Marie Luise Lehner, 2025., Austrija, 87'
Uloge: Siena Popović, Mariya Menner, Jessica Paar, Alessandro Scheibner, Alperen Köse, Kathrin Resetarits, Daniel Sea, Markus Schramm

Dugometražni igrani prvijenac austrijske redateljice i autorice Marie Luise Lehner topla je i vizualno dojmljiva coming-of-age drama koja istražuje teme klasnih razlika, invaliditeta i pronalaska vlastitog glasa. Dvanaestogodišnja Anna živi u skromnom stanu u Beču sa svojom gluhom majkom. Kada Anna krene u prestižnu gimnaziju u prvom okrugu, suočava se s bogatim vršnjacima i počinje se sramiti svog podrijetla. Radi sve što može kako bi se uklopila, no prava prekretnica nastaje kada upozna Maru, inatljivu mladu feministicu koja živi s ocem.

Film se odlikuje "radikalnom nježnošću" i unikatnim vizualnim stilom koji uključuje elemente pop kulture i nekonvencionalan pristup temi gluhoće, koja je u filmu normalizirana i prikazana bez patetike. Kroz priču o Anni kritički se preispituje klasna struktura suvremenog društva, istovremeno slaveći  prijateljstvo i solidarnost. Film je postigao veliki međunarodni uspjeh na Berlinaleu 2025., gdje je osvojio prestižnu Teddy Jury Awardkao najbolji film za djecu i mlade, te nagradu CICAE Art Cinema u sekciji Forum.

Letterboxd: „Film koji vam daje vremena da se prilagodite svijetu likova... predivna kinematografija s istinskim srcem u svojoj srži“.

Filmdienst: „Marie Luise Lehner bezuvjetno stoji uz svoje heroine u priči koja je istovremeno dirljiva i politički stabilna“.

Kinoholik: „Dirljiva priča o putu od srama do ponosa.“

Fredrik Gertten, 2023., Švedska Nizozemska, Norveška, Švicarska,Finska, 93'

Možemo li si priuštiti bogataše?

Sva su društva utemeljena na ideji društvenog ugovora. On utvrđuje da ćemo, ako marljivo radimo, ako se prema drugima odnosimo s poštovanjem i ako igramo po pravilima, biti nagrađeni. No onda su tu oni koji ta pravila krše – oni koji koriste porezne oaze i ubiru profite, a da pritom ne vraćaju ništa društvu.

“Raspad sistema” istražuje globalne obrasce kleptokracije i ekstraktivizma. Ubijena istraživačka novinarka na Malti. Rijeka bez vode u Čileu.

Kada ljudi dođu do prijelomne točke, počinju se organizirati i prosvjedovati. Vidjet ćemo one koji se već nalaze na prvim linijama društvenih pobuna diljem svijeta.

“Raspad sistema” istražuje mogućnosti prevladavanja nepravde i korupcije. To je film o ponovnom osmišljavanju temelja naših društava i o poticanju iskri nade koje žive u svakome od nas.

Rutger Bregman (povjesničar):

 "Povjerenje je jedna od najvažnijih stvari koje možete imati u društvu. Ono je poput kisika za demokraciju... Jednom kada ljudi više u to ne vjeruju, tada svi zakoni i procedure ne vrijede mnogo ako nemate demokratsku kulturu."
"Živimo u društvu u kojem nam se neprestano govori: ako slijediš pravila, ako si dobar u školi, bit ćeš dobro. To je u osnovi laž."

Fredrik Gertten (redatelj):

"Živimo u naopako okrenutoj ekonomiji. Oni koji doprinose najviše, dobivaju najmanje."
"Ne možemo samo ići na pojedince... moramo razgovarati o širim strukturama."

POV Magazine:

"Film nudi kolektivni poziv na promjenu... istražujući društvene ugovore koje su razbili kapitalizam, neoliberalizam i drugi 'izmi' koji društva ostavljaju okovana lažnim nadama u demokraciju."

Modern Times Review:

"Zadivljujući, višedimenzionalni, globalni pregled trenutne društvene situacije koji stvara široku sliku problema našeg vremena."

David Lynch, 1986. US, 120'
Uloge: Isabella Rossellini, Kyle MacLachlan, Dennis Hopper, Laura Dern, Hope Lange

Jeffrey Beaumont na livadi pronalazi odsječeno ljudsko uho. Čije je uho, gdje je čovjek kojem je pripadalo, i kako se uopće našlo na livadi?

Godina 2026. četrdeseta je godišnjica Lynchovog postmodernog trilera koji je zbog svoje jedinstvene atmosfere, neonoir estetike i slojevitosti redovito uvršten u popise najboljih filmova svih vremena. Film spaja elemente klasičnog detektivskog filma s nadrealizmom i snovitom logikom.Bavi se devijacijama skrivenima ispod površine normalnosti (tzv. underbelly of American life), pri tom koristeći snove, metafore i sporu gradnju napetosti koja stvara osjećaj nelagode.

Vizualno snažnim prizorima i neobičnom estetikom, kao i dizajnom zvuka, kontrapunktira idilu američkog predgrađa sa sadomazohizmom, nasiljem i kriminalom čije se ružno lice krije pod tankim slojem „normalnosti“.  Film je poznat po nadrealnoj atmosferi i preplitanju čistoće i sklada s ekstremnim nasiljem i seksualnošću. 

