KALENDAR DOGAĐANJA Listopad 2026.

Juan Cabral / Santiago Franco, 2026., Argentina, 91'
Uloge: Gary Lineker, John Barnes, Jorge Burruchaga, Jorge Valdano, Oscar Ruggeri, Peter Shilton, Ricardo Giusti, Julio Olarticoechea

Kroz rijetke arhivske snimke i ekskluzivne intervjue sa sudionicima, ovaj dokumentarni film rekonstruira mitsku utakmicu između Argentine i Engleske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine, stavljajući je u kontekst geopolitičkih tenzija nakon Falklandskog rata. Dinamičan, iznimno emotivan, napet i povijesno pedantan sportski dokumentarac premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2026. u sekciji Cannes Premiere te je otvorio jubilarni 60. festival u Karlovim Varima. Koristi vizualni format 4:3 kako bi vjerno replicirao estetiku televizijskih prijenosa iz 1980-ih, a temelji se na knjizi Andrésa Burga.

„Jedan od najuzbudljivijih i najpristupačnijih sportskih dokumentaraca ikada snimljenih.” (Variety);

„Autori impresivno uspijevaju progovoriti o nečemu mnogo većem od samog nogometa.” (The Times);

„Sjajan film koji publiku duboko dojmi.” (Clarín)

Pierre Salvadori, 2026., Francuska / Belgija, 122'

Rendez-vous au cinéma

Uloge: Pio Marmaï, Anaïs Demoustier, Gilles Lellouche, Vimala Pons, Gustave Kervern, Madeleine Baudot, Caroline Gay, Isa Mercure

Pariz 1920-ih. Mladi i uspješni slikar Antoine gubi inspiraciju i volju za životom nakon smrti supruge. Opsjednut je krivnjom jer vjeruje da je on odgovoran za njezinu smrt.  U očaju pokušava stupiti u kontakt s njom posredstvom žene koja se predstavi kao medij, no u stvari je tek siromašna putujuća zabavljačica koja radi u obližnjem lunaparku na bizarnoj i opasnoj atrakciji zvanoj „Električna Venera“. Kada Antoineov proračunati galerist i trgovac umjetninama primijeti da je lažna seansa toliko šokirala Antoinea da je ovaj odmah uzeo kist i ponovno počeo slikati, odlučuje sklopiti tajni pakt sa zabavljačicom. Nudi joj da će otplatiti sve njezine dugove ako nastavi glumiti medija i održavati lažne spiritističke seanse kako bi slikar ostao produktivan. Riječ je o šarmantnoj, dinamičnoj i romantičnoj povijesnoj komediji prožetoj melankolijom i elementima vodvilja. Ovaj je film otvorio ovogodišnjiFilmski festival u Cannesu.

Goran Stanković, 2025., Srbija / Italija / Hrvatska / Crna Gora / Sjeverna Makedonija / BiH, 90'
Uloge: Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić

„Oče naš“ prati ovisnika Dejana kojeg majka dovodi u izoliranu manastirsku komunu, a nju vodi brutalni, ali karizmatični otac Branko. Komuna liječi ovisnost kroz rad, disciplinu, poslušnost i vjeru, i Dejan, uz pomoć svog staratelja Mionice, započinje bolan proces oporavka. Taj proces uključuje manipulaciju i nasilje, i kada snimka toga „liječenja“ dospije u javnost, zatvoreni sustav komune počinje se urušavati. Dejan mora odlučiti hoće li zaštititi zajednicu, ili priznati istinu koja se više ne može ignorirati.

Inspiracija za film istinit je događaj, stvarne snimke brutalnog premlaćivanja štićenika rehabilitacijskog centra Crna Reka.

