KALENDAR DOGAĐANJA Studeni 2020.

Izložbe - 02.11.

PREMIJERE 77

8:00 sati


U utorak, 27. listopada 2020. u 19:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7 u Splitu otvara se izložba PREMIJERE 77 / Mihael Frančić Minigo.

Zbog propisanih epidemioloških mjera u svrhu sprječavanja zaraze COVID-19 službenog otvorenja neće biti, a kontrolirani ulaz u izložbeni prostor posjetiteljima će biti omogućen kroz službeni ulaz Centra Zlatna vrata, Dioklecijanova 7.

Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2020.

 

Umjetnik Mihael Frančić svoj završni rad pod naslovom Satnica, ili u prijevodu na engleski jezik „Per Hour“, realizirao je 2020. godine kao student slikarstva na Umjetničkoj akademiji u klasi red. prof. art. Viktora Popovića i doc. art. Neli Ružić.

Uzimajući u razmatranje problematike kojima se bave suvremeni umjetnici u domeni postkonceptualne prakse, uspostavlja se kontinuitet tumačenja „degradacije“ 20. stoljeća. Naime, tema rada Satnica eksploatacija je radnika zemalja u razvoju koju provode modne kuće poznatih robnih marki. U eksplicitnom očitovanju umjetnika o evidentnom kršenju ljudskih prava, uviđamo njegovo predodređenje za ženski identitet i „SecondHand“ odjeću svjetski poznate robne marke H&M-a. U globalnom smislu, produkcija odjeće zasniva se na promišljanju koncepta ekonomske održivosti i posvemašnjeg liberalizma, što postaje pokretačem i ostalih društvenih trendova. Za aktere suvremenog doba, estetski kanon „zapadnjačke epohe“ može imati značaj plemenite pojave. Ipak, događa se nešto sasvim suprotno, jer se okolnosti loših financijskih uvjeta u kojima se nalaze lokalne zajednice zemalja u razvoju iskorištava isključivo za akt eksploatacije njihova rada i resursa.

Istraživanje i vizualno iskustvo rada Satnica umjetničke je naravi i djeluje kako dopadljivo, tako i transformativno, pri čemu je likovnost izražena u jeziku, odnosno, djelo je shvaćeno simbolički kroz konceptualno-lirski jezik vizualnih umjetnosti. U pozadini rada, eksplicira se kapitalistička ideja kulturne transformacije i pokazuje suosjećanje prema onima iskorištenima. Usto nailazimo na javni medijski prostor oprečnih kazivanja, izrazito emocionalno i socijalno obojen prostor u koji supostoji koncept tipičnog postmodernog kompanijskog PR-a u svijetu u kojem ideja nije doživljena kao kapital, a radnici koji se smatraju ljudskim kapitalom djeluju kao mehanizam. Riječ je o tzv. narodnim magazinima u proizvodnji jeftine „Fast fashion“ odjeće za tržište zapadnjačkog svijeta, što govori o financijskoj moći i simboličkom prostoru trgovačke komunikacije. U radu Satnica, Mihael Stančić poziva se na termin „Fast fashion“ koji koriste suvremeni umjetnici i redefinira isti „bedazzling“ kič-tehnikom koja na pomno poslaganoj ženskoj odjeći informira o vrijednosti radnog sata jedne radnice u zemljama kao što su: Indonezija, Bangladeš, Vijetnam i Kina.

Shvativši da slika ne bi imala istu djelotvornost za ono što je htio postići, umjetnik se odlučio izraziti 4D vizualnom instalacijom u mediju konceptualne skulpture kojom tumači kolektivni zaborav. Način ponašanja i ophođenja prema stanju stvari u aktualnoj zbilji u ekološki riskantnom okružju promiče nužnost promjene i drugog mišljenja.

Vanda Franičević



Životopisi:

Mihael Frančić rođen je u Splitu 1998. godine. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu 2017. godine, smjer Slikarski dizajner. Preddiplomski studij Slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu završio je 2020. godine u klasi red. prof. Viktora Popovića i doc. Neli Ružić, u čijoj je klasi je, na istoj instituciji student prve godine diplomskog studija Slikarstva.

