Robert Moore, 1976., SAD, 94 minute
Uloge: Eileen Brennan, Truman Capote, James Coco, Peter Falk, Alec Guinness, Elsa Lanchester, David Niven, Peter Sellers, Maggie Smith, Nancy Walker, Estelle Winwood, James Cromwell

Vrhunska parodija klasičnih detektivskih romana (Agathe Christie, Dashiella Hammetta i Arthura Conana Doylea) okuplja nevjerojatnu glumačku postavu zvijezda, a ujedno je i rijedak glumački nastup slavnog pisca Trumana Capotea, te filmski debi Jamesa Cromwella. Postao je kultni klasik i izravna inspiracija za moderne filmove poput Clue i Knives Out.

Radi se o inteligentnoj crnoj komediji, prožetoj britkim dijalozima, dekonstrukcijom žanrovskih tropova (zatvorena soba, lažni tragovi) i književnim karikaturama (Sellers glumi parodiju Charlieja Chana, Falk parodira Sama Spadea itd.). Stilski podsjeća na kazališnu predstavu smještenu u gotički ambijent.

U njoj, ekscentrični i milijunaš Lionel Twain poziva pet najpoznatijih svjetskih privatnih detektiva (i njihove pomoćnike) u svoj izolirani dvorac prepun zamki. Tijekom večere, Twain im najavljuje da će točno u ponoć netko u kući biti ubijen i nudi nagradu od milijun dolara onome tko riješi zločin. Detektivi se ubrzo suočavaju sa slijepim batlerom, gluhonijemom sluškinjom, nestajućim sobama i nizom bizarnih preokreta u pokušaju da prežive noć.

"Zasigurno jedna od najboljih crnih komedija, vrlo inteligentna i potpuno samosvojna parodija detektivskih romana." – Iztok Gartner

"Scenarij Neila Simona pršti od britkih šala i verbalnog nadmudrivanja, dok Falk i Maggie Smith dobivaju najbolje replike." – Time Out

"Izvanredna glumačka postava uspijeva transformirati jednostavan koncept u urnebesnu satiru ljudske pohlepe i detektivskog ega." – The Washington Post

Olmo Omerzu; 2025., 110’ (izbor iz programa 23. ZFF-a)

U nadi da će održati na okupu svoju razjedinjenu obitelj, David vodi djecu Kláru i Tea na ljetovanje na Jadran. Ondje se tinejdžerka Klára, koja se bori s poremećajem prehrane, zaljubljuje u lokalnog mladića Denisa. No kada Denisa osumnjiče za ubojstvo, Klárino se stanje pogorša, a njezini roditelji prisiljeni su ponovno udružiti snage kako bi joj pomogli. Nezahvalna bića intrigantna je obiteljska drama o adolescenciji, roditeljskim dilemama i složenim odnosima među članovima suvremene obitelji. Novi film slovenskog redatelja s češkom adresom Olma Omerzua, čija su ostvarenja Obiteljski film (ZFF 2015.) i Zimske mušice (ZFF 2018.) također prikazana na Zagreb Film Festivalu, premijerno je prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastiánu, a realiziran je i uz sudjelovanje hrvatskih koproducenata.

Nathan Fielder, Lance Oppenheim, 2026., SAD, 174'
Uloge: Elizabeth Holmes, Nathan Fielder, Billy Evans, Amanda Seyfried

Samo 34 dana prije nego što je morala je otići na odsluženje 11-godišnje zatvorske kazne, vjerojatno najčuvenija svjetska prevarantica, osnivačica Theranosa, Elizabeth Holmes, otvorila je vrata svoje kuće filmskoj ekipi. Nathan Fielder uselio je u kuću kako bi izbliza dokumentirao njezinu svakodnevicu, no ono što počinje kao intiman portret pretvara se u trogodišnje, nadrealno i duboko uznemirujuće istraživanje obrazaca globalne obmane, manipulacije i pokušaja rebrandiranja vlastite priče.

Hibrid psihološkog trilera i apsurdne komedije, film briše granicu između dokumentarca, performansa, reality TV-a i fikcije; vizualno je obilježen klaustrofobičnim kvadratnim kadrovima i prezasićenim osvjetljenjem, te ima radikalni strukturalni zaokret u drugoj polovici kada glumica Amanda Seyfried počinje čitati zatvorske transkripte.

The Guardian: "...moderno remek-djelo obmane koje spaja Oppenheimove čvrsto uokvirene, hipersaturirane kadrove s Fielderovim tupim, apsurdnim konfrontacijama."

Variety: "...[film] sjeda na raskrižje dokumentarca, naracije, komedije i performansa, istražujući stvarnost i obmanu bez ispričavanja za zločine Elizabeth Holmes."

Consequence: "Film je evolucija Fielderovog stila; traži od svih uključenih da se pogledaju u ogledalo i suoče s razlikom između percepcije i stvarnosti.

Zaustavljeni glas, Višnja Starešina, 2010., Hrvatska, 91'

′Zaustavljeni glas’ priča je o Siniši Glavaševiću, Hrvatskom radiju Vukovar i stradanjima Vukovaraca. U vrijeme tromjesečne opsade, brutalnih bombardiranja i uličnih bitaka za grad, emotivna radijska javljanja Siniše Glavaševića bila su više od ratnih izvješća. Sinišin je glas postao simbol vukovarske obrane, otpora i prkosa, dokaz da je grad još živ. Nakon pada grada Siniša je potražio utočište u bolnici, koja se činila kao najsigurnije mjesto. Nakon preuzimanja bolnice, vojnici JNA odvode Sinišu i otad mu se gubi trag. Sedam godina kasnije, njegovo je tijelo ekshumirano i identificirano među žrtvama masovne grobnice Ovčara.