„Film, međutim, nije klasična rekonstrukcija tog slučaja. Stankovića mnogo više zanima anatomija jednog sustava nego kronologija jednog zločina. To je možda i najzanimljiviji sloj filma. Stankovića ne zanima samo kako autoritet vlada. Zanima ga kako stvara vlastite sljedbenike i nasljednike. Svaki autoritarni sustav, naime, prije ili kasnije mora odgovoriti na pitanje tko će nastaviti njegov posao. Dejan cijelo vrijeme prolazi svojevrsnu obuku za tu ulogu, a da toga gotovo nije ni svjestan. (...) Jer na kraju više i nije riječ o heroinu, čak niti toliko o groznom, institucionalnom nasilju, o sklonosti 'božjih ljudi' sadizmu pri provedbi 'božje volje'. Riječ je o mnogo težoj bolesti – ljudskoj sklonosti da vlastitu slobodu zamijeni sigurnošću poslušnosti. A od te se ovisnosti, sugerira Stanković, mnogo teže liječi.“

(Z. Pavlić, T-Portal)

Svjetsku premijeru film je imao na festivalu u Torontu, a prikazan je i na Pulskom filmskom festivalu te Cinehill Film Festivalu

Damien O'Donnell, 1999., UK, 96'
Uloge: Om Puri, Linda Bassett, Jordan Routledge, Archie Panjabi, Emil Marwa, Chris Bisson, Jimi Mistry, Raji James, Ian Aspinall

Film sa sociologom

Film sa sociologom je program u kojem nam Mr. sc. Mirko Petrić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) predstavlja, kroz prizmu sociologa, niz značajnih naslova iz povijesti filma.

Radnja filma „East is East“ je smještena u Salford (sjeverna Engleska) 1971. godine. Tradicionalni pakistanski imigrant i ponosni musliman vodi lokalnu fish and chips zalogajnicu. Oženjen je lokalkom Ellom, bjelkinjom i Britankom, s kojom ima sedmero djece. Djecu teži odgojiti kao disciplinirane muslimane i ugovoriti im brakove s pakistanskim djevojkama, potpuno ignorirajući činjenicu da su njegova djeca rođena u Britaniji, da se osjećaju Britancima i potajno žive posve modernim, zapadnjačkim životom, jedu svinjetinu, idu u diskoteke, bježe s vjeronauka i uživaju blagodati britanske popularne kulture. Sukob kultura, generacija i tradicije eskalira kroz mješavinu urnebesne komedije i teške obiteljske drame, ogoljavajući pitanje identiteta i obiteljskog nasilja u multikulturalnom društvu.

Christopher Zalla, 2023., Meksiko/SAD, 125'
Uloge: Eugenio Derbez, Daniel Haddad, Jennifer Trejo, Mía Fernanda Solís, Danilo Guardiola

Inspiriran istinitim događajima, film prati Sergija Juáreza (Eugenio Derbez), novog učitelja koji dolazi u osnovnu školu u zapuštenom i nasilnom meksičkom pograničnom gradu Matamorosu. Škola se suočava s potpunom apatijom, korupcijom i nedostatkom osnovnih sredstava, dok su učenici prepušteni uličnom kriminalu i siromaštvu. Sergio odlučuje odbaciti kruti i neučinkoviti službeni kurikulum te uvodi radikalnu, nekonvencionalnu metodu poučavanja koja se temelji na dječjoj znatiželji, slobodi i logičkom razmišljanju. Fokusirajući se na tri iznimno talentirana, ali duboko traumatizirana učenika,Sergio im pomaže otkriti vlastiti potencijal i daje im nadu u bolji život izvan okrutne svakodnevice kartelskog nasilja.

„Radikalno pronalazi savršenu ravnotežu između nade i istine... S puno srca, malo humora i obiljem iskrenosti, to je jedan od najboljih filmova godine.“
— The Independent Critic

„Derbez je prekrasan kao Sergio; on utjelovljuje tip učitelja zbog kojeg superheroja doživljavamo kao slabog uzora, a da pritom ostaje prizemljen u ljudskoj nesavršenosti. Očita je usporedba s Robinom Williamsom u Društvu mrtvih pjesnika, a Derbez je itekako dostojan tog kultnog statusa.“

— SLUG Magazine

„Iako se drži konvencija žanra i ne štedi na sentimentalnosti, Radical itekako zarađuje svoj snažan emocionalni vrhunac. U pozadini pripovijedanja leži iskreni integritet zbog kojeg jednostavno morate navijati za tu djecu i za to da Sergijeva predanost i preuzimanje rizika budu opravdani.“