Vanda Franičević rođena je 1992. godine. Studentica je diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Sudjelovala je na projektu Fast Forward Galerije umjetnina u Splitu. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Joška Božanića vodila je „Radionicu komiškoga jezika“ u sklopu projekta Rota Palagružona 2016. godine. Imala je priliku biti kustos Ribarskog muzeja Grada Komiže. Članica je Udruge za suvremenu umjetnost KVART.



Organizacija projekta:
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split; Umjetnička akademija u Splitu / Slikarski odsjek; Filozofski fakultet u Splitu / Odsjek za povijest umjetnosti



Voditelji projekta:
Helena Petrinović, Tamara Visković, Viktor Popović, Vedran Perkov, Petar Katavić, dr.sc. Dalibor Prančević



Realizacija izložbe omogućena je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložbe - 03.11.

PREMIJERE 77

8:00 sati


U utorak, 27. listopada 2020. u 19:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7 u Splitu otvara se izložba PREMIJERE 77 / Mihael Frančić Minigo.

Zbog propisanih epidemioloških mjera u svrhu sprječavanja zaraze COVID-19 službenog otvorenja neće biti, a kontrolirani ulaz u izložbeni prostor posjetiteljima će biti omogućen kroz službeni ulaz Centra Zlatna vrata, Dioklecijanova 7.

Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2020.

 

Umjetnik Mihael Frančić svoj završni rad pod naslovom Satnica, ili u prijevodu na engleski jezik „Per Hour“, realizirao je 2020. godine kao student slikarstva na Umjetničkoj akademiji u klasi red. prof. art. Viktora Popovića i doc. art. Neli Ružić.

Uzimajući u razmatranje problematike kojima se bave suvremeni umjetnici u domeni postkonceptualne prakse, uspostavlja se kontinuitet tumačenja „degradacije“ 20. stoljeća. Naime, tema rada Satnica eksploatacija je radnika zemalja u razvoju koju provode modne kuće poznatih robnih marki. U eksplicitnom očitovanju umjetnika o evidentnom kršenju ljudskih prava, uviđamo njegovo predodređenje za ženski identitet i „SecondHand“ odjeću svjetski poznate robne marke H&M-a. U globalnom smislu, produkcija odjeće zasniva se na promišljanju koncepta ekonomske održivosti i posvemašnjeg liberalizma, što postaje pokretačem i ostalih društvenih trendova. Za aktere suvremenog doba, estetski kanon „zapadnjačke epohe“ može imati značaj plemenite pojave. Ipak, događa se nešto sasvim suprotno, jer se okolnosti loših financijskih uvjeta u kojima se nalaze lokalne zajednice zemalja u razvoju iskorištava isključivo za akt eksploatacije njihova rada i resursa.

Istraživanje i vizualno iskustvo rada Satnica umjetničke je naravi i djeluje kako dopadljivo, tako i transformativno, pri čemu je likovnost izražena u jeziku, odnosno, djelo je shvaćeno simbolički kroz konceptualno-lirski jezik vizualnih umjetnosti. U pozadini rada, eksplicira se kapitalistička ideja kulturne transformacije i pokazuje suosjećanje prema onima iskorištenima. Usto nailazimo na javni medijski prostor oprečnih kazivanja, izrazito emocionalno i socijalno obojen prostor u koji supostoji koncept tipičnog postmodernog kompanijskog PR-a u svijetu u kojem ideja nije doživljena kao kapital, a radnici koji se smatraju ljudskim kapitalom djeluju kao mehanizam. Riječ je o tzv. narodnim magazinima u proizvodnji jeftine „Fast fashion“ odjeće za tržište zapadnjačkog svijeta, što govori o financijskoj moći i simboličkom prostoru trgovačke komunikacije. U radu Satnica, Mihael Stančić poziva se na termin „Fast fashion“ koji koriste suvremeni umjetnici i redefinira isti „bedazzling“ kič-tehnikom koja na pomno poslaganoj ženskoj odjeći informira o vrijednosti radnog sata jedne radnice u zemljama kao što su: Indonezija, Bangladeš, Vijetnam i Kina.

