljevstvo, 99 min

Uloge: Tilda Swinton, George MacKay, Derek Jacobi, Suki Waterhouse.

1979. Marianne Faithfull je izdala album Broken English. Prethodilo mu je desetljeće potpune osobne kataklizme, u kojem se nekada prelijepa Jaggerova muza, pjevačica zvonkog glasa i eterične pojave borila s ovisnošću o heroinu i anoreksijom, bolešću i odbačenošću koja je išla do beskućništva.

Sve je to dovelo i do erozije njezinog nježnog, slatkog pop-folk vokala. Marianne se vratila s dubokim, hrapavim, napuklim zvukom koji kipti bijesom i tragikom, a u 1979., godini punka, ta je promjenu bila dočekana sa respektom i iznova je etablirala na sceni kao posve novu, autoritativnu javnu osobu. Umjesto dopadljivih balada, album je donio revolucionarni miks post-punka, novog vala i "hladnog" synth-pop/disco zvuka.

Broken English je dokumentarno-igrani film koji donosi dubok i nekonvencionalan portret ove kultne glazbenice. Realiziran je uz potpunu suradnju Marianne Faithfull i predstavlja njezinu konačni, smioni umjetnički statement prije smrti u siječnju 2025.

Namjesto klasične biografije, spajaju se intervjui, arhivske snimke i igrani elementi, a odvija se unutar fiktivne institucije The Ministry of Not Forgetting, u kojoj likovi istražuju njezinu ostavštinu, sjećanja i mitologiju.

U fiktivnim ulogama unutar "Ministarstva" pojavljuju se velika glumačka imena poput Tilde Swinton i Georgea MacKaya, dok naraciju vodi slavni Derek Jacobi, a film uključuje i dirljive izvedbe kolega i štovatelja, među kojima su Nick Cave, Courtney Love, Suki Waterhouse i Beth Orton.

Jadran Boban, 2025., HR, 84'

„Vučja gozba" prikazuje život ljudi u Ravnim kotarima i Bukovici, samo dvadesetak kilometara od popularnih turističkih destinacija na obali. Sela na tom području su devastirana i ruševna, njive su zarasle u korov, mnogi su putovi neprohodni. Nema kafića, društvenog doma, trgovine ni autobusne stanice. U takvom društveno izoliranom području pojavili su se vukovi, koji napadaju stada. Mještani se osjećaju ugroženo, a među njima se širi priča da Europska unija i Vlada potajno helikopterima dovode vukove kako bi ih otjerali i napravili mjesta za nove industrije. Ana, veterinarka zadužena za procjenu štete od vuka, pokušava ih razuvjeriti, no nailazi na snažan otpor i počinje se pitati koje je njena stvarna misija. Jer vuk je postao metafora za državu, za sistemsku nebrigu, za strukturalno nasilje.

Jadran Boban, 2025., HR, 84'

„Vučja gozba" prikazuje život ljudi u Ravnim kotarima i Bukovici, samo dvadesetak kilometara od popularnih turističkih destinacija na obali. Sela na tom području su devastirana i ruševna, njive su zarasle u korov, mnogi su putovi neprohodni. Nema kafića, društvenog doma, trgovine ni autobusne stanice. U takvom društveno izoliranom području pojavili su se vukovi, koji napadaju stada. Mještani se osjećaju ugroženo, a među njima se širi priča da Europska unija i Vlada potajno helikopterima dovode vukove kako bi ih otjerali i napravili mjesta za nove industrije. Ana, veterinarka zadužena za procjenu štete od vuka, pokušava ih razuvjeriti, no nailazi na snažan otpor i počinje se pitati koje je njena stvarna misija. Jer vuk je postao metafora za državu, za sistemsku nebrigu, za strukturalno nasilje.

Fatih Akin, 2025, Njemačka, 93 min
Uloge: Jasper Billerbeck, Kian Köppke, Laura Tonke, Diane Kruger, Detlev Buck, Matthias Schweighöfer, Lisa Hagmeister, Lars Jessen, Marek Harloff, Jorid Lukaczik.

Proslavljeni njemački redatelj Fatih Akin u ovom filmu kroz vizuru djeteta donosi dirljivu i slojevitu priču o odrastanju i gubitku nevinosti na samom kraju Drugog svjetskog rata.

Radnja je smještena u proljeće 1945. godine na izolirani, vjetroviti otok Amrum na Sjevernom moru. Dvanaestogodišnji dječak Nanning, čiji je otac na bojišnici, ulaže golem trud kako bi prehranio obitelj. On hrabro lovi tuljane, ide u noćni ribolov i radi na farmi, dok mu je majka Hille duboko lojalna nacističkom režimu. Dolaskom mira i kapitulacijom Njemačke, Nanning se suočava s spoznajom da se prava prijetnja i ideološki neprijatelj nalaze mnogo bliže njegovom domu nego što je zamišljao.

Film se odlikuje klasičnim, poetičnim i suzdržanim vizualnim stilom koji podsjeća na neorealizam i filmove Terrenca Malicka, koristeći tišinu i prirodne kadrove umjesto nametljive glazbe i eksplozija. Smješten u specifičan povijesni kontekst sloma Trećeg Reicha, film ne progovara o kolektivnoj krivnji, već analizira kako fašistička propaganda i odgoj utječu na psihu djeteta te kako se urođeni humani instinkti mogu očuvati usred društvenog zla.

Scenarij se temelji na stvarnim sjećanjima iz djetinjstva legendarnog njemačkog redatelja i glumca Harka Bohma, koji je preminuo u studenom 2025., nekoliko mjeseci nakon premijere.Film je imao svjetsku premijeru U Cannesu, u prestižnom programu Cannes Premiere, a Fatih Akin je u intervjuima istaknuo da je film nastao i kao reakcija na uspon desnog ekstremizma u Europi.

Variety: „Nema golemih otkrivenja ni manipulativno nadmoćne glazbe u ovom delikatno konstruiranom filmu – on je narativno jednostavan koliko filmovi mogu biti, ali duboko dirljiv“.

Fatih Akin jedan je od najnagrađivanijih europskih redatelja. Dobitnik je Zlatnog medvjeda, glavne nagrada na Filmskom festivalu u Berlinu, Europske filmske nagrade za najbolji europski film godine (Glavom kroz zid), Nagrade za najbolji scenarij u Cannesu, i Europske filmska nagrada za najbolji scenarij (Na rubu raja), Specijalne nagrade žirija na Filmskom festivalu u Veneciji (Soul Kitchen), te Zlatnog globusa za najbolji film izvan engleskog govornog područja (Iz ništavila)