— The Hollywood Reporter (David Rooney)

 „Meksički odgovor na Društvo mrtvih pjesnika koji grije srca. Svi ishodi djeluju unaprijed predodređeni, no Zalla se suzdržava od pretjerano plačljivih glazbenih podražaja, a oko rubova priče ima dovoljno sirovosti i tame da stvar učini grubljom i realističnijom.“

— The Guardian

 „Za razliku od mnogih sličnih filmova, Radical uspijeva približiti emociju gledatelju, i to tako što ga gledamo i osjećamo kroz perspektivu djece. Film gledamo dječjim očima, zarobljeni u tom njihovom svijetu... Gledajući njegov odnos prema djeci, njegovu energiju, posvećenost, gotovo je nemoguće ne pomisliti koliko bi bilo užasno za sve njih da nisu bili u prilici doživjeti ovakvog učitelja.“

— Kinoljubac

Fernando Eimbcke, 2026., Meksiko, 99'

Cinehill u gostima

Uloge: Teresita Sánchez, Bastián Escobar, Hugo Ramírez, Enrique Arreola

Ova meksička crno-bijela drama u režiji Fernanda Eimbckea fokusira se na Olgu, usamljenu i distanciranu ženu koja živi strogo kontroliranim i izoliranim životom u golemom stambenom bloku u Mexico Cityju. Zbog financijskih poteškoća, prisiljena je iznajmiti slobodnu sobu u svom stanu nepoznatom muškarcu. Situacija se komplicira kada se ispostavi da je on potajno sa sobom doveo i svog devetogodišnjeg sina. Iako Olga na početku pruža ogroman otpor i ne želi nikakav kontakt, između otuđene žene i prepuštenog dječaka polako se razvija neočekivana i dirljiva emocionalna veza, koja potpuno narušava njezin dotadašnji kruti svijet.

Film je pobjednik ovogodišnjeg Cinehill festivala, a žiti je rekao ovo:

"Film se nagrađuje za izniman filmski senzibilitet koji spaja jednostavnost, smjelost i duboku humanost, te za pretvaranje intimne priče u duboko univerzalnu refleksiju o samoći, povezanosti, suosjećanju i prihvaćanju gubitka.“

György Pálfi, 2025., Mađarska/Njemačka/Grčka, 98'
Uloge: Yannis Kokiasmenos, Maria Diakopanayotou, Argyris Pandazaras, Antonis Kafetzopoulos, Antonis Tsiotsiopoulos

Cinehill u gostima

Izuzetno originalan mađarsko-njemačko-grčki film redatelja Györgyja Pálfija u potpunosti je ispričan iz neobične perspektive -kokoši. Nakon što uspije pobjeći iz surovog i industrijskog pogona za preradu hrane, kokoš luta sve dok utočište ne pronađe u dvorištu oronulog grčkog restorana na morskoj obali. Dok pokušava preživjeti, boriti se za hijerarhiju među ostalim životinjama i pod svaku cijenu zaštititi svoja jaja od pohlepnog vlasnika, ona istovremeno služi kao nijemi, ravnodušni promatrač ljudskih života. Restoran je zapravo paravan za nasilni lanac krijumčarenja ljudi, a dirljiva i groteskna borba kokoši za majčinstvo postaje zrcalo moralnih kompromisa i tihih tragedija u svijetu ljudi koji je okružuju.

Alberto Rodríguez, 2025., Španjolska / Francuska, 109'
Uloge:Antonio de la Torre, Bárbara Lennie, Joaquín Núñez, Silvia Acosta, César Vicente

Cinehill u gostima

Napeti španjolski psihološki triler redatelja Alberta Rodrígueza prati iskusnog ronioca koji radi na industrijskim i lučkim popravcima na jugu Španjolske. Tijekom jedne rutinske podvodne misije u blizini strateške i mutne teretne luke, on u mulju pronalazi skriveni paket koji pripada moćnom međunarodnom narkokartelu. Donosi odluku da ga zadrži kako bi riješio obiteljske dugove i osigurao budućnost, nesvjestan da je time pokrenuo lavinu. Uskoro on i njegova obitelj postaju meta nemilosrdnih i tihih progonitelja („Tigrova“) koji kontroliraju luku, a film se pretvara u klaustrofobičnu igru mačke i miša na kopnu i pod vodom.