Shvativši da slika ne bi imala istu djelotvornost za ono što je htio postići, umjetnik se odlučio izraziti 4D vizualnom instalacijom u mediju konceptualne skulpture kojom tumači kolektivni zaborav. Način ponašanja i ophođenja prema stanju stvari u aktualnoj zbilji u ekološki riskantnom okružju promiče nužnost promjene i drugog mišljenja.

Vanda Franičević



Životopisi:

Mihael Frančić rođen je u Splitu 1998. godine. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu 2017. godine, smjer Slikarski dizajner. Preddiplomski studij Slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu završio je 2020. godine u klasi red. prof. Viktora Popovića i doc. Neli Ružić, u čijoj je klasi je, na istoj instituciji student prve godine diplomskog studija Slikarstva.

Vanda Franičević rođena je 1992. godine. Studentica je diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Sudjelovala je na projektu Fast Forward Galerije umjetnina u Splitu. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Joška Božanića vodila je „Radionicu komiškoga jezika“ u sklopu projekta Rota Palagružona 2016. godine. Imala je priliku biti kustos Ribarskog muzeja Grada Komiže. Članica je Udruge za suvremenu umjetnost KVART.



Organizacija projekta:
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split; Umjetnička akademija u Splitu / Slikarski odsjek; Filozofski fakultet u Splitu / Odsjek za povijest umjetnosti



Voditelji projekta:
Helena Petrinović, Tamara Visković, Viktor Popović, Vedran Perkov, Petar Katavić, dr.sc. Dalibor Prančević



Realizacija izložbe omogućena je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložbe - 04.11.

PREMIJERE 77

8:00 sati


U utorak, 27. listopada 2020. u 19:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7 u Splitu otvara se izložba PREMIJERE 77 / Mihael Frančić Minigo.

Zbog propisanih epidemioloških mjera u svrhu sprječavanja zaraze COVID-19 službenog otvorenja neće biti, a kontrolirani ulaz u izložbeni prostor posjetiteljima će biti omogućen kroz službeni ulaz Centra Zlatna vrata, Dioklecijanova 7.

Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2020.

 

Umjetnik Mihael Frančić svoj završni rad pod naslovom Satnica, ili u prijevodu na engleski jezik „Per Hour“, realizirao je 2020. godine kao student slikarstva na Umjetničkoj akademiji u klasi red. prof. art. Viktora Popovića i doc. art. Neli Ružić.

Uzimajući u razmatranje problematike kojima se bave suvremeni umjetnici u domeni postkonceptualne prakse, uspostavlja se kontinuitet tumačenja „degradacije“ 20. stoljeća. Naime, tema rada Satnica eksploatacija je radnika zemalja u razvoju koju provode modne kuće poznatih robnih marki. U eksplicitnom očitovanju umjetnika o evidentnom kršenju ljudskih prava, uviđamo njegovo predodređenje za ženski identitet i „SecondHand“ odjeću svjetski poznate robne marke H&M-a. U globalnom smislu, produkcija odjeće zasniva se na promišljanju koncepta ekonomske održivosti i posvemašnjeg liberalizma, što postaje pokretačem i ostalih društvenih trendova. Za aktere suvremenog doba, estetski kanon „zapadnjačke epohe“ može imati značaj plemenite pojave. Ipak, događa se nešto sasvim suprotno, jer se okolnosti loših financijskih uvjeta u kojima se nalaze lokalne zajednice zemalja u razvoju iskorištava isključivo za akt eksploatacije njihova rada i resursa.

