ČOVJEK KOJI JE PRODAO SVOJU KOŽU

L'Homme qui a vendu sa peau, 2020.

ZFF PUTUJE
L'Homme qui a vendu sa peau, 2020. Kaouther Ben Hania, 100 min. TN/FR/BE/SE/DE
Scenarij:
Kaouther Ben Hania (osim autobiografskih elemenata, priča je djelomično inspirirana Timom Steinerom, mladim Belgijancem koji je umjetniku Wimu Delvoyeu prodao pravo na tetoviranje njegova tijela)
Uloge: Yahya Mahayni, Monica Bellucci, Koen De Bouw, Dea Liane
   Mladi i impulzivni Sirijac Sam Ali bježi u Libanon kako bi pobjegao od rata. Plan mu je doći do Evrope i započeti novi život sa svojom zaručnicom Abeer. U očajničkoj potrazi za novcem i papirima koji će mu omogućiti da otputuje u Evropu i spasi Abeer od prisilnog braka, Sam prihvaća ponudu kontroverznog umjetnika Jeffreyja koji na njegova leđa želi tetovirati schengensku vizu i pretvoriti Samovo tijelo u umjetničko djelo. Sam brzo otkriva da je tom odlukom dobio sve samo ne slobodu.
   Prvi je to tuniski film nominiran za Oscara (ušao je na listu 5 – pobjednik je bio danski film „Još jedna runda“).
   „Čovjek koji je prodao svoju kožu“ alegorija je o osobnoj slobodi u dehumaniziranom sustavu koji se bavi širim značenjima od naših problemima iz stvarnog svijeta. (redatelj Kaouther Ben Hania)
   Moja je namjera od samog početka učiniti Sama suvremenim herojem, herojem koji cijeli proces okreće u svoju korist. (redatelj Kaouther Ben Hania)
   Cinični svijet suvremene umjetnosti samo je ogledalo cjelokupnog današnjeg društva, gdje se pojedinac trivijalizira, a tijelo postaje društveni prozor. Kao što su nove profesije influencera, blogera i YouTubera pokazale, ljudsko tijelo je dio potrošačke kulture. Osobni branding obećava veći uspjeh u poslovnom svijetu. Ali, više se radi o samopromociji nego istinskom samoizražavanju. U slučaju Sama, on nema izbora da se sam izmisli, drugi ga brendiraju i prodaju. (Chiara Spagnoli Gabardi / Cinema daily)
   Jedinstveni prikaz izbjegličkog života. (scenearabia.com)
   Sam kasno shvaća da je sklopio loš „posao“, jer, kada se zamka zatvori, prekasno je pobjeći iz nje, njegovo tijelo i njegova sudbina više ne pripadaju njemu, on je sada dehumanizirano biće. Ljepota umjetničkog stvaralaštva stoga je suočena s ružnoćom suvremenog umjetničkog tržišta na kojem etika i poštivanje najosnovnijih ljudskih prava više nemaju nikakvog smisla, jer je umjetnost sada jednostavan posao koji se isplati. (Fawz Benali/kapitalis.com)

https://www.imdb.com/title/tt10360862/?ref_=fn_al_tt_1

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA