PREMIJERE 68
Rad Tonča Crnkovića proizlazi iz opservacije svakodnevnice, i na stanovit način predstavlja većinu današnje populacije. Krećući se gradom primjećuje da je većina prolaznika „zadubljena“ u sadržaj reproduciran na ekranima njihovog smartphonea, i nije svjesna onoga što se događa oko njih. Tu spoznaju odlučuje iskoristiti kao glavnu, ali ne i jedinu referencu za svoj rad. Djelo se sastoji od skulpture osobe prirodne veličine, načinjene od poliester smole, u položaju kontraposta. Ona u ruci drži smartphone uređaj, a u pozadini se nalazi crni monolit. Danas gotovo svatko posjeduje smartphone, uređaj koji nam omogućava pristup obilnom sadržaju interneta i olakšava dolazak do informacija te razrješavanje određenih nedoumica. Unatoč tome, istraživanja su pokazala da većina korisnika uređaj upotrebljava za pristup nekolicini društvenih mreža i popularnim mrežnim stranicama poput Youtube-a. Provođenje takvih akcija iskorištava vrlo mali postotak potencijala ovog predmeta, a osim toga, prema umjetnikovom mišljenju, uvelike povećava mogućnost manipuliranja njegovih korisnika slanjem subliminalnih poruka. Drugu referencu preuzima od remek djela Stanleya Kubricka 2001: Odiseja u svemiru iz 1968. godine. Riječ je o monolitu koji se pojavljuje nekoliko puta kroz film, a predstavlja svojevrsni evolucijski napredak. Prema Crnkoviću monolit njegovog rada ima dva značenja koja se međusobno isprepleću. Naime, njegovo prvo značenje je da predstavlja ljudsku podsvijest, dok je drugo preuzeto od samog Kubricka. Drugo značenje zapravo u relaciju dovodi smartphone uređaj i monolit te ih međusobno uspoređuje, mogli bi smo reći i poistovjećuje. Osim što imaju dosta slične fizičke karakteristike, jedan predmet je direktan produkt drugog tj. smartphone uređaj direktno proizlazi iz evolucijskog napretka, a koriste ga njegovi proizvođači (ljudi). Na taj način umjetnik vješto fuzira sva tri dijela skulpture. Crnković ovim radom želi reći da nemaju sve sfere evolucijskog napretka pozitivne aspekte, ali on ne kritizira, niti generalizira, već daje realnu sliku današnjice i potiče na razmišljanje i kritičko propitivanje.
Lea Cvetko
Izložba se otvara u utorak, 11. prosinca 2018. u 19:00 sati, Loggia / Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Dioklecijanova 7, Split.
Izložba ostaje otvorena do 21. prosinca 2018.
Tonći Crnković rođen je 1990. godine u Trogiru. Preddiplomski studij kiparstva završava 2016. godine u klasi red. prof. (T) Matka Mijića na Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje je trenutno apsolvent diplomskog studija kiparstva u klasi izv. prof. Nikole Džaje. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi.
Organizacija projekta: Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split; Umjetnička akademija u Splitu – Slikarski odsjek; Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za povijest umjetnosti // Voditelji projekta: Helena Petrinović, Viktor Popović, Vedran Perkov, Ivana Poljak, Petar Katavić, dr.sc. Dalibor Prančević, Ivana Meštrov // Izdavač: Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Split // Za izdavača: Tamara Visković // Tekst: Lea Cvetko // Fotografija: Ivan Kolovrat // Tisak: Grafis d.o.o., Split // Realizacija izložbe omogućena je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.