Istraživanje i vizualno iskustvo rada Satnica umjetničke je naravi i djeluje kako dopadljivo, tako i transformativno, pri čemu je likovnost izražena u jeziku, odnosno, djelo je shvaćeno simbolički kroz konceptualno-lirski jezik vizualnih umjetnosti. U pozadini rada, eksplicira se kapitalistička ideja kulturne transformacije i pokazuje suosjećanje prema onima iskorištenima. Usto nailazimo na javni medijski prostor oprečnih kazivanja, izrazito emocionalno i socijalno obojen prostor u koji supostoji koncept tipičnog postmodernog kompanijskog PR-a u svijetu u kojem ideja nije doživljena kao kapital, a radnici koji se smatraju ljudskim kapitalom djeluju kao mehanizam. Riječ je o tzv. narodnim magazinima u proizvodnji jeftine „Fast fashion“ odjeće za tržište zapadnjačkog svijeta, što govori o financijskoj moći i simboličkom prostoru trgovačke komunikacije. U radu Satnica, Mihael Stančić poziva se na termin „Fast fashion“ koji koriste suvremeni umjetnici i redefinira isti „bedazzling“ kič-tehnikom koja na pomno poslaganoj ženskoj odjeći informira o vrijednosti radnog sata jedne radnice u zemljama kao što su: Indonezija, Bangladeš, Vijetnam i Kina.

Shvativši da slika ne bi imala istu djelotvornost za ono što je htio postići, umjetnik se odlučio izraziti 4D vizualnom instalacijom u mediju konceptualne skulpture kojom tumači kolektivni zaborav. Način ponašanja i ophođenja prema stanju stvari u aktualnoj zbilji u ekološki riskantnom okružju promiče nužnost promjene i drugog mišljenja.

Vanda Franičević



Životopisi:

Mihael Frančić rođen je u Splitu 1998. godine. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu 2017. godine, smjer Slikarski dizajner. Preddiplomski studij Slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu završio je 2020. godine u klasi red. prof. Viktora Popovića i doc. Neli Ružić, u čijoj je klasi je, na istoj instituciji student prve godine diplomskog studija Slikarstva.

Vanda Franičević rođena je 1992. godine. Studentica je diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Sudjelovala je na projektu Fast Forward Galerije umjetnina u Splitu. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Joška Božanića vodila je „Radionicu komiškoga jezika“ u sklopu projekta Rota Palagružona 2016. godine. Imala je priliku biti kustos Ribarskog muzeja Grada Komiže. Članica je Udruge za suvremenu umjetnost KVART.



Organizacija projekta:
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split; Umjetnička akademija u Splitu / Slikarski odsjek; Filozofski fakultet u Splitu / Odsjek za povijest umjetnosti



Voditelji projekta:
Helena Petrinović, Tamara Visković, Viktor Popović, Vedran Perkov, Petar Katavić, dr.sc. Dalibor Prančević



Realizacija izložbe omogućena je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložbe - 05.11.

PREMIJERE 77

8:00 sati


U utorak, 27. listopada 2020. u 19:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7 u Splitu otvara se izložba PREMIJERE 77 / Mihael Frančić Minigo.

Zbog propisanih epidemioloških mjera u svrhu sprječavanja zaraze COVID-19 službenog otvorenja neće biti, a kontrolirani ulaz u izložbeni prostor posjetiteljima će biti omogućen kroz službeni ulaz Centra Zlatna vrata, Dioklecijanova 7.

Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2020.

 

Umjetnik Mihael Frančić svoj završni rad pod naslovom Satnica, ili u prijevodu na engleski jezik „Per Hour“, realizirao je 2020. godine kao student slikarstva na Umjetničkoj akademiji u klasi red. prof. art. Viktora Popovića i doc. art. Neli Ružić.

Uzimajući u razmatranje problematike kojima se bave suvremeni umjetnici u domeni postkonceptualne prakse, uspostavlja se kontinuitet tumačenja „degradacije“ 20. stoljeća. Naime, tema rada Satnica eksploatacija je radnika zemalja u razvoju koju provode modne kuće poznatih robnih marki. U eksplicitnom očitovanju umjetnika o evidentnom kršenju ljudskih prava, uviđamo njegovo predodređenje za ženski identitet i „SecondHand“ odjeću svjetski poznate robne marke H&M-a. U globalnom smislu, produkcija odjeće zasniva se na promišljanju koncepta ekonomske održivosti i posvemašnjeg liberalizma, što postaje pokretačem i ostalih društvenih trendova. Za aktere suvremenog doba, estetski kanon „zapadnjačke epohe“ može imati značaj plemenite pojave. Ipak, događa se nešto sasvim suprotno, jer se okolnosti loših financijskih uvjeta u kojima se nalaze lokalne zajednice zemalja u razvoju iskorištava isključivo za akt eksploatacije njihova rada i resursa.

Istraživanje i vizualno iskustvo rada Satnica umjetničke je naravi i djeluje kako dopadljivo, tako i transformativno, pri čemu je likovnost izražena u jeziku, odnosno, djelo je shvaćeno simbolički kroz konceptualno-lirski jezik vizualnih umjetnosti. U pozadini rada, eksplicira se kapitalistička ideja kulturne transformacije i pokazuje suosjećanje prema onima iskorištenima. Usto nailazimo na javni medijski prostor oprečnih kazivanja, izrazito emocionalno i socijalno obojen prostor u koji supostoji koncept tipičnog postmodernog kompanijskog PR-a u svijetu u kojem ideja nije doživljena kao kapital, a radnici koji se smatraju ljudskim kapitalom djeluju kao mehanizam. Riječ je o tzv. narodnim magazinima u proizvodnji jeftine „Fast fashion“ odjeće za tržište zapadnjačkog svijeta, što govori o financijskoj moći i simboličkom prostoru trgovačke komunikacije. U radu Satnica, Mihael Stančić poziva se na termin „Fast fashion“ koji koriste suvremeni umjetnici i redefinira isti „bedazzling“ kič-tehnikom koja na pomno poslaganoj ženskoj odjeći informira o vrijednosti radnog sata jedne radnice u zemljama kao što su: Indonezija, Bangladeš, Vijetnam i Kina.

Shvativši da slika ne bi imala istu djelotvornost za ono što je htio postići, umjetnik se odlučio izraziti 4D vizualnom instalacijom u mediju konceptualne skulpture kojom tumači kolektivni zaborav. Način ponašanja i ophođenja prema stanju stvari u aktualnoj zbilji u ekološki riskantnom okružju promiče nužnost promjene i drugog mišljenja.

Vanda Franičević



Životopisi:

Mihael Frančić rođen je u Splitu 1998. godine. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu 2017. godine, smjer Slikarski dizajner. Preddiplomski studij Slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu završio je 2020. godine u klasi red. prof. Viktora Popovića i doc. Neli Ružić, u čijoj je klasi je, na istoj instituciji student prve godine diplomskog studija Slikarstva.

Vanda Franičević rođena je 1992. godine. Studentica je diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Sudjelovala je na projektu Fast Forward Galerije umjetnina u Splitu. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Joška Božanića vodila je „Radionicu komiškoga jezika“ u sklopu projekta Rota Palagružona 2016. godine. Imala je priliku biti kustos Ribarskog muzeja Grada Komiže. Članica je Udruge za suvremenu umjetnost KVART.



Organizacija projekta:
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split; Umjetnička akademija u Splitu / Slikarski odsjek; Filozofski fakultet u Splitu / Odsjek za povijest umjetnosti



Voditelji projekta:
Helena Petrinović, Tamara Visković, Viktor Popović, Vedran Perkov, Petar Katavić, dr.sc. Dalibor Prančević



Realizacija izložbe omogućena je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložbe - 06.11.

PREMIJERE 77

8:00 sati


U utorak, 27. listopada 2020. u 19:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7 u Splitu otvara se izložba PREMIJERE 77 / Mihael Frančić Minigo.

Zbog propisanih epidemioloških mjera u svrhu sprječavanja zaraze COVID-19 službenog otvorenja neće biti, a kontrolirani ulaz u izložbeni prostor posjetiteljima će biti omogućen kroz službeni ulaz Centra Zlatna vrata, Dioklecijanova 7.

Izložba ostaje otvorena do 6. studenog 2020.

 

Umjetnik Mihael Frančić svoj završni rad pod naslovom Satnica, ili u prijevodu na engleski jezik „Per Hour“, realizirao je 2020. godine kao student slikarstva na Umjetničkoj akademiji u klasi red. prof. art. Viktora Popovića i doc. art. Neli Ružić.