Kritičari su posebno nahvalili atmosferu i maestralnu kameru koja je osvojila i nagradu na festivalu u San Sebastiánu.

„Film Tigrovi mogao bi se opisati kao mračan, fizički vrlo uvjerljiv i atmosferičan... Snimljen je dojmljivom kamerom koja brata i sestru uvlači u sukobe kriminalnog podzemlja, pretvarajući njihovu svakodnevicu u opasnu igru iz koje nema izlaza.“
— Ivica Perinović, Filmovi.hr

Piotr Domalewski, 2025., Poljska, 110'
Uloge: Tobiasz Wajda, Bruno Błach-Baar, Mikołaj Juszczyk, Filip Juszczyk, Daria Kalinchuk

Cinehill u gostima

Ova poljska crna komedija-drama prati trojicu tinejdžera koji služe kao ministranti u lokalnoj župi u predgrađu. Frustrirani nepravdom, licemjerjem odraslih i općom apatijom svoje okoline, dječaci odlučuju preuzeti stvar u svoje ruke i pokrenuti vlastiti tajni križarski pohod za moralnu obnovu susjedstva. Koristeći maske za anonimnost i prislušne uređaje koje su potajno postavili u župnu ispovjedaonicu, oni počinju prisluškivati grijehe svojih susjeda. S tim informacijama kreću u akciju kao lokalni osvetnici: potajno kažnjavaju grešnike i ucjenjuju ih, dok sakupljeni novac i resurse preusmjeravaju siromašnima i potrebitima. Ne baš iznenađujuće – stvari brzo izmaknu kontroli. Film za sve generacije starije od 12 godina.

„Nagrađena od kritike i publike, ova antiklerikalna drama suočava mladenačke ideale s neurednom praksom pravednosti. To je dinamična studija o srazu mladenačkih ideala i stvarnosti koja se dotiče subverzivnih poljskih oltara.“
Cinehill profil filma

Jane Schoenbrun, 2026., SAD, 112'
Uloge: Hannah Einbinder, Gillian Anderson, Jasmin Savoy Brown, Patrick Fischler, Jack Haven

Cinehill u gostima

Nadrealni meta-horor prati ambicioznu queer redateljicu koja dobiva zadatak oživjeti davno zaboravljenu i nekad popularnu slasher franšizu „Camp Miasma“. Kris ubrzo postaje opsjednuta idejom da u nastavku mora glumiti originalna „final girl“ zvijezda iz prvog filma, Billy Preston (Gillian Anderson). Billy već desetljećima živi potpuno izolirano u napuštenom ljetnom kampu u kojem je prvi film i sniman. Kada Kris stigne tamo, njihova suradnja brzo prerasta u bizarnu, psihoseksualnu romansu u kojoj se brišu granice između stvarnosti i filmske fikcije. Zajedno se moraju suočiti s transfobnim naslijeđem same franšize, ali i s filmskim ubojicom poznatim kao „Mala Smrt“ koji kao da je oživio.

Film funkcionira kao satirični osvrt na slasher filmove, propitujući njihovo nasljeđe, transfobiju, žanrovske klišeje i pojam "guilty pleasure", Vizualni identitet filma, za koji je zaslužan snimatelj Eric Yue, koristi tradicionalne, ručno slikane pozadine i prožet je snolikom, Lyncheovskom atmosferom. Horor i seksualnost su neraskidivo isprepleteni; nasilje je hotimično nerealno i pretjerano. Glazbu za film potpisuje Alex G, a zvučna kulisa specifična je po neobičnim i upečatljivim obradama pjesama sastava poput R.E.M. i Counting Crows.

"To je jedna od najludih ideja za film u posljednjih nekoliko godina, a činjenica da se svi dijelovi ne uklapaju savršeno u tu uistinu sumanutu premisu zapravo djeluje više kao vrlina nego kao mana. Naši omiljeni slasheri često su malo grubi na rubovima, pomalo neuravnoteženi i nedosljedni. A vrlo malo ih je ovoliko divlje zabavno."Brian Tallerico, RogerEbert.com

Pridružite nam se na bijenalnom festivalu u Splitu koji predstavlja kulturnu baštinu i arheološke teme u okviru europske i svjetske baštine, od 26. do 28. listopada 2026.

Pridružite nam se na bijenalnom festivalu u Splitu koji predstavlja kulturnu baštinu i arheološke teme u okviru europske i svjetske baštine, od 26. do 28. listopada 2026.

Pridružite nam se na bijenalnom festivalu u Splitu koji predstavlja kulturnu baštinu i arheološke teme u okviru europske i svjetske baštine, od 26. do 28. listopada 2026.

Maryam Touzani, 2025., Maroko / Francuska / Španjolska / Belgija / Njemačka, 100'
Uloge: Carmen Maura, Marta Etura, Ahmed Boulane

Originalni naslov filma, Calle Malaga, se odnosi na stvarnu, kultnu ulicu u Tangeru koja služi kao mikrokozmos za kulturalno prožimanje Europe i AfrikeTopla je to, emotivna i na trenutke iznimno duhovita duhovita drama o starenju, tvrdoglavosti, očuvanju dostojanstva i neočekivanoj novoj ljubavi u kasnoj životnoj dobi, a dodiruje se univerzalnih tema nestanka zajednica i materijalne nesigurnosti.

79-godišnja Maria više od četrdeset godina živi sama u Tangeru, u stanu prepunom uspomena, antiknog namještaja i cvijeća. Njezin život duboko je isprepleten s lokalnom zajednicom i susjedstvom. No, njezina netom razvedena kći, vlasnica stana, želi prodati nekretninu, a majku smjestiti u dom za umirovljenike. Maria je, pak, odlučna da otkupi vlastiti dom, i unutar njega otvara ilegalni, improvizirani kafić za lokalno stanovništvo i pronalazi kreativne načine za zaradu.

Ključni dio njezine borbe postaje ponovno okupljanje predmeta koji su činili njezin život.

Film na kraju ostavlja snažnu poruku o tome da dom nisu samo četiri zida, već uspomene i ljudi koji nas okružuju, te da nikada nije kasno za novi početak.

Javier Calvo /Javier Ambrossi, 2026.,  Španjolska / Francuska, 159'
Uloge: Guitarricadelafuente, Miguel Bernardeau, Carlos González, Milo Quifes, Lola Dueñas, Penélope Cruz, Glenn Close

Epska psihološka drama, u režiji poznatog autorskog dvojca „Los Javis“ (Javier Calvo i Javier Ambrossi), adaptacija je istoimenog kazališnog predloška i bez sumnje jedan od najvažnijih europskih filmova ove godne. Radnja filma vodi nas kroz tri vremenska razdoblja — republikansku Španjolsku 1932., ratnu 1937. i suvremenu 2017. godine — i ispisuje mozaik života trojice mladića povezanih izgubljenim djelom Federica Garcíje Lorce.

. Režija uspješno održava snažan emocionalni kontinuitet i niti žudnje i gubitka među likovima kroz gotovo stoljeće španjolske povijesti, a svaka je od tri priče snimljena u potpuno drukčijem kinematografskom i vizualnom stilu. Time su na platnu na inovativan način naglašeni vremenski odmak, društvene promjene te tragične epohe poput Španjolskog građanskog rata.

“Crna kugla” je raskošan povijesni spektakl o skrivenim povijestima te vezama između prošlosti i sadašnjosti, stvarnosti i fikcije. Film je izazvao senzaciju na ovogodišnjem festivalu u Cannesu – premijera je ispraćena 18-minutnim ovacijama, Calvo i Ambrossi osvojili su nagradu za najbolju režiju, a kritiku je osvojio svojom ambicioznom, pametno ispričanom i emocionalno angažiranom pričom Osvojio je još i nagradu publike na festivalu u Torontu, nagradu Kino Mreže u kategoriji najboljeg međunarodnog filma, izabran je i za španjolskog kandidata za nagradu Oscar 2027.

