Ramiz Huremagić, 2025., Bosna i Hercegovina

U vrijeme kad su, kako sama protagonistica kaže, - moji sugrađani još vidali ratne rane, bili opterećeni egzistencijalnim problemima i mnogima nije bilo ni do samih sebe, u vrijeme kokuza i vonja tuge u atmosferi, u vrijeme u kojem je građanski stil življenja bio potisnut na margine – Ćetiba Dupanović je uspostavila festival scenskih umjetnosti u Bihaću, otvorila vrata
i kapije šarolikom pozorišnom karavanu i uvela ga na bihaćke trgove i pozornice.
Nedovoljno je reći da je za ovako nešto bila dovoljna samo hrabrost. Uz ogromnu hrabrost koju je Ćetibe neupitno imala, tu je bilo i njeno ogromno vizionarstvo i strast da od Bihaća napravi festivalski pozorišni centar. I uspjela je. Film je  prilika da Ćetibu upoznamo bolje, da čujemo njena svjedočenja i sjećanja, njeno viđenje umjetnosti tada i sada, a što je najvažnije – da podijeli s nama svoju tajnu vjerovanja u ideju i kako se sve može ako se dovoljno jako želi. Kad ti život omogući da ti vlastiti život bude nikad okončana drama u cjelokupnom spektru od antičke tragedije do kabarea. Ili da citiramo Ćetibu još jednom – malo je dana (ali zato) dovoljno je noći za prebiranje briga.
Da ostane zauvijek dokument i zapis o jednoj nadnaravnoj ženi i životnom putu velikom i dugom poput najmanje deset nečijih drugih. O ženi snažnoj i vedroj poput njene Une, i ljudskom biću na vjetrometini epoha, vremenu tokom kojeg je, unatoč najvećim mogućim životnim iskušenjima što mogu zadesiti jednu ženu, majku i suprugu, kao i profesionalnim preprekama, nepokolebljivo vjerovalo u svjetlo, u dobro, u čovjeka, te ljepotu i plemenitost umjetnosti - od ratnog siročeta
2. svjetskog rata pa sve do ovog posljednjeg našeg rata, i opet, još jednog, strašnog, najstrašnijeg životnog iskušenja

Film je prikazan na Sarajevo Film Festivalu, osvojio je nagrade na dva filmska festivala u Švedskoj - STOCKHOLM CITY FILM festivalu, u kategoriji "moj prvi dokumentarni film", i bio je finalist Lulea Film Festivala. Također je bio i u selekciji Lift-Off Online London festivala.
 

Ken Loach, 1995., Velika Britanija / Španjolska / Njemačka / Italija, 109 minuta
Uloge: Ian Hart, Rosana Pastor, Icíar Bollaín, Tom Gilroy, Marc Martínez, Frédéric Pierrot, Andrés Aladren, Sergi Calleja

Jedno od najcjenjenijih i najemotivnijih djela velikana Kena Loacha, osvojio je Nagradu međunarodne kritike (FIPRESCI) u Cannesu te nagradu Félix za najbolji europski film. Skinuo je tabu s kompleksne teme bratoubilačkog sukoba unutar ljevice tijekom rata u Španjolskoj. Duboko politička, sirova i realistična povijesna drama snimama je kronološki i uz korištenje naturščika te improvizaciju, te izbjegava uobičajenu holivudsku patetiku vezanu uz vojne i ratne filmove. Ključna osobina je inzistiranje na dugim, autentičnim debatama običnih vojnika o kolektivizaciji zemlje i revoluciji, čime se postiže gotovo dokumentaristička snaga.U njemu, mladi i nezaposleni David Carr, napušta domovinu kako bi se pridružio borbi protiv fašizma u Španjolskom građanskom ratu. Pristupa međunarodnoj miliciji POUM (Radnička stranka marksističkog ujedinjenja) na aragonskoj fronti. Tamo proživljava drugarstvo, ideološki zanos i ljubav s borkinjom Blancom, no umjesto jednostavne borbe protiv fašista, ubrzo biva uvučen u unutarnje frakcijske sukobe, izdaju i brutalne političke čistke unutar samog ljevičarskog pokreta koje diktira staljinistička linija.