Uzimajući u razmatranje problematike kojima se bave suvremeni umjetnici u domeni postkonceptualne prakse, uspostavlja se kontinuitet tumačenja „degradacije“ 20. stoljeća. Naime, tema rada Satnica eksploatacija je radnika zemalja u razvoju koju provode modne kuće poznatih robnih marki. U eksplicitnom očitovanju umjetnika o evidentnom kršenju ljudskih prava, uviđamo njegovo predodređenje za ženski identitet i „SecondHand“ odjeću svjetski poznate robne marke H&M-a. U globalnom smislu, produkcija odjeće zasniva se na promišljanju koncepta ekonomske održivosti i posvemašnjeg liberalizma, što postaje pokretačem i ostalih društvenih trendova. Za aktere suvremenog doba, estetski kanon „zapadnjačke epohe“ može imati značaj plemenite pojave. Ipak, događa se nešto sasvim suprotno, jer se okolnosti loših financijskih uvjeta u kojima se nalaze lokalne zajednice zemalja u razvoju iskorištava isključivo za akt eksploatacije njihova rada i resursa.

Istraživanje i vizualno iskustvo rada Satnica umjetničke je naravi i djeluje kako dopadljivo, tako i transformativno, pri čemu je likovnost izražena u jeziku, odnosno, djelo je shvaćeno simbolički kroz konceptualno-lirski jezik vizualnih umjetnosti. U pozadini rada, eksplicira se kapitalistička ideja kulturne transformacije i pokazuje suosjećanje prema onima iskorištenima. Usto nailazimo na javni medijski prostor oprečnih kazivanja, izrazito emocionalno i socijalno obojen prostor u koji supostoji koncept tipičnog postmodernog kompanijskog PR-a u svijetu u kojem ideja nije doživljena kao kapital, a radnici koji se smatraju ljudskim kapitalom djeluju kao mehanizam. Riječ je o tzv. narodnim magazinima u proizvodnji jeftine „Fast fashion“ odjeće za tržište zapadnjačkog svijeta, što govori o financijskoj moći i simboličkom prostoru trgovačke komunikacije. U radu Satnica, Mihael Stančić poziva se na termin „Fast fashion“ koji koriste suvremeni umjetnici i redefinira isti „bedazzling“ kič-tehnikom koja na pomno poslaganoj ženskoj odjeći informira o vrijednosti radnog sata jedne radnice u zemljama kao što su: Indonezija, Bangladeš, Vijetnam i Kina.

Shvativši da slika ne bi imala istu djelotvornost za ono što je htio postići, umjetnik se odlučio izraziti 4D vizualnom instalacijom u mediju konceptualne skulpture kojom tumači kolektivni zaborav. Način ponašanja i ophođenja prema stanju stvari u aktualnoj zbilji u ekološki riskantnom okružju promiče nužnost promjene i drugog mišljenja.

Vanda Franičević



Životopisi:

Mihael Frančić rođen je u Splitu 1998. godine. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu 2017. godine, smjer Slikarski dizajner. Preddiplomski studij Slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu završio je 2020. godine u klasi red. prof. Viktora Popovića i doc. Neli Ružić, u čijoj je klasi je, na istoj instituciji student prve godine diplomskog studija Slikarstva.

Vanda Franičević rođena je 1992. godine. Studentica je diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Sudjelovala je na projektu Fast Forward Galerije umjetnina u Splitu. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Joška Božanića vodila je „Radionicu komiškoga jezika“ u sklopu projekta Rota Palagružona 2016. godine. Imala je priliku biti kustos Ribarskog muzeja Grada Komiže. Članica je Udruge za suvremenu umjetnost KVART.



Organizacija projekta:
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split; Umjetnička akademija u Splitu / Slikarski odsjek; Filozofski fakultet u Splitu / Odsjek za povijest umjetnosti



Voditelji projekta:
Helena Petrinović, Tamara Visković, Viktor Popović, Vedran Perkov, Petar Katavić, dr.sc. Dalibor Prančević



Realizacija izložbe omogućena je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.