Javier Calvo /Javier Ambrossi, 2026.,  Španjolska / Francuska, 159'
Uloge: Guitarricadelafuente, Miguel Bernardeau, Carlos González, Milo Quifes, Lola Dueñas, Penélope Cruz, Glenn Close

Epska psihološka drama, u režiji poznatog autorskog dvojca „Los Javis“ (Javier Calvo i Javier Ambrossi), adaptacija je istoimenog kazališnog predloška i bez sumnje jedan od najvažnijih europskih filmova ove godne. Radnja filma vodi nas kroz tri vremenska razdoblja — republikansku Španjolsku 1932., ratnu 1937. i suvremenu 2017. godine — i ispisuje mozaik života trojice mladića povezanih izgubljenim djelom Federica Garcíje Lorce.

. Režija uspješno održava snažan emocionalni kontinuitet i niti žudnje i gubitka među likovima kroz gotovo stoljeće španjolske povijesti, a svaka je od tri priče snimljena u potpuno drukčijem kinematografskom i vizualnom stilu. Time su na platnu na inovativan način naglašeni vremenski odmak, društvene promjene te tragične epohe poput Španjolskog građanskog rata.

“Crna kugla” je raskošan povijesni spektakl o skrivenim povijestima te vezama između prošlosti i sadašnjosti, stvarnosti i fikcije. Film je izazvao senzaciju na ovogodišnjem festivalu u Cannesu – premijera je ispraćena 18-minutnim ovacijama, Calvo i Ambrossi osvojili su nagradu za najbolju režiju, a kritiku je osvojio svojom ambicioznom, pametno ispričanom i emocionalno angažiranom pričom Osvojio je još i nagradu publike na festivalu u Torontu, nagradu Kino Mreže u kategoriji najboljeg međunarodnog filma, izabran je i za španjolskog kandidata za nagradu Oscar 2027.

Alexander Payne, 1999., SAD, 103'
Uloge: Matthew Broderick, Reese Witherspoon, Chris Klein, Jessica Campbell, Mark Harelik

Izvrsna crna politička satira smještena u srednju školu u Omahi. Jim McAllister (Matthew Broderick) je popularni i cijenjeni profesor povijesti i građanskog odgoja koji potajno ne podnosi Tracy Flick (Reese Witherspoon), neurotičnu, pretjerano ambicioznu i beskrupuloznu učenicu koja pod svaku cijenu želi postati predsjednica učeničkog vijeća. Kako bi je spriječio u njezinoj namjeri i očitao joj lekciju iz poniznosti, Jim nagovara popularnog, ali priglupog školskog sportaša Paula da se također kandidira. Ono što počinje kao bezazleni izbori u srednjoj školi brzo se pretvara u totalni rat ispunjen sabotažama, podmetanjima, izvanbračnim aferama i moralnim propadanjem, koji savršeno parodira cjelokupni sustav visoke politike.

Ovo djelo sjajnog Alexandera Paynea (Sideways,The Holdovers) drži status jednog od najznačajnijih satiričnih filmova moderne američke kinematografije. Film je transformirao žanr srednjoškolske komedije u oštru političku alegoriju, secirajući naličje američkog sna, ambicije i demokratskih procesa. Iz teorijske perspektive, Election se najčešće analizira kroz koncept mikrokozmosa političkog sustava. Srednja škola u filmu funkcionira kao preslika cjelokupnog američkog izbornog i društvenog aparata. Kroz lik profesora i učenice, Payne demonstrira kako se moć manifestira unutar institucija. Profesorov pokušaj sabotaže nije samo osobna netrpeljivost, već praksa institucije da kontrolira žensku ambiciju.Film koristi elemente tipičnog tinejdžerskog filma kasnih 90-ih, ali izvrće njegove postulate. Ovdje nema moralnog rasta likova; svi naratori su nepouzdani, a Payne koristi tehniku višestruke perspektive (svaki ključni lik ima svoj voiceover) kako bi pokazao kako njihove osobne neuroze i opravdanja iskrivljuju objektivnu stvarnost. Tracy Flick je tako postala arhetip – njezino ime se i danas u političkoj teoriji i medijima koristi kao sociološki pojam za specifičan tip nemilosrdno ambicioznih političara.

