Carl Theodore Dreyer, 1932., Njemačka, Francuska, 73'

Kultni goth-horror iz 1932. godine, u kojem je danski redatelj Carl Theodor Dreyer pokazao veliku vještinu stvaranja jezive, proganjajuće atmosfere kao temelja za film strave. Nastao je na  temeljima zbirke fantastičnih priča Sheridana Le Fanuna.

Vampyr je prvi Dreyerov zvučni film, no njegova je konstrukcija i dalje gotovo identična onoj nijemog filma. Film je financirao barun Nicolas de Gunzburg, koji je također odigrao i glavnu ulogu mladića koji, proučavajući nadnaravne pojave, naiđe na selo opsjednuto vampirizmom. Većina članova glumačke postave također su bili neprofesionalni glumci. U svoje je vrijeme bio slabo primljen od kritike koja ga je držala trivijalnim, ali s odmakom, mišljenja o ovom filmu su znatno korigirana, i danas se njegovi vizuali i atmosfera smatraju iznimno važnim za povijest žanra. Naime, sa svojom maglovitom kamerom, zlokobnim zvukom i sjenama, Vampyr je prototip kinematografske noćne more.

Arsen Oremović, 2025., HR  98'

Treći svijet” je više od dokumentarnog filma o Haustoru – legendarnom zagrebačkom bendu koji je oblikovao glazbenu scenu bivše Jugoslavije. To je priča o dvije kreativne suprotnosti: Darku Rundeku i Srđanu Sacheru. Kroz prodorne opservacije, novo okupljanje u studiju i živopisnu arhivu, film otkriva kako je u jednom trenutku zajednička sklonost magiji svakodnevice spojila ta dva kreativna svijeta da stvore treći.

Premijerno je prikazan u kolovozu na Sarajevo film festivalu, a njegov uspjeh se temelji i na činjenicu da nije samo film o jednom bendu, već i o jednom vremenu koje je i dan-danas neiscrpan izvor inspiracije i mitologizacije, u glazbi, u književnosti, i filmu. Osamdesete godine su umnogome vrijeme kada se dogodiovrhunac kulturnog booma u regiji, i razumijevanje tadašnjeg konteksta važno je i za razumijevanje sadašnjice.

Brian De Palma, 1976., US, 98'

„Carrie" je adaptacija prvog objavljenog romana Stephena Kinga i smatra se jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih horor filmova svih vremena. U režiji Briana De Palme, film majstorski kombinira klasični gotički horor, psihološku dramu i satiru o američkom srednjoškolskom životu.

Protagonistica je povučena tinejdžerica s izrazito religioznom majkom. Vršnjaci je ismijavaju, a majka omalovažava. No njezin tihi bijes pronalazi svoj telekinetički oblik, i on postaje oruđe odmazde, kada je vršnjaci brutalno ponize. Sissy Spacek (Carrie) i Piper Laurie (njezina fanatična majka Margaret) bile su nominirane za Oscara, što je rijedak uspjeh za horor žanr.

De Palma u ovom filmu koristi svoj prepoznatljivi split-screen i usporeni snimak, kako bi kreirao intenzivnu i gotovo opernu dramu. Scena na maturalnoj večeri, kulminacija filma, ostaje jedna od najšokantnijih i najefektnijih scena nasilja u filmskoj povijesti.

Film snažno rezonira s temama tinejdžerske anksioznosti, zlostavljanja, vjerskog fundamentalizma i buđenja ženske snage i bijesa."Carrie" je potvrdila Kinga kao majstora horora i De Palmu kao vizionarskog redatelja, te je utjecala na razvoj žanra tinejdžerskih horora i filmova o antijunacima sa supermoćima.

Kritika ga i danas slavi kao kultni klasik koji je uspio spojiti intenzivnu psihološku dramu s spektakularnim, ali duboko tragičnim hororom.

Tato Kotetishvili, 2024., Gruzija, Nizozemska, 104'
Uloge: Nikolo Ghviniashvili, Nika Gongadze

Gonga i Bart na otpadu u Tbilisiju pronalaze kofer pun zahrđalih križeva. Marginalci, uvijek u potrazi za kakvim prihodom, dolaze na ideju da ih pretvore u neonska raspela i prodaju. Prodaja križeva za sve prigode, groblja, ukrase i rasvjetu po potrebi, pretvara se u ekscentričnu turu modernim Tbilisijem, kaotičnim gradom punim kontradiktornosti. Ljudi koje upoznajemo posredstvom dvojice trgovaca-početnika osebujan su presjek društva ukorijenjenog u ortodoksnu tradiciju, ali i otvorenog prema promjenama.  Film prate zvuci glazbe gruzijske underground scene.