"Ništa nije onako kako izgleda" osnovna je premisa filma, unutar kojeg se idila pretvara u noćnu moru.

"Plavi baršun" je Lynchu donio drugu od ukupno tri nominacije za Oscara

Eva Victor; 2025. US, 104'
Uloge: Eva Victor, Naomi Ackie, Louis Cancelmi, Kelly McCormack, Lucas Hedges, John Carroll Lynch

Hvaljeni redateljski i scenaristički prvijenac Eve Victor, donosi intimnu i crnohumornu priču o iscjeljenju nakon traume. 

Povučena profesorica književnosti, koji utjelovljuje sama redateljica,  bori se s depresijom i posljedicama traume. Dok se njezini prijatelji kreću dalje, a njezina najbolja prijateljica objavljuje da je trudna, Agnes pokušava pronaći put natrag u svijet kroz male trenutke, poput udomljavanja mačke i konverzacija s osebujnim ljudima koje susreće. Fragmentirana naracija u pet poglavlja ne odvija se kronološki, i s lakoćom kombinira crnu komediju i dramu (tzv. "traumedy"), a njezin fokus nije na traumi koja je obilježila profesoričin život, već na procesu "preživljavanja svakodnevice" koje, u svojoj težini i složenosti, zna biti iznimno komično. Upravo zbog te sposobnosti da naoko bez napora spoji emocionalnu težinu sa smiješnim i svakodnevnim, Eva Victor je opisana kao „nova Greta Gerwig“

Film je osvojio prestižnu nagradu Waldo Salt za najbolji scenarij na Sundance Film Festivalu 2025., kao i nagradu za najbolji scenarij na Independent Spirit Awards.

The Guardian: „Oštro napisan, pametno strukturiran... jedan od najboljih, najiskrenijih prikaza života nakon seksualnog napada koji sam vidio.“

The Hollywood Reporter: „Iskren, duhovit i nježan preokret u žanru 'ženske traumedije'.“

Variety: „Razoružavajuće smiješan debi koji se polako odvija... manje film o samom napadu, a više ozbiljan pogled na proces obnove.“

Agnieszka Holland, 2025. Češka, Poljska, Njemačka, Francuska,127'

Uloge: Idan Weiss, Jenovéfa Boková, Ivan Trojan

Proslavljena poljska redateljice Agnieszka Holland vraća se na scenu ambicioznom biografskom dramom koja donosi svjež pogled na život jednog od najznačajnijih književnika 20. stoljeća, Franza Kafke. 

Premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF) "Franz" je zamišljen kao "kaleidoskopski mozaik" koji Kafkin život prati od rođenja u Pragu, preko birokratske svakodnevice i mučnih ljubavnih odnosa, pa sve do njegove smrti u Beču nakon Prvog svjetskog rata. Ključni životni odnosi – napeta veza s ocem, dugogodišnje prijateljstvo s Maxom Brodom te intelektualne i emotivne veze s Felice Bauer i Milenom Jesenskom mjesta su „odskoka“ u vremenu, povezivanja njegovog života sa suvremenim dobom. Film miješa fikciju, arhivske materijale i stilizirane rekonstrukcije, brišući granice između stvarnosti i Kafkinih nadrealnih literarnih vizija.

Redateljica, uvijek sklona osobenom, osebujnom prostupu svojim likovima,  je izjavila da je Kafki željela udahnuti "svjetlo i malo punk energije", izbjegavajući klišeje o njemu kao isključivo mračnom i neshvaćenom geniju. 

„Franz“ je bio poljski kandidat za Oscara, a na 50. Festivalu poljskog igranog filma u Gdyniji osvojio je četiri važne nagrade: najbolji film, najbolji glumac (Idan Weiss), najbolja fotografija (Tomasz Naumiuk) i najbolja šminka. 

"Majstorski 'tour de force' portret legendarnog pisca." – TIFF 2025.

"Razigrana biografija koja istražuje enigmu jednog od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća." – Damon Wise, Deadline.

Alice Winocour, 2025., Francuska, US, 106
Uloge: Vincent Lindon, Louis Garrel, Angelina Jolie ,Guillaume Marbeck

Drama francuske redateljice Alice Winocour koja istražuje skrivene rane i neočekivanu solidarnost unutar blještavog svijeta visoke mode prvi je igrani film u povijesti kojem je dopušteno snimanje unutar Chanelovog legendarnog salona i atelijera u Parizu.. 

Radnja se odvija tijekom frenetičnog Tjedna mode u Parizu i prati isprepletene sudbine triju žena, američka redateljice koja snima modni video, mlade manekenke iz Južnog Sudana koja u Parizu traži bijeg od teške sudbine u domovini, i francuske vizažistica koja sanja o drugačijem životu. 

Film izbjegava tipičnu modnu estetiku i glamur, fokusirajući se na autentične geste, ljudsku ranjivost i tihu podršku i solidarnost među ženama različitih generacija i kultura. Winocour kritički promatra kako se ženska tijela u ovoj industriji mjere, monetiziraju i reprezentiraju. 

Utoliko, originalni naslov filma - Coutures (Šavovi) ima i svoju metaforičku težinu.