Iain Forsyth, Jane Pollard, 2025, Ujedinjeno Kraljevstvo, 99 min

Uloge: Tilda Swinton, George MacKay, Derek Jacobi, Suki Waterhouse.

1979. Marianne Faithfull je izdala album Broken English. Prethodilo mu je desetljeće potpune osobne kataklizme, u kojem se nekada prelijepa Jaggerova muza, pjevačica zvonkog glasa i eterične pojave borila s ovisnošću o heroinu i anoreksijom, bolešću i odbačenošću koja je išla do beskućništva.

Sve je to dovelo i do erozije njezinog nježnog, slatkog pop-folk vokala. Marianne se vratila s dubokim, hrapavim, napuklim zvukom koji kipti bijesom i tragikom, a u 1979., godini punka, ta je promjenu bila dočekana sa respektom i iznova je etablirala na sceni kao posve novu, autoritativnu javnu osobu. Umjesto dopadljivih balada, album je donio revolucionarni miks post-punka, novog vala i "hladnog" synth-pop/disco zvuka.

Broken English je dokumentarno-igrani film koji donosi dubok i nekonvencionalan portret ove kultne glazbenice. Realiziran je uz potpunu suradnju Marianne Faithfull i predstavlja njezinu konačni, smioni umjetnički statement prije smrti u siječnju 2025.

Namjesto klasične biografije, spajaju se intervjui, arhivske snimke i igrani elementi, a odvija se unutar fiktivne institucije The Ministry of Not Forgetting, u kojoj likovi istražuju njezinu ostavštinu, sjećanja i mitologiju.

U fiktivnim ulogama unutar "Ministarstva" pojavljuju se velika glumačka imena poput Tilde Swinton i Georgea MacKaya, dok naraciju vodi slavni Derek Jacobi, a film uključuje i dirljive izvedbe kolega i štovatelja, među kojima su Nick Cave, Courtney Love, Suki Waterhouse i Beth Orton.

Carla Simón, 2025., Njemačka, Španjolska, 114 min
Uloge: Llúcia Garcia, Mitch Martín, Tristán Ulloa, Miryam Gallego, Sara Casasnovas, Alberto Gracia, José Ángel Egido, Janet Novás, Celine Tyll.

Ljeto 2004. Marina ima 18 godina i putuje u Vigo, grad na atlantskoj obali Španjolske, kako bi od bake i djeda s očeve strane dobila potpis potreban za prijavu za stipendiju na filmskoj akademiji. Budući da su joj roditelji umrli, ovo administrativno putovanje pretvara se u osobno hodočašće (romería). Vođena majčinim dnevnikom i kroz druženje s rođacima, Marina pokušava rekonstruirati sliku o svojim roditeljima. Pritom nailazi na zid šutnje imućne obitelji koja pokušava sakriti mračnu prošlost – priču o ovisnosti o heroinu i sjenama epidemije AIDS-a koja je pokosila "izgubljenu generaciju" Španjolske nakon pada Francove diktature.

Romeria je intimna i vizualno očaravajuća drama hvaljene katalonske redateljice Carle Simón. Film zaokružuje njezinu neslužbenu autobiografsku trilogiju, koju čine još Ljeto 1993. i Alcarràs, a bave se potragom za obiteljskim korijenima i suočavanjem s prešućenim traumama prošlosti. No, za razliku od prethodnih radova koji su bili posve realistični, ovaj film kreće u smjeru magičnog realizma. Kroz sekvence snova i vizualne refleksije, film spaja sadašnjost s fragmentima prošlosti iz osamdesetih godina, a sjajna fotografija Hélène Louvart koristi tople, suncem obasjane kadrove koji su u oštrom kontrastu s teškim, emotivno razornim obiteljskim tajnama koje izbijaju na površinu.

Tema ima veliku povijesnu i društvenu težinu jer progovara o prešućenoj epidemiji koja je pogodila mlade u Španjolskoj tijekom eksplozije sloboda i klupske scene nakon tranzicije u demokraciju.

Scenarij je inspiriran stvarnim životom Carle Simón. Njezini su roditelji preminuli od posljedica AIDS-a kada je bila dijete, a u filmu je koristila stvarne dnevnike i pisma svoje majke.Film je premijerno prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.

Financial Times:"Prekrasno i melankolično putovanje koje spaja dokumentaristički pristup s poezijom. Llúcia Garcia posjeduje magnetsku prisutnost na ekranu."

Sight & Sound:"Ovaj film potvrđuje nevjerojatan talent Carle Simón za hvatanje naturalizma, dok istovremeno označava hrabar novi korak prema magičnom realizmu."

The Skinny:"Nevjerojatno pametno vođena priča. Sunčani vizuali služe kao melem za oči, koji postupno biva uzdrman trenucima tihe i duboke obiteljske devastacije."

