Brief Encounter, David Lean, 1945., UK, 86'
Uloge: Celia Johnson, Trevor Howard

"Kratak susret" (Brief Encounter, 1945.) redatelja Davida Leana smatra se ne samo remek-djelom britanske kinematografije, već i temeljnim filmom koji je redefinirao prikaz romantične ljubavi i moralne suzdržanosti na filmu.

Priča je to o dvoje ljudi koji se slučajno sretnu na željezničkoj stanici i razviju strastvenu, ali postojano platonsku, zabranjenu vezu. Lean je majstorski prikazao unutarnji sukob i tjeskobu s kojom se bore, koristeći unutarnje monologe kao narativni alat koji publici pruža uvid u svu težinu moralne dileme. Vizualno, željeznička stanica služi kao metafora za sudbonosne susrete i odlaske. Ujedno je film proslavio među širokom publikomKlavirskikoncert br. 2 Sergeja Rahmanjinova, čija se glazba neraskidivo vezala uz temu zabranjene strasti.

Uvršten je u sve relevantneizbore najboljih filmova svih vremena, a inspirirao je cijeli niz  filmaša (najočitiji su primjeri, vjerojatno Raspoloženi za ljubav Wong Kar-waija i Izgubljeni u prijevodu Sofije Coppole) u prikazivanju tihe, ali razorne snage neispunjene ljubavi.

Film je 1946. bio nagrađen Zlatnom palmom na prvom Filmskom festivalu u Cannesu, Celia Johnson je bila nominirana za Oscara za najbolju glumicu, a u 2025. slavi 75. rođendan.

Nina Wels, 2025., DE, 81'

Kad mladi merkat Tafiti upozna divlju svinju Čupka odmah mu postaje jasno da njih dvojica neće moći postati prijatelji. „Merkati se drže svoje vrste“, oduvijek mu je govorio djed, budući je život u pustinji prepun opasnosti. No, kad Čupka napadne orao, upravo će Tafiti biti taj koji će mu priskočiti u pomoć. Očajnički u potrazi za novim prijateljem, simpatična i uvijek za igru spremna divlja svinja Čupko otpratit će Tafitija do njegove kuće te nenamjerno uzrokovati nesretan incident – Tafitijevog djeda ugrist će otrovna zmija, a jedino što ga može spasiti je mitski plavi pustinjski cvijet. Tafiti će se tako upustiti na opasno putovanje u potrazi za cvijetom, uvjeren da to mora učiniti sam. A na Čupku ostaje da mu dokaže da su avanture uvijek bolje uz prave prijatelje.

Chloé Zhao, 2025., US, 125'
Uloge: Jesse Buckley, Paul Mescal

Film "Hamnet" (koji je baziran na istoimenom romanu Maggie O'Farrell, a režira ga Oscarom nagrađena Chloé Zhao) nije klasična biografska priča o Williamu Shakespeareu. To je intimna i dirljiva drama o gubitku koja postavlja impresivnu, ali fiktivnu tezu: da je smrt Shakespeareovog jedanaestogodišnjeg sina, Hamneta bila katalizator za nastanak njegove najpoznatije tragedije, Hamleta.

Priča se uvelike fokusira na Shakespeareovu suprugu, Agnes Hathaway. Zhao, poznata po poetskim vizualima i sposobnosti da pejzaž i prostor pretvori u aktivni dio narativa i karakterizacije likova, Agnes uranja u prirodu, zelenilo, šumu, predstavljajući je kao biće zemlje i života, za razliku od Williama, koji je smješten u sobe, za stolove, u svratišta i zatvorene prostore. Povijesna činjenica smrti njihovog sina ovdje je uzeta kao pokretač jedne fiktivne, ali duboko ljudske priče o boli, stvaralaštvu i krhkim ljudskim odnosima.

"Hamnet" prikazuje najvećeg svjetskog dramatičara kao slomljenog oca čije je stvaralaštvo prožeto osobnom tragedijom. Film je hvaljen na festivalima, nagrađen je u Torontu, a kritičari ga vide kao jednog od najozbiljnijih kandidata za Oscara, posebno zbog emotivne snage i glumačkih izvedbi.

Nagrade i priznanja:

Glavna nagrada Međunarodnog filmskog festivala u Torontu (TIFF):

Nagrada publike (People's Choice Award) – Ovo je jedna od najprestižnijih nagrada na festivalu i često se smatra snažnim predskazateljem uspjeha na dodjeli Oscara (ranije ju je dobio i Zhaoin film Nomadland).

Nagrada publike na Filmskom festivalu BFI London (BFI London Film Festival):

Nagrada publike za najbolji dugometražni film (Audience Award for Best Feature).

Nagrada Vanguard na Međunarodnom filmskom festivalu u Palm Springsu (PSIFF):

Vanguard Award – Nagrada je dodijeljena redateljici Chloé Zhao te glavnim glumcima Jessie Buckley (u ranijim izvještajima pogrešno navedena kao Saoirse Ronan) i Paulu Mescalu.

Mill Valley Film Festival Award (dodijeljena Jessie Buckley).

Best Gala Film na Međunarodnom filmskom festivalu u San Diegu.