"Loach donosi potresnu i beskompromisnu lekciju iz povijesti koja ne slavi samo revoluciju, već oplakuje njezinu izdaju iznutra." – Sight & Sound

"Jedan od rijetkih političkih filmova koji uspijeva biti strastven, povijesno lucidan i duboko human u isto vrijeme." – Le Monde

"Gluma Iana Harta i Rosane Pastor nosi iskrenost kakva se rijetko viđa u modernom povijesnom filmu." – The Guardian

„Zemlja i sloboda“ se prikazuje u sklopu programa Film sa sociologom

Martin McDonagh, 2026., UK, 118'
Uloge: John Malkovich, Sam Rockwell, Steve Buscemi, Tom Waits, Parker Posey, Mariana di Girolamo, Ailín Salas

U jesen 1973. godine, neposredno prije vojnog udara u Čileu, šef ureda CIA-e MJ šalje dvojicu agenata – bolesnog veterana Chrisa i njegovog partnera Leeja – iz Santiaga na naizgled rutinsku misiju na Uskršnji otok (Rapa Nui). Među monumentalnim kamenim kipovima partneri se suočavaju s paranojom i vlastitom mračnom prošlošću. Kada Chris razvije neočekivanu empatiju prema dvjema lokalnim buntovnim studenticama, špijunska operacija i njihovo dugogodišnje povjerenje počinju se opasno urušavati. Britka i zabavna politička satira kroz prizmu crnog humora i melankolije preispituje američki imperijalizam i moralne krize onih kojima je zadatak da ga služe.

Film je premijerno prikazan na 83. Filmskom festivalu u Veneciji 2026. godine uz nezapamćene ovacije, a John Malkovich osvojio prestižni Volpi Cup za najboljeg glumca. Ističe se kao rijedak, izravan holivudski napad na ulogu CIA-e u rušenju stranih demokracija.

Prepoznatljivi McDonaghov stil u kojem britki i cinični dijalozi stoje rame uz rame s dubokom melankolijom i žaljenjem poznajemo iz njegovih filmova In Bruges i The Banshees of Inisherin.Cjelokupna produkcija provela je više od dva mjeseca snimajući na autentičnim i izoliranim lokacijama Uskršnjeg otoka, usko surađujući s lokalnim stanovništvom.

Wild Horse Nine se ne udaljava previše od onoga što McDonagh najbolje radi, ali to je veličanstveno mjesto za posjetiti – nevjerojatno smiješno i tiho dirljivo." – Ian Freer (Empire Magazine)

"Smiješan, uznemirujući i neočekivano dirljiv, ovo je samouvjeren film koji zabavlja bez plitkosti i ima mnogo toga za reći bez dociranja." – Linda Marric (HeyUGuys)

"Malkovich važe, prožvače i ispljuje McDonaghov dijalog s užitkom pravog šoumena koji ubrzo prelazi u nešto sasvim tragično." – Mark Keizer (CineGods.com)

Hal Ashby, 1979., SAD, 130 minuta
Uloge: Peter Sellers, Shirley MacLaine, Melvyn Douglas, Jack Warden, Richard Dysart, Richard Basehart, Ruth Attaway, David Clennon

Chance je priprosti, nepismeni vrtlar koji je cijeli život proveo u izolaciji na imanju u Washingtonu, a jedini prozor u svijet bila mu je televizija. Nakon smrti svog poslodavca, prisiljen je izaći na ulicu. Slučajni susret dovest će ga u visoke političke krugove. Zbog nesporazuma oko imena (protumače "Chance the Gardener" kao "Chauncey Gardiner") i njegovih jednostavnih opaski o vrtlarstvu i smjeni godišnjih doba, moćni ljudi – uključujući bolesnog magnata i samog predsjednika SAD-a – počinju ga smatrati briljantnim i dubokoumnim ekonomsko-političkim strategom.

Ovaj je film jedno od najvažnijih filmskih ostvarenja kasnih sedamdesetih. Bio je životni projekt Petera Sellersa koji je godinama pokušavao ekranizirati roman Jerzyja Kosińskog i donio mu je posljednju nominaciju za Oscara za najbolju mušku ulogu prije smrti, dok je Melvyn Douglas osvojio Oscara za sporednu ulogu.