Dennis Harvey, Lars Lovén, 2025, Irska/Švedska, 90 min

Novi uzlet alternativne folk i tradicionalne glazbene scene upravo se događa u Irskoj. Mladi, buntovni i duhoviti umjetnici koriste glazbu kako bi redefinirali irsku kulturu i otvoreno progovorili protiv autoriteta, stvarajući melodije s ciljem da "zaplaše svećenike i političare". Narativ se fluidno prenosi s jednog glazbenika na drugog, baš poput melodije na tradicionalnim okupljanjima. Sniman je na javnim prostorima i u domovima glazbenika, a redatelji su dopuštali prolaznicima da prekidaju snimanje kako bi ulovili autentičan duh irskih ulica.

Irska obilježava stotu obljetnicu djelomične neovisnosti, a ova se „Kektska utopija“ referira na postkolonijalno društvo rastrgano između povijesnih trauma, očuvanja irskog jezika i potrage za modernim identitetom kroz punk, hip-hop i rave utjecaje u folku.

Indiewire: "Ovaj dojmljiv film govori o modernoj renesansi, posebice o tome kako su umjetnici iz žanrova poput punka i hip-hopa pod utjecajem irskog folka koji se bori s kolonijalnim ranama".

FilmCarnage: "Posjeduje iskrenu kvalitetu i prividnu jednostavnost, ali ispod toga nudi nešto mnogo kompleksnije

U filmu se pojavljuju The Mary Wallopers, The Deadlians, Poor Creature, Negro Impacto, Lankum, Jinx Lennon, Branwen, Naoise Mac Cathmhaoil, Rising Damp, Young Spencer, Eoghan Ó Ceannabháin, Róis, Post Punk Podge, Susan Hughes, Tadhg Mulligan, Alfie Mulligan, Múlú, Niamh Moriarty, Cathail O'Mhaoil, Summer Newman, Eimear Níc Ionnrachtaigh, Eoghan Ó Garmaile, Lilí Ní Dhomhnaill.

Annemarie Jacir, 2025, Palestina/UK/Francuska, 119 min

Uloge: Ali Suliman, Saleh Bakri, Maisa Abd Elhadi, Adam Bakri, David Thewlis, Harris Dickinson, Ashraf Barhom, Yasmine Al Massri.

Film Palestine '36 u režiji ugledne autorice Annemarie Jacir povijesna je drama epskih razmjera koja se bavi jednim od ključnih, a u kinematografiji rijetko prikazivanih trenutaka bliskoistočne povijesti – Velikim arapskim ustankom 1936. godine.

Fabula se vrti oko grupe mladih palestinskih idealista, intelektualaca i seljaka koji se udružuju u masovnom štrajku i oružanom otporu protiv britanske kolonijalne vlasti i politike eksproprijacije zemlje. Kroz prizmu jedne obitelji iz Jeruzalema, film prikazuje rađanje modernog nacionalnog identiteta, unutarnje političke podjele među samim Palestincima te brutalne metode gušenja pobune koje su koristile britanske trupe, a koje će dugoročno oblikovati sudbinu cijele regije u desetljećima koja dolaze. Film uspješno spaja epske scene masovnih prosvjeda i gerilskog ratovanja u brdima Galileje s intimnom obiteljskom dramom, koristeći autentične lokacije i impresivnu rekonstrukciju epohe.

Annemarie Jacir donosi pedantno istražen povijesni narativ o razdoblju koje prethodi događajima iz 1948. godine, osvjetljavajući korijene sukoba iz perspektive samih sudionika ustanka. Pri tom dekonstruira romantiziranu sliku britanskog mandata, prikazujući složene geopolitičke igre, vojnu cenzuru i taktičke saveze tog vremena.

Redateljica je provela više od pet godina u arhivima u Londonu i Jeruzalemu, koristeći privatna pisma, dnevnike i memoare stvarnih sudionika ustanka kako bi osigurala povijesnu točnost.Zbog kompleksnosti produkcije, film je okupio vrhunske europske i arapske filmske profesionalce, a dio britanskih vojnika glume poznati karakterni glumci iz Velike Britanije.Snimanje se odvijalo pod strogim sigurnosnim i logističkim ograničenjima na nekoliko lokacija na Bliskom istoku.

Le Monde:"Politički hrabar i vizualno besprijekoran film. Annemarie Jacir stvara povijesnu fresku koja odjekuje nevjerojatnom suvremenošću."

The Guardian:"Epska drama u najboljem smislu riječi. 'Palestine '36' uspijeva biti povijesno precizna lekcija i duboko dirljiva ljudska priča o dostojanstvu i otporu."

Cineuropa:"Kamera hvata surovu ljepotu krajolika koji postaje ravnopravan lik u ovoj tragediji. Jacir ponovno dokazuje da je jedan od najvažnijih glasova arapske kinematografije."

Carla Simón, 2025., Njemačka, Španjolska, 114 min
Uloge: Llúcia Garcia, Mitch Martín, Tristán Ulloa, Miryam Gallego, Sara Casasnovas, Alberto Gracia, José Ángel Egido, Janet Novás, Celine Tyll.

Ljeto 2004. Marina ima 18 godina i putuje u Vigo, grad na atlantskoj obali Španjolske, kako bi od bake i djeda s očeve strane dobila potpis potreban za prijavu za stipendiju na filmskoj akademiji. Budući da su joj roditelji umrli, ovo administrativno putovanje pretvara se u osobno hodočašće (romería). Vođena majčinim dnevnikom i kroz druženje s rođacima, Marina pokušava rekonstruirati sliku o svojim roditeljima. Pritom nailazi na zid šutnje imućne obitelji koja pokušava sakriti mračnu prošlost – priču o ovisnosti o heroinu i sjenama epidemije AIDS-a koja je pokosila "izgubljenu generaciju" Španjolske nakon pada Francove diktature.

Romeria je intimna i vizualno očaravajuća drama hvaljene katalonske redateljice Carle Simón. Film zaokružuje njezinu neslužbenu autobiografsku trilogiju, koju čine još Ljeto 1993. i Alcarràs, a bave se potragom za obiteljskim korijenima i suočavanjem s prešućenim traumama prošlosti. No, za razliku od prethodnih radova koji su bili posve realistični, ovaj film kreće u smjeru magičnog realizma. Kroz sekvence snova i vizualne refleksije, film spaja sadašnjost s fragmentima prošlosti iz osamdesetih godina, a sjajna fotografija Hélène Louvart koristi tople, suncem obasjane kadrove koji su u oštrom kontrastu s teškim, emotivno razornim obiteljskim tajnama koje izbijaju na površinu.

Tema ima veliku povijesnu i društvenu težinu jer progovara o prešućenoj epidemiji koja je pogodila mlade u Španjolskoj tijekom eksplozije sloboda i klupske scene nakon tranzicije u demokraciju.

Scenarij je inspiriran stvarnim životom Carle Simón. Njezini su roditelji preminuli od posljedica AIDS-a kada je bila dijete, a u filmu je koristila stvarne dnevnike i pisma svoje majke.Film je premijerno prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.

Financial Times:"Prekrasno i melankolično putovanje koje spaja dokumentaristički pristup s poezijom. Llúcia Garcia posjeduje magnetsku prisutnost na ekranu."

Sight & Sound:"Ovaj film potvrđuje nevjerojatan talent Carle Simón za hvatanje naturalizma, dok istovremeno označava hrabar novi korak prema magičnom realizmu."

The Skinny:"Nevjerojatno pametno vođena priča. Sunčani vizuali služe kao melem za oči, koji postupno biva uzdrman trenucima tihe i duboke obiteljske devastacije."

Annemarie Jacir, 2025, Palestina/UK/Francuska, 119 min

Uloge: Ali Suliman, Saleh Bakri, Maisa Abd Elhadi, Adam Bakri, David Thewlis, Harris Dickinson, Ashraf Barhom, Yasmine Al Massri.

Film Palestine '36 u režiji ugledne autorice Annemarie Jacir povijesna je drama epskih razmjera koja se bavi jednim od ključnih, a u kinematografiji rijetko prikazivanih trenutaka bliskoistočne povijesti – Velikim arapskim ustankom 1936. godine.

Fabula se vrti oko grupe mladih palestinskih idealista, intelektualaca i seljaka koji se udružuju u masovnom štrajku i oružanom otporu protiv britanske kolonijalne vlasti i politike eksproprijacije zemlje. Kroz prizmu jedne obitelji iz Jeruzalema, film prikazuje rađanje modernog nacionalnog identiteta, unutarnje političke podjele među samim Palestincima te brutalne metode gušenja pobune koje su koristile britanske trupe, a koje će dugoročno oblikovati sudbinu cijele regije u desetljećima koja dolaze. Film uspješno spaja epske scene masovnih prosvjeda i gerilskog ratovanja u brdima Galileje s intimnom obiteljskom dramom, koristeći autentične lokacije i impresivnu rekonstrukciju epohe.

Annemarie Jacir donosi pedantno istražen povijesni narativ o razdoblju koje prethodi događajima iz 1948. godine, osvjetljavajući korijene sukoba iz perspektive samih sudionika ustanka. Pri tom dekonstruira romantiziranu sliku britanskog mandata, prikazujući složene geopolitičke igre, vojnu cenzuru i taktičke saveze tog vremena.

Redateljica je provela više od pet godina u arhivima u Londonu i Jeruzalemu, koristeći privatna pisma, dnevnike i memoare stvarnih sudionika ustanka kako bi osigurala povijesnu točnost.Zbog kompleksnosti produkcije, film je okupio vrhunske europske i arapske filmske profesionalce, a dio britanskih vojnika glume poznati karakterni glumci iz Velike Britanije.Snimanje se odvijalo pod strogim sigurnosnim i logističkim ograničenjima na nekoliko lokacija na Bliskom istoku.

Le Monde:"Politički hrabar i vizualno besprijekoran film. Annemarie Jacir stvara povijesnu fresku koja odjekuje nevjerojatnom suvremenošću."

The Guardian:"Epska drama u najboljem smislu riječi. 'Palestine '36' uspijeva biti povijesno precizna lekcija i duboko dirljiva ljudska priča o dostojanstvu i otporu."

Cineuropa:"Kamera hvata surovu ljepotu krajolika koji postaje ravnopravan lik u ovoj tragediji. Jacir ponovno dokazuje da je jedan od najvažnijih glasova arapske kinematografije."