NEPOZNATI IZ NORD-EXPRESSA

Strangers on a Train, 1951.

50 GODINA KINOTEKE
100 GODINA: PATRICIA HIGHSMITH
Strangers on a Train, 1951. Alfred Hitchcock, 101 min. US
Scenarij:
Raymond Chandler, Whitfield Cook i Czenzi Ormonde prema istoimenom romanu Patricije Highsmith
Uloge: Farley Granger, Ruth Roman, Robert Walker
   Svako od nas ima nekoga, kojeg bi volio skloniti sa vlastitog puta, no još uvijek ne zna kako, odnosno pokušava pronaći pravi način, prije nego li pomisli na ubojstvo. (Patricia Highsmith)
   Priča se tiče dvoje stranaca koji se sretnu u vlaku, mladog tenisača i šarmantnog psihopate. Psihopat sugerira da, budući da se svi žele nekoga "riješiti", trebaju "razmijeniti" ubojstva, a na taj način neće biti uhvaćeni. Točnije, nikad ih nitko neće povezati s ubojstvima jer ne postoji nikakav vezivni motiv. Psihopat počini prvo ubojstvo, a zatim pokušava prisiliti tenisača da ispuni nagodbu.
   Hitchcock je osigurao prava na roman Patricie Highsmith za samo 7.500 dolara jer je to bio njezin prvi roman. Kao i obično, Hitchcock je svoje ime držao podalje od pregovora kako bi nabavna cijena bila niska. Highsmith je bilo prilično iznervirano kad je kasnije otkrila tko je otkupio prava za tako mali iznos.
   Hitchcockova ekranizacija od romana se razilazi u nekim elementima, no zadržala je osnovnu premisu i strast za istraživanja sjenovite strane američkog društva 1950-ih, zbog čega se oba drže za najuspješnije trilere svih vremena. Kritika posebno ističe, kao primjer vrhunske napetosti, sekvencu Guyeva teniskog meča paralelno montiranu s Brunovim pohodom na mjesto zločina, međutim, fascinantnija je završna sekvenca obračuna na karuselu, u kojoj Hitchcock na sebi svojstven način miješa vrhunsku napetost i lakonsko-cinični humor s dozom ekscentričnosti.
   Ovaj iznimno sofisticirani film efektno govori o univerzalnosti zločina te metodom dvojnika pokazuje postupke kojim se on vrlo lako prenosi s jednog lika na drugi. (T. Valentić, HFL)
   Psihološki triler, koji u nizu sablasnih trikova, kroz jednu ludu slučajnost, preispituje okrutno i uznemirujuće ubojstvo. Ovo bi bio atipični psihopatski izražaj, u kojem, nakon opuštenih do zabavnih sekvenci dolazi užasan vrhunac. U završnoj sekvenci, koja je, u jednom trenutku fascinantna, a već u drugom, prilično konfuzna, Hitch miješa užaren napon sa ciničnim humorom. Karakterizacija je dobra, a iako je homoerotika prisutna od samog početka, vješto je prikrivena, pa stoga i romansa u filmu, nema neku posebnu snagu. (Elvir Ćorhodžić / filmskivrtlog.wordpress.com)
   Kino gledatelji su ljudi, koji većinom vode normalan život i zato idu gledati neobične košmare. Za mene film nije komad života već komad kolača. (Alfred Hitchcock)

   https://www.imdb.com/title/tt0044079/?ref_=nv_sr_srsg_0

   Uz to što obilježevamo 50 godina kontinuiranog kinotečnog prikazivanja, film „Nepoznati iz North Expressa“ prikazujemo i povodom stote obljetnice rođenja Patricije Highsmith te sedamdesete obljetnice prve ekranizacije jednog njenog romana.
   Patricia Highsmith (1921.-1995.), jedna je od najslavnijih i najkontroverznijih autorica psiholoških trilera. Prema njezinu prvom romanu „Stranci u vlaku“ Alfred Hitchcock snimio je svoj istoimeni klasik, a 1999. godine pojavio se film „Talentirani gospodin Ripley“ pa je interes za ovu književnicu ponovo porastao. Na hrvatski su joj jezik dosad prevedeni romani: „Sovin huk“, „Edithin dnevnik“, „Igra za žive“, „Staklena ćelija“, „Šeprtlja“, „Ta slatka mučnina“, „Talentirani gospodin Ripley“, „Ripleyjeva igra“, „Ripley pod zemljom“ i „Carol“.
   Autor njene biografije, Richard Bradford, piše kako je bila vrlo tajnovita žena koja je ostala enigma i njezinim prijateljima i ljubavnicima, a njezini čuveni uznemirujući romani su, kako će se pokazati, zapravo njezina autobiografija.
   „Ubojstvo je neka vrsta vođenja ljubavi, vrsta posjedovanja“, Patricia Highsmith.
   Patricia Highsmith s pravom se drži kraljicom sofisticiranih psiholoških trilera. Njezina proza je, umjesto na akciju i zagonetke, usmjerena na istančane psihološke studije u kojima mikroskopskom preciznošću prati kako mrvice ljubomore, netrpeljivosti, čak i ljubavi izrastaju u zločin. Highsmith se bavila motivima dvojništva, klasne zavisti, opsesije i toksičnog braka, a smještajući čitateljevu naklonost na stranu prijestupnika (bez iznuđivanja simpatija kojekakvim opravdanjima) činila nas je suučesnicima u književnim zločinima. Njezini moralno ambivalentni likovi i oblikovanje svijeta inspirirali su čitav niz književnika, scenarista i filmaša, od Alfreda Hitchcocka i Claudea Chabrola do Davida Finchera i drugih.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA