NETRPELJIVOST

NIJEMI UTORAK
Intolerance: Love's Struggle Throughout the Ages, 1916. W. Griffith, 163 min.
Scenarij: D. W. Griffith, Hettie Grey Baker, Tod Browning, Anita Loos, Mary H. O'Connor, Frank E. Woods
Uloge: Vera Lewis, Ralph Lewis, Mae Marsh, Robert Harron, Constance Talmadge, Lillian Gish, Josephine Crowell, Margery Wilson, Frank Bennett, Elmer Clifton, Miriam Cooper, Alfred Paget
   Film se sastoji od četiriju priča iz četiriju epoha. U Padu Babilona (539. pr. Kr.) prikazana je urota protiv plemenitoga kraljevića Belšazara koju uzalud pokušava spriječiti Gorštakinja. Belšazar biva ubijen u napadu perzijskoga kralja Kira. U Nazarećaninu prikazan je sukob Isusa s farizejima i njegovo razapinjanje, u Srednjovjekovnoj priči pokolj hugenota za Bartolomejske noći 1572., koji su organizirali kralj Karlo IX. i Katarina Medici, te uzaludan pokušaj plemića Prospera da spasi voljenu djevojku i njezine roditelje. Suvremena priča Majka i zakon, prema istinitom slučaju Stielow iz 1914., prikazuje podvalu zbog koje je Mladić osuđen na smrt, a njegova supruga poduzima sve da ga spasi...
   Četiri priče ne izlažu se na način omnibusa, sukcesivno, već se prepleću kroz 53 izmjene, i to neshematičnim redom, a često se (27 puta) među te fabularne fragmente insertira isti lajtmotiv – vremenski neutralan kadar majke koja njiše kolijevku. Finala triju priča su tragična, a film dolazi do dramske kulminacije kada mladićeva supruga, sat prije egzekucije, u sceni režiranoj paralelnom montažom, nastoji doći do guvernera i s pribavljenim dokazima izmoliti pomilovanje. U svim je pričama naglasak na ljudskim patnjama prouzročenim društvenim nepravdama, vjerskom nesnošljivošću, licemjerjem i intrigama – općenito netrpeljivostima raznih vrsta, a jedina konstantna snaga otpora je ljubav, simbolizirana lajtmotivom. Odatle i podnaslov filma – Borba ljubavi kroz vjekove. Razlomivši radnju u četiri epohe, fragmentiravši i ispreplevši četiri fabularna niza, Griffith je odustao od klasičnog, stepenastog razvijanja priče, a s očevidnom namjerom isticanja humane ideje... (Ante Peterlić, HFL)
   Osjetno je kako Griffith u svom drugom umjetničkom poduhvatu iz epske filmske dulogije pristaje razrađivati svoju scenografiju i dramaturgiju u skladu sa službenom lentom pisane povijesti. 'Netrpeljivost' više nije toliko subverzivni eksperiment kao što je to 'Rađanje jedne nacije'. 'Netrpeljivost' je interpretacija povijesti kroz četiri priče, na čemu se lomi jedna sadašnja slika društva i čovječanstva, ona ratne 1914. Griffith nam je ispričao i prikazao u tehnici kinematografije - koja više nikada neće biti takva - pripovijest o povijesti ljudskog bića koje pokreće nesnošljivost, ljubomora, zavist, koristoljublje i mržnja... (Goran Markovčić, http://blog.dnevnik.hr/)
   Kao odvojeno djelo umjetnosti, ovo je jedini film koji se može staviti uz bok Beethovenove 5. simfonije i Michelangelovih djela.....(Profesor Theodore Huff, jedan od vodećih filmskih kritičara prve polovice 20. stoljeća)
   Kada nije uspio javnim izjavama demantirati optužbe da je „rasist“ i kada ni skraćivanje filma gotovo na polovinu (od petosatnog na dvoiposatni) nije pomoglo, Griffith je sav kapital uložio u novi film „Netrpeljivost“ - u želji da najambicioznijim projektom u povijesti kinematografije dokaže svoja liberalna uvjerenja. Osnovna ideja tog filma podijeljenog u 4 priče bila je proskribiranje svake netrpeljivosti, vjerske, nacionalne i socijalne... U neviđenu stvaralačkom zanosu stvorio je djelo koje mu donosi oduševljena priznanja kritike, a u isto vrijeme postaje najkatastrofalniiirn producentskim neuspjehom u povijesti kinematografije. Ostatak života Griffith će provesti, uz snimanje filmova, u otplaćivanju dugova za (taj) film koji je oslikao njegov moralni i umjetnički credo... (Tanja Budimir-Bekan, Kaskaderi: radio emisija o filmu)
   „Netrpeljivost“ je spomenik Griffithovu talentu za pisanje scenarija, režiju glumaca, zamišljanje kadrova i montažu – jedinstveno remek djelo raspona  idometa, kakvi nikada nisu nadmašeni. S namjerom da uvjeri, taj je film imao više utjecaja na sovjetsku revolucionarnu kinematografiju Sergeja Ejzenštajna i drugih, negoli na Griffithove američke suvremenike... (R. Barton Pamer, profesor književnosti na sveučilištu Clemson i upravitelj filmskog instituta Sjeverne Karoline)
   http://www.imdb.com/title/tt0006864/?ref_=nv_sr_1