Roman Polanski, 1974., US, 130'
Uloge: Jack Nicholson, Faye Dunaway, John Huston

"Kineska četvrt" (Chinatown) Romana Polanskog predstavlja ne samo vrhunac neo-noir žanra, već i jedan od najznačajnijih filmova američke kinematografije 70-ih. Njegova važnost leži u beskompromisnom rušenju mita o klasičnom happy endu i propitivanju teme sustavne korupcije.

Radnja se odvija u Los Angelesu 1937. godine, prati privatnog detektiva (Jack Nicholson), protagonista koji je postao referentna točka u krimi-žanru, upletenog u složenu mrežu prijevare i političke korupcije povezane s vodoopskrbom. Polanski majstorski koristi estetiku klasičnog noir-a (tajanstvene fatalne žene, ironičan detektiv, mračne tajne), ali je prebacuje ga u suvremeni, sarkastični, post-vijetnamski kontekst.

Film se bavi bremenitim temama koje su do tada rijetko bile obrađivane u mainstream Hollywoodu, posebno šokantnim motivom incesta. Završna rečenica filma ("Forget it, Jake. It's Chinatown.")postala je kulturna referenca, simbolizirajući ideju da su neke sile zla i korupcije toliko ukorijenjene da im se ne može pobjeći.

"Kineska četvrt" je dobila Oscara za najbolji originalni scenarij(Robert Towne) i ostaje ključna filmska studija o moći, korupciji i propasti američkog sna.

Senad Šahmanović, 2025., HR, ME, RS, 71'

Priča o usponu i padu Dušana Vukotića, jedinog jugoslavenskog Oskarovca na neobičan način odražava tragičnu sudbinu njegove multietničke zemlje. Kroz sjećanja njegove supruge, prijatelja i kolega, prodiremo u animirani i ljudski svijet umjetnika vizionara, koji stvara umjetnost u zemlji koja se polako raspadala zbog političkih i vjerskih pitanja.

Dušan Vukotić hrvatski je filmski redatelj, crtač, animator i karikaturist crnogorskoga podrijetla.

1956. među utemeljiteljima je Studija za crtani film Zagreb filma, u kojemu je djelovao kao redatelj (Cowboy Jimmy, nagrađen na festivalu u Berlinu, Čarobni zvuci i Abra Kadabra, svi 1957), zatim kao redatelj i scenarist u crtanim filmovima kojima se okrenuo modernističkoj animaciji (Osvetnik,Koncert za mašinsku pušku, oba 1958). Prvim potpuno autorskim crtanim filmom Piccolo (1959., nagrađen u Oberhausenu i Karlovym Varyma) – kao crtač, animator, redatelj i scenarist – radikalizirao je koncept »reducirane animacije« stilizirana, plošna crteža i modernističkih elipsi, a u korespondenciji s modernim sadržajnim slojem (otuđenje, kritika tehničke civilizacije, strah od atomske prijetnje); crtežom i scenografijama njegovi su filmovi dio tzv. slikarske struje Zagrebačke škole crtanoga filma koja je obilježila njezino prvo, najpoznatije razdoblje. Crtanim filmom Surogat (1961) postigao je najveći uspjeh u povijesti hrvatske kinematografije – nagradu Oscar za crtani film 1962., prvu ikada dodijeljenu neameričkomu animiranom filmu.

(Hrvatska enciklopedija)

Nikola Ležaić, Srbija, Hrvatska, 2025., 114'

Nikola je nekoć snimao filmove, a danas je zaglavio u snimanju reklama. Kada dozna za mogućnost da konačno vrati kući posmrtne ostatke svoje bake, koja je tijekom rata bila prisiljena pobjeći iz Hrvatske u Srbiju, Nikola s ocem kreće na putovanje iz Beograda u Dalmaciju. Putem uči lekciju o roditeljstvu, obitelji i uspomenama koje ponekad nisu stvarne. Kako je ovdje tako zeleno melankolična je meditacija o zavičaju, identitetu i obitelji. Novi film redatelja Nikole Ležaića, poznatog po kultnom ostvarenju Tilva Roš (2010), premijerno je prikazan na Međunarodnom festivalu u Karlovym Varyma, a u Puli je u kategoriji manjinskih koprodukcija ovjenčan zlatnim arenama za najbolji film, mušku glumu i kameru.

Nikola Ležaić (Bor, 1981.) filmski je scenarist, redatelj i producent. Diplomirao je filmsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Njegov redateljski debitantski film Tilva Roš jedan je od najcjenjenijih suvremenih srpskih filmova. Premijerno je prikazan u Sarajevu gdje je osvojio nagradu Srce Sarajeva, a međunarodnu premijeru imao je u Locarnu. Prikazan je na više od 40 svjetskih festivala i osvojio je više od 20 nagrada. Bio je nominiran za najbolji debitantski film na dodjeli nagrada EFA 2011. Godine 2014. producirao je film Neposlušni koji je premijerno prikazan na Festivalu u Sundanceu. Režirao je više od 200 glazbenih i reklamnih spotova. Kako je ovdje tako zeleno? njegov je drugi dugometražni film.