PEPEO I DIJAMANT

Popil i diament, 1958.

Popiól i diament, 1958. 103 min. PL
Scenarij:
Jerzy Andrzejewski (po vlastitom romanu), J.J. Waggener i Andrzej Wajda
Uloge: Zbigniew Cybulski, Ewa Krzyzewska, Waclaw Zastrzezynski, Adam Pawlikowski, Bogumil Kobiela
   Mladom je borcu pokreta otpora, Macieku, zadnjeg dana Drugog svjetskog rata naređeno da ubije komunističkog vođu Szczuku. Iako su tokom rata bili u dvije suprotstavljene ideološke skupine ipak ih je povezivao zajednički cilj: borba protiv Nijemaca, pa Maciek upada u moralne dvojbe da li izvršiti naredbu ili ne...
   Andrzej Wajda (1926 - 2016) nije nikada bio po volji poljskim cenzorima, ali njegova slavna filmska prilagodba i danas kontroverznoga romana Jerzyja Andrzejewskog, „Pepeo i dijamanti“, snimljena 1958., nije razljutila samo komunističku vlast, nego i njezinu mnogobrojnu oporbu. Pisac dojmljive priče, koja se odigrava u pet svibanjskih dana 1945. godine kada je u Evropi II. svjetski rat već okončan, a u Poljskoj se nastavlja bratoubilačkim obračunom dojučerašnjih antifašističkih suboraca, pripadnika prozapadne Domovinske i prosovjetske Narodne armije, optužen je za sklonost komunistima što nije bio mali grijeh. Wajda je stvorivši filmsko remek-djelo uspio izbjeći zamke socrealizma, a njegov je glavni junak Maciek, koji gubi život izvršavajući zapovijed da ubije komunističkoga sekretara Szczuku, u veličanstvenoj izvedbi karizmatičnoga Zbigniewa Cybulskog, poljskoga Jamesa Deana poginula pod kotačima vlaka, doživio golemu popularnost.

SJEĆANJE NA ANDRZEJA WAJDU
   Velikan poljske kinematografije Andrzej Wajda jedan je od najznačajnijih evropskih redatelja druge polovice dvadesetog stoljeća, pa se mnogima, posebice u nas gdje njegovih filmova na redovnom kino-repertoaru nije dugo bilo, činilo da je on klasik koji pripada povijesti. U  bogatu opusu stvaranom tijekom šest desetljeća poneko iznimno vrijedno djelo ostvario je čak i u razdobljima kada se činilo da više nije na samom vrhu. U drugoj polovici pedesetih stvorio je više remek-djela vinuvši se u vrh evropske kinematografije. U sedamdesetim je kao neosporna nacionalna filmska i kulturna veličina radio izrazito društveno-kritične filmove postajući glas savjesti svoje domovine čega su bili svjesni i predstavnici vlasti tako da je nekoliko ministara kulture odobrilo njegove filmske projekte, svjesni da će zbog ideološke „krivnje“  nakon toga morati predati ostavku... (Tomislav Kurelec/HFS)
http://www.imdb.com/title/tt0052080/?ref_=nv_sr_1

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA