SENZORNA PROJEKCIJA: MALI PRINC
The Little Prince /Le Petit Prince, 2015. Mark Osborne, 108 min. UK/J
Svi odrasli su nekada bili djeca… Ali samo nekolicina njih se toga sjeća...
Prije 115 godina, točnije 29. lipnja 1900., rođen je Antoine de Saint-Exupery, jedan od pionira međunarodnih poštanskih letova, pilot u vremenu kad je zrakoplovstvo bilo nedovoljno razvijeno. Letio je između francuskog Toulousea do Dakara u Senegalu. Tijekom 2. svjetskog rata pobjegao je u New York, ali će se vratiti kasnije i letjeti nad Mediteranom. 31. srpnja 1944. poletio je s Korzike u izviđačkom avionu P-38 i nestao negdje nad Sredozemljem kod Marseillea...
To je kraća pilotska biografija osobe koja je nama – nadam se i vama – puno značajnija kao pisac. Objavio je nekoliko romana i pripovijedaka, no najveću popularnost je stekao djelom "Mali princ" u kojem na slikovit i originalan način govori o potrebi čovjeka za bliskošću, prijateljstvom i ljubavlju dotičući se važnih problema poput osamljenosti, površnosti i željom za vlasti...
„Malog princa“ Saint-Exupéry je napisao 1943. dok je živio u SAD-u. Prevedena je na preko 230 svjetskih jezika i dijalekta, i prodana u više od 80 milijuna primjeraka, tako da je to jedna od najprodavanijih knjiga svijeta. „Mali princproglašen je za najboljom knjigom 20. stoljeća u Francuskoj.
„Mali princ“ bio je oduvijek izazov za filmsku industriju i do sada je snimljeno desetak verzija u animiranom i igranom obliku: prvi su ga adaptirali Nijemci 1954., a najboljom se pak smatra verzija Willa Vintona iz 1979. - fantastičan prikaz Exuperijeve bezvremenske priče. 2015. godine završena je najmbicioznija adaptacija suradnjom francuskih i japanskih animatora.
https://www.imdb.com/title/tt1754656/?ref_=nv_sr_1
SENZORNE PROJEKCIJE Pod motom "kino za sve i dostupno svima" na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…
Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji neće trebati pretjerano se preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino jer je sadržaj pomno biran i mora zadovoljavati puno kriterija.
Obzirom na pandemiju korona virusa, te konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i značajnija, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano na način da bude senzorno optimalno, predstavlja značajan preventivni faktor.
Na senzornim projekcijama djeca su na prvom mjestu, tako da njihove potrebe moraju biti zadovoljene pod motom kino za sve dostupno svima. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi. Djeca koja su od najranije dobi uključena u takve aktivnosti u lokalnoj zajednici, kasnije postaju pojedinci koji su tolerantniji, te socijalno i emocionalno zrelije ličnosti.
Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, prof. edukacijske rehabilitacije i psihoterapeut i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti.
Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma, već stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti, te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti. (www.nueva.hr)