DRŽAVA PROTIV FRITZA BAUERA

Der Staat gegen Fritz Bauer, 2015.

SUVREMENI NJEMAČKI FILM
Der Staat gegen Fritz Bauer, 2015. Lars Kraume, 105 min.
Scenarij: Lars Kraume, Olivier Guez

Uloge: Burghart Klaußner,  Ronald Zehrfeld, Sebastian Blomberg, Jörg Schüttauf, Lilith Stangenberg, Laura Tonke,  Götz Schubert, Cornelia Gröschel, Robert Atzorn, Matthias Weidenhöfer, Rüdiger Klink, Paulus Manker, Michael Schenk
   Njemačka, 1957. godina. Javni tužitelj Fritz Bauer dobiva ključne dokaze o mjestu boravka SS oficira, Adolfa Eichmana. Potpukovnik odgovoran za masovnu deportaciju Židova navodno se krije u Buenos Airesu. Bauer, koji je i sam Židov, pokušava izvesti zločince Trećeg rajha pred sud otkad se vratio iz egzila u Danskoj. Međutim, do sada ga je u tome spriječavala snažna odlučnost Njemačke da potisne svoju zlokobnu prošlost. Zbog nepovjerenja u njemački pravosudni sistem, nezadovoljan i kronično frustriran slabim rezultatima istrage i hapšenja nacističkih zločinaca, a još više ravnodušnošću stanovništva, kao i aktivnim sabotiranjem mnogih pripadnika aktuelnih vlasti, Fritz Bauer se obraća izraelskoj tajnoj službi, Mossadu, a samim tim čini izdaju. Bauer ne traži osvetu za Holokaust – on je zabrinut za budućnost Njemačke.
http://www.imdb.com/title/tt4193400/?ref_=fn_al_tt_1

   Fritz Bauer (1903 – 1968) je emigrirao iz Njemačke prije rata i vratio se 1949. godine. Postao je poznat zbog suđenja na kome je rehabilitirao učesnike atentata na Hitlera 20. srpnja 1944, i upotrijebio svoj čuveni argument da nacistički režim nije bio „država prava, već država nepravde“. Proces koji je Bauer poveo protiv zločinaca holokausta bio je prvi i najveći proces te vrste pred jednim njemačkim sudom. U okviru procesa svoj iskaz je dalo više od 360 svjedoka. Oni su javnosti pružili sliku „pakla koji će uvek biti povezan sa imenom Auschwitz“ – kako se izrazio predsjednik sudskog vijeća Hans Hoffmeier. Od ukupnog broja svjedoka, njih 211 bili su bivši zatvorenici tog logora smrti. Fritz Bauer želio je da Nijemci preuzmu odgovornost za svoje postupke. „Moraš reći ne“, izjavio je jednom prilikom Bauer. Čovjek je dužan da se suprotstavi naređenju, zakonima i pretpostavljenima, da ne bi počinio zločin protiv čovječnosti. Kod organizacije suđenja za zločine u Auschwitzu, Bauer se ugledao na Nirnberške procese. Tom prilikom su se na optuženičkoj klupi našli ljudi koji su predstavljali cijeli nacionalsocijalistički sistem. U Frankfurtskom procesu, optuženi su izabrani tako da predstavljaju sistem u logoru. Ta praksa održala se do danas – na primjer u tribunalu za ratne zločine u Hagu. U Frankfurtu je na spisku optuženih bilo 22 imena. Prvi među njima je Robert Mulka, nekadašni ađutant komandanta logora Rudolfa Hessea. On je predstavljao upravu logora. Pored njega, na optuženičkoj klupi našli su se liječnici, apotekari i nadzornici. Mulka i mnogi drugi optuženi odlučuju sve poricati i šutjeti ako se postave isuviše neprijatna pitanja. Mulka je tvrdio da ništa nije znao o ubojstvima stotina tisuća ljudi. Zbog takvog ponašanja optuženih, svjedok i nekadašnji zatvorenik Jozef Glik 79. dana suđenja izjavljuje: „Moram vam reći da sam već drugog dana znao sve. Ali ne samo ja. Bio je jedan dječak, imao je 16 godina. Zvao se Andreas Rapaport. On mi je doviknuo. ‘Gospodine, znam da moram umrijeti. Kaži mojoj majci da sam do posljednjeg trenutka mislio na nju’. Molim vas, taj mališan, on je znao šta se tu dešava. A ova gospoda nisu!“ To je bio prvi put da se u njemačkoj javnosti otvoreno govori o zločinima nacista. Tokom suđenja koje je trajalo 20 mjeseci, preko 20.000 ljudi je došlo promatrati proces. Uglavnom su to bili učenici i studenti – željeli su saznati više o periodu o kome su stariji šutjeli. Fritz Bauer postao je simbol, čovjek koji p(r)otresa sistem. Proces u Frankfurtu pokazao je da odgovornost za zločine ne može da se svali samo na lidere nacističkog pokreta, već da su u njima sudjelovali ljudi koji su se slobodno kretali društvom. To je bilo ono šokantno...

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

JAVNA NABAVA - USAVRŠAVANJE

Osobe koje posjeduju važeći certifikat u području javne nabave obnavljaju certifikat pohađanjem programa usavršavanja u ukupnom trajanju od najmanje 32 nastavna sata u razdoblju od tri godine od datuma početka valjanosti certifikata.