Provokativna, suptilna i inteligentna egzistencijalna satira o utjecaju medija i ispraznosti politike. Film se odlikuje sporijim, meditativnim ritmom, dubokom melankolijom i nevjerojatnim paradoksom gdje se lik koji je potpuno prazan i simplističan tumači kao genijalno proračunat. Posjeduje i kultni, višeslojni završetak otvoren interpretacijama.

"Provokativna i inteligentna satira... na površini plitak, film sadrži izuzetno mnogo slojeva i navodi na dublje tumačenje." – Kakav Film

"Hal Ashby i Peter Sellers zajedno su stvorili zapanjujuće lijep, bolan i apsurdan portret ljudskog postojanja." – Reddit (r/TrueFilm)

"Sellersova izvedba je čudo suzdržanosti; on ne glumi lik, on postaje prazno platno na koje društvo projektira vlastite želje." – Roger Ebert

Krzysztof Komander, 2025., Poljska, Češka, 99'
Uloge: Amelia Golda, Maksymilian Zieliński, Arkadiusz Jakubik, Anna Smołowik, Wojciech Solarz, Agata Turkot, Borys Szyc, Pola Kononiuk

Fantastična obiteljska drama koja se bavi temama prihvaćanja, odrastanja i snage dječje mašte.

Jedanaestogodišnja Hanja seli se s obitelji u novu sredinu gdje se bori sa ismijavanjem od strane vršnjaka jer i dalje čvrsto vjeruje u postojanje šumskih patuljaka. Kada joj školske nasilnice otmu dragocjeni obiteljski privjesak, Hanja odlučuje po svaku cijenu dokazati da čarobna bića doista postoje, a u toj joj misiji pomaže školski autsajder i mladi izumitelj Michał. Potraga ih ubrzo dovodi do susreta s pravim, živim patuljkom. Ovaj iznimno uspješan dugometražni igrani debi cijenjenog poljskog filmaša i montažera Krzysztofa Komandera premijerno je prikazan na prestižnom festivalu u Locarnu 2025. godine te na brojnim festivalima dječjeg filma. Izbalansirana mješavina klasične avanture i modernih obiteljskih problema čini ga zanimljivim širokom generacijskom spektru.

Jack Arnold, 1959., Velika Britanija, 83 minute
Uloge: Peter Sellers, Jean Seberg, William Hartnell, David Kossoff, Leo McKern, MacDonald Parke, Austin Willis, Timothy Bateson

Mala europska kneževina Grand Fenwick nalazi se pred bankrotom nakon što je američka tvrtka lansirala jeftinu imitaciju njihovog jedinog izvoznog proizvoda – vina. Lukava vojvotkinja Gloriana i premijer smišljaju plan: objavit će rat Sjedinjenim Američkim Državama, odmah izgubiti i potom primiti izdašnu američku financijsku pomoć za obnovu zemlje. Međutim, plan kreće po zlu kada nespretni vođa vojske Tully Bascombe sa šačicom vojnika u oklopima stigne u New York i slučajno zarobi izumitelja "Q-bombe", pa minjaturna kneževina neočekivano pobjeđuje u ratu.

Ovaj film predstavlja veliku prekretnicu u karijeri Petera Sellersa, donijevši mu status međunarodne zvijezde i golem uspjeh na američkom tržištu. Pokazao je njegovu nevjerojatnu glumačku transformaciju jer u filmu igra čak tri glavne, potpuno različite uloge (vojvotkinju, premijera i zapovjednika vojske).

Oštra politička satira i farsa iz doba Hladnog rata, izvrgava ruglu nuklearno naoružavanje, geopolitičke odnose velikih sila i apsurde međunarodne diplomacije, koristeći uvrnuti britanski humor i bajkoviti šarm izmišljene mikro-države.

"Sellersova sposobnost da utjelovi tri potpuno različita lika s jednakom uvjerljivošću i humorom anticipirala je njegov rad na Dr. Strangeloveu." – BFI Screenonline

"Pametna, vedra i oštra satira koja savršeno secira apsurdnosti globalne politike i hladnoratovskog straha." – The New York Times

"Mali film s velikim idejama, nošen bezvremenskim Sellersovim šarmom i oštrim britanskim duhom." – Empire