KINOTEKA NA BAČVICAMA: LJUBAVNICA VENECIJE
Dangerous Beauty / A Destiny of Her Own, 1998., 111 min. US
AUTORSKI TIM: Marshall Herskovitz, Edward Zwick, Arnon Milchan, Sarah Caplan (produkcija), Marshall Herskovitz (redatelj), Jeannine Dominy (scenarij prema knjizi „The Honest Courtesan“ Margaret Rosenthal), Bojan Bazelli (fotografija), Steven Rosenblum (montaža), George Fenton (skladatelj), Norman Garwood (scenografija), Gabriella Pescucci (kostimografija), Federico Laurenti, Fabrizio Sforza (šminka)
ULOGE: Catherine McCormack (Veronica Franco), Rufus Sewell (Marco Venier), Oliver Platt (Maffio Venier), Fred Ward (Domenico Venier), Naomi Watts (Giulia De Lezze), Moira Kelly (Beatrice Venier), Jacqueline Bisset (Paola Franco), Jeroen Krabbé (Pietro Venier), Joanna Cassidy (Laura Venier)
Kurtizane su najobrazovanije žene na svijetu. (Paola Franco)
Venecija 1583., nijedan grad nije senzualniji, pogodniji za spletke, zasićeniji tajnama. Veza Veronice Franco sa mladim i zgodnim Marcom Venierom dovedena je na stranputicu. Marco voli Veronicu, ali njena majka Paola je presiromašna da bi mogla platiti miraz dostojan Marcove bogate i politički utjecajne porodice. Kada se Marco iz političkih razloga oženi drugom ženom, Veronica ne samo što odbija s njim nastaviti vezu, nego mu se odluči i osvetiti. Na nagovor vlastite majke, koja se i sama svojevremeno bavila tim poslom, odlučuje postati kurtizanom i uskoro postaje miljenicom venecijanske elite. Njena draž je, pored fizičkog izgleda, i to što je načitana i obdarena pjesničkim talentom. Nakon što je njene usluge u ratu s Turcima iskoristila i venecijanska diplomacija, Veronica se nalazi na vrhuncu moći. Ali kada Veneciju pogodi kuga, bigoti pronalaze žrtvu u kurtizanama, te je Inkvizicija optuži kao vješticu.
Kurtizana je manje od ljubavnice i više od prostitutke. Manje je od ljubavnice jer se prodaje. Više je od prostitutke jer sama bira ljubavnike. Kurtizana je zapravo profesionalka čija je profesija - ljubav. Neke su od njih umrle mlade, neke su dočekale starost, neke su financijski propale, a druge pametnim investiranjem uvećale svoje blaga, ali većina ih je, nakon prohujalih godina slave i obožavatelja, živjela u moru uspomena i pomalo tugaljivo.
Iako njenim (prikazanim) suđenjima nedostaje drama, stvarni su događaji bili prilično fascinantni, posebno njena vještina u pariranju inkvizitoru. Njen je život uistinu inspirativan. U nedostatku novca ili obiteljskog utjecaja, koristila je svoju inteligenciju i talent, kao i briljantnu osobnost, fizičku ljepotu i erotske vještine. Unatoč protivnicima, stekla je slavu kao pjesnik, te bila sudionikom intelektualnih i političkih događaja svog vremena. Veronica Franco je povijesna ličnost vrijedna naše pažnje i divljenja više od četiristo godina nakon svoje smrti. (Michael Asimow, UCLA)
https://www.imdb.com/title/tt0118892/?ref_=nv_sr_srsg_0
Veronica Franco (Venecija, 1546 – Venecija, 1591), talijanska pjesnikinja i kurtizana, dopisivala se i družila s književnicima i umjetnicima koji su slavili njezinu ljepotu i pamet. O tome svjedoče njena „Lettere familiari a diversi“ (1580). U malobrojnim sonetima i elegičnim „Terze rime e capitoli“(1575) obogatila je petrarkističke obrasce odmjerenom erotikom. Ono po čemu se Veronica Franco izdvaja od svojih obrazovanih kolegica nije toliko originalnost stila, koliko emancipatorska snaga i borbenost.Nakon epidemije kuge 1575. godine, Franco bježi iz Venecije. Međutim, tužena je inkviziciji zbog navodnog kaznenog djela vršenja heretičkih uroka u svom domu. Oslobođena jeoptužbe 1580., doživjela je duhovni obrat i posvetila se dobrotvornomu radu.
Počuj sad, okrutniče, sti'će i taj dan, spravljam gorko-slatki umak osvetnice, recept kog će svijetu dobro biti znan. (Veronica Franco, Terze rime, 1575.)