"Ovdje je film koji nije samo pametan i zabavan, već i duboko ciničan prema ljudskoj prirodi... 'Election' nas podsjeća na to da se većina naših postupaka ne vodi plemenitim idealima, već sitnim zamjerkama i skrivenim strastima koje očajnički pokušavamo sakriti od samih sebe." R. Ebert

Herbert Ross, 1969., UK/US, 152'
Uloge: Peter O'Toole, Petula Clark, Michael Redgrave, George Baker, Sian Phillips, Michael Bryant

Povučeni i strogi profesor latinskog jezika Arthur Chipping provodi desetljeća predajući u tradicionalnom engleskom internatu, a njegov se kruti život potpuno transformira kada se zaljubi u slobodoumnu i toplu kazališnu glumicu. Raskošan, nostalgičan, melodramatičan i dirljiv glazbeni film za kojeg je Peter O'Toole zaradio jednu od svojih nominacija za Oscara, a i dan danas je ostao vrhunski primjer klasične britanske drame. Adaptacija je istoimenog kultnog romana Jamesa Hiltona, a pjesme za film skladao je čuveni Leslie Bricusse.

 „Peter O'Toole je apsolutno maestralan u transformaciji od krutog profesora do toplog čovjeka.” (The New York Times);

„Prekrasno snimljena i nostalgična posveta nekim prošlim vremenima.” (Variety);

„Glazbeni brojevi savršeno nadopunjuju ovu bezvremensku emotivnu priču.” (The Hollywood Reporter).

Jane Schoenbrun, 2026., SAD, 112'
Uloge: Hannah Einbinder, Gillian Anderson, Jasmin Savoy Brown, Patrick Fischler, Jack Haven

Cinehill u gostima

Nadrealni meta-horor prati ambicioznu queer redateljicu koja dobiva zadatak oživjeti davno zaboravljenu i nekad popularnu slasher franšizu „Camp Miasma“. Kris ubrzo postaje opsjednuta idejom da u nastavku mora glumiti originalna „final girl“ zvijezda iz prvog filma, Billy Preston (Gillian Anderson). Billy već desetljećima živi potpuno izolirano u napuštenom ljetnom kampu u kojem je prvi film i sniman. Kada Kris stigne tamo, njihova suradnja brzo prerasta u bizarnu, psihoseksualnu romansu u kojoj se brišu granice između stvarnosti i filmske fikcije. Zajedno se moraju suočiti s transfobnim naslijeđem same franšize, ali i s filmskim ubojicom poznatim kao „Mala Smrt“ koji kao da je oživio.

Film funkcionira kao satirični osvrt na slasher filmove, propitujući njihovo nasljeđe, transfobiju, žanrovske klišeje i pojam "guilty pleasure", Vizualni identitet filma, za koji je zaslužan snimatelj Eric Yue, koristi tradicionalne, ručno slikane pozadine i prožet je snolikom, Lyncheovskom atmosferom. Horor i seksualnost su neraskidivo isprepleteni; nasilje je hotimično nerealno i pretjerano. Glazbu za film potpisuje Alex G, a zvučna kulisa specifična je po neobičnim i upečatljivim obradama pjesama sastava poput R.E.M. i Counting Crows.

"To je jedna od najludih ideja za film u posljednjih nekoliko godina, a činjenica da se svi dijelovi ne uklapaju savršeno u tu uistinu sumanutu premisu zapravo djeluje više kao vrlina nego kao mana. Naši omiljeni slasheri često su malo grubi na rubovima, pomalo neuravnoteženi i nedosljedni. A vrlo malo ih je ovoliko divlje zabavno."Brian Tallerico, RogerEbert.com