„Korodirani urbani krajolik postaje reciklažno igralište u kojem svatko može nanovo osmisliti svoju osobnost i profesiju, identiteti su fluidni a namjere meandriraju prema putokazu na kojem se stapaju sveto i profano, urbano i ruralno, individualističko i kolektivno. Iako kapitalistička pohlepa crpi dostojanstvo građana Tbilisija pretvarajući umijeće življenja u korumpiranu i ispraznu igrariju, na margini su svi jednaki i ne haje za binarne opreke i hijerarhije moći. Jer kako kaže Bart - Pobjeda i poraz dvije su strane iste kovanice.“ (Dina Pokrajac)

Nagrade i festivali:

Locarno Film Festival (2024) – Zlatni leopard za najbolji film, nagrada mladog žirija; Asia Pacific  Screen Awards (2024) – najbolja režija; Hainan International Film Festival (2024); goEast Film Festival (2025) – najbolji film

... VIŠE OD 6 DESETLJEĆA DRUŽENJA SA FILMOVIMA WOODYJA ALLENA
Manhattan, 1979. Woody Allen, 96 min. US
Scenarij: Woody Allen
Uloge: Woody Allen, Diane Keaton, Mariel Hemingway, Michael Murphy, Meryl Streep
   Woody Allen je Isaac, 42godišnji pisac TV scenarija koji živi na Manhattanu. Jednostavno rečeno Isaac je nezadovoljan životom. Zapeo je na poslu koji ne može smisliti dok mu se bivša žena lezbijka odselila drugoj ženi te se bacila se u spisateljske vode. To ne bi bilo toliko strašno da njezina prva knjiga koju upravo piše ne govori o njihovoj turbulentnoj vezi. U međuvremenu se okrenuo novoj vezi s prelijepom Tracy koja ga jednostavno obožava, no osjećaj nije obostran, a ima i još jedan detalj vrijedan spomena. Ona je, naime, 17godišnjakinja zaokupljena školskim obvezama. Do dramatičnog zaokreta u Isaacovom životu doći će kada ga najbolji prijatelj Yala upozna sa svojom ljubavnicom Mary...
   Na trenutke nisam mogao pobjeći od osjećaja da gledam tisuću razglednica kako netko brzo niže na ekranu, snimke čovjeka koji svojim fotoaparatom vodi ljubav s gradom, s romantičnim šetalištima ispod starinskih uličnih svjetiljaka, njegovom veličanstvenom panoramom na mjesečini. Pričajući o uspjelim i, još više, manje uspjelim ljubavima među gradskim intelektualcima srednje klase, Allen istovremeno priča o ljubavi prema gradu, bilo već spomenutim kadrovima, plesom svjetla i sjena, često korištenom glazbom rođenog Njujorčanina Gershwina, ili čak samim likom koji tumači – osobom koja „ne može ostaviti New York jer ne bi preživjela nigdje drugdje“. Možemo mirne savjesti reći da je romansa između Isaaca i njegova grada, dakle, ujedno i najstabilnija, najsretnija od svih veza na „Manhattanu“. (Sven Mikulec, FAK)
   Uz uspio snimateljski rad te duhovit i slojevit scenarij, razigrana glumačka ekipa obogaćuje jedan od redateljevih najcjenjenijih filmova, hvaljen i zbog vješta izazivanja gledateljskih emocija te komičnih učinaka... (Nikica Gilić, HFL)
http://www.imdb.com/title/tt0079522/?ref_=nv_sr_3

Jedna bitka za drugom (One Battle After Another) - Paul Thomas Anderson, 2025., US, 170'
Uloge: Leonardo DiCaprio, Sean Penn, Benicio del Toro, Regina Hall, Teyana Taylor, Chase Infiniti

Novi film Paul Thomas Andersona (Magnolia, There Will Be Blood, Boogie Nights...) je subverzivna, duhovita i emocijama nabijena priča o revoluciji, obitelji i osobnom oslobođenju. Već sada se o njemu govori kao o najozbiljnijem kandidatu za Oscara u kategoriji najboljeg filma

Leonardo DiCaprio tumači lik Boba Fergusona, bivšeg revolucionara koji živi u stanju paranoje i izolacije, podnoseći jedino društvo svoje snalažljive, bistre kćerke. Kada nakon mnogo godina iz prošlosti izroni njegov zli neprijatelj (S. Penn), a kćerka mu nestane, bivši radikal kreće u očajničku potragu, okupjajući osebujno društvo za potporu, i vodeći istovremeno bitku sa posljedicama svoje burne prošlosti. Film je djelomično inspiriran kultnim romanom "Vineland" Thomasa Pynchona, a u njemu virtuozno koegzistiraju drama, komedija i akcija.