Višnja Starešina, 2010., Hrvatska, 91'

′Zaustavljeni glas’ priča je o Siniši Glavaševiću, Hrvatskom radiju Vukovar i stradanjima Vukovaraca. U vrijeme tromjesečne opsade, brutalnih bombardiranja i uličnih bitaka za grad, emotivna radijska javljanja Siniše Glavaševića bila su više od ratnih izvješća. Sinišin je glas postao simbol vukovarske obrane, otpora i prkosa, dokaz da je grad još živ. Nakon pada grada Siniša je potražio utočište u bolnici, koja se činila kao najsigurnije mjesto. Nakon preuzimanja bolnice, vojnici JNA odvode Sinišu i otad mu se gubi trag. Sedam godina kasnije, njegovo je tijelo ekshumirano i identificirano među žrtvama masovne grobnice Ovčara.

Ramiz Huremagić, 2025., Bosna i Hercegovina

U vrijeme kad su, kako sama protagonistica kaže, - moji sugrađani još vidali ratne rane, bili opterećeni egzistencijalnim problemima i mnogima nije bilo ni do samih sebe, u vrijeme kokuza i vonja tuge u atmosferi, u vrijeme u kojem je građanski stil življenja bio potisnut na margine – Ćetiba Dupanović je uspostavila festival scenskih umjetnosti u Bihaću, otvorila vrata
i kapije šarolikom pozorišnom karavanu i uvela ga na bihaćke trgove i pozornice.
Nedovoljno je reći da je za ovako nešto bila dovoljna samo hrabrost. Uz ogromnu hrabrost koju je Ćetibe neupitno imala, tu je bilo i njeno ogromno vizionarstvo i strast da od Bihaća napravi festivalski pozorišni centar. I uspjela je. Film je  prilika da Ćetibu upoznamo bolje, da čujemo njena svjedočenja i sjećanja, njeno viđenje umjetnosti tada i sada, a što je najvažnije – da podijeli s nama svoju tajnu vjerovanja u ideju i kako se sve može ako se dovoljno jako želi. Kad ti život omogući da ti vlastiti život bude nikad okončana drama u cjelokupnom spektru od antičke tragedije do kabarea. Ili da citiramo Ćetibu još jednom – malo je dana (ali zato) dovoljno je noći za prebiranje briga.
Da ostane zauvijek dokument i zapis o jednoj nadnaravnoj ženi i životnom putu velikom i dugom poput najmanje deset nečijih drugih. O ženi snažnoj i vedroj poput njene Une, i ljudskom biću na vjetrometini epoha, vremenu tokom kojeg je, unatoč najvećim mogućim životnim iskušenjima što mogu zadesiti jednu ženu, majku i suprugu, kao i profesionalnim preprekama, nepokolebljivo vjerovalo u svjetlo, u dobro, u čovjeka, te ljepotu i plemenitost umjetnosti - od ratnog siročeta
2. svjetskog rata pa sve do ovog posljednjeg našeg rata, i opet, još jednog, strašnog, najstrašnijeg životnog iskušenja

Film je prikazan na Sarajevo Film Festivalu, osvojio je nagrade na dva filmska festivala u Švedskoj - STOCKHOLM CITY FILM festivalu, u kategoriji "moj prvi dokumentarni film", i bio je finalist Lulea Film Festivala. Također je bio i u selekciji Lift-Off Online London festivala.
 

Ken Loach, 1995., Velika Britanija / Španjolska / Njemačka / Italija, 109 minuta
Uloge: Ian Hart, Rosana Pastor, Icíar Bollaín, Tom Gilroy, Marc Martínez, Frédéric Pierrot, Andrés Aladren, Sergi Calleja

Jedno od najcjenjenijih i najemotivnijih djela velikana Kena Loacha, osvojio je Nagradu međunarodne kritike (FIPRESCI) u Cannesu te nagradu Félix za najbolji europski film. Skinuo je tabu s kompleksne teme bratoubilačkog sukoba unutar ljevice tijekom rata u Španjolskoj. Duboko politička, sirova i realistična povijesna drama snimama je kronološki i uz korištenje naturščika te improvizaciju, te izbjegava uobičajenu holivudsku patetiku vezanu uz vojne i ratne filmove. Ključna osobina je inzistiranje na dugim, autentičnim debatama običnih vojnika o kolektivizaciji zemlje i revoluciji, čime se postiže gotovo dokumentaristička snaga.U njemu, mladi i nezaposleni David Carr, napušta domovinu kako bi se pridružio borbi protiv fašizma u Španjolskom građanskom ratu. Pristupa međunarodnoj miliciji POUM (Radnička stranka marksističkog ujedinjenja) na aragonskoj fronti. Tamo proživljava drugarstvo, ideološki zanos i ljubav s borkinjom Blancom, no umjesto jednostavne borbe protiv fašista, ubrzo biva uvučen u unutarnje frakcijske sukobe, izdaju i brutalne političke čistke unutar samog ljevičarskog pokreta koje diktira staljinistička linija.

"Loach donosi potresnu i beskompromisnu lekciju iz povijesti koja ne slavi samo revoluciju, već oplakuje njezinu izdaju iznutra." – Sight & Sound

"Jedan od rijetkih političkih filmova koji uspijeva biti strastven, povijesno lucidan i duboko human u isto vrijeme." – Le Monde

"Gluma Iana Harta i Rosane Pastor nosi iskrenost kakva se rijetko viđa u modernom povijesnom filmu." – The Guardian

„Zemlja i sloboda“ se prikazuje u sklopu programa